Rukovodstvo Granične policije BiH, ombudsmani i predstavnici Misije OEBS-a konstatovali su da je krajnji momenat da se Granična policija adekvatnije materijalno-tehničko opremi i ojača operativne kapacitete prijemom većeg broja policijskih službenika s ciljem povećanja efikasnosti, posebno zbog sve većeg priliva migranata.
Ombudsmani za ljudska prava u BiH i predstavnici Misije OEBS-a u BiH iskazali su spremnost za dodatnu edukaciju policijskih službenika, pri čemu bi stavili na raspolaganje svoje kapacitete za realizaciju specijalističkih obuka jer je za rješavanje složenog stanja na granici BiH, uz kapacitete Granične policije, neophodno staviti na raspolaganje i kapacitete svih policijskih agencija, saopšteno je iz Granične policije BiH.
Na sastanku u Sarajevu razgovarano je o problemu u vezi sa ilegalnim migracijama sa aspekta eventualnog kršenja ljudskih prava, kao i o prostorijama za zadržavanje u organizacionim jedinicama Granične policije.
Konstatovano je da je u prvih pet mjeseci ove godine znatno povećan broj ilegalnih prelazaka državljana zemalja visokog migracijskog rizika u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno usložnjava stanje na granici, a da Granična policije raspolaže istim kapacitetima, naglašeno je u saopštenju.
Predstavnici Granične policije istakli su i bezbjednosni problem zbog otežane mogućnosti utvrđivanja identiteta migranata prilikom ilegalnih prelazaka granice.
Sastanku su prisustvovali direktor Granične policije BiH Zoran Galić, zamjenik direktora Fahrudin Halač, pomoćnik direktora za organizaciju i operacije Dragan Kulić, ombudsmani za ljudska prava u BiH Јasminka Džumhur, Ljubinko Mitrović i Nives Јukić, te predstavnici Misije OEBS-a u BiH Lejla Mamut, Inela Hadžimešić i Sanja Ficdžerald.
Policijskoj stanici Ključ jučer je prijavljeno da je na području te općine silovana 71-godišnja žena.
Policiji u Ključu jučer je oko 17 sati prijavljeno silovanje starije žene u jednom zaseoku.
– Silovanje 71-godišnjakinje prijavio je njen sin koji je došao u posjetu majci iz Banje Luke – potvrdio nam je Ale Šiljdedić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.
Starica je rekla svom sinu da ju je zlostavljao 37-godišnji komšija i da ju je silovao.
– Izvršen je uviđaj, osumnjičeni je nakon pronalaska uhapšen oko 20 sati. Izuzeta je odjeća, a bit će izvršen i ljekarski pregled. Prema prijavi, sve se desilo u blizini njene kuće na jednoj livadi. O svemu je upoznat tužilac i u toku je kriminalistička obrada – kazao je za “Avaz” Šiljdedić, napominjući da u ovom momentu, zbog osjetljivosti istrage, ne može dati inicijale osumnjičenog.
Zabrinjavajuća je situacija u prihvatnim centrima „Bira“ i „Miral“, gdje se nalazi oko 3.000 migranata.
– Riječ je uglavnom o mladićima između 15 i 30 godina. Među mnogima od njih evidentiran je HIV, imamo oboljele od AIDS-a, tuberkuloze, hepatitisa B i C, ima i narkomana. Situacija je alarmantna i zabrinjavajuća – kazala je za Avaz Nermina Ćemalović, ministarka zdravstva u Unsko-sanskom kantonu.
Ona dodaje da zdravstvena zaštita u cijelom kantonu, a ne samo među migrantima, postaje sve veći problem, koji se nastoji držati pod kontrolom.
Ali, smatra Ćemalović, u prihvatnim centrima to nije moguće, a ljekari koji rade s migrantima ističu da je problem veliki.
– U jednoj hali, u kojoj boravi blizu 2000 migranata, epidemiološka situacija ne može se kontrolirati – ističe ministarka Ćemalović.
Ne krije bojazan da bi situacija, ako se nastavi priliv migranta u Unsko-sanski kanton, mogla izmaći kontroli.
– Dodatni je problem i nedostatan bolnički kapacitet. Uz pojavu zaraze, Infektivni odjel nije u mogućnosti da primi veći broj oboljelih, kao ni Odjel pulmologije – naglašava Ćemalović.
Odbjegli bolesnik
I volonteri koji svakodnevno rade s migrantima svjesni su opasnosti od zaraza – od šuge, preko hepatitisa, čak do HIV-a.
– Ljekari dolaze svakodnevno u prihvatne centre. Tamo su već evidentirani oboljeli od tuberkuloze, zaraženi šugom, jedan migrant pozitivan je na HIV. On je pobjegao iz centra, traga se za njim – kaže Abdulah Budimlić, predsjednik Crvenog križa Bihać.
Milion i 360 hiljada obroka
Kroz Bihać je od aprila prošle godine do danas, prema podacima Komunikacijskog tima grada, prošlo oko 10.240 migranata.
Na njih je od početka krize utrošeno blizu dva miliona maraka, a Crveni krst spremio je više od milion i 360 hiljada obroka.
Komunikacijski tim Grada Bihaća održao je konferenciju za medije na kojoj su javnosti predstavljene aktivnosti gradskih ustanova, organizacija i pripadnika MUP-a USK-a u svjetlu migrantske krize.
U Gradskoj upravi smatrali su da je nužno sumirati aktivnosti domaćih institucija koje se na neki način nalaze na prvom frontu i podnose najveći teret kada je u pitanju grad Bihać.
– Tu prije svega mislim na PU Bihać, Crveni križ i Centar za socijalnu skrb Bihać. Aktivnosti ovih ljudi dolaskom migrantske krize upeterostručili su se ili udesetorostručili. Također, moram naglasiti i važnost uloge zdravstvenih ustanova, prije svega Doma zdravlja Bihać, Županijske bolnice i Zavoda za javno zdravstvo USK-a – kazao je Edin Moranjkić, savjetnik gradonačelnika Bihaća i voditelj Komunikacijskoga tima.
Prema riječima Elvedina Omanovića, zamjenika zapovjednika PU Bihać, na području Grada Bihaća u tijeku 2018. godine ukupno je evidentirano 413 kaznenih djela, od čega su migranti počinili njih 75. Istodobno, u 2017. godini evidentirano je 405 kaznenih djela.
– Također, na području Grada Bihaća tijekom 2018. godine ukupno su evidentirana 492 narušavanja javnoga reda i mira, od čega su migranti sudjelovali u 34 događaja te počinili 43 prekršaja. Pripadnici PU Bihać imali su u 2018. godini 289 intervencija, legitimirali 10.241 migranta te smo deportirali 50 migranata koji su počinili kaznena djela – dodao je Omanović. Volonteri i članovi CK Bihać, zahvaljujući potpori IOM-a, donatora i Grada Bihaća, od početka migrantske krize podijelili su 1,356.000 obroka.
Prema riječima Senada Tutića, ravnatelja Centra za socijalnu skrb, dolaskom migranata na područje Grada Bihaća, ovaj Centar suočio se s povećanim obimom posla. – Naime, sukladno Zakonu, maloljetnicima bez pratnje centar za socijalnu skrb dužan je imenovati staratelja pod istim uvjetima kao i državljanima BiH. U proteklih godinu dana na JU Centar za socijalnu skrb Bihać imenovao je staratelje za 497 maloljetnika bez pratnje – dodao je Tutić.
Načelnik općine Bužim Mersudin Nanić primio je danas u radnu posjetu Federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica Edina Ramića i Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića. Na sastanku je razgovarano o nastavku realizacije infrastrukturnih projekata na području općine Bužim.
Nakon radnog sastanka ministri i načelnik sa saradnicima posjetili su Turbe generala Izeta Nanića, zatim mjesne zajednice Radoč, Mrazovac i Čavu gdje se planira uložiti veći dio sredstva za nastavak izgradnje lokalnog puta koji povezuje tri mjesne zajednice.
„Prije nekoliko godina, počelo se raditi na infrastrukturnim projektima u mjesnim zajednicama u Bužimu. Ovo je samo nastavak radova na uređenju putne komunikacije za mjesne zajednice Radoč, Čavu i Mrazovac. Pored ovog projekta radiće se još dva projekta i to: uređenje harema u džematima Vrhovska i Donja Lubarda, te igraonica za djecu kod Područne škole Radoč. Imamo odličnu saradnju sa općinom Bužim, te se nadam kako će ista biti nastavljena kroz realizaciju ovih projekta kao i ostalih projekata za koje budete aplicirali. Također raduje me dobra politička klima koja je prisutna u Bužimu, jer je prije dva mjeseca za načelnika vaše Općine pobjedio mlad čovjek koji je spreman raditi za vašu lokalnu zajednicu, tako da ćemo nastaviti realizaciju dogovorenih projekata koji su od značaja za povratnike i svakako za sve ostale građana općine Bužim“, kazao je ministar Ramić.
Asfaltiranje ovog lokalnog puta, kao i realizacija ostalih projekata je od iznimnog značaja za sve građane, posebno one koji žive u pomenutim mjesnim zajednicama.
„Ovo je druga službena posjeta općini Bužim nakon izbora, sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica želim imati dobru saradnju kako je to bilo u prethodnim godinama. Za nas je vrlo važno što će se ova dionica puta nastaviti sa izgradnjom, jer izgradnjom ovog puta na kvalitetan način povezujemo tri mjesne zajednice. Mi smo počeli prije nekoliko godina realizaciju ovog projekta i zavisno od priliva sredstava realiziramo zajedno sa Federalnim ministarstvom raseljenih osoba i izbjeglica dionicu po dionicu. Također nas raduje što će se raditi i projekti u mjesnim zajednicama Lubarda i Vrhovska. Što se tiče Federalnog ministrstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva također smo imali dobru saradnju jer smo u ranijim godinama preko IFAD-a i ODRAZ-a realizirali mnogo značajnih projekata za našu Općinu“, kazao je načelnik Nanić.
Zahvalivši na posjeti načelnik Nanić je istakao kako se nada još uspješnijoj saradnji u budućnosti sa ova dva ministarstva, s ciljem unapređenja kvalitete života građana na području općine Bužim.
Podsjetimo, Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je u proteklih nekoliko godina za različite vrste podrške povratničkoj populaciji na području općine Bužim izdvojilo sredstva u iznosu preko 1 milion KM.
Ukoliko Vlada Federacije odobri sredstva po zaključku Predstavničkog doma PFBiH, novac će ići na račun Vlade USK-a koja će njime upravljati.
Ukoliko Vlada Federacije na sljedećoj sjednici prihvati zaključke Predstavničkog doma PFBiH sa vanredne sjednice o migrantima, onda bi na osnovu stavke 4. iz tog dokumenta mogla odobriti četiri miliona maraka za zdravstvene ustanove i policiju u Unsko-sanskom kantonu, od čega bi tri miliona išla u zdravstvo, a jedan za “stanje sigurnosti u USK-u”, kako je navedeno u zaključcima.
Policija u USK-u, koja je preko svojih ruku premetnula više od 10.000 migranata u 2018. godini, odavno zahtijeva opremu za rad, a dosad je dobila samo gumene rukavice i papirne maske, dok sredstva za dezinfekciju nema, iako među migrantima vlada epidemija šuge, a tu su i tuberkuloza, hepatitis, HIV. (O čemu je Oslobođenje već pisalo: Migranti bježe od doktora)
Policija je nedavno i štrajkovala, tražeći samo malo jači bod na plaću te novu opremu i zaštitu na poslu. Sve se završilo na obećanjima kantonalnih vlasti, jer se navodno očekuju i ova sredstva iz Sarajeva. Međutim, kako saznajemo iz naših izvora, milion za policiju neće ići za uniforme i sredstva za policajce, nego za sistem nadzornih kamera za kontrolu građana i brojeva registracija na vozilima. Time se pojačava kontrola građana Unsko-sanskog kantona, a ne migranata. Ove informacije, navodno, poznate su vlastima, ali i parlamentarcima koji su se izborili za usvajanje zaključaka.
– Iskreno, mi smo se sve vrijeme zalagali za policiju, ali koliko smo razumjeli, izgleda da je ipak njima prioritet taj sistem nadzornih kamera, kazao nam je jedan parlamentarac, koji je prisustvovao razgovorima sa predstavnicima vlasti u USK-u.
U policiji o tome ne znaju ništa. Kako nam je kazao predsjednik Sindikata policije USK-a Mahmut Alagić, oni nisu obaviješteni o planovima kada je u pitanju opremanje policije za rad s migrantima.
– Znam samo da nam treba oprema, a nismo ni u ljudstvu popunjavani. U ponedjeljak ćemo imati sastanak sa Ministarstvom pa će nas informisati dokle su stigli sa našim zahtjevima, istakao je Alagić.
Uvjereni smo da će vam ove vijesti izmamiti osmijeh na lice jer Sport Vision kompanija organizuje veliku proljetnu rasprodaju i to Outlet radnji u TC Fis.
Naime, u period od 22.05. do 26.05. moći ćete da obavite kupovinu uz dodatna sniženja od 30% do čak 50% i to na već snižene cijene.
Dakle, idealna je prilika da počnete da se spremate za ljeto ili nabavite nove sportske i ležerne kombinacije po ekstremno niskim cijenama. Najpoznatiji brendovi i dobro poznata lokacija Sport Vision outlet radnje u TC Fis sinonim su za dobru kupovinu uz još bolje uštede.
Kupujte pametno, iskoristite fenomenalne popuste i vidimo se na rasprodaji od 22. do 26.05. u Sport Vision outletu.
Uskoro se očekuje početak radova na testnoj poletnoj pisti budućeg aerodroma u Bihaću dužine 300 metara, a posao vrijedan 1,7 miliona KM dobio je sarajevski Euro-asfalt.
Dva su bitna i odlučujuća razloga što se kasni u izgradnji testnog dijela piste Aerodroma Bihać, govori za Klix.ba Elvedin Sedić, direktor ovog javnog preduzeća čiji je osnivač Grad Bihać.
Prvi je novac, a drugi javni tender koji ima svoje faze i vremensko trajanje u koje često znaju biti ukalkulirani i mjeseci odlučivanja nakon uobičajenih žalbi konkurencije. Kao što je ranije najavljivano, izgradnja piste trebala je početi krajem 2018. godine. Direktor Sedić ističe kako je prošle sedmice Federalna vlada donijela odluku o izdvajanju 3.535.000 KM za JP Aerodrom Bihać namjenski za nastavak procesa eksproprijacije zemljišta i gradnju testnog dijela piste.
Na nedavno okončanom javnom pozivu Komisija za nabavke Grada Bihaća kao najboljeg ponuđača izabrala je firmu Euro-asfalt iz Sarajeva čija je ponuda iznosila 1.776.671 KM, što sa PDV-om iznosi 2.078.705 KM.
“Tenderska procedura je okončana, izabran je izvođač, prošli su svi rokovi za žalbu i sve je spremno za potpisivanje ugovora, ali čekali smo da sredstva budu operativna jer ne možemo bez sredstava stvarati obaveze. Odlukom Vlade FBiH od prošle sedmice stvoreni su formalno-pravni uslovi za potpisivanje ugovora i otpočinjanje radova na izgradnji testne poletno-sletne staze ukupne dužine 300 metara, a vrijednost radova je nešto veća od dva miliona KM”, kaže Sedić.
Od odobrenih 3,5 miliona KM, 1,5 miliona KM potrošit će se na dalji postupak eksproprijacije prema planu koji je ranije dostavljen Ministarstvu prometa i komunikacija FBiH, što je neophodan preduslov za buduće radove na aerodromskoj pisti koja će u konačnici, prema projektu, biti duga 2.200, a široka 60 metara.
Direktor JP Aerodrom Bihać objašnjava zašto je prvo započeta izgradnja testnog dijela piste. Prema njegovom mišljenju, prosti razlog je taj što su se u toku projektovanja samog aerodromskog kompleksa pojavile dvije varijante izgradnje poletno-sletne staze s obzirom na uzorke i geomehanička ispitivanja tla koja su vršena na terenu.
“Cijena radova je različita i to znatno, odstupanje je u iznosu većem od 10 miliona KM, pa smo se stoga opredijelili za jeftiniju varijantu za koju proračuni pokazuju da će ispuniti sve tehničke pretpostavke tražene projektom, odnosno testnu dionicu kako bi se proračun koji je urađen na institutu praktično i potvrdio. Iz tog razloga smo se opredijelili za testnu dionicu koja bi nam bila u principu potrebna i u jednoj i u drugoj varijanti, tako da uložena sredstva u taj dio probne dionice nisu bačena. Taj dio piste će se koristiti svakako, bez obzira na to koja od dvije varijante bude usvojena, a mi ćemo u najboljoj varijanti uštedjeti nekih 10 miliona KM na troškovima piste”, kaže Sedić.
Na pitanje o dinamici izgradnje aerodromskog kompleksa odgovara kako je tempo spor jer su dva-tri miliona godišnje nedovoljna da se uradi nešto značajnije u dogledno vrijeme. No, Sedić dodaje kako su od prošle godine intenzivirani pregovori s Vladom FBiH o modelu osiguravanja sredstava za izgradnju ovog objekta u ukupnom iznosu odmah.
Doduše, izborna 2018. je potpuno u sjenu bacila i zaustavila pregovore o ovoj temi, ali direktor JP Aerodrom Bihać kaže da će se ta “priča” aktivirati vrlo brzo.
“Vlada FBiH je zainteresirana da se osiguraju ukupna sredstva, prošle sedmice gradonačelnik Bihaća se sastao s premijerom Novalićem i ima naznaka kako bi Vlada ušla u ovaj projekt zajedno s Gradom Bihaćom ili da preuzme ovaj projekt u potpunosti. Sredstva bi se osigurala preko komercijalnih banaka i Evropske banke za obnovu i razvoj u omjeru 70:30 posto”, navodi Sedić.
On se, govoreći o ukupno potrebnim sredstvima za dovršetak aerodromskog kompleksa, ogradio riječima kako glavni projekt još uvijek nije finaliziran, za šta će trebati još dva mjeseca, ali se ipak odredio kada je riječ o iznosu.
“Negdje 60-70 miliona KM bit će neophodno za aerodrom, a s pristupnom cestom i mostom preko Une ukupan iznos bi bio 100 miliona KM.
Direktor JP Aerodrom Bihać kaže na kraju kako će uskoro biti potpisan ugovor o izgradnji testno-poletne staze, a čim dođe lijepo vrijeme mogli bi početi i radovi na ovom poslu.
Nogometni klub Jedinstvo iz Bihaća jedan je od najstarijih klubova u Bosni i Hercegovini, i klub koji ove godine slavi svojih stotinu godina postojanja.
Povodom tog velikog jubileja ovog kluba, portal sportskevijesti.com uvaženim čitaocima, u kratkim crtama, predstavlja hronološki rast, razvoj, i uspjehe NK Jedinstvo Bihać, od nastanka pa do danas.
NK Jedinstvo Bihać je formirano još davne 1919 godine, a prvi članovi uprave kluba daleke 1919. bili su: Ivan Jeličić, Jovo Kašiković, Muharem Bagrameli, dr. Ibro Ibrahimpašić, dr. Husein Bipćević, Mustafa Bišćević i Milan Momčilović, a za Muharema Bagramelija, inače, nekadašnjeg pomorskog oficira, veže se i podatak da je on donio prvu loptu u Bihać.
Prvi igrači Jedinstva bili su učenici bihaćke Gimnazije, koji su, također, paralelno išli igrati i u zagrebačke klubove “Hašk” ili “Građanski”, s obzirom da je Bihać u ta vremena gajio veoma dobre odnose sa današnjim glavnim gradom Hrvatske.
Prvi nogometni meč u Bihaću odigran je 1924. godine, a Jedinstvu je protivnik bio “Građanski” iz Zagreba, te su na igralištu na “Luke”, u istomeimenom naselju u Bihaću, dva kluba remizirala rezultatom 1:1, a što je iz današnje perspektive historijski meč, i rezultat za vječno pamćenje.
Ipak, zbog odlaska kvalitetnih igrača, te onih ljudi koji su organizaciono mogli pomoći klubu, Jedinstvo prestaje sa radom 1935. godine, da bi ipak 1937. godine nogometni zaljubljenici iz Bihaća, Ćamil Kadić, Osman Redžić, Mujo Čaušević, Duško Bosančić, Živko Perković i Mujaga Delić, u dosta teškim tadašnjim uslovima, ponovo reaktivirali klub, klub koji je počeo funkcionisatu na čelu sa prvim predsjednikom Ćamilom Kadićem.
Svoje prve utakmice reaktivirano Jedinstvo uskoro igra sa mjesnim rivalom BASK-om, potom, banjalučkim Borcem, ili Slobodom iz Bosanskog Novog, te sa ekipama iz Senja, Otočca, Siska i Zagreba.
Bihaćki klub je egzistirao i tokom godina trajanja Drugog svjetskog rata, u periodu 1941. – 1945. godine
Nakon završetka rata 1945. godine održana je ponovo osnivačka skupština kluba, i za predsjednika je izabran Božo Popvić, dok je poduzetnik Meho Hadžiabdić dao kožu za kopačke, a dresovi su se tada pravili od padobranskog platna.
Nakon toga, iz godine u godinu Jedinstvo postaje sve organizovanije i jače, pa tako 1946 godine klub igra u Republičkoj ligi BiH zajedno s ekipama Torpedo iz Sarajeva, Veležom iz Mostara, Čelikom iz Zenice, i Slobodom iz Tuzle.
Dvije sezone Bišćani igraju u Kvalitetnoj ligi BiH, da bi u sezoni 1948/49. godine ispali iz tog ranga, te krenuli takmičenje u Banjalučkoj ligi.
Nakon toga nastupaju krizne dvije decenije za Jedinstvo, i to iz razloga što čitava jedna generacija prestaje sa igranjem, a dvojica tada ponajboljih igrača kluba, Josip Blažević i Braco Jurić, odlaze u veće prvoligaške klubove.
Ipak, pod rukovođenjem odličnog i nezamjenjivog trenera Ibrage Arnautovića – Jureka, Jedinstvo je u sezoni 1967/68. putem kvcalifikacija postalo član Druge nogometne lige Jugoslavije, što je bio historijski događaj jedne sjajne mlade generacije.
Od 1967 . godine nastaje ekspanzija uspjeha uspjeha Jedinstva, Jedinstva koje je više od dvadeset godina bilo stabilan drugoligaš u Jugoslaviji.
Godine 1978. Jedinsvo je postalo Amaterski prvak Jugoslavije, a 1970. i 1984. godine je igralo u četvrtfinalu Kupa Jugoslavije, te su bili i jesenji prvaci Druge savezne lige Jugoslavije 1982. i 1984. godine.
Od 1980 do 1992. Jedinstvo pretežno igra u Drugoj saveznoj ligi Jugoslavije – grupa Zapad, te kasnije u Međurepubličkoj ligi, gdje se stalno nalazi među vodećih pet-šest ekipa.
Svoje utakmice Jedinstvo od 1983. godine igra na stadionu pod “Borićima”, koji je te godine i izgrađen u naselju Luke, te je nakon izgradnje stadion imao 12.000 mjesta, ali obnavljanje u 1999. godini i postavljanje stolica rezultiralo je smanjenjem kapaciteta na 8.000 sjedećih mjesta.
U sezoni 1991/92 formira se Republička liga BiH u kojoj je član i Jedinstvo, i u toj ligi Jedinstvo zatiču i ratna dešavanja u BiH.
Međutim, iako je Unsko – sanski kanton, odakle Jedinstvo dakle geografski dolazi, bio poprilično zahvaćen ratom, sportske aktivnosti nisu zamrle, tako da su i nogometaši ovog kluba nakon što bi došli s borbenih linija išli na treninge u Bihać ili Cazin.
Godine 1993. organizira se, pod okriljem Nogometnog saveza Unsko – sanskog kantona, liga kantona po grupama gdje dominiraju Krajina iz Cazina i Sloga iz Kralja.
U sezoni 1994/95. Jedinstvo osvaja prvo mjesto u Ligi Unsko – sanskog kantona i 1995.godine postaje član Prve lige Bosne i Hercegovine, odnosno, najjačeg ranga nogometnog takmičenja u BiH, te od te 1995. godine bihaćki klub bilježi odlične nastupe u Prvoj ligi BiH i nalazi se u samom vrhu bosanskohercegovačkog nogometa.
Nagrada za dobre igre Jedinstva dolazi 1999. godine, kada igrači ovog kluba po prvi put izlaze na evropsku nogometnu scenu, te su ujedno bili i prvi predstavnik Bosne i Hercegovine na međunarodnim klupskim takmičenjima.
Tada su u prvom kolu UEFA Intertoto kupa u dvije utakmice bili bolji od timova GÍ Gøta sa Farskih ostrva (0:1, 3:0), dok su u drugom kolu dva puta poraženi od rumunjskog predstavnika Ceahlăula (1:2, 1:3).
Uspjesi u UEFA Intertoto kupu igračima Jedinstva bili su podstrek da u sezoni 1999/00 igraju još bolje, te prave još veći uspjeh i postaju prvaci Premijer lige BiH, koja se tada nije igrala na teritoriji cijele BiH.
Ipak, u doigravanju za prvaka BiH, koje se 2000 godine igralo s predstavnicima tadašnje lige Herceg-Bosne, Jedinstvo se nije uspjelo plasirati na evropsku nogometnu scenu.
Nakon tog neuspjeha u doigravanju za prvaka BiH, Jedinstvo počinje rezultatski da stagnira, pa se u narednim sezonama klub bori za opstanak u najjačem rangu nogometnog takmičenja u BiH, da bi u sezoni 2002/03. Bišćani ispali u drugi po jačini rang nogometnog takmičenja u BiH, u Prvu ligu FBiH.
Nakon dvije sezone provedene u Prvoj ligi FBiH, Jedinstvo se prvobitno u sezoni 2004/05. ponovo vraća u Premijer ligu BiH, ali u sezoni 2007/08. ponovo ispada u Prvu ligu FBiH, te su od tada pa do danas njen stabilan član
O tome kako se obrazovanjem i vjerom u sebe uspješno može preći put od trnja do zvijezda svjedoči primjer Selme Selman (28), bosanskohercegovačke umjetnice svjetskog glasa, koja trenutno radi kao asistent na prestižnom američkom univerzitetu “Siracuse”.
Rođena je u višečlanoj romskoj porodici u Bihaću, koja je skromno živjela, a njen otac ih je izdržavao sakupljanjem i prodajom starog željeza. Već u osnovnoj školi nastavnici su primijetili da je neobično nadarena za slikarstvo, te su podsticali njen talenat.
Tako je započela školovanje u Srednjoj umjetničkoj školi u Bihaću, a nastavila ga na Akademiji umjetnosti u Banjaluci. Poslije toga, pohađala je master studije u Budimpešti i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje trenutno živi i radi. Ova mlada umjetnica se prisjeća svojih početaka i kaže kako je od malih nogu čvrsto odlučila da se obrazuje i radi na sopstvenom usavršavanju.
“To što moji roditelji nisu bili u mogućnosti da se školuju, niti da se stalno zaposle uticalo je na moje obrazovanje, kao i mojih sestara. Shvatila sam da će moj put biti jako težak i da će biti potrebno puno rada i borbe kako bih došla do ovoga gdje sam sada. Od malih nogu sam imala velike ciljeve i smatram da sam ih ostvarila”, kaže ona.
Dodaje kako je na putu uspjeha, koji nije bio nimalo lagan, imala podršku svoje majke i ostalih žena iz romske mahale gdje je odrastala.
“Posebno sam zahvalna svojoj majci koja je uspjela da me odgoji kao progresivnu osobu i umjetnicu. Ona nije obrazovana, ali je stekla veliko životno iskustvo i prenijela ga na mene. Naučila me da budem strpljiva i uporna, a to su veoma važne osobine za uspjeh u životu”, kaže ova umjetnica.
Također, kaže kako veliku zahvalnost duguje i Dragici Bioković iz nevladine organizacije “Alfa”, koja je podsticala njeno obrazovanje i usavršavanje.
“Ona me naučila da napišem svoj CV i da apliciram za stipendiju, omogućila mi je da putujem i upoznam druge zemlje i ljude. To je bilo veoma značajno za mene”, ističe Selmanova. Kaže da ju je njeno porijeklo opredijelilo da se društveno angažuje kako bi pomogla romskoj zajednici da shvati važnost obrazovanja i mogućnosti koje ono nudi. Danas materijalno pomaže romsku djecu i omladinu u Bihaću i podstiče ih na dalje školovanje.
“Smatram kako svi moji uspjesi, na direktan ili indirektan način, utiču na njih. Ja sam prva iz moje mahale koja je završila magisterij i uspjela u nečemu što sam odabrala za životni poziv. Mladima je jako bitno da vide kako neko ko dolazi iz siromašne sredine ipak može uspjeti ako dovoljno vjeruje u sebe i ima čvrst cilj”, ističe ona. Kaže kako joj je drago što romska djeca u Bosni i Hercegovini danas vide u njoj uzor i shvataju koliku važnost u životu ima školovanje. Selma kaže kako je umjetnost za nju iskonska potreba bez koje ne može zamisliti sopstveni život.
“Kao što su nekome potrebni hrana i voda, tako meni treba umjetnost. Ona mi omogućava da izrazim sopstvene stavove, političke, estetske ili druge, na kreativan način. Jednostavno, umjetnost za mene predstavlja neku vrstu sredstva da se razumije i mijenja svijet”, ističe ona.
Kako kaže, u svom radu upotrebljava različite vrste i tehnike umjetničkog izražaja, kao što su slike, fotografije, skulpture ili performansi. U proteklom periodu imala je veliki broj samostalnih izložbi ili performansa koji su zadivili svijet umjetnosti u Americi i Evropi.
Poslije kratkotrajnog boravka u rodnom Bihaću, gdje je proslavila Đurđevdan s porodicom, kaže kako je uskoro očekuje nastup na Venecijanskom bijenalu, gdje će predstaviti svoj novi video-rad pod nazivom “No space”. Selma putem njega preispituje poziciju današnjeg čovječanstva. Nakon toga ima samostalne izložbe u Firenci i Berlinu, gdje će se predstaviti svojim umjetničkim slikama.
