Nova tv i emisija Istraga koja se emitovala prije nekoliko godina, donosi strašnu priču.
Naime, novinari ove emisije došli su u posjed dokumentacije iz koje se jasno vidi da je agresor koji je terorizirao Bihać pune tri godine, koristio i zabranjeno hemijsko i biološko oružje.
Do današnjeg dana za ovaj zl0čin niko nije procesuiran iako je iz dokaza jasno vidljivo ko su osobe koje su stajale iza ove operacije, kao i ko su izvršioci, te na koji način je operacija izvedena.
Ističe rok koji je Vlada Unsko-sanskog kantona dala Međunarodnoj organizaciji za migracije i vlastima BIH.
Tražili su da sve privremene prihvatne centre za izbjeglice i migrante na tom području preuzme Ministarstvo sigurnosti BiH, inače će blizu 3.500 osoba poslati u Sarajevo. Tražili su i da Međunarodna organizacija za migracije što prije premjesti sve obitelji i djecu bez pratnje odraslih u Đački dom u Bihaću.
Vlada Republike Srpske (RS) odobrila je Bihaću 50.000 KM pomoći kada su u pitanju migranti koji se nalaze u tom gradu.
Odluka o pomoći za rješavanje pitanja migranata odobrena je na današnjoj sjednici entitetske vlade, potvrdila je ministrica finansija RS-a Zora Vidović.
U BiH je od početka godine registrirano novih 1.045 migranata.
Ukupno se na teritoriji BiH trenutno nalazi oko 3.900 migranata i svi su smješteni u sedam prihvatnih centara u Bihaću, Sarajevu, Mostaru, Cazinu i Velikoj Kladuši, podaci su od prije nekoliko dana Operativnog štaba za pitanje migracija u BiH.
U Maloj galeriji Muzeja AVNOJ-a u Bihaću, sinoć je otvorena likovna kolonija pod nazivom „Govorimo o sposobnostima“, a svečanom otvorenju prisustvovao je bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.
Izložba je organizovana u okviru projekta koji finansira Evropska unija, sufinancira World Vision Austrija, te partnerske opštine uključujući i Grad Bihać, a sa ciljem socio-ekonomskog osnaživanja i integracije žrtava mina i njihovih porodica u 11 minama ugroženih opština u BiH, među kojima je i Grad Bihać.
Naziv likovne kolonije „Govorimo o sposobnostima!– umjetnici sa invaliditetom slikaju za BiH bez mina, barijera i žrtava” ima za cilj da promoviše prava, kapacitete i kreativne potencijale preživjelih od mina i osoba sa invaliditetom, te da se podigne svijest javnosti o specifičnim pitanjima o uticaju mina i invalidnosti, a također da ukaže na potrebu da se spriječe novi minski incidenti sa ljudskim žrtvama.
„Ova izložba je najbolji način da postanemo svjesni opasnosti koja još uvijek prijeti od mina, a također i svjesniji onoga što i sam naziv likovne kolonije govori, o sposobnostima ovih ljudi koji se trude da pomognu sebi i svojoj zajednici. Još jednom se zahvaljujem Evropskom uniji, i World Visionu koji finansiraju ovaj projekat“ – kazao je gradonačelnik Fazlić.
Premijer USK razgovarao sa predstavnicima Delegacije EU u BiH i IOM-a
Predstavnici Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini boravili su danas u radnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu. Richard Wood, viši savjetnik i šef Odjela za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Richard Masa, šef Kooperacija pri Delegaciji EU u BiH sastali su se, u Bihaću, sa Mustafom Ružnićem, premijerom Unsko-sanskog kantona, Nerminom Kljajićem, ministrom unutrašnjih poslova i Mujom Koričićem, policijskim komesarom, a sastanku su bili prisutni i predstavnici Međunarodne komisije za migracije (IOM).
Sudionici sastanka razgovarali su o aktuelnoj situaciji na području Unsko-sanskog kantona sa akcentom na trenutnu komplikovanu situaciju uzrokovanu migrantskom krizom te o aktivnostima koje se poduzimaju s ciljem rješavanja problema.
Delegacija EU cijeni napore vlasti Kantona da humano zbrinu pristigle migrante u tranzitu a premijer Ružnić i komesar Koričić istakli su obavezu vlasti Kantona da se prvenstveno mora voditi računa o sigurnosti građana USK i očuvanju opće sigurnosne i zdravstveno-epidemiološke situacije.
– Krajnje je vrijeme da država preuzme obaveze i aktivnu ulogu u migrantskoj krizi. Zato smo insistirali na preuzimanju na upravljanje privremenih prihvatnih centara od strane Službe za poslove sa strancima BiH, na boljoj kontroli i upravljanju migracijama unutar BiH kako se ne bi preopteretili smještajni kapaciteti za migrante na području USK i na hitnom izmještanju osoba koje su sklone vršenju krivičnih djela, u centre zatvorenog tipa u BiH. Ne možemo dozvoliti da se opet nađemo u situaciji da je država iznenađena novim migrantskim valom na proljeće i da taj val samo propusti u Krajinu, kazao je premijer Ružnić.
On dodaje da u Delegaciju EU u BiH vidi partnera u naporima da se ostvari jaka koordinacija nadzora i rada na kontroli krize, kao što su i predstavnici IOM na ovom području pomagali da se spriječi humanitarna i epidemiološka katastrofa.
Unsko-sanski kanton ne može sam iznijeti ovu krizu, ponovljeno je na sastanku.
– Može u okviru stvorenih kapaciteta za prihvat, koji iznose 3200 osoba, i sve preko toga bilo bi ugrožavanje situacije i za migrante i za građane. Pri tom, riječ je o ad hoc formiranim centrima u Biri i Miralu koji su trebali da pomognu u premoštavanju trenutne krize situacije, a ne da budu trajno rješenje, naglašava Kljajić. Primjera radi, naveo je ministar unutrašnjih poslova USK, i nakon ulaganja više od milion maraka u sanaciju zgrade bivšeg Đačkog doma u Borićima, državna Elektroprivreda još uvijek nije dozvolila priključak električne energije da bi se tu mogla izmjestiti djeca i porodice iz prekapacitiranih centara u Biri i Miralu gdje im je sigurnost ugrožena.
Posjeta je upriličena u okviru programa „Projekt građanin“ u kojem učenici istražuju aktuelne teme, razvijaju svoja rješenja koja nude nadležnim institucijama i kreiraju akcione planove za implementaciju tih rješenja.
Učenici škole Harmani II s premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem razgovarali su na temu: Industrijska proizvodnja USK, stub ostanka i opstanka.
U ovim trenucima u toku je policijski uviđaj saobraćajne nesreće koja se desila u ulici dr. Irfana Ljubijankića, tačnije na raskrsnici kod restorana Panache.
Nema povrijeđenih osoba, a na dva vozila koja su učestvovala u saobraćajnoj nesreći, pričinjena je materijalna šteta.
Na pomenutoj raskrsnici već danima ne radi semafor.
Unsko-sanski kanton je početkom sedmice u teškoj saobraćajnoj nesreći u Ključu, izgubio još dva mlada života.
Smrtno je stradao 22-godišnji vozač, dok je 15-godišnja suvozačica podlegla u Kantonalnoj bolnici u Bihaću od zadobivenih povreda. Ponukalo nas je to da ispitamo da li se broj saobraćajnih nesreća i smrtno stradalih u njima povećava.
Tokom prošle godine na području Unsko-sanskog kantona, prema policijskim statistikama, ukupno je registrirano 2.439 saobraćajnih nesreća, što je za 19 posto manje u odnosu na 2017. Također, i broj smrtno stradalih se smanjuje iz godine u godinu.
Stanje sigurnosti u saobraćaju na području Kantona, prema riječima Ale Šiljdedića, portparola Uprave policije USK još uvijek je zadovoljavajuće, s obzirom na ukupnu starost i tehničku ispravnost vozila, ali i nizak nivo saobraćajne kulture svih učesnika u saobraćaju. Doda li se tome i stanje putne infrastrukture u Kantonu, kako ističe Šiljdedić, nije teško zaključiti zbog čega je još uvijek broj saobraćajnih nesreća izuzetno veliki, kako prenosi RTV USK.
Šiljdedić dodaje da je preko 2.000 vozača kontrolisano i zatečeno da upravljaju vozilom pod uticajem alkohola, 1.253 osobe su upravljale vozilom bez položenog vozačkog ispita, preko 190 osoba je zatečeno da i nakon izrečene mjere zabrane, zbog određenih težih prekršaja koje su počinili, ipak upravljaju vozilom. Stoga nimalo nečudi, da je preko 90 posto saobraćajnih nesreća, po riječima Šiljdedića, uzrokovano greškom vozača, odnosno njihovim nepropisnim ponašanjem u saobraćaju.
Edhem Veladžić, upravnik zatvora u Bihaću, onom u kojem je Edin Gačić služio jedan dio jedinstvene zatvorske kazne je govorio o njemu i o informaciji koju su poslali nadležnim institucijama malo prije njegovog izlaska na slobodu.
Edin Gačić koji se sumnjiči za dva ubistva u sedam dana bio je bihaćkom zatvoru. Veladžić je upozoravao da bi ubistva ili slična djela mogla dogoditi nakon njegovog puštanja na slobodu.
“Praksa je i obaveza svih kazneno-popravnih instiucija da kada osuđenik koji je izdržao predviđenu kaznu, prilikom otpusta obavijestimo policiju na području gdje će se osuđenik vratiti. Naravno mi to radimo u većini slučajeva, obavještavamo da je osoba izdržala kaznu. Kada su u pitanju osobe poput Gačića Edina, on je nekih 5-6 mjeseci prebačen da izdrži u Bihaću”.
“Na bazi dosjea, na bazi onoga što smo saznali radeći sa njim, mi smo vidjeli da se radi o posebnoj osobi koja ima dva ubistva. S obzirom na sve ono ranije, smatrali smo i imamo obavezu da obavijestimo Centar za socijalni rad, Centar javne bezbjednosti Banjaluka, jer se vraćao tamo. Zbog njegove specifičnosti obavijestili smo FUP, Graničnu službu i druge da institucije imaju operativne podatke”, ispričao nam je Edhem Veladžić.
“To smo završili, dali podatke, bili smo na raspolaganju. Taj akt je otišao u javnost, iako nije trebao. On služi institucijama koje se time bave, kao operativni podaci. Sve što je u aktu navedeno je tačno”, dodao je za N1.
Kakav je Gačić bio u zatvoru?
“Obilazim često prostore gdje se nalaze pritvorenici. Upoznam svakog lično. Imaju službe koje rade sa njima stalno. Na bazi svega toga zaključili smo da se radi o osobi posebnih karakteristika. On je osuđen na 19 godina i 11 mjeseci. Za to vrijeme nije imao nikakvih posjeta. Nismo imali sa njim problema. On je bio sam sa sobom. Nije imao komunikaciju sa drugim osuđenicima. U tom smislu nismo imali problema. Sve ono što smo vidjeli – očekivati je bilo da će se ovako nešto desiti”, poručio je.
Sedam dana izbjegava policiju, da li se radi o osobi visoke inteligencije?
“Radi se o osobama koje su u nekim segmentima ograničene, a u drugim imaju inteligenciju i moć. Nismo imali mi sa njim problema”, pojasnio je.
Da li se moglo išta učiniti nakon upozorenja?
“Ja o tome nemam dovoljno informacija, da donosim zaključke šta su institucije uradile. Imammo mnogo problema, ali ovakve stvari se dešavaju i u dobro uređenim državama. Ljudi koji inače izgledaju kao normalni – onda budu u ovakvoj situaciji. Ne znam šta su institucije poduzimale. Ovo što se desilo kod Konjica, da li se moglo više uraditi – ne znam. Trebalo je više snaga iskoristiti u Konjicu da se on uhvati”, rekao je na koncu razgovora.
Podsjećamo, pripadnik FUP-a Mahir Begić ubijen je u subotu navečer, 9. februara 2019. u mjestu Suhodol, kod Tarčina, nakon čega je Tužilaštvo Kantona Sarajevo (KS) pokrenulo istragu protiv Edina Gačića. Policijski izvori navode da je glavni osumnjičeni Edin Gačić do sada počinio nekoliko ubistava, među kojima je i njegova majka. Policijski pripadnici intenzivno tragaju za njim.
U Bosni i Hercegovini ima oko 3.000 bubrežnih bolesnika koji ovise o dijalizi. Mnogi od njih decenijama odlaze na mukotrpne terapije o kojima im ovisi život. Transplantacija je za većinu nedostižna, pogotovo za one koji su duži period vezani uz aparate.
Šanse da dobije novi bubreg svakim danom sve su manje i za Bišćanku Emiru Sušić, čiji život već šesnaest godina ovisi o dijalizi.
Prvi izbor
Prije šest godina, putem Otvorene mreže, uplatila je 80.000 KM i time sebi osigurala mjesto za kadaveričnu transplantaciju u Francuskoj. Ali, nijednom nije bila birana i nikad nije bila prvi izbor.
– Sve su vrijeme govorili da bi transplantacija trebala biti u roku od tri godine, a kasnije, nakon četvrte i pete godine, kažu, problem su antitijela. Ja svaka dva do tri mjeseca vadim krv na dijaliznom odjelu u Bihaću i šaljem u Francusku. Tražim sve vrijeme da ja vidim taj nalaz antitijela, da vidim šta je problem i šta je doktor iz Francuske rekao, a ne da mi se svih ovih godina usmeno prenosi – kaže Sušić.
Emira već 16 godina na dijalizi
Dok čeka na listama stranih klinika, Emira ne može živjeti bez dijalize. Tri puta sedmično priključena je na aparate za dijalizu a u međuvremenu, zbog iste bolesti počeli su se gasiti i životi njenih najmilijih. Brat joj je umro prije nekoliko dana u 37. godini života, nakon 13 godina provedenih na dijalizi.
– Gledala sam svog oca osamnaest godina kako odlazi na dijalizu i umire, stadij po stadij. Nakon trinaest godina života na dijalizi, nedavno mi je i brat umro na mojim rukama. Ja isto očekujem. Ne mogu očekivati bolje, ništa ne mogu čekati nego isto što i moj otac i brat – kaže Emira.
Rijetka krvna grupa
U Otvorenoj mreži potvrdili su nam su nam da je Emira skoro šest godina na listi za kadaveričnu transplantaciju u Francuskoj, što zapravo znači da se čeka na umrlog donora za transplantaciju.
– Svih šest godina, redovno smo u Francusku slali nalaze krvi Emire Sušić i oni su pokazivali da ima visoko senzibilizirana antitijela, krvnu grupu B i plus s umrlih donora u Francuskoj kojih ima 1.000 otprilike godišnje, samo četiri posto populacije ima tu krvnu grupu. Specifična je i vrlo teška situacija za kadaveričnu transplantaciju. Da je živi donor, ona bi davno dobila bubreg – kaže Almir Ćehajić Batko iz Otvorene mreže.
Narod se pita šta je s parama
– Mene narod i dalje pita je li mi transplantiran bubreg, kada ću to završiti. Narod se pita šta je s parama, možda misle da nisam uplatila pare. Žao mi je što sam skupila novac i da se ništa ne rješava – kaže Sušić.
Pokušaj s najnovijom metodom
Nadu za korak naprijed nakon dugih i neizvjesnih šest godina Emiri je ulio sastanak s predstavnicima Otvorene mreže i ljekara iz Francuske koji je u decembru boravio u BiH.
– Doktor iz Francuske ponudio je najnoviju metodu kojom ćemo pokušati da desenzibiliziramo njena antitijela i tu ćemo, naravno, pokušati i da dobijemo podršku države. Taj program, da se operu njena senzibilizirana antitijela, trajao bi 40 dana. U tome svemu očekujemo i podršku države. U svakom drugom slučaju s trenutnim stanjem antitijela, kada bi bila na transplantaciji, ona bi izgubila život – kazao je Ćehajić.
Emira kaže da joj potrebno dodatnih 20.000 eura za taj program.
