Pripadnici Granične policije BiH pokrenuli su akciju protiv osoba osumnjičenih za krijumčarenje migranata.
U Graničnoj policiji su potvrdili za “SrpskaInfo” da je nekoliko osoba uhapšeno, te da je do sada pretreseno najamanje deset objekata na području Bijeljine, Brčkog i Donjih Žabara.
– Aktivnosti su usmjerene protiv organizovane kriminalne grupe koja je od januara do aprila ove godine na području Bijeljine, Brčkog, Bihaća i Gradiške krijumčarila migrante iz Pakistana, Irana, Iraka i Sirije – istakli su u GP BiH.
U Bihaću je danas održana 30. redovna sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona.
Izvještaj Ministarstva finansija o izvršenju budžeta za prošlu godinu nije dobio pozitivno mišljenje te je uz prijedloge da se u njega uvrsti stvarno stanje, od nevraćenih pozajmica, nenaplaćenih potraživanja, kršenja Zakona o budžetu, vraćen na doradu. Članovi Vlade usvojili su i odluke o finansiranju obaveze iz kreditnog zaduženja za Regionalnu deponiju ali i istakli pitanje odgovornosti za eventualnu štetu koja je nastala iz ovog propalog projekta.
Projekt kojim je USK trebao dobiti deponiju za odlaganje čvrstog otpada definitivno je zaustavljen prošle godine brisanjem poduzeća Regionalne deponije iz sudskog registra. Ostali su samo enormni dugovi kroz kreditna zaduživanja, kojima je Vlada USK dala garancije. Tako će se onaj prvi kredit od milion dolara plus kamate vraćati od 2012. sve do 2029. godine. Uz ovo, nužno je otplatiti i 700.000 maraka od drugog kredita iz 2014. godine, iz kojeg je na sreću povučena samo trećina sredstava.
Rate za ove dugove neće se vraćati iz budžeta resornog ministartsva već iz namjenskih sredstava od ekoloških naknada. Tako će se umjesto uobičajenih milion maraka, koji se kroz razne projekte vrate lokalnim zajednicama, sad skoro 200.000 odvajati za nikad realiziranu deponiju.
Iako su na današnjoj sjednici ministri postavili pitanje odgovornosti za ovo, neizvjesno je da li će do tog i doći. A pitanje odgovornosti za propuste i kršenje normi i propisa, razlog su i predloženih izmjena Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju resornog ministarstva. Prema postojećim rješenjima dosad nisu jasno bile definirane procedure promjena školskih odbora i direktora što je bio i razlog da se i ide u izmjene, tvrdi ministar.
Uz ove izmjene kojim bi se izbjegle situacije grubog kršenja propisa poput posljednjeg slučaja u Sanskom Mostu, pojednostavljuju se i procedure prelaska nastavnika i profesora, koji su na listi tehnološkog viška iz jedne ustanove u drugu. Predložene izmjene uskoro će se u formi prijedloga naći pred skupštinskim poslanicima.
Pred kolektivnim šefom države naći će se i Izvještaj o provedbi Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja…
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sastat će se sutra na drugoj redovnoj sjednici tog tijela nakon imenovanja poslije oktobarskih izbora kada će biti upoznati sa Izvještajem Vijeća ministara BiH o aktivnostima u okviru procesa evropskih integracija.
Osim toga predsjedavajući i članovi Predsjedništva Milorad Dodik te Šefik Džaferović i Željko Komšić razmotrit će i Informaciju o stanju u području migracija u BiH u vezi s povećanim prilivom migranata u BiH.
Pred kolektivnim šefom države naći će se i Izvještaj o provedbi Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja, Aneksa, 1B članak IV, Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i radu Subregionalne konzultativne komisije u 2018. godini, prenosi Fena.
Savez udruženja pčelara Unsko-sanskog kantona pokrenuo je aktivnosti u vezi sa stvaranjem brenda – krajiški med, kako bi se pčelarska proizvodnja na ovim prostorima podigla na viši nivo.
“Ovo je naš glavni zadatak u budućem periodu jer smatramo da ćemo na taj način pomoći pčelarstvu u svim njegovim segmentima. Tako ćemo zaštititi naš med, podići njegov kvalitet i cijenu”, kaže Hajrudin Šabić, predsjednik ovog udruženja.
Pojašnjava da je to i jedan od načina borbe protiv patvorenog meda, kojeg je sve više na tržištu, čime se ugrožava pčelarstvo.
Šabić ističe da pčelari u USK proizvode najkvalitetniji med u BiH, što pokazuju laboratorijske analize, te mnogobrojne nagrade i priznanja koje redovno donose sa domaćih i međunarodnih takmičenja.
“Pčelarskoj proizvodnji na ovim prostorima pogoduju čista priroda i ogromne površine šuma, kojima je naročito bogat ovaj kraj, što pčelama garantuje kvalitetnu ispašu. Svi preduslovi za intenzivniji razvoj pčelarstva postoje i treba da ih iskoristimo”, kaže Šabić.
Dodaje da su za ovaj projekat aplicirali kod domaćih i međunarodnih institucija, od kojih očekuju finansijsku podršku.
Jedini brendirani pčelarski proizvod iz USK do sada je – kestenov med Cazinske Krajine, koji je upisan u registar Svjetskog instituta za intelektualno vlasništvo, sa sjedištem u Ženevi, čime je dobio i međunarodnu oznaku kojom se garantuje njegova originalnost.
Prema procjenama, na području USK ima više od 2.000 pčelara koji proizvode značajne količine visokokvalitetnog meda i drugih pčelarskih proizvoda, pišu Nezavisne Novine.
U cilju borbe protiv maloljetničke delikvencije i nasilja u porodici, te praćenja implementacije odredbi Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Odsjek za maloljetničku delikvenciju, seksualne delikte i nasilje u porodici, Sektora kriminalističke policije MUP USK Bihać sačinio je plan i u kontinuitetu provodi edukaciju učenika na području USK vezano za problematiku maloljetničke delikvencije, vršnjačkog nasilja te nasilja u porodici.
Tokom mjeseca marta i aprila uz podršku Odsjeka za edukaciju te policajaca za rad policije u zajednici iz policijskih stanica izvršena je edukacija učenika srednjih škola na području Grada Bihaća i Cazina.
Stručnim radionicama na zadane teme prisustvovalo je oko 400 učenika srednjih škola iz ova dva grada kao i nastavno osoblje navedenih škola, a slična predavanja učenicima srednjih, ali i starijih razreda osnovnih škola na području USK-a nastavit će se u kontinuitetu provoditi u i narednom periodu.
Opći kolektivni ugovor o radu u FBiH nije na snazi, a Vlada ne utvrđuje minimalac te trenutno ne postoji nikakav zakon koji radnicima u FBiH garantuje minimalnu plaću. Ipak, uskoro bi se i to moglo promijeniti, a u Parlamentu FBiH već je podržan Prijedlog zakona.
Trenutni minimalac iznosi nešto malo više od 400 KM, a ukoliko se predloženi zakon usvoji u narednim mjesecima mogli bi očekivati određeno povećanje svojih prihoda.
Naime, zastupnici SDP-a ali i SBB-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH pokrenuli su priču o potrebi donošenja zakona o minimalnoj plaći, što su podržale i druge stranke.
Aner Žuljević iz SDP-a, koji aktivno radi na izradi ovog zakona za Klix.ba je kazao da je prvi cilj je da radnici zarađuju više, a drugi cilj je da poslodavci dobiju potrebno porezno rasterećenje.
“Time će oni imati više novca kojim će pokriti rast plata, te investirati i otvarati nova radna mjesta”, kazao nam je Žuljević.
Šta bi zakon podrazumijevao
Sam zakon je koncipiran na način da se propiše obaveza usklađivanja najniže bruto plate u naredne dvije godine.
“U prvoj godini bruto minimalna plata bi se digla sa sadašnjih 45 posto od prosječne bruto plate na nivo od 55 posto, a sljedeće godine na nivo 60 posto. To znači da bi minimalna plata u prvoj godini bila veća za nekih 70 maraka mjesečno, a u drugoj godini 118 KM više nego je sada. U trećoj godini primjene ovog zakona minimalna plata bi rasla u skladu sa rastom troškova života i njen iznos bi svake godine obavezno korigovala Vlada FBiH”, kazao je Žuljević.
Iz Sindikata su ranije poručili da je cilj da minimalna plaća bude 630 KM. Potrebno je istovremeno izmijeniti i niz drugih zakona.
“Prije svega potrebno je smanjiti doprinose koje plaćaju poslodavci u iznosu koji je potreban da pokrije ovo povećanje. Da bi se to uradilo opet je potrebno izmijeniti niz zakona kojim će se osigurati dodatni prihodi kako se ne bi osjetio gubitak tih doprinosa, a koji ne predstavljaju teret privredi. To ćemo uraditi kroz donošenje novih zakona o igrama na sreću, novih zakona kojim namjeravamo oporezovati bankarske transakcije, novih zakona kojim namjeravamo oporezovati imovinu onima koji su bogati i mogu podnijeti taj teret. To je paket mjera koje je potrebno donijeti i usaglasiti sa privredom i sindikatima. Nakon kvazi reformi Vlade FBiH minimalna plata u FBiH ničim nije propisana niti zaštićena. Teoretski poslodavci mogu radnicima isplaćivati platu i 100 KM”, kazao je Žuljević.
Naglasio je da će SDP predložiti da se ovakav zakon donese i u RS-u.
“Rastom minimalne plaće porast će i prosječna. Pošto su većine plaća u FBiH vezane kolektivnim ugovorom za iznos prosječne plaće onda će rasti i sve druge plaće”, zaključuje Žuljević.
Rast minimalne plaće je izvodiv ako vlast da saglasnost
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Klix.ba objašnjava da je minimalna plaća več odavno trebala biti povećana. Hadžić smatra da su BiH neophodne brojne ekonomske mjere. On predlaže da se neoporezivi dio dohotka poveća na 1.000 KM u oba entiteta što bi povećalo povećalo potrošnju i stimulisalo povećanje naplate PDV-a. Dakle u tom slučaju država ne bi uzimala porez na dohodak do 1.000 KM.
Republika Srpska je prošle godine povećala minimalne plaće i to tako što je podigla neoporezivi dio dohotka sa 200 na 500 KM i to je uprincipu radnicima donijelo oko 30 KM veće plaće.
Faruk Hadžić tvrdi da iako se u ovom slučaju ne radi o velikom povećanju plaće, to je bitno jer posljedično dovodi do veće potrošnje i sada se dešava da RS planira tužiti FBiH zbog većeg iznosa PDV-a koji je završio u FBiH. To se na godišnjem nivou mnogo generiše.
“Poslodavci bi u tom slučaju imali neutralan efekt, ali bi to mnogo značilo radnicima. Druga mjera je da se smanje doprinosi, ali da dio tog smanjenja ide kao korist poslodavcu. Bez obzira na prosjek koji nam se prikazuje statistički mi u BiH imamo veoma niska primanja. Imate ogroman broj radnika koji rade za 600 KM”, poručuje Hadžić.
Napominje da je sve to neophodno u borbi protiv sive ekonomije. Dakle treba se rasteretiti poslodavac, smanjiti parafiskalne namete, da radnik ima veću plaću. Država bi imala nekoliko mjeseci manje prihoda zbog manje naplate poreza, ali s druge strane će doći do drastičnog povećanja potrošnje i dugoročno će se isplatiti svima.
Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je jučer za „Dnevni avaz“ da već godinu čeka odgovor od Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, na pitanje o novčanim sredstvima koja su došla u BiH kao pomoć za ublažavanje posljedica migrantske krize.
Ko troši novac
Magazinović nam je rekao da je prošle godine još u julu prvi put tražio ovu informaciju, zatim i u septembru, pa i u februaru ove godine.
– Nikada nisam dobio odgovor. Prije nekoliko dana sam tražio odgovore i od Ministarstva sigurnosti BiH, ali mi ni oni nisu odgovorili – rekao nam je Magazinović.
Kako nam je pojasnio, teško mu je da se usudi da kaže koliko je BiH dobila novca za pomoć u rješavanju migrantske krize, ali da je evidentno da se sve krije.
– Samo Evropska komisija je saopćila da je dala 7,5 miliona eura pomoći. Zatim su kasnije opet pomagali. Veliki je to novac. Ali, ovdje je pitanje ko upravlja tim novcem i šta se s njim radi. Krije se koliko je novca ušlo za koju svrhu i ko je to potrošio – tvrdi Magazinović.
Stotine primjera
On je ustvrdio da je na stotine primjera da ljudi iz Krajine, koji su najviše pogođeni krizom, tvrde da novac nikada nisu vidjeli.
– Ovdje treba vidjeti ko iznajmljuje objekte za smještaj migranata, po kojoj cijeni i uz čiju saglasnost. Vrlo važan je i taj aspekt jer će se onda vidjeti ogromna neorganiziranost. Uostalom, ovo nije prvi put da institucije nešto pokušavaju sakriti. Ovdje se ne zna šta je gore, ili da kriju ili da ne znaju koliko su novca dobili i kako se on troši – kaže Magazinović.
Fazlić: Nismo dobili ni marku
I Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kaže za “Avaz“ da od Vijeća ministara BiH niti bilo koje državne institucije za sve vrijeme trajanja migrantske krize nisu dobili ni marku.
– Sve smo sami finansirali dok nisu došle humanitarne organizacije, koje ih sada hrane i koje su osigurale smještaj. Istina, mi smo preko nekih projekata dobili novac od ambasada Velike Britanije, Švedske, Evropske unije, ali direktno od Vijeća ministara nismo nikada dobili ništa – kaže Fazlić.
U Novom Sadu je 9. i 10. aprila 2019. godine održan 6. Festival školskog teatra na stranom jeziku (Foreign language drama festival), na kojem je po prvi put učestvovala i Gimnazija “Bihać” s predstavom “Mali princ” na njemačkom jeziku.
Učenici Gimnazije pod mentorstvom profesorice Jasmine Midžić su za predstavu “Mali princ” na njemačkom jeziku osvojili brojne nagrade.
Nagrada za najbolju kostimografiju dodijeljena je učenici 3. razreda Adni Brkić, nagrada za scenografiju osvojila je učenica 4.razreda Kristina Vinčar, a za najbolju glavnu žensku ulogu je nagrađena Sarah Zulić, učenica 3. razreda Gimnazije “Bihać”. Profesorica Jasmina Midžić je osvojila nagradu za najbolju režiju kao i nagradu za njemački jezik i pedagoški rad.
Predstava je privukla pažnju i ostalih učesnika te je Gimnazija ”Bihać“ pozvana da učestvuje i na rumunskom internacionalnom pozorišnom festivalu „International Theatre Festival APLAUZE“ koji će se održati u maju ove godine u Konstanci.
Uloge Naratora i Uobraženka igrao je Suljanović Dzan, Mali princ – Zulić Sarah, Ruža- Piralić Tara; Lisica- Vojić Lejla, Zmija- Malkoč Lejla, Kralj- Omanović Tarik
Pijanac- Mujnovic Muhamed
Geograf- Vinčar Kristina
Ruze – Mustafić Una i Midzić Sumeja.
IVAN PERNAR, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske: “Prosječan Bošnjak ne vidi da su migranti faktor destabilizacije BiH”
ANTIMIGRANT Gospodine Pernar, jedan ste od rijetkih javnih djelatnika koji ustrajno objašnjava opasnost migrantske invazije na Evropu, a posebno na Bosnu i Hercegovinu koja je iznutra nagrižena podjelama. Kako objašnjavate činjenicu da u javnom prostoru ne postoji dovoljno analitičkog refleksa za ovu veoma ozbiljnu opasnost? Ili je šutnja sastavni dio zavjere?
PERNAR Prije svega, razlog zašto se o masovnim i ilegalnim migracijama ne raspravlja u javnosti je u tome što se one događaju uz prešutnu podršku vladajućih struktura što znači da je val ilegalnih migracija planiran na višoj razini. Šutnja je dakako dio šire strategije jer su vladajući svjesni toga da bi rasprava o ilegalnim migracijama mogla odvesti raspravu u njima neželjenom smjeru. Zato se cijeli problem negira i ignorira, a ako se i spomene, raspravlja se o posljedicama, nikad o uzrocima migrantskog vala.ANTIMIGRANT Sve češće se pominje mogućnost da su takozvani migranti zapravo, uz dominantnoj većini, poražena vojska multinacionalnog, plaćenićkog ISIL-a, koja je, kao što se zna, sastavljena od ološa i kriminalaca iz islamskih zemalja. Ko bi i zašto imao interes od prebacivanja ISIL-a u Evropu, a posebno u Bosnu i Hercegovinu?
PERNAR Činjenica jest da je struktura migranata neobična, velika većina njih su odrasli muškarci, a ne žene, djeca i starci što upućuje da se ne radi o izbjeglicama koje bježe od rata. Većina njih dolazi iz zemalja gdje rata nema, pa i to upućuje na isti zaključak. Manji dio njih doduše ima ekstremističku pozadinu, ali veći je problem sklonost određenog dijela ilegalnih migranata kriminalu. Sama činjenica da su se odlučili za ilegalne migracije govori da oni kao grupa de facto ne priznaju zakone i odlučili su se svjesno na njihovo kršenje. Sukladno tome, ne treba nas niti iznenaditi pojava kriminala povezanog s njima. Provale, krađe, tučnjave, izbadanja, ubojstva i silovanja, nažalost su postali neizostavan dio priče o ilegalnim migracijama.ANTIMIGRANT Kako objašnjavate činjenicu da su mnogi pored očiju slijepi, kako bi to narod rekao, pa umjesto da vide vojnosposobne mladiće, koji u kolonama i formacija od po deset ljudi, sa vojnim ruksacima, dolaze u Bosnu i Hercegovinu, oni vide jadne, izmučene izbjeglice, iako tu nema ni djece, ni žena, ni staraca? Odakle ta hipnoza?
PERNAR Stara latinska izreka kaže “mundus vult decipi”, odnosno – svijet želi biti prevaren, to je moto svih hoštaplera, pa tako i onih na vlasti i u medijima. Mnogi vide ono što žele vidjeti, a ne ono što stvarno jest. Nažalost, kad shvate da su prevareni i da su postali žrtve kriminala povezanog s migrantima, tek tada su spremni otvoriti svoje oči. Nedavno sam čitao o trgovcima s Baščaršije koji su ogorčeni zbog džeparenja, napada i pljačkanja turista od strane ilegalnih migranata. Siguran sam da je njihov poziv policiji da to zaustavi posljedica osobnog lošeg iskustva s njima. Da nisu svojim očima vidjeli o kakvom profilu ljudi se tu radi, siguran sam da bi oni i dalje mantrali o tome kako se radi o “ugroženim ljudima”, “ranjivim skupinama”, “mahom ženama i djeci”, kojima treba pomoći i otvoriti im svoja vrata.
Istu transformaciju svijesti doživjeli su i stanovnici Unsko-sanskog kantona kad su shvatili da su provale, krađe, pljačke i nasilje neizostavan dio migrantskog vala. Tek kad su i sami postali žrtve te agende, tek kad se strah zavukao u njih, tek tada su otvorili svoje srce za istinu i počeli govoriti na glas ono što su znali od početka – da se tu ne radi o “jadnim izbjeglicama”. Nažalost, mainstream mediji su u službi manipulacije, nedavno sam imao prilike razgovarati s kamermanom Federalne televizije, pitao sam ga zašto snima samo žene i djecu kada zna da je njih samo 10%. On se na to nasmijao i rekao: “Nije do mene, ja snimim sve, ali u režiji izrežu sve ostale kadrove”. Na taj način javnost ima iskrivljenu sliku onoga što se događa, a koja je stvarna shvatit će tek kad se oni sami i njihova imovina nađu na udaru onih za koje su do jučer vjerovali da su “ugroženi”, “bespomoćni” i “da im treba pomoći”. Sve do tad će ponavljati mantre i parole koje im nameću mediji u rukama vladajućih.
ANTIMIGRANT U Unsko-sanskom kantonu se dogodilo nekoliko stotina provala migranata u kuće, koji su te kuće devastirali i uništili, a da o tome nema izvještaja u medijima. Nema izvještaja ni o drastičnom povećanju krivičnih djela. Građani žive u stanju okupacije, u strahu, svjesni da su nemoćni oduprijeti se nasilju migranata. Kako je moguće da jedan tako ozbiljan problem ne bude javno i politički tretiran, već svi subjekti šute, kao da se ništa ne događa?
PERNAR Naravno da nema, ako i ima, to se prikazuje kao sporadični incident, a ne svakodnevica ljudi koji žive u njihovoj blizini. Međutim, ne radi se samo o mainstream medijima. Imate situaciju da neko podijeli fotografije toga što su ilegalni migranti napravili na njegovoj kući. Vrlo brzo te fotografije bivaju uklonjene s društvenih mreža, a oni koji su ih objavili bivaju blokirani. Isto tako, pojavljuju se i “pametne glave” koje pitaju “kako znate da se radi o njima” i slična pitanja. Sve je to posljedica onoga što bi ja nazvao “velikim pranjem mozga”, odnosno simuliranoj stvarnosti u kojoj mnogi žive, a zašto su u takvom stanju hipnoze objasnio sam u odgovoru na prethodno pitanje.
ANTIMIGRANT Prema zvaničnim podacima, u Bosnu i Hercegovinu je u toku 2018. godine ušlo oko 22.000 migranata, a od početka 2019. oko 4000 migranata. Tvrdi se da je trenutno u BiH između 3000 i 5000 migranata. Gdje je nestalo 20-tak hiljada ljudi, ako je već granica sa Hrvatskom zatvorena? Je li moguće da su negdje „na sigurnom“, i da čekaju da se pojave „na sceni“?
PERNAR Granica s Hrvatskom nije zatvorena, to je javna tajna. Da je granica zatvorena, ne bi migranti išli na granicu Hrvatske i BiH, nego Srbije i Mađarske. Migrantska kriza u BiH prestat će tek onda kad se zatvori hrvatska granica. Ista situacija bila je i s Libijom, tek kad je Italija zatvorila svoje luke za ilegalne migrante, oni su prestali dolaziti u Libiju i polako se ta zemlja ispraznila od njih.
ANTIMIGRANT Kako bi sve ovo moglo koristiti velikosrpskoj i velikohrvatskoj politici u odnosu na Bosnu i Hercegovinu?
PERNAR Ilegalni migranti su instrument destabilizacije, svojim ponašanjem spram ilegalnih migracija, Hrvatska de facto potiče ilegalne migrante da idu u BiH. Koji su motivi naših vlasti da to čine ja ne znam, isto tako ne treba biti genije da se primjeti da Srbija također usmjerava migrante u BiH. Nažalost, prosječan Bošnjak ne razmišlja o tome, misli da se radi o slučajnosti, ne vidi da je sve to dio jednog šireg plana destabilizacije i to ne samo BiH, nego, usudio bi se reći i ostalih europskih zemalja.
ANTIMIGRANT Ako je već sada jasno da takozvani migranti ne mogu naprijed, da ne mogu nazad, šta će se sa njima događati u Bosni i Hercegovini? Da li je sukob sa domicilnim stanovništvom realan ishod ove napetosti, i ko će u tom sukobu profitirati?
PERNAR Mogu naprijed, da ne mogu, ne bi oni išli za BiH. Međutim, upravo ste dotakli zanimljivo pitanje. Hrvatska granica zapravo nije niti propusna niti zatvorena, da je propusna, migranti ne bi kampirali po BiH, da je zatvorena, ne bi niti išli za BiH jer bi znali da iz BiH ne mogu dalje na Zapad. Granica je polupropusna, što u praksi znači da ilegalni migranti dolaze u BiH i u njoj se zadržavaju sve dok ju ne uspiju prijeći, a to može trajati mjesecima.
Krajina je bijesna jer je ostavljena sama da se nosi sa teškim problemom migrantske krize dok, s druge strane, država brižljivo održava nemar
Krajina živi na dramatičnoj traci demonstriranja ljudskih vrijednosti u amplitudama od krajnje humanosti, solidarnosti i plemenitosti prema migrantima, preko straha o potapanju ovog dijela države migrantskim talasom do zaziranja i sebičnosti u traženju izlaza od najezde ljudi sa drugih kontinenata koji u Evropskoj uniji vide spas za svoje živote.
Krajina je pritom sada već i opravdano bijesna i jarosna jer je postalo nezamislivo kako ona sama može da riješi globalni proces migrantskog izazova čije su koordinate posljednjih godinu dana “ucrtane” u bh. reljefu, dok država i njene institucije (Vijeće ministara, Ministarstvo sigurnosti, Granična služba, Služba za strance, Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija u BiH) brižljivo održavaju nemar i ravnotežu nemoći da se uhvate ukoštac sa šupljom “nebranjenom” istočnom granicom, biometrijskim kaosom nepostojećih dokumenata ilegalnih migranata, do “unutrašnjih” kantonalno-entitetskih prepucavanja oko (ne)namjernog usmjeravanja migranata, kuda nego prema Krajini.
Rok od 30 dana i ni dana više
Gradsko vijeće Bihaća na tematskoj sjednici, zakonodavni organ Velike Kladuše i izvršna vlast Unsko-sanskog kantona sinhroni su u jednoj tačci – neminovnosti hitnog izmještanja privremenih prihvatnih migrantskih centara “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši van naseljenih područja. Operativna grupa za koordinaciju aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na USK i Vlada USK dali su, tvrde najozbiljnije u Kabinetu premijera USK Mustafe Ružnića rok od 30 dana da Ministarstvo sigurnosti i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH izmjeste migrante samce iz pomenuta dva “ad hoc” centra, dok migrantske porodice sa djecom i maloljetni migranti ostaju u istom kapacitetu u objektima “Sedra”, Cazin i “Borići” Bihać.
Novog roka, kažu, neće biti, a nakon isteka 30 dana Vlada USK će, u skladu sa svojim ovlastima pristupiti zatvaranju i rasformiravanju prihvatnih centara “Bira” i “Miral”, adresirati odgovornost na jedinu pravu adresu Ministarstvo sigurnosti BiH i Službu za strance.
“Pet mjeseci se igramo “gluhih telefona”, nije to varljivi osjećaj, nego činjenično stanje da se viši nivoi vlasti naprosto oglušuju o naše zahtjeve. Zato smo i došli u ovakvu pat-situaciju. Naša delegacija je tražila hitni sastanak u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali u Sarajevu nas “niko ne čuje”, kaže premijer USK Mustafa Ružnić.
Još od februara u Vijeću ministara navodno stoji odluka o preuzimanju u nadležnost migrantskih centara “Bira” i “Miral” ali ona ni do dana nije objavljena u “Službenim novinama BiH” čime bi stupila na snagu. Poznavaoci tvrde da to čak nije ni bila iskrena namjera već samo obećanje Krajišnicima da se smire strasti, a sada, praktično, taj službeni akt ne bi imao nikakvo uporište u realnosti.
“Mi prepoznajemo tu situaciju i nije logično ni preporučljivo držati ljude u blizini gradskih zona, porodice sa djecom su manji problem, ali samci muškarci oni predstavljaju problem. Čak i da ga ne rade, pojava većih grupa u manjim sredinama izaziva u ljudima strah i jezu”, kazao je pred gradskim vijećnicima Bihaća Dražen Rozić, iskusni koordinator IOM-a.
Proljeće i ljeto donijeće, prognoze i strahovanja su ujedinjeni, ogromni val migranata, ljudi koji, jezivo u paradoksalnosti, nemaju šta izgubiti osim života na putu kao boljoj budućnosti. Elementarna geografska logika, ako zanemarimo vječite teorije zavjere, kaže da je migrantima najlakše i najbliže na bh. migrantskoj ruti u EU ući kod Bihaća i Velike Kladuše.
Građani se samoorganizovali
“Migrante u Bihać niko nije zvao ni tražio, niko im nije osigurao specijalne uslove za život ovdje pa su oni došli zbog toga. Pojavili su se još prošle godine, spavali u džamijama, a onda smo ih imali u sve većem broju, a sa tim su došli i problemi…Migrante nisam ja kao gradonačelnik pozvao, nije ih u u Veliku Kladušu pozvao ni Fikret Abdić, a došli su. Razlika je između mene i Fikreta ta što sam ja učinio sve da im pomognem i to i danas činim. I ne samo ja, prije nego su migranti došli u ovolikom broju, građani su se samoorganizirali u dvije humanitarne organizacije i pomagali migrantskoj populaciji. Slušao sam kao migranti objašnjavaju zašto su pored blizine granice došli i ostali ovdje – zato što ih ne tuku”, u emotivnom obraćanju vijećnicima kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.
U međuvremenu Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je skoro jednoglasno prihvatio inicijativu dva krajiška zastupnika Hamdije Abdića i Albina Muslića o održavanju tematske sjednice Doma o migrantskoj krizi. Fokus će biti na ogromnom teretu koji trpi Unsko-sanski kanton.
I Predstavničkom domu Parlamenta BiH poslanici stranaka SDP, NS, SBB i A-sda uputili su zahtjev za sazivanje hitne sjednice zbog eskalacije migrantske krize. Svima je, izgleda, jasno da sigurnosna i humanitarna situacija u Krajini zahtijeva hitne reakcije i akcijski plan prekidanja aktuelne migrantske rute koja je rezultirala zvanično prihvaćenim brojem od 3200 migranata i još toliko ilegalnih koji svakodnevno različitim kanalima stižu na najzapadniji dio države. Država bi trebala da raspojasanu migrantsku krizu konačno stavi pod kontrolu svojih nadležnih institucija, piše RTV USK.
