U nastavni proces u Unsko-sanskom kantonu (USK) trenutno je uključeno oko 120 djece migranata. Prvobitno ih je bilo oko 140, a broj se stalno mijenja.

Sekretar Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK Albijana Trnavci kaže Feni da sa djecom migranata rade po tzv. HEART programu, oporavka i učenja putem umjetnosti.

– To je program koji smo uveli u naše škole zajedno sa organizacijom Save the Children. U uključivanje djece migranata u proces obrazovanja u Unsko-sanskom kantonu veliku podršku su nam zasigurno pružile međunarodne organizacije, osigurali smo primjenu Konvencije o zaštiti prava djece – istaknula je.

Precizira da su angažirani nastavnici koji su prošli obuku, posebno rada na socijalizaciji, detraumatizaciji sa učenicima kao i timovi za prevođenje. Mnoga djeca školskog uzrasta, kaže ona, dosta dobro govore i naš jezik. Djeca koja su dostigla određeni nivo znanja mogu se uključiti u redovan nastavni proces, unutar škole koju pohađaju na području Bihaća.

– HEART metoda učenja pomaže u iscjeljenju djeci koja su prošla bolne situacije. HEART program pokazao se dobar za djecu migranata prvenstveno zato što im pomaže da se oslobode trauma, lakše prilagode sredini u kojoj se nalaze, ali i dostignu određeni nivo obrazovanja. Djeca koja se zadrže u USK uključuju se potom u redovan nastavni proces – kazala je.

Trnavci kaže da su djeca migranata dobro prihvaćena među vršnjacima u novoj sredini, a Međunarodna organizacija za migracije za njih organizira prijevoz od škole do centara gdje žive, kao i dnevne obroke i ostalo.

Djeca migranata od kraja januara ove godine pohađaju nastavu u školama na području USK. Prije nego budu uključena u nastavni proces moraju proći ljekarski pregled i određene provjere.

Fena

Za građane Bihaća neprihvatljivo je otvaranje bilo kakvih novih prihvatnih centara za migrante, istaknuto je juče u saopštenju za javnost gradonačelnika tog grada Šuhreta Fazlića.

“Povodom učestalih upita građana Bihaća, a u vezi s medijskim izvještajima o otvaranju novih prihvatnih centara za migrante na dodatne dvije lokacije, gradonačelnik Bihaća nedvosmisleno ističe da je izričito protiv otvaranja bilo kakvih novih prihvatnih centara ili povećanja postojećih smještajnih kapaciteta u ‘Biri’ i Borićima”, stoji u saopštenju.

Navodi se kako Bihać nema resurse ni mogućnosti da prihvati nove migrante i da su takvi stavovi predočeni u svim razgovorima s predstavnicima državnih organa i međunarodnih organizacija koje se bave pitanjima migracija. Dalje se ističe zabrinutost zbog potencijalne opasnosti nekontrolisanog dolaska ilegalnih migranata, a posebno zbog činjenice da Ministarstvo sigurnosti BiH i Vijeće ministara BiH nisu pokrenuli aktivnosti na pronalaženju novih lokacija za smještaj migranata van područja Unsko-sanskog kantona.

Istovremeno, ističe se da bezbjednost, sigurnost i zdravstvena zaštita građana Bihaća moraju biti u fokusu djelovanja, ne samo gradske administracije, već i svih direktnih učesnika aktuelne migrantske krize u Bihaću, odnosno predstavnika kantonalnih i državnih institucija, te međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem migracija.

Inače, u posljednje vrijeme, dolaskom lijepog vremena, značajno se povećao broj migranata koji pokušavaju ući na područje USK i potom nastaviti svoj put ka Hrvatskoj i Evropskoj uniji. Komesar MUP-a USK Mujo Koričić potvrdio je kako je u posljednjih pet dana na područje Bihaća stiglo oko 600 novih migranata i pored toga što policija na terenu provodi ranije donesene mjere zabrane dolaska novih stranih državljana i onemogućava njihov ulazak.

Premijer USK Mustafa Ružnić rekao je kako se ne može prihvatiti da na području ovog kantona boravi više od 3.200 migranata, s obzirom na to da je ta brojka ranije dogovorena s nadležnim institucijama i međunarodnim organizacijama.

(Nezavisne novine)

Od jutros portal “Biscani.net” je pod dejstvom DDoS napada, pa je korisnicima bilo otežano pristupanje portalu, a u nekim trenucima smo bili za neka područja apsolutno nedostupni.

“Doživjeli smo DDoS napad na našem serveru. Naš tehnički tim zajedno sa podrškom providera od jutros radi na rješavanju problema i želimo vas obavijestiti da smo uspjeli blokirati većinu “namjernog beskorisnog prometa” koji je otežavao rad našim serverima. Izvinjavamo se zbog neugodnosti, a svakako ćemo objaviti detalje kada budu dostupni. Ko je i zašto napao portal Biscani.net još uvijek ne znamo, ali nakon što budemo imali dovoljno informacija biće isti prijavljeni nadležnim institucijama”, poručuju iz Biscani.net portala.

Za sada, problemi uzrokovani ovim DDoS napadom su riješeni, a čitatelji mogu nastaviti koristiti portal bez poteškoća.

“DDoS napad je riješen i naš tim nastavlja s praćenjem prometa. Hvala svima na strpljenju.“

–

DoS (eng. Denial of Service) napad je napad na računalni servis kojim se korisnicima onemogući njegovo korištenje. Premda postoji jako velik broj različitih vrsta DoS napada, najčešće o njemu slušamo kada pričamo o ‘napadima na web stranicu’. Ovo je u praksi bombardiranje servisa na web poslužitelju izrazito velikim brojem posebno stvorenih zahtjeva sve dok se poslužitelj ne zaguši i ne uspori do te mjere da web stranicu više ne možete niti otvoriti. Više od DDoS napadima saznajte klikom OVDJE !

U Gradskom odboru SDP-a Bihać danas je održana press konferencija na kojoj su govorili Fatka Kulenović, predsjednica SDP Bihać i poslanica u kantonalnoj Skupštini, te Adnan Habibija, gradski vijećnik SDP.

Oni su istaknuli da se u odgovoru, kojeg je od nadležnih institucija dobio zastrupnik SDP-a Saša Magazinović u Predstavničkom Domu, ne poklapa očekivani broj priliva migranata, što ukazuje da institucije unutar BiH ne surađuju.

Vijećnik Habibija je najavio mogućnost pokretanja tužbe protiv Dragana Mektića, ministra sigurnosti i Slobodana Ujića, direktora Službe za poslove sa strancima, a zbog propusta koji su doveli do toga da Bihać i Velika Kladuša sami snose sve posljedice migrantske krize.

Pravosuđe USK-a je najdalje otišlo u suzbijanju prodaje znanja iako mu to zbog migrantske krize nije prioritet.

Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona još vrši istragu u predmetima falsifikovanja školskih diploma i drugih službenih isprava. Iako su pod velikim pritiskom javnosti, institucije u Unsko-sanskom kantonu za sada prednjače u suzbijanju ove vrste kriminala.

Istraga traje

Podsjećamo, nakon Žurnalove afere Diploma, Ministarstvo obrazovanja Unsko-sanskog kantona izdalo je naredbu o zatvaranju škole za odrasle Multilingua iz Sanskog Mosta, a njena vlasnica Maida Cepić-Habibović u međuvremenu je smijenjena i sa dužnosti direktorice Srednje mješovite škole u tom mjestu. Odranije je poznato da je policija izuzela određeni broj diploma iz ove škole koje je Tužilaštvo u Bihaću preuzelo kao dokazni materijal u istrazi koju provodi.

Međutim, daleko ozbiljnija afera mogla bi biti sa slučajem u Cazinu, gdje je prije dva mjeseca pronađen još veći broj krivotvorenih službenih isprava, piše oslobodjenje.ba.

Podsjećamo, tada su u okviru akcije kodnog naziva Pečat pretreseni objekti i na području Velike Kladuše, Cazina, Bužima, Novog Grada, Kozarske Dubice, Prijedora, Banje Luke i Brčko distrikta BiH, te je pronađen veći broj krivotvorenih dokumenata, uključujući i školske diplome.

Ismet Mušić iz Cazina, prvoosumnjičeni iz ove akcije, pušten je na slobodu nakon odležanog jednomjesečnog pritvora, potvrdio nam je njegov advokat Dino Halepić.

Međutim, Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona još nije spremno da zaključi istragu, jer se radi o daleko većem broju uvezanih osoba, kao i mnoštvu dokaznog materijala.

– Predmet je u fazi istrage. U toku je provođenje većeg broja istražnih radnji. S obzirom na to da se radi o veoma složenom predmetu, jer je broj osumnjičenih lica i broj istražnih radnji čije je provođenje u toku obiman, Tužilaštvo USK-a se ne može izjasniti o roku u kojem će donijeti konačnu tužilačku odluku, kazala nam je Irena Marjanović, stručni saradnik za pristup informacijama i odnose s javnošću iz Tužilaštva u Bihaću.

Čeka se rasprava

U međuvremenu su pokrenute i inicijative da se ispita validnost i uradi revizija diploma uposlenih u kantonalnim organima uprave i upravnim organizacijama te drugim organima i ustanovama čiji je osnivač Unsko-sanski kanton. Ministarstvo obrazovanja ovu inicijativu je uputilo zvaničnim putem Vladi Unsko-sanskog kantona, koja će se o njoj tek izjasniti i proslijediti je poslanicima u kantonalnoj Skupštini. Također, poslanik SDA Almin Handanagić je uputio sličnu inicijativu o kojoj bi se zajedno moglo raspravljati, kada je kolegij stavi na dnevni red jedne od narednih sjednica Skupštine. Međutim, zbog povećanog obima posla i problema prouzrokovanih migrantskom krizom, od policije, preko Tužiteljstva, pa do Vlade USK-a, redoslijed prioriteta je izmijenjen.

Službenici Jedinice granične policije Doljani, 9. aprila 2019. godine, otkrili su ličnu kartu Francuske, za koju je graničnim provjerama utvrđeno da je potražuje Interpol kao ukraden/izgubljen dokument.

Ličnu kartu je, prilikom granične kontrole, na uvid dala osoba afroazijskog porijekla, koja je s falsificiranim dokumentom namjeravala izaći iz Bosne i Hercegovine na prijelazu Unka. U razgovoru s našim službenicima, osoba je izjavila da dolazi iz Sirije. Prema nalogu tužioca Kantonalnog tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona, strani državljanin predat je pripadnicima Službe za poslove sa strancima BiH na daljnje postupanje, a falsificirani dokument privremeno oduzet.

Lišeni slobode prema potragama

Službenici JGP-a Višegrad, 10. aprila 2019., lišili su slobode B.Đ. (1981.), državljanina BiH. Graničnim provjerama je utvrđeno da ga potražuje Općinski sud u Sarajevu zbog krivičnog djela “neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga”. Kontroliran je na ulasku u BiH na Međunarodnom graničnom prijelazu Vardište i predat službenicima Odjela sudske policije sudova u Bosansko-podrinjskom kantonu.

Istoga dana, na ulasku u našu zemlju, na prijelazu Orašje, lišen je slobode E.G. (1989.) jer ga potražuje Općinski sud u Gradačcu zbog krivičnog djela “teška tjelesna ozljeda”. Službenici JGP-a Orašje bh. državljanina predali su službenicima Sudske policije Odžak.

Službenici JGP-a Bijeljina su, 8. aprila 2019., prilikom ulaska u BiH na prijelazu Popovi, lišili slobode J.A. (1999.). Utvrđeno je da je potražuje Osnovni sud u Derventi zbog krivičnog djela “krađa”. Bh. državljanka predata je službenicima Sudske policije Bijeljina.

Index.ba

“On je otkriven u centru grada, a kasnije je utvrđeno da živi u migrantskom kampu. Kod njega su pronađeni i lični dokumenti te pasoš Njemačke. Riječ je o Niklasu Arminu Mundingu (Niclas), koji je rođen 1. septembra 1993. godine. On je volonterima jedne humanitarne organizacije ispričao da je beskućnik u Njemačkoj, ali da ne zna kako je završio u BiH.”, stoji jedan od postova na Forumu Klix.ba.

Više na linku, na Forumu Klix.ba:

https://forum.klix.ba/migranti-u-bih-t149615s6300.html

Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu protiv Dušana Cimeša za zločine protiv čovječnosti.

U optužnici se navodi da je optuženi Cimeš, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, sudjelovao u okviru širokog i sistematičnog napada vojske i policije tzv. srpske republike Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske od 23.5.1992. godine na području naselja Ripač, a od 10.6.1992. godine na ostalom području srpske općine Bihać pa do kraja 1992. godine, usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na području srpske općine Bihać, znajući za takav napad i znajući da njihove radnje čine dio tog napada.

Kako se, nadalje, navodi, Cimeš je u svojstvu načelnika SJB srpske općine Bihać sa sjedištem u Ripču, ujedno i kao član Kriznog štaba, odnosno Ratnog predsjedništva srpske općine Bihać, svjesno sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu sa zajedničkim ciljem da teritorij srpske općine Bihać etnički očiste od bošnjačkog stanovništva koje je tu živjelo vršenjem njegovog progona na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.

Tako su, kako se, također, navodi, počinili progon bošnjačkog stanovništva zbog njegove nacionalne i vjerske pripadnosti i to deportacijom i prisilnim preseljenjem stanovništva, zatvaranjem ili drugim teškim oduzimanjem fizičke slobode suprotno osnovnim pravilima međunarodnog prava, ubistvom, napadom na civilno stanovništvo i naselja koji je posljedovao smrću i teškim tjelesnim povredama i drugim nečovječnim djelima slične prirode učinjenim u namjeri nanošenja velike patnje ili ozbiljne fizičke ili psihičke povrede ili narušenja zdravlja, saopćeno je iz Suda BiH.