Slijede unošenje projekta u prostorni plan Kantona, pokretanje zahtjeva za urbanističku saglasnost, glavni projekat i građevinsku dozvolu, te izuzimanje parcela.
Pred gotovo svake izbore u Krajini se iznova otvara priča o brzoj cesti kojom bi se spajala sa Sarajevom, tako da je javnost u USK-u skeptična kod svakog spominjanja ovakvog i sličnih projekata. Međutim, ovaj put moglo bi se nešto i poduzeti. Brza cesta koja se najavljuje spajala bi Bihać, Cazin i Veliku Kladušu, te bi bila kičma koja povezuje unutrašnjost Kantona.
Škola na trasi
Tako je krajem prošle sedmice kabinet gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića ugostio predstavnike JP Autoceste FBiH radi prezentacije njihovog projekta koji radi Institut za građevinarstvo IG Banja Luka. Autoceste Federacije su njima povjerile izradu ovog važnog i zahtjevnog idejnog projekta izgradnje brze ceste koja povezuje Krajinu i spaja se sa cestama Republike Hrvatske.
Oni su nam prezentirali projekat i dali nam trasu puta kuda bi išla brza cesta. Što se tiče Bihaća i prvih dvadesetak kilometara ceste koja bi se dalje spajala na grad Cazin, tu nemamo nikakve probleme i mi bismo praktično brzo mogli početi sa radom. Međutim, u nastavku su predviđene eksproprijacije te uklanjanje određenog broja kuća, čak i jedne škole koja bi se našla na trasi, kazao nam je Jasmin Stambolija, pomoćnik gradonačelnika Bihaća.
Bihać se konstantno širi i razvija, međutim, nastavak radova na nekim već započetim projektima čeka i po 25 godina. Takav je slučaj sa cestovnim spajanjem Bihaća, preko Srbljanskog platoa, sa Bosanskom Krupom, čime bi se izbjegao saobraćaj unskim klancem.
– Ovaj prezentirani projekat sa tim nema ništa. Dakle, radi se o izgradnji zaobilaznice, sa petljama na Izačiću i dalje prema Cazinskoj krajini. Radi se o apsolutno drugačijim pravcima. S druge strane, to se nastavlja na naš raniji projekat zaobilaznice i kružnog toka kod bihaćke poliklinike, to je onda dio jedne cjeline, objasnio nam je Stambolija.
Detalje trase još treba riješiti, većih problema na relaciji od dvadesetak kilometara između Bohaća i Cazina nema. Problemi se očekuju tek na teritoriji općine Velika Kladuša.
Prijedlog idejnog projekta urađen je prema prijedlogu prostornog plana Unsko-sanskog kantona sa prikazom varijanti izgradnje kroz ograničenja u prostoru. Prema predstavljenom projektu, brza cesta počinje na čvorištu brze ceste Ključ, Bosanski Petrovac, Izačić, dok je kraj brze ceste na graničnom prelazu Maljevac.
Otvaranje ureda
Kako se u narednim koracima očekuju geološka i ostala ispitivanja i promatranja, direktor JP Autoceste FBiH Elmedin Voloder naglašava da je neophodno učešće lokalnih zajednica i mjesnog stanovništva, prvenstveno zbog činjenice da prvih 16 kilometara pomenute trase prolazi kroz Bihać.
Dio pomenutog pravca je već usvojen kroz prostorno-plansku dokumentaciju, pa je zbog toga direktor JP Autoceste FBiH ukazao na bitnost otvaranja njihovog ureda u Bihaću tokom narednog perioda, a zbog lakše i jednostavnije komunikacije i ispravnijeg pristupa u prikupljanju bitnih informacija.
Ministar prostornog uređanja u Vladi USK-a Adnan Alagić je prihvatio prijedlog trase JP Autoceste Federacije BiH. Slijedi druga faza i unošenje projekta u kantonalni prostorni plan.
FAHRUDIN BENDER / Oslobodjenje.ba
