Saša Magazinović, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, rekao je jučer za „Dnevni avaz“ da već godinu čeka odgovor od Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, na pitanje o novčanim sredstvima koja su došla u BiH kao pomoć za ublažavanje posljedica migrantske krize.
Ko troši novac
Magazinović nam je rekao da je prošle godine još u julu prvi put tražio ovu informaciju, zatim i u septembru, pa i u februaru ove godine.
– Nikada nisam dobio odgovor. Prije nekoliko dana sam tražio odgovore i od Ministarstva sigurnosti BiH, ali mi ni oni nisu odgovorili – rekao nam je Magazinović.
Kako nam je pojasnio, teško mu je da se usudi da kaže koliko je BiH dobila novca za pomoć u rješavanju migrantske krize, ali da je evidentno da se sve krije.
– Samo Evropska komisija je saopćila da je dala 7,5 miliona eura pomoći. Zatim su kasnije opet pomagali. Veliki je to novac. Ali, ovdje je pitanje ko upravlja tim novcem i šta se s njim radi. Krije se koliko je novca ušlo za koju svrhu i ko je to potrošio – tvrdi Magazinović.
Stotine primjera
On je ustvrdio da je na stotine primjera da ljudi iz Krajine, koji su najviše pogođeni krizom, tvrde da novac nikada nisu vidjeli.
– Ovdje treba vidjeti ko iznajmljuje objekte za smještaj migranata, po kojoj cijeni i uz čiju saglasnost. Vrlo važan je i taj aspekt jer će se onda vidjeti ogromna neorganiziranost. Uostalom, ovo nije prvi put da institucije nešto pokušavaju sakriti. Ovdje se ne zna šta je gore, ili da kriju ili da ne znaju koliko su novca dobili i kako se on troši – kaže Magazinović.
Fazlić: Nismo dobili ni marku
I Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kaže za “Avaz“ da od Vijeća ministara BiH niti bilo koje državne institucije za sve vrijeme trajanja migrantske krize nisu dobili ni marku.
– Sve smo sami finansirali dok nisu došle humanitarne organizacije, koje ih sada hrane i koje su osigurale smještaj. Istina, mi smo preko nekih projekata dobili novac od ambasada Velike Britanije, Švedske, Evropske unije, ali direktno od Vijeća ministara nismo nikada dobili ništa – kaže Fazlić.
U Novom Sadu je 9. i 10. aprila 2019. godine održan 6. Festival školskog teatra na stranom jeziku (Foreign language drama festival), na kojem je po prvi put učestvovala i Gimnazija “Bihać” s predstavom “Mali princ” na njemačkom jeziku.
Učenici Gimnazije pod mentorstvom profesorice Jasmine Midžić su za predstavu “Mali princ” na njemačkom jeziku osvojili brojne nagrade.
Nagrada za najbolju kostimografiju dodijeljena je učenici 3. razreda Adni Brkić, nagrada za scenografiju osvojila je učenica 4.razreda Kristina Vinčar, a za najbolju glavnu žensku ulogu je nagrađena Sarah Zulić, učenica 3. razreda Gimnazije “Bihać”. Profesorica Jasmina Midžić je osvojila nagradu za najbolju režiju kao i nagradu za njemački jezik i pedagoški rad.
Predstava je privukla pažnju i ostalih učesnika te je Gimnazija ”Bihać“ pozvana da učestvuje i na rumunskom internacionalnom pozorišnom festivalu „International Theatre Festival APLAUZE“ koji će se održati u maju ove godine u Konstanci.
Uloge Naratora i Uobraženka igrao je Suljanović Dzan, Mali princ – Zulić Sarah, Ruža- Piralić Tara; Lisica- Vojić Lejla, Zmija- Malkoč Lejla, Kralj- Omanović Tarik
Pijanac- Mujnovic Muhamed
Geograf- Vinčar Kristina
Ruze – Mustafić Una i Midzić Sumeja.
IVAN PERNAR, zastupnik u Saboru Republike Hrvatske: “Prosječan Bošnjak ne vidi da su migranti faktor destabilizacije BiH”
ANTIMIGRANT Gospodine Pernar, jedan ste od rijetkih javnih djelatnika koji ustrajno objašnjava opasnost migrantske invazije na Evropu, a posebno na Bosnu i Hercegovinu koja je iznutra nagrižena podjelama. Kako objašnjavate činjenicu da u javnom prostoru ne postoji dovoljno analitičkog refleksa za ovu veoma ozbiljnu opasnost? Ili je šutnja sastavni dio zavjere?
PERNAR Prije svega, razlog zašto se o masovnim i ilegalnim migracijama ne raspravlja u javnosti je u tome što se one događaju uz prešutnu podršku vladajućih struktura što znači da je val ilegalnih migracija planiran na višoj razini. Šutnja je dakako dio šire strategije jer su vladajući svjesni toga da bi rasprava o ilegalnim migracijama mogla odvesti raspravu u njima neželjenom smjeru. Zato se cijeli problem negira i ignorira, a ako se i spomene, raspravlja se o posljedicama, nikad o uzrocima migrantskog vala.ANTIMIGRANT Sve češće se pominje mogućnost da su takozvani migranti zapravo, uz dominantnoj većini, poražena vojska multinacionalnog, plaćenićkog ISIL-a, koja je, kao što se zna, sastavljena od ološa i kriminalaca iz islamskih zemalja. Ko bi i zašto imao interes od prebacivanja ISIL-a u Evropu, a posebno u Bosnu i Hercegovinu?
PERNAR Činjenica jest da je struktura migranata neobična, velika većina njih su odrasli muškarci, a ne žene, djeca i starci što upućuje da se ne radi o izbjeglicama koje bježe od rata. Većina njih dolazi iz zemalja gdje rata nema, pa i to upućuje na isti zaključak. Manji dio njih doduše ima ekstremističku pozadinu, ali veći je problem sklonost određenog dijela ilegalnih migranata kriminalu. Sama činjenica da su se odlučili za ilegalne migracije govori da oni kao grupa de facto ne priznaju zakone i odlučili su se svjesno na njihovo kršenje. Sukladno tome, ne treba nas niti iznenaditi pojava kriminala povezanog s njima. Provale, krađe, tučnjave, izbadanja, ubojstva i silovanja, nažalost su postali neizostavan dio priče o ilegalnim migracijama.ANTIMIGRANT Kako objašnjavate činjenicu da su mnogi pored očiju slijepi, kako bi to narod rekao, pa umjesto da vide vojnosposobne mladiće, koji u kolonama i formacija od po deset ljudi, sa vojnim ruksacima, dolaze u Bosnu i Hercegovinu, oni vide jadne, izmučene izbjeglice, iako tu nema ni djece, ni žena, ni staraca? Odakle ta hipnoza?
PERNAR Stara latinska izreka kaže “mundus vult decipi”, odnosno – svijet želi biti prevaren, to je moto svih hoštaplera, pa tako i onih na vlasti i u medijima. Mnogi vide ono što žele vidjeti, a ne ono što stvarno jest. Nažalost, kad shvate da su prevareni i da su postali žrtve kriminala povezanog s migrantima, tek tada su spremni otvoriti svoje oči. Nedavno sam čitao o trgovcima s Baščaršije koji su ogorčeni zbog džeparenja, napada i pljačkanja turista od strane ilegalnih migranata. Siguran sam da je njihov poziv policiji da to zaustavi posljedica osobnog lošeg iskustva s njima. Da nisu svojim očima vidjeli o kakvom profilu ljudi se tu radi, siguran sam da bi oni i dalje mantrali o tome kako se radi o “ugroženim ljudima”, “ranjivim skupinama”, “mahom ženama i djeci”, kojima treba pomoći i otvoriti im svoja vrata.
Istu transformaciju svijesti doživjeli su i stanovnici Unsko-sanskog kantona kad su shvatili da su provale, krađe, pljačke i nasilje neizostavan dio migrantskog vala. Tek kad su i sami postali žrtve te agende, tek kad se strah zavukao u njih, tek tada su otvorili svoje srce za istinu i počeli govoriti na glas ono što su znali od početka – da se tu ne radi o “jadnim izbjeglicama”. Nažalost, mainstream mediji su u službi manipulacije, nedavno sam imao prilike razgovarati s kamermanom Federalne televizije, pitao sam ga zašto snima samo žene i djecu kada zna da je njih samo 10%. On se na to nasmijao i rekao: “Nije do mene, ja snimim sve, ali u režiji izrežu sve ostale kadrove”. Na taj način javnost ima iskrivljenu sliku onoga što se događa, a koja je stvarna shvatit će tek kad se oni sami i njihova imovina nađu na udaru onih za koje su do jučer vjerovali da su “ugroženi”, “bespomoćni” i “da im treba pomoći”. Sve do tad će ponavljati mantre i parole koje im nameću mediji u rukama vladajućih.
ANTIMIGRANT U Unsko-sanskom kantonu se dogodilo nekoliko stotina provala migranata u kuće, koji su te kuće devastirali i uništili, a da o tome nema izvještaja u medijima. Nema izvještaja ni o drastičnom povećanju krivičnih djela. Građani žive u stanju okupacije, u strahu, svjesni da su nemoćni oduprijeti se nasilju migranata. Kako je moguće da jedan tako ozbiljan problem ne bude javno i politički tretiran, već svi subjekti šute, kao da se ništa ne događa?
PERNAR Naravno da nema, ako i ima, to se prikazuje kao sporadični incident, a ne svakodnevica ljudi koji žive u njihovoj blizini. Međutim, ne radi se samo o mainstream medijima. Imate situaciju da neko podijeli fotografije toga što su ilegalni migranti napravili na njegovoj kući. Vrlo brzo te fotografije bivaju uklonjene s društvenih mreža, a oni koji su ih objavili bivaju blokirani. Isto tako, pojavljuju se i “pametne glave” koje pitaju “kako znate da se radi o njima” i slična pitanja. Sve je to posljedica onoga što bi ja nazvao “velikim pranjem mozga”, odnosno simuliranoj stvarnosti u kojoj mnogi žive, a zašto su u takvom stanju hipnoze objasnio sam u odgovoru na prethodno pitanje.
ANTIMIGRANT Prema zvaničnim podacima, u Bosnu i Hercegovinu je u toku 2018. godine ušlo oko 22.000 migranata, a od početka 2019. oko 4000 migranata. Tvrdi se da je trenutno u BiH između 3000 i 5000 migranata. Gdje je nestalo 20-tak hiljada ljudi, ako je već granica sa Hrvatskom zatvorena? Je li moguće da su negdje „na sigurnom“, i da čekaju da se pojave „na sceni“?
PERNAR Granica s Hrvatskom nije zatvorena, to je javna tajna. Da je granica zatvorena, ne bi migranti išli na granicu Hrvatske i BiH, nego Srbije i Mađarske. Migrantska kriza u BiH prestat će tek onda kad se zatvori hrvatska granica. Ista situacija bila je i s Libijom, tek kad je Italija zatvorila svoje luke za ilegalne migrante, oni su prestali dolaziti u Libiju i polako se ta zemlja ispraznila od njih.
ANTIMIGRANT Kako bi sve ovo moglo koristiti velikosrpskoj i velikohrvatskoj politici u odnosu na Bosnu i Hercegovinu?
PERNAR Ilegalni migranti su instrument destabilizacije, svojim ponašanjem spram ilegalnih migracija, Hrvatska de facto potiče ilegalne migrante da idu u BiH. Koji su motivi naših vlasti da to čine ja ne znam, isto tako ne treba biti genije da se primjeti da Srbija također usmjerava migrante u BiH. Nažalost, prosječan Bošnjak ne razmišlja o tome, misli da se radi o slučajnosti, ne vidi da je sve to dio jednog šireg plana destabilizacije i to ne samo BiH, nego, usudio bi se reći i ostalih europskih zemalja.
ANTIMIGRANT Ako je već sada jasno da takozvani migranti ne mogu naprijed, da ne mogu nazad, šta će se sa njima događati u Bosni i Hercegovini? Da li je sukob sa domicilnim stanovništvom realan ishod ove napetosti, i ko će u tom sukobu profitirati?
PERNAR Mogu naprijed, da ne mogu, ne bi oni išli za BiH. Međutim, upravo ste dotakli zanimljivo pitanje. Hrvatska granica zapravo nije niti propusna niti zatvorena, da je propusna, migranti ne bi kampirali po BiH, da je zatvorena, ne bi niti išli za BiH jer bi znali da iz BiH ne mogu dalje na Zapad. Granica je polupropusna, što u praksi znači da ilegalni migranti dolaze u BiH i u njoj se zadržavaju sve dok ju ne uspiju prijeći, a to može trajati mjesecima.
Krajina je bijesna jer je ostavljena sama da se nosi sa teškim problemom migrantske krize dok, s druge strane, država brižljivo održava nemar
Krajina živi na dramatičnoj traci demonstriranja ljudskih vrijednosti u amplitudama od krajnje humanosti, solidarnosti i plemenitosti prema migrantima, preko straha o potapanju ovog dijela države migrantskim talasom do zaziranja i sebičnosti u traženju izlaza od najezde ljudi sa drugih kontinenata koji u Evropskoj uniji vide spas za svoje živote.
Krajina je pritom sada već i opravdano bijesna i jarosna jer je postalo nezamislivo kako ona sama može da riješi globalni proces migrantskog izazova čije su koordinate posljednjih godinu dana “ucrtane” u bh. reljefu, dok država i njene institucije (Vijeće ministara, Ministarstvo sigurnosti, Granična služba, Služba za strance, Koordinacijsko tijelo za pitanje migracija u BiH) brižljivo održavaju nemar i ravnotežu nemoći da se uhvate ukoštac sa šupljom “nebranjenom” istočnom granicom, biometrijskim kaosom nepostojećih dokumenata ilegalnih migranata, do “unutrašnjih” kantonalno-entitetskih prepucavanja oko (ne)namjernog usmjeravanja migranata, kuda nego prema Krajini.
Rok od 30 dana i ni dana više
Gradsko vijeće Bihaća na tematskoj sjednici, zakonodavni organ Velike Kladuše i izvršna vlast Unsko-sanskog kantona sinhroni su u jednoj tačci – neminovnosti hitnog izmještanja privremenih prihvatnih migrantskih centara “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši van naseljenih područja. Operativna grupa za koordinaciju aktivnosti i nadzora nad migrantskom krizom na USK i Vlada USK dali su, tvrde najozbiljnije u Kabinetu premijera USK Mustafe Ružnića rok od 30 dana da Ministarstvo sigurnosti i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u BiH izmjeste migrante samce iz pomenuta dva “ad hoc” centra, dok migrantske porodice sa djecom i maloljetni migranti ostaju u istom kapacitetu u objektima “Sedra”, Cazin i “Borići” Bihać.
Novog roka, kažu, neće biti, a nakon isteka 30 dana Vlada USK će, u skladu sa svojim ovlastima pristupiti zatvaranju i rasformiravanju prihvatnih centara “Bira” i “Miral”, adresirati odgovornost na jedinu pravu adresu Ministarstvo sigurnosti BiH i Službu za strance.
“Pet mjeseci se igramo “gluhih telefona”, nije to varljivi osjećaj, nego činjenično stanje da se viši nivoi vlasti naprosto oglušuju o naše zahtjeve. Zato smo i došli u ovakvu pat-situaciju. Naša delegacija je tražila hitni sastanak u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali u Sarajevu nas “niko ne čuje”, kaže premijer USK Mustafa Ružnić.
Još od februara u Vijeću ministara navodno stoji odluka o preuzimanju u nadležnost migrantskih centara “Bira” i “Miral” ali ona ni do dana nije objavljena u “Službenim novinama BiH” čime bi stupila na snagu. Poznavaoci tvrde da to čak nije ni bila iskrena namjera već samo obećanje Krajišnicima da se smire strasti, a sada, praktično, taj službeni akt ne bi imao nikakvo uporište u realnosti.
“Mi prepoznajemo tu situaciju i nije logično ni preporučljivo držati ljude u blizini gradskih zona, porodice sa djecom su manji problem, ali samci muškarci oni predstavljaju problem. Čak i da ga ne rade, pojava većih grupa u manjim sredinama izaziva u ljudima strah i jezu”, kazao je pred gradskim vijećnicima Bihaća Dražen Rozić, iskusni koordinator IOM-a.
Proljeće i ljeto donijeće, prognoze i strahovanja su ujedinjeni, ogromni val migranata, ljudi koji, jezivo u paradoksalnosti, nemaju šta izgubiti osim života na putu kao boljoj budućnosti. Elementarna geografska logika, ako zanemarimo vječite teorije zavjere, kaže da je migrantima najlakše i najbliže na bh. migrantskoj ruti u EU ući kod Bihaća i Velike Kladuše.
Građani se samoorganizovali
“Migrante u Bihać niko nije zvao ni tražio, niko im nije osigurao specijalne uslove za život ovdje pa su oni došli zbog toga. Pojavili su se još prošle godine, spavali u džamijama, a onda smo ih imali u sve većem broju, a sa tim su došli i problemi…Migrante nisam ja kao gradonačelnik pozvao, nije ih u u Veliku Kladušu pozvao ni Fikret Abdić, a došli su. Razlika je između mene i Fikreta ta što sam ja učinio sve da im pomognem i to i danas činim. I ne samo ja, prije nego su migranti došli u ovolikom broju, građani su se samoorganizirali u dvije humanitarne organizacije i pomagali migrantskoj populaciji. Slušao sam kao migranti objašnjavaju zašto su pored blizine granice došli i ostali ovdje – zato što ih ne tuku”, u emotivnom obraćanju vijećnicima kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.
U međuvremenu Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je skoro jednoglasno prihvatio inicijativu dva krajiška zastupnika Hamdije Abdića i Albina Muslića o održavanju tematske sjednice Doma o migrantskoj krizi. Fokus će biti na ogromnom teretu koji trpi Unsko-sanski kanton.
I Predstavničkom domu Parlamenta BiH poslanici stranaka SDP, NS, SBB i A-sda uputili su zahtjev za sazivanje hitne sjednice zbog eskalacije migrantske krize. Svima je, izgleda, jasno da sigurnosna i humanitarna situacija u Krajini zahtijeva hitne reakcije i akcijski plan prekidanja aktuelne migrantske rute koja je rezultirala zvanično prihvaćenim brojem od 3200 migranata i još toliko ilegalnih koji svakodnevno različitim kanalima stižu na najzapadniji dio države. Država bi trebala da raspojasanu migrantsku krizu konačno stavi pod kontrolu svojih nadležnih institucija, piše RTV USK.
Profesor Sej Ramić iz Bihaća na Facebooku je objavio nekoliko fotografija punog autobusa migranata kompanije “Zemzem” iz Velike Kladuše.
– Ovo je otvoreni rat protiv Bihaća svih nivoa vlasti, podmukli, profiterski! Deformisali smo se kao ljudi! Autobus iz Velike Kladuše “Zemzem”, prevozi pun autobus migranata, uslikan na skretanju za Biru – napisao je profesor Ramić.
U posljednja tri dana, više od 300 migranata je stiglo u Bihać.
Prva hitna sjednica Predstavničkog doma PSBiH prekinuta je na samom početku zbog nedostatka kvoruma za rad i odlučivanje.
Sjednici na kojoj je bilo predviđeno razmatranje Informacije Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica u BiH, s osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju u USK-u, nisu prisustvovali poslanici iz RS-a.
Radikalne mjere
Jasmin Emrić (A SDA) je izrazio razočarenje zbog prekida ove sjednice, te istakao da se teret migrantske krize mora ravnomjerno podijeliti u cijeloj BiH.
– Ne može to USK sam rješavati, naglasio je Emrić.
Predsjedavajuća ovog doma Borjana Krišto (HDZBiH) kazala je da migrantska kriza nije problem samo jednog kantona, te da joj je potrebno pristupiti na ustavan i sistemski način. Ipak, dodaje da, iako je sjednica bila zakazana, pred poslanicima nije bilo materijala ni od institucija niti od poslanika koji su tražili hitnu sjednicu, osim prijedloga zaključaka Gradskog vijeća Bihaća.
– S obzirom na to da je migrantska kriza ozbiljan problem, očekivali smo da se vodi rasprava i da proisteknu zaključci koji bi doprinijeli tome da se uozbilje sve institucije, odnosno svi nivoi vlasti u BiH. Smatramo da teret migrantske krize treba rasporediti na općine, kantone, entitete i državu, kazao je šef Kluba SDA Adil Osmanović.
Predstavnici vlasti iz USK-a smatraju da bi državne institucije drugačije postupale da je ovaj problem u nekom drugom bh. gradu. Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća u kojem je nekoliko hiljada migranata smješteno u dva prihvatna centra, najavio je zatvaranje tih centara i poduzimanje radikalnijih mjera.
Jedinstvenog stava o slanju Oružanih snaga na istočnu granicu nema, bar što se tiče Vijeća ministara. Naime, informacija ministra sigurnosti BiH koja je trebala biti usvojena na sjednici Vijeća nije dobila saglasnost ministrice odbrane.
– Nisam ja saglasna. Nema prijedloga Vijeća ministara, jer on nije napravljen kako treba. O tome se radi. Ministar sigurnosti treba znati šta je njegova obaveza i treba znati na koji način treba predlagati određene zaključke Vijeću ministara, kako bi oni bili dostavljeni Predsjedništvu, kazala je Marina Pendeš, ministrica odbrane BiH.
Pendeš nije željela otkriti šta stoji u informaciji. Tvrdi da je riječ o klasičnom spinovanju, jer se ne radi o slanju OSBiH, nego angažiranju dijela inžinjerijske jedinice.
Politički poligon
– Nadam se da će početi raditi svoj dio posla. Neka kontroliraju ulazak migranata preko granice BiH, onako kako to naši zakoni traže. Neka donose odluke, oni su Vijeće ministara, oni su vlast ove države. Ja ću se vratiti sutra u Bihać i šta ću reći građanima? Ovo nije politički poligon, ovo su životne potrebe i teme svih građana BiH, ističe Emrić.
Bivši ministar odbrane Zekerijah Osmić kaže da nema problema ako postoji jedinstven stav Predsjedništva BiH.
– U moje vrijeme smo 2014. godine angažovali veći broj pripadnika Oružanih snaga u spašavanju stanovništva od poplava i ne vidim razlog zašto u nekoj drugoj situaciji, ali naravno uz obaveznu odluku Predsjedništva, ne bismo angažovali OSBiH, kaže Osmić.
Bivša direktorica Doma zdravlja Bihać dr. Anela Kasumović Softić koja je uhapšena 25. januara ove godine u akciji Tužilaštva Unsko-sanskog kantona (USK) i Federalne uprave policije (FUP) zbog nezakonitog zapošljavanja osoba od kojih je uzimala mito zaposlila je ukupno 35 lica.
Prema Informaciji Kantonalne uprave za inspekcijske poslove o nadzoru iz oblasti rada i radnih odnosa u Domu zdravlja Bihać od bivša direktorica je zaposlila pomenuti broj osoba suprotno Zakonu o radu, odlukama Upravnog odbora ove ustanove i pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji. Kontrola zapošljavanja obuhvatila je cijelu 2018.godinu i januar 2019. do hapšenja.
“Direktorica ustanove je u navedenom periodu primila sedam osoba na radna mjesta koja su bila upražnjena, 13 osoba koja su bila prekobrojna u odnosu na važeći Pravilnik o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, sedam osoba koji su bili prekobrojni u odnosu na ranija dva pravilnika iz 2017. i 2018. godine i 8 osoba koje nisu ispunjavali posebne uslove za radna mjesta”, navodi se u ovoj Informaciji.
Zanimljivo je da je bivša direktorica primila devet osoba u radni odnos u periodu od imenovanja nove Vlade USK na čelu sa premijerom Mustafom Ružnićem koji je19. oktobra i 7. decembra prošle godine zaključcima Vlade zabranio nova zapošljavanja u ustanovama i institucijama koje se finansiraju iz budžeta USK.
Prema aktu Ministarstva zdravstva i socijalne politike USK dr. Anela Kasumović Softić kao direktorica Doma zdravlja Bihać u periodu od 1.oktobra 2018. do 25.januara 2019.godine u radni odnos na odeđeno vrijeme primila je medicinskog tehničara i medicinsku sestru, a na neodređeno 4 doktora medicine, dvije medicinske i jednu višu medicinsku sestru.
Finansijskim planom Doma zdravlja za 2018. i 2019. nisu bila planirana nova upošljavanja,a pomenuta lica su primljena bez javnog konkursa.
Kao što je poznato Općinski sud u Bihaću je Aneli Kasumović Softić odredio jednomjesečni pritvor, a Tužilaštvo je tereti da je tokom prošle i početkom ove godine omogućila nezakonito zapošljavanje više od 30 lica u bihaćkom Domu zdravlja te, uz pomoć dvoje posrednika, zahtijevala i primala novčani dar u vrijednosti od 6.000 do 8.000 KM.
Iako je bilo očekivati da će zastupnici u državnom parlamentu u četvrtak raspravljati o jednoj od najvećih kriza koja je pogodila BiH, onoj migrantskoj, dio njih nije bio tog stava te se nisu pojavili na sjednici. Kako bi se ovakvo ponašanje prema Krajini promijenilo, svi Krajišnici se trebaju ujediniti, smatra Mustafa Ružnić premijer USK
Prema riječima premijera Ružnića na poziciju Krajine može u mnogo čemu pomoći kvalitetnije lobiranje prema višim nivoima vlasti. Kako cijeni, samo jedinstven nastup može promijeniti maćehinski odnos prema ovom dijelu BiH.
Bez obzira na sve, vlasti USK će tvrdi učiniti što je u njihovoj moći, a u okviru Zakona i Ustava, kako bi se umanjile posljedice migrantske krize po građane kantona, te zatvorila dva ad hoc formirana migrantska centra, Bira i Miral. Smatra da rješenje nije daleko i da je lako provodivo. Kako je naveo, sve institucije će na terenu procijeniti situaciju, u okviru svojih nadležnosti.
Premijer ističe da je USK u trenutnoj situaciji očuvao obraz cijeloj državi. Sada je vrijeme da se pronađe nova lokacija van grada i ponudi državnom Ministarstvu sigurnosti, a prema njegovim tvrdnjama to bi se moglo desiti u narednih 15 dana, prenosi RTV USK.
Biscani.net portal je od ranih jutarnjih sati bio na udaru DDoS napada na servere što je rezultiralo otežan pristup portalu, ali i u nekim trenucima smo bili i nedostupni. Marljivim radom i blokadom “nepotrebnog prometa” kroz server je blokiran te je “rasterećen” server te od 18:00 sati je moguće normalno pristupiti našem portalu.
Naš internet provider nam je javio novi podatak koji kaže da, izneđu ostalih adresa, samo sa dvije IP adrese otkriveno je preko 400.000 zahtjeva prema serveru. Obje pomenute visokoprometne IP adrese dolaze iz SAD-a.
Uskoro opšrinije nakon što server provider kompletira detaljnu analizu DDOS napada.
18:00 sati: “Portal Biscani.net bio pod DDoS napadom preko deset sati”
Od jutros portal “Biscani.net” je pod dejstvom DDoS napada, pa je korisnicima bilo otežano pristupanje portalu, a u nekim trenucima smo bili za neka područja apsolutno nedostupni.
“Doživjeli smo DDoS napad na našem serveru. Naš tehnički tim zajedno sa podrškom providera od jutros radi na rješavanju problema i želimo vas obavijestiti da smo uspjeli blokirati većinu “namjernog beskorisnog prometa” koji je otežavao rad našim serverima. Izvinjavamo se zbog neugodnosti, a svakako ćemo objaviti detalje kada budu dostupni. Ko je i zašto napao portal Biscani.net još uvijek ne znamo, ali nakon što budemo imali dovoljno informacija biće isti prijavljeni nadležnim institucijama”, poručuju iz Biscani.net portala.
Za sada, problemi uzrokovani ovim DDoS napadom su riješeni, a čitatelji mogu nastaviti koristiti portal bez poteškoća.
“DDoS napad je riješen i naš tim nastavlja s praćenjem prometa. Hvala svima na strpljenju.“
–
DoS (eng. Denial of Service) napad je napad na računalni servis kojim se korisnicima onemogući njegovo korištenje. Premda postoji jako velik broj različitih vrsta DoS napada, najčešće o njemu slušamo kada pričamo o ‘napadima na web stranicu’. Ovo je u praksi bombardiranje servisa na web poslužitelju izrazito velikim brojem posebno stvorenih zahtjeva sve dok se poslužitelj ne zaguši i ne uspori do te mjere da web stranicu više ne možete niti otvoriti. Više od DDoS napadima saznajteklikom OVDJE !
