Aerodrom u Bihaću stara je priča koja nikako da krene u realiziaciju. Ono što je do sada urađeno jeste da je određene lokacija i formirano javno preduzeće koje treba da rukovodi budućom zračnom lukom u Krajini.

Vlada Federacije BiH na jučerašnjoj sjednici donijela je odluku da dodijeli 25 miliona KM javnoj firmi Aerodrom Bihać.

Međutim, mnogi su idalje skeptični da će avioni nekad polijetati i slijetati u Bihaću.

Za Raport je o ovom projektu govorio premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić.

“Ova priča traje već predugo. Bila je pogrešno postavljena jer je sve bilo na Gradu Bihaću, a kanton nije bio uključen. Što je bilo pogrešno”, naveo je Ružnić.

On ističe kako je Vlada FBiH već bila uplatila 10 miliona KM na račun bihaćkog aerodroma.

“Šest miliona je otišlo na eksproprijaciju zemljišta, četiri na infrastrukturne radove. Nakon toga Vlada FBiH je obećala da će izdvojiti još 25 miliona, i evo donesena je odluka. Sad je bitno da taj novac dođe do Grada Bihaća i da se nastavi eksproprijacija. Do sada je otkupljeno 260.000 kvadrata, a treba 1.200.000 kvadratnih metara”, naveo je Ružnić.

Ružnić sa potencijalnim investitorima iz UAE

Međutim, ističe premijer USK, sad je prekretnica, odnosno od idućeg poteza ovisi kako će cijela priča završiti.

“Postoje dakle dvije opcije. Ili će Grad Bihać ići u eksproprijaciju zemljišta ili će krenuti u manje infrastrukturne radove. Postoji, naime, opcija da sa tih 25 miliona KM naprave manju pistu dužine 1,2 kilometra. Međutim, to je nedovoljno i samo bi upropastili projekt”, upozorava Ružnić.

On kaže kako je važnije otkupiti preostalo zemljište kako bi se gradile veće piste.

“Potrebno je otkupiti zemljište i dobiti sve potrebne dozvole za gradnju i krenuti u potragu za investitorom. Mi smo kao Vlada USK već pronašli investitore koje zanima ovaj projekt i dolaze iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oni su spremni praviti veći aerodrom kakav Bihaću i Krajini treba. A to je pista od 2,4 kilometra i oni su rekli da su spremni na to”, navodi Ružnić.

Zbog toga Ružnić poziva Grad Bihać da idu u pravci koji može osigurati dolazak investitora.

“A mi ćemo im kao Vlada USK osigurati sve što je u našoj nadležnosti i pomoći ćemo toj projekt”, naveo je on.

Na kraju on ističe da bi najbolje bilo, a o čemu je već razgovarao sa potencijalnim investitorima iz UAE, da se uradi javno-privatno partnerstvo.

“Mi smo već razgovarali o tome i oni su spremni na to. Vlasnički udio bi se mjerio po ulaganju. Tako bi svi imali korist od ovoga, a najviše građani”, zaključio je Ružnić u izjavi za Raport.

(Raport.ba)

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnic i zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona Ilda Alibegović primili su danas delegacije Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, delegaciju Hrvatskog nacionalnog Vijeća, Sprsko građansko Vijeće i članove Foruma parlamentara BIH 1990.

Razgovarali su na temu platforme i pripreme izmjene Ustava BiH na koju temu ce biti odrzana večerašnja tribina.

USAID projekat “Diaspora Invest” ovog ljeta uspješno realizuje program mobilnosti za mlade iz bh. dijaspore – ljude koji pripadaju drugoj generaciji iseljenika, ali i za mlade koji su posljednjih nekoliko godina proveli na studiju ili radu vani.

Cilj programa je ohrabriti njihov dolazak u BiH te im pružiti priliku da pronađu nove poslovne perspektive u BiH. Jedna takva priča je i priča Ammara Liđana, rodom iz Bihaća, koji je završio poslovnu ekonomiju. Tokom studija je boravio na Univerzitetu u Mariboru u Sloveniji i na Univerzitetu u Grazu, saopćeno je iz USAID projekta “Diaspora Invest”.

– Još tokom dodiplomskog studija vidio sam šta znači studirati u inostranstvu i živjeti u inostranstvu, pa sam 2019. godine donio odluku da napustim BiH i otišao sam u Njemačku, u grad Paderborn. Epidemija je promijenila okolnosti, te sam počeo istraživati opcije koje imam. Pojavila se prilika pri USAID-ovom projektu “Diaspora Invest” da pronađem priliku u BiH. Istovremeno, upisao sam master studije online putem. Nakon što sam prošli semestar proveo u Mariboru, već naredni idem na Eskisehir Osmangazi Univerzitet u Turskoj. Dakle, stalna mobilnost vam nekako postane dijelom života, a ova prilika da se vratim u BiH i iskusim rad ovdje je nešto što će sigurno usmjeriti i moje razmišljanje o budućnosti. Dugoročno još nisam donio odluku o potpunom povratku u BiH, ali nikad se ne zna. Smatram da je život u BiH moguć, ali do ostvarenja cilja se lakše i brže dođe u inostranstvu – dodaje Liđan.

On smatra da mladi iz BiH imaju prilike za mobilnost i razmjenu prema vani.

“Iz moje perspektive studija u BiH, Sloveniji i Austriji, smatram da postoje različite mogućnosti u sve tri države. BiH je dio Erasmus+ mobilnosti, i Univerziteti nude opcije studija u državama skoro cijele Evrope, u potpunosti finansirano od strane Evropske Komisije. Pored Erasmus+ programa, postoje još i Erasmus for Young Entrepreneurs (Erasmus za mlade poduzetnike), CEEPUS program, kao i Mevlana program za studij u Turskoj. Ono što sam ja primijetio da je naprednije u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji jeste da imate više mogućnosti za praksu ili rad tokom studija, kao i više privilegija/subvencija – napominje Liđan.

No, pored svih tih programa, kao posebno iskustvo ipak ističe DiaWorks Summer Internship.

On naglašava da zahvaljujući USAID-ovom projektu ima čast i mogućnost da provede mjesec dana u BiH i obavi praksu koju nikad nije imao mogućnost obaviti dok sam bio u BiH. Kompanija u kojoj obavlja praksu, kako je naveo, je Kendić stolarija iz Velike Kladuše na poziciji administrativnog službenika. Ovakav vid prakse i programa, smatra on, bi trebao biti integralni dio srednjoškolskog i visokoobrazovnog kurikuluma u obrazovnim institucijama u BiH te se i nada da će jednog dana i postati obavezan, gdje će svako imati priliku da prođe kroz ono što bi trebao biti sastavni dio učenja, a to je praksa.

– Ovim putem bih htio poručiti mladim ljudima u BiH da iskoriste svaku mogućnost koja im se nudi, studij, mobilnost, učenje stranog jezika, umrežavanje, rad na sebi, te da ne očekuju ni od koga ništa. Ukoliko nema opcija u BiH, ne plašite se mobilnosti i ne mislite da je svako kretanje ‘trajno’ i konačno. Napravite plan/cilj gdje se vidite za godinu, dvije, pet godina i radite sve da ostvarite taj cilj – zaključuje Liđan.

(FENA)

Bihać i Unsko-sanski kanton su bili domaćini međunarodne prijateljske utakmice između reprezentacija Bosne i Hercegovine i Slovenije u ženskoj kadetskoj selekciji – U17.

Podršku sportašicama izrazili su premijer Unsko-sanskog kantona, Mustafa Ružnić i zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona Ilda Alibegović.

Donirano vozilo posjeduje kapacitet 4000 litara a sveukupno teži 7 tona. Predodređeno je za više funkcija kao što su snabdijevanje građana pitkom vodom, te pranje i sapiranje ulica. Ukupna vrijednost ovog vozila je 170.000,00 KM.

Uručenju vozila prisustvovali su Jasmin Stambolija, Savjetnik gradonačelnika Bihaća, Amir Plavulj, izvršni direktor JP „Vodovod“ Bihać, Silvia Maraone, projekt menadžer IPSIE BiH te Kristina Živko, predstavnik Caritasa BiH.

“Ovo vozilo je izuzetno značajna donacija za Grad Bihać ali i sam JP „Vodovod“ Bihać, te će ono biti operativno i ažurno ako dođe do nestašica vode ili iz higijenskih potreba u našem Gradu, te još jednom želim da se zahvalim organizacijama Caritas i IPSIA na ulaganju u Grad Bihać“- istakao je savjetnik gradonačelnika grada Bihaća, Jasmin Stambolija.

(rtvusk.ba)

Rano jutros Služba za poslove sa strancima provela je operativne aktivnosti u pravcu izmještanja migranata iz napuštenih objekata nekadašnjeg Kombiteksa u Bihaću.

Uz inspektore Službe akcija je provedena uz asistenciju MUP-a USK-a, odnosno pripadnika Policijske stanice Bihać koji su na ovoj lokaciji zatekli 42 lica-muškarca-samca porijeklom iz Afganistana.

Migranti su izmješteni u privremeni prihvatni centar Lipa gdje im je pružena medicinska pomoć, izvršena identifikacija i registracija , te obezbijeđeni smještaj i hrana.

Tokom provođenja ovih aktivnosti pronađen je jedan maloljetnik bez pratnje o čemu je odmah obaviješten Centar za socijalni rad, radi pokretanja procedura određivanja starateljstva i daljeg smještaja i zbrinjavanja.

U narednim danima Gradska uprava bi i ovu lokaciju, poput prijašnjih, trebala zatvoriti i tako onemogućiti dalji ulazak i boravak ilegalnih migranata.

(Rtvusk.ba)

Na danas održanoj sjednici Vlade Federacije BiH osigurana su sredstva za nastavak izgradnje Aerpdroma u Bihaću.

Prema riječima federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija usvojena je Odluka o usvajanju programa utroška sredstava za Aerodrom Bihać u iznosu od 25 miliona KM.

Podsjeća da je Vlada FBiH jedini investitor za izgradnju Aerodroma u Bihaću i dosad je osigurala oko 10 miliona KM.

Usvajanjem današnje odluke o programu utroška sredsatava u iznosu od 25 miliona KM plan je da se završi I faza izgradnje Aerodroma u Bihaću sa poletno-sletnom stazom u dužini od 1.200 metara, kontrolnim tornjem, rasvjetom i ostalom neophodnom infrastrukturom kako bi sam Aerodrom profunkcionirao za slijetanje aviona. Na ovom dijelu piste mogli bi slijetati manji avioni koji prevoze oko 70 putnika.

– Ovo je generacijski projekt koji ima veliki privredni i razvojni značaj za Grad Bihać i Unsko-sanski kanton. Izgradnjom Aerodroma z Bihaću očekuje se bolja komunikacija i povezivanje ovog dijela BiH s ostatkom države i svijetom, veći broj turista i investicija, te osigurava bolja povezanost s našom dijasporom – izjavio je ministar Dedić.

Izvor: Fena

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić obišao je danas dva poljoprivredna gazdinstva u općini Gradačac od kojih je jedno plantaža šljiva, a drugo farma “Agro Mašić”.

Kako je ministar Dedić ispričao u izjavi za Fenu, na plantaži šljiva uvjerili su se kako se proizvodi šljiva po čemu je Gradačac prepoznatljiv ne samo u Bosni i Hercegovini nego i širom Evrope. Na tom porodičnom gazdinstvu je 14.000 stabala šljive, a postoji i vizija daljnjeg razvoja i održivosti.

Poslije toga posjetio je farmu “Agro Mašić” za koju ministar kaže da je na njoj uspostavljen uspješan model na koji način proizvoditi mlijeko i meso, a vlasnik je čovjek koji je radio u inostranstvu i vratio se da u BiH da uloži svoj kapital te izgradio uspješnu i modernu farmu.

– To je jedan od najbolje opremljenih i najmodernijih farmi u cijeloj BiH. U narednom periodu imaju projekte za unapređenje razvoja kako bi ova farma bila još kvalitetnija – dodao je Dedić.

Vlasnik plantaže šljiva Raif Čolić kazao je da od svih nivoa vlasti očekuje podršku poljoprivrednim proizvođačima posebno imajući u vidu da je ova godina bila sušna, a početkom sezone zabilježen je mraz te je rod podbacio 30 posto.

– Uspjeli smo na tržište Evrope plasirati proizvodnju i postigli smo solidne cijene ove godine te nam je to popravilo manjak roda u ovoj godini – naveo je Čolić.

Menadžer farme “Agro Mašić” Isad Djedović kaže da je na farmi zaposleno 25 osoba, na njoj se nalazi 640 grla od toga je 250 visokomliječnih grla, a ostalo su podmaladak, junad i bikovi u tovu.

– Očekujemo podršku federalnog i kantonalnih ministarstva do sada su te potpore bile dobre i nadamo se da ćemo ostvariti podršku i kapitalna ulaganja jer sinergijom i zajedničkim radom možemo napredovati dalje – podvukao je Djedović.

Farma je osnovana 2015. godine i od tada do danas bilježi eksponencijalni rast zbog čega se nadaju daljnjem širenju i ulaganjima.

(Vijesti.ba / FENA)

– Međunarodni sajam ekologije „EKOBIS 2021.“, ove godine bit će održan na Gradskoj otoci u Bihaću, a ne u obnovljenoj Sportskoj dvorani „Luke“ kako su najavljivali organizatori.

Do najvažnijeg Međunarodnog ekološkog sajma u USK-u „EKOBIS“ ostalo je svega 15- ak dana. Iako su organizatori najavljivali, a naša medijska kuća prenijela tu informaciju, da će ovogodišnji sajam, bez obzira što radovi neće biti završeni, ipak biti održan u obnovljenoj Sportskoj dvorani „Luke“, danas nam je potvrđeno da to neće biti moguće.

Izmjena same lokacije uzrokovala je i dodatne finansijske troškove, kažu u Privrednoj komori Unsko-sanskog kantona. Dodaju da su pripreme u završnoj fazi i da će sajam biti održan od devetog do dvanaestog septembra.

(rtvusk.ba)