Korpulentni napadač Armin Cibra jedno je od prvih novih imena u federalnom prvoligašu Jedinstvu iz Bihaća.
Obzirom da je s Milošom Galinom dogovoren raskid saradnje, prazninu u navalnom redu Bišćani su odlučili popuniti dovođenjem 24-godišnjeg Cibre, koji Pod boriće dolazi iz Famosa koji se takmiči u 2. ligi FBiH (Centar).
Cibra će se tako pojaviti na prozivci koju je bihaćki klub zakazao za 20. januar, a primarni cilj mu je, kaže, opravdati ukazano povjerenje i pomoći crveno-bijelima u nastavku sezone.
“Kada su me kontaktirali ljudi iz kluba, nisam uopšte mnogo razmišljao, vrlo brzo je pao dogovor. Dolazak u Jedinstvo je za mene iskorak i radujem se što ću igrati u klubu s takvom tradicijom i visokim ambicijama”, kazao je za SportSport.ba 197 centimetra visoki Cibra, pa dodao:
“Učinit ću sve da opravdam povjerenje vodstva kluba i trenera Vlade Jagodića. Jedva čekam da počnem s treninzima…”, riječi su Cibre koji je u prvom dijelu sezone postigao pet pogodaka za Famos u ligi.
Uz Cibru, Jedinstvo je dosad dogovorilo saradnju i sa Nihadom Šerom koji je prethodno igrao za Bosnu iz Visokog.
BIHAĆ – Nakon javnog poziva Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH
Simnica i Čolić prebacivali teške fosne i sortirali elemente.
Prošla je godina otkako se na javni poziv Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH javila kompanija M. H. M. iz Bihaća i ponudila zapošljavanje više invalidnih osoba.
Jedan uvjet
Bihaćka kompanija tada se obavezala da će zaposliti sedam osoba, a po tom osnovu Fond je trebao uplatiti blizu 90.000 maraka. Uvjet je bio da M. H. M. radnike zadrži u radnom odnosu minimalno godinu.
No, sve se završilo neuspjehom.
Foto: Simnica: Obećano nam je nešto sasvim drugo
Nedžad Simnica od rođenja je suočen sa zdravstvenim problemima. Dijagnosticirano mu je više oboljenja i 100-postotni je invalid. No, nije odustajao. Tako je došao i do sporne kompanije.
– Početkom prošle godine javio se poslodavac Meris Mušić i ponudio da zaposli invalide. On je nama obećao da ćemo raditi tiple za namještaj i parket, kazao je da će uzeti jednu halu, srediti je i obećao da u martu počinjemo s poslom – sjeća se Simnica.
Sličnu priču čuo je i Refik Čolić.
Radovi u hali su kasnili pa im je ponuđeno da rade druge poslove u kompaniji.
– Jednom rukom sam probirao i klasificirao elemente, oni nisu teški, možda kilogram ili dva, ali ako i do 10.000 elemenata dnevno jednom rukom prebaciš, pregledaš, veliki je problem – priča Čolić.
Simnica kaže da je radio na poslovima preslagivanja fosni, teških i do 50 kilograma.
Elementarna nepogoda
Zato su obojica razočarana što su dobre namjere Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom FBiH izigrane. Uvjereni su da je cilj poslodavaca bio da se domognu novca.
No, vlasnik Mušić tvrdi suprotno i kaže da je jedino on oštećen. Ističe da Čolić i Simnica nisu bili „ozbiljni radnici“.
Hala koju je obećao, kaže, nije sagrađena zbog elementarnih nepogoda.
Mjenica, sud ili ispunjavanje ugovora
Fond je do sada Mušiću uplatio 59.000 KM za zapošljavanje invalida. Zauzvrat M. H. M. radnicima nije uplaćivao doprinose.
– Naredili smo mu da isplati zaostale plate i doprinose, mora dokazati da je sve uplatio. Ako tako ne bude, ide mjenica na banku ili na sud – poručuje Vinko Jerinić iz Fonda.
Ekipa Jedinstva je prvi dio sezone Prve lige FBiH završila na sjajnom trećem mjestu na tabeli, što je rezultat, slobodno se može reći, iznad svih očekivanja.
Bišćani će uskoro početi sa pripremama, pošto je prozivka zakazana za 20. januar. Prvi dio priprema će se obaviti u Bihaću nakon čega slijedi put u Makarsku.
U Makarskoj će se izabranici Vlade Jagodića zadržati dvije sedmice, a za to vrijeme će biti odigrane četiri kontrolne utakmice, dok će po povratku u Bihać biti odigrane još dvije.
U drugi dio sezone bez Petrovskog
Sjajni golman Ilče Petrovski u nastavku sezone neće čuvati mrežu Jedinstva, jer je u ovom trenutku preskup za klub, prije svega zbog činjenice da uprkos sjajnom trećem mjestu nije realno da se Jedinstvo može upustiti u borbu za Premijer ligu. Zbog odlaska Petrovskog, čelnici kluba već pregovaraju sa njegovim potencijalnim zamjenama.
Kada su u pitanju novajlije, u Jedinstvo su stigli Nihad Šero i Armin Cibra. Mladi napadač, Šero, se istakao igrama u visoškoj Bosni, dok je Armin Cibra igrač koji je ponikao u Željezničaru, dok je posljednji anažman imao u Famosu.
Jasno je da je uprava ostvarila svoj osnovni cilj – stabilizacija kluba, a sada u Bihaću žele stvoriti mladi tim sa kojim će u budućnosti jurišati na plasman u Premijer ligu. Ipak, sigurno je da crveno-bijeli žele i na proljeće nastaviti sa dobrim igrama i rezultatima.
U akciju pomoći bolesnim bebama iz Cazina, uključila se i organizacija Pomozi.ba te je u tu svrhu stavljen u funkciju jedinstveni humanitarni broj 17007. Broj je jedinstven za sve operatere, a pozivom se doniraju 2KM.
Rođeni u 24. sedmici trudnoće, Ammar sa 740, Davud sa 580 grama. Rođeni sa minimalnim šansama da prežive i velikim zdravstvenim problemima. Davud je imao loš rad bubrega, infekcije, urađena mu je operaciju crijeva, dvije transfuzije krvi i duktus mu je bio zatvoren. Ammar je također imao infekciju te biopsiju glave.
Bebe su pet mjeseci bile u bolnici u Njemačkoj, a trenutno se nalaze kući. Troškovi liječenja iznosili su 280.000 eura, porodica je do sada isplatila 155.000 eura, a na računu imaju 11.000 eura. Rok za isplatu preostalog dijela je 25.3.2019.
Pored poziva na broj 17007, bebama se može pomoći i uplatom na PayPal kao i uplatama na standardne račune organizacije Pomozi.ba.
PayPal: paypal1@pomozi.ba
Za uplate iz BiH:
Intesa Sanpaolo Banka BiH
154-180-20085330-48
Za uplate iz inostranstva:
Banks name: Intesa Sanpaolo Banka BiH
SWIFT CODE:UPBKBA22
IBAN: BA39 1541802008533048
Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
Svrha: Ammar i Davud
Za uplate na račun Pomozi.ba organizacije u Austriji:
ERSTE BANK
IBAN: AT64 2011182266475400
BIC: GIBAATWWXXX
Wien, Oestereich
Name: hilfhelfen-pomozi.ba
Verwendungszweck: Ammar i Davud
Nekadašnji Đački dom u Bihaću postao je jedino utočište migrantima koji neprestano dolaze. I hiljade ih dnevno satima, ponekad i nestrpljivo stoje u redovima. Nekada za hranu. Nekada za vodu.
Uz finansijsku pomoć Evropske unije prve migrantske porodice i ostala ranjiva kategorija useljavaju se u renovirani objekat Đačkog doma Borići u Bihaću, koji im je služio kao privremeni prihvatni smještaj.
Naime, u oktobru je popravljen krov objekta, a zatim su postavljeni vrata i prozori kako bi osigurali zaštitu od kiše i hladnog vremena. Također, postavljena je ograda unutar i oko objekta. Ove aktivnosti podržali su USAID/Office of Transition Initiatives i Evropska komisija.
Zahvaljujući sredstvima EU, rekonstrukcija trećeg sprata započeta je 29. oktobra prošle godine, te je postavljena unutrašnja i vanjska stolarija, nove instalacije vode i kanalizacije, kompletno su renovirani sanitarni čvorovi, instalacije jake i slabe struje, obrađeni svi unutrašnji zidovi, plafoni sa termoizolacijiom, a postavljeni su i pregradni rigips zidovi.
U prethodnim danima, Međunarodna organizacija za migracije u BiH (IOM) je organizovala aktivnosti za učenike likovnog smjera Srednje umjetničke škole “Nusret Keskin – Braco” iz Bihaća koji su oslikali prostoriju namijenjenu za igraonicu i prostor za druženje za djecu migranata koja se nalaze u Borićima.
Projekt “EU podrška upravljanju migracijama i granicom u BiH“, za koji je Evropska unija doznačila više od 7,2 miliona eura, je implementirala IOM u partnerstvu sa UNHCR-om i UNICEF-om, saopćila je IOM.
Na području Unsko-sanskog kantona (USK) trenutno boravi između 3. 000 i 3. 500 migranata i izbjeglica, a većina njih 2019. godinu dočekali su u tri privremena prihvatna centra: BIRA u Bihaću, Sedra u Cazinu i Miral u Velikoj Kladuši.
Najviše, oko 2. 000 migranata i izbjeglica boravi u prihvatnom centru BIRA, gdje je smješteno i oko 80 porodica s djecom, odnosno oko 180 maloljetnika bez pratnje. Na lokalitetu nekadašnjeg hotela Sedra većinom su porodice s djecom, više od 400 osoba. U velikokladuškom Miralu je oko 600 ljudi, kojima su sada obezbijeđeni značajno humaniji životni uslovi, u odnosu na prijašnji neuslovni kamp u naselju Trnovi.
– Kamp u Bihaću je popunjen u stopostotnom kapacitetu, međutim trudimo se da smjestimo sve migrante i izbjeglice, kojima je potreban smještaj. Nastojimo im svima obezbijediti barem pristojne životne uslove, posebno kada su u pitanju najugroženije kategorije – porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje – kaže menadžer prihvatnog centra BIRA Mite Cilkovski.
Cilkovski je potvrdio i kako su brojne nevladine i humanitarne organizacije pomogle u prikupljanju novogodišnjih paketića za djecu iz migrantskih porodica.
– Prikupljene su brojne donacije i paketi. Obezbijeđena je odjeća, obuća, slatkiši i igrice, odnosno ono što najviše veseli sve mališane – dodao je Cilkovski.
U svim prihvatnim centrima na području Unsko-sanskog kantona osigurana su tri dnevna obroka i medicinska pomoć. Konkretno u Bihaću, za pripremanje prehrambenih obroka i dalje su zaduženi članovi gradske i kantonalne organizacije Crvenog križa.
– Svakodnevno im pripremamo doručak, ručak i večeru, a prosječno na svakom obroku imamo oko 1.800 ljudi. Porodice i dalje opslužujemo odjećom i obućom, te higijenskim artiklima, a veliku zahvalnost dugujemo i humanim građanima Bihaća koji nesebično pomažu – rekao je sekretar gradske organizacije Crvenog križa Selam Midžić.
Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) potvrđeno je i kako je u Bihaću u toku sanacija zgrade nekadašnjeg Đačkog doma, koja bi uskoro trebala biti spremna za prijem porodica s djecom.
Ta organizacija će također financirati uređenje Trim staze i Partizanskog groblja u Borićima, te će pomoći obnovu i zamjenu sistema ulične rasvjete u gradu na Uni.
U posljednje dvije godine čak 28.387 građana Unsko-sanskog kantona, odnosno 10,38 posto od ukupnog broja stanovnika, zatražilo je od resornog MUP-a izdavanje potvrde o nekažnjavanju u svrhu zapošljavanja u inozemstvu, što predstavlja prvu zvaničnu i konkretnu brojku kada je riječ o iseljavanju stanovništva iz ovog dijela Bosne i Hercegovine.
U svom nedavnom ekspozeu prilikom imenovanja Vlade USK premijer Mustafa Ružnić iznio je šokantan podatak o odlasku stanovništva iz ove bh. regije. On je istakao da je u prvih 11 mjeseci 2018. godine Uprava policije MUP-a USK izdala 14.775 potvrda o nekažnjavanju bh. državljanima za potrebe zapošljavanja u inozemstvu.
“U vremenu izraženih migracija i odliva mladih i radno sposobnih ljudi u inozemstvo, izražavam zabrinutost zatečenim stanjem u svim oblastima koje imaju dodira s ovom populacijom. Ilustrativan i šokantan podatak, koji nije bio predmet analize resornih ministarstva niti vlade u cjelini u prethodnom mandatu, jeste broj ljudi koji napuštaju Unsko-sanski kanton. Konkretno, iz evidencije MUP-a USK za period od 1. januara 2018. do 30. novembra 2018. izdato je 14.775 uvjerenja građanima iz općina i gradova USK, zatraženih za potrebe zapošljavanja u inozemstvu. Svi oni su izrazili namjeru da se odsele u posljednjih 11 mjeseci 2018. godine. To je podatak od kojeg treba krenuti”, istakao je Ružnić 20. decembra.
U posljednje dvije godine ukupno 28.387 građana zatražilo potvrdu o nekažnjavanju
Tragom ove informacije obratili smo se Ministarstvu unutrašnjih poslova USK za još konkretnije podatke, a rezultati su krajnje alarmantni.
Uprava policije MUP-a USK je u 2017. godini izdala ukupno 15.921 uvjerenje o nekažnjavanju, od čega je 13.538 u svrhu zapošljavanja u inozemstvu, dok je u 2018. godini ukupno izdato 16.668 uvjerenja o nekažnjavanju, od čega je 14.849 za inozemstvo. Ukupno je u posljednje dvije godine MUP USK izdao 32.589 potvrda o nekažnjavanju, od čega je 28.387 u svrhu zapošljavanja u inozemstvu.
Prema rezultatima popisa iz 2013. godine, Unsko-sanski kanton imao je 273.261 stanovnika, a brojke iz MUP-a govore da je 28.387 osoba u 2017. i 2018. godini dobilo ili je u procesu dobijanja posla u inozemstvu. To znači da je 10,38 posto od ukupnog broja stanovnika, ili praktično svaki deseti stanovnik, u posljednje dvije godine otišao ili je u procesu odlaska iz države. Ukoliko bi se nastavio ovakav crni trend i najgore prognoze, prostom računicom se dolazi do podatka da bi za 20 godina Unsko-sanski kanton mogao ostati bez stanovnika.
Najgore stanje u Bihaću, Bužimu, Velikoj Kladuši i Bosanskoj Krupi
Uzimajući u obzir ukupan broj stanovnika, najgora situacija je u Bihaću koji je prema posljednjem popisu imao 56.261 stanovnika. U 2017. godini 3.712 građana zatražilo je potvrdu o nekažnjavanju za potrebu rada u inostranstvu, dok se do 21. decembra 2018. godine 4.485 građana obratilo MUP-u sa istom namjenom. To znači da je u posljednje dvije godine, 8.197 Bišćana, odnosno 14,57 posto od ukupnog broja stanovnika, učinilo konkretan korak s ciljem odlaska iz države.
Gledajući procentualno, odnosno referirajući se na ukupan broj stanovnika, situacija u Bužimu je čak i gora nego u Bihaću. Najmlađa krajiška općina je prema posljednjem popisu stanovništva imala 19.340 stanovnika, a 2.945 ili 15,22 posto građana (1.417 u 2017. i 1.528 u 2018.) zatražilo je potvrdu o nekažnjavanju u svrhu zaposlenja u inozemstvu.
U Velikoj Kladuši (40.419) u posljednje dvije godine to je učinilo 5.684 ili 14,06 posto od ukupnog broja stanovnika (2.817 u 2017. i 2.867 u 2018. godini), a u Bosanskoj Krupi (25.545) 3.097 ili 12,12 posto (1.452 u 2017. i 1.627. u 2018.).
U Cazinu, najmnogoljudnijem gradu u USK, koji je prema popisu imao 66.149 stanovnika, situacija je, uslovno kazano, nešto bolja, budući da su 2.992 građanina u 2017. i 3.074 u 2018. godini zatražila potvrdu o nekažnjavanju za potrebu rada u inozemstvu. To je ukupno 6.066 stanovnika ili 9,17 posto.
“Najbolje” stanje je u Ključu (16.744) gdje je 785 ili 4,68 posto građana (355. u 2017. i 430 u 2018.) zatražilo potvrdu o nekažnjavanju, Sanskom Mostu (41.475) 1.479 ili 3,56 posto (716 u 2017. i 763 u 2018.) i Bosanskom Petrovcu (7.328) 152 ili 2,07 posto (77 u 2017. i 75 u 2018.). No, ove općine među Krajišnicima slove za one koje su već odavno masovno raseljene.
Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koc i predsjednik Crvenog polumjeseca Turske Kerem Kinik boravili su danas u Bihaću, gdje ih je primio premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić sa savjetnikom Mirsadom Topčagićem i ministrom unutrašnjih poslova Nerminom Kljajićem.
Nakon prvog susreta turskog ambasadora i premijera USK, prije dva mjeseca u Sarajevu, kada se razgovaralo o migrantskoj krizi koja je u BiH najviše pogodila Unsko-sanski kanton, ambasador Haldun Koç kazao je da Turska prednjači u realiziranoj humanitarnoj pomoći te je, u odnosu na svoj bruto-nacionalni dohodak, zemlja koja najviše izdvaja za humanitarnu pomoć u svijetu. U okviru projekata za BiH posebna pomoć pružena je Unsko-sanskom kantonu, a realizovana je , u protekla dva mjeseca, preko Crvenog polumjeseca Turske i Crvenog križa USK.
Današnji posjet bio je prilika i da se analizira situacija nakon što je krizna situacija dovedena do stanja da migranti imaju osiguran smještaj, hranu i zdravstvenu pomoć, definisan je kapacitet prihvata u dogovoru sa predstavnicima IOM i UNHCR, a to je oko 3200 migranata u pet privremenih prihvatnih centara.
Crveni polumjesec pojačaće svoje aktivnosti u zemlji, naglasio je Kinik te poručio kako će uskoro stići nove donacije odjeće za migrante ali i ambulantno vozilo.
Delegacija je danas posjetila i prihvatni centar Bira u Bihaću.
Osim o situaciji izazvanoj migranstkom krizom,na današnjem sastanku, razgovaralo se i o razvojnim projektima Unsko-sanskog kantona u oblastima u kojima bi za ulaganja bili zainteresovani i turski privrednici.
Ambasador Republike Turske u Bosni i Hercegovini Haldun Koc i predsjednik Crvenog polumjeseca Turske Kerem Kinik boravili su danas u Bihaću, gdje ih je primio premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić sa savjetnikom Mirsadom Topčagićem i ministrom unutrašnjih poslova Nerminom Kljajićem. Nakon prvog susreta turskog ambasadora i premijera USK, prije dva mjeseca u Sarajevu, kada se razgovaralo o migrantskoj krizi koja je u BiH najviše pogodila Unsko-sanski kanton, ambasador Haldun Koç kazao je da Turska prednjači u realiziranoj humanitarnoj pomoći te je, u odnosu na svoj bruto-nacionalni dohodak, zemlja koja najviše izdvaja za humanitarnu pomoć u svijetu. U okviru projekata za BiH posebna pomoć pružena je Unsko-sanskom kantonu, a realizovana je , u protekla dva mjeseca, preko Crvenog polumjeseca Turske i Crvenog križa USK. Današnji posjet bio je prilika i da se analizira situacija nakon što je krizna situacija dovedena do stanja da migranti imaju osiguran smještaj, hranu i zdravstvenu pomoć, definisan je kapacitet prihvata u dogovoru sa predstavnicima IOM i UNHCR, a to je oko 3200 migranata u pet privremenih prihvatnih centara. Crveni polumjesec pojačaće svoje aktivnosti u zemlji, naglasio je Kinik te poručio kako će uskoro stići nove donacije odjeće za migrante ali i ambulantno vozilo. Delegacija je danas posjetila i prihvatni centar Bira u Bihaću. Osim o situaciji izazvanoj migranstkom krizom,na današnjem sastanku, razgovaralo se i o razvojnim projektima Unsko-sanskog kantona u oblastima u kojima bi za ulaganja bili zainteresovani i turski privrednici.
Djevojčica iz Bihaća Dalal Omerović, koja se liječi od najtežeg oblika leukemije, dobila je lijepe vijesti. Naime, na Facebook stranici “Za Dalal” objavljeno je a su ćelije donora uspješno zamijenile ćelije male Dalal, transplantacija je uspjela.
“Naše dove /molitve su uslišene, hvala Bogu. Sva pozitina energija koju ste slali je dala snagu Lavici da izdrži da pobjedi ono strašno čudovište s početka priče. Dalal trenutno ima temperaturu, doktori pretpostavljaju da je u pitanju neki virus, pa je danas data krv i stolica na analizu, te rezultate očekujemo u narednim danima. I da, danas su isključena i dva lijeka koja je uzimala redovno”, piše na Facebook-u.
“Hvala vam dobri ljudi, hvala što ste uz nas od prvog dana što ste podrška u svim oblicima. Borba još traje i ne odustajemo, jer uz Božiju pomoć mi obični ljudi možemo sve. Dalal naravno u svom stilu i s osmijehom koji obara s nogu i pobjeđuje sve”, navodi se na Facebook-u.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine pokrenula je proceduru za izbor novih članova tokom 2017. godine, a na izbornoj Skupštini izabrala je nove članove.
Među njima je i prof.dr. Isak Karabegović ( 63), redovni profesor Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Osnivač je Mašinskog fakulteta u Bihaću 1996 godine pri Univerzitetu u Sarajevu. Bio je osnivač Univerziteta u Bihaći 1997 godine, te osnivač Tehničkog fakulteta Univerzitet u Bihaću 1990 godine. Jedan je od osnivača Društva za robotiku u BiH 2003godine. Generalni sekretar Društva za robotiku u BiH od 2003 godine,član odbora za mehatroniku Akademije nauka iumjetnosti Bosne i Hercegovine, član Odbora za energiju, energetiku i okoliš Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, član Američkog udruženja za nauku i tehnologiju, član Društva za mehaniku Hrvatske, član Društva za mehaniku Srbije, član Društva elektro inženjera Hrvatske i član Saveza inženjera i tehničara Srbije i član Savjeta istraživačkog odbora Američkog biografskog instituta. Autor/koutor je 24 stručne knjige.
Mašinski fakultet završio je 1978. godine. Magistrirao je 1983. godine na Fakultetu strojarstva u bordogradnje u Zagrebu na temu “Prilog analizivibracija elastične automobilske konstrukcije”. Doktorirao je 1989.godine na Mašinskom fakultetu u Sarajevu na temi “Uporedne metode dinamičkog modeliranja za proračun drumskih kopnenih vozila”. Obavljao funkciju rektora Univerziteta u BIhaću u dva mandata.
Tajnim glasanjem za redovne članove ANUBiH – akademike izabrani su dosadašnji dopisni članovi ANUBiH:
1. Vladimir Beus, biotehničke nauke – šumarstvo
2. Mirsada Hukić, biomedicina i zdravstvo – mikrobiologija
3. Dževad Karahasan, književnost
4. Slavo Kukić, društvene nauke – sociologija, politologija
5. Ljerka Ostojić, biomedicina i zdravstvo – anatomija
6. Mirko Pejanović, društvene nauke – politologija, sociologija
7. Miodrag Simović, društvene nauke – pravo
8. Asif Šabanović, tehničke nauke – automatika
9. Mirjana Vuković, prirodne nauke – matematika
10. Enver Zerem, biomedicina i zdravstvo – interna medicina.
Od 19 prijedloga za izbor kandidata za nove dopisne članove ANUBiH, tajnim glasanjem izabrani su:
1. Mile Babić, humanističke nauke – filozofija
2. Slobodan Blagojević, književnost
3. Fikret Čaušević, društvene nauke – ekonomija
4. Blagoje Govedarica, humanističke nauke – arheologija
5. Rifat Hadžiselimović, prirodne nauke – genetika
6. Senahid Halilović, humanističke nauke – lingvistika
7. Hazim Hrvatović, prirodne nauke – geologija
8. Isak Karabegović, tehničke nauke – mašinstvo
9. Marina Katnić-Bakaršić, humanističke nauke – lingvistika
10. Radivoj Mandić, arhitektura
11. Izet Smajević, tehničke nauke – mašinstvo.
Javnim glasanjem, u status domaćeg člana (državljani BiH koji trajno borave u inostranstvu), izabrani su:
1. Adnan Čustović, biomedicina i zdravstvo – pedijatrijska alergologija
1. Svjetlana Fajfer, prirodne nauke – fizika
2. Adnan Ibrahimbegović, tehničke nauke – građevinarstvo
3. Mehmed Kantardžić, tehničke nauke – računarstvo-informatika
4. Ivan Markešić, društvene nauke – sociologija
5. Gordan Srkalović, biomedicina i zdravstvo – onkologija
6. Mihra Taljanović, biomedicina i zdravstvo – radiologija
U status inostranog člana ANUBiH javnim glasanjem izabrani su:
1. Ferdo Bašić, biotehničke nauke – šumarstvo; (Republika Hrvatska)
2. Jagoda Buić, ambijentalna umjetnost; (Republika Hrvatska)
3. Ivo Goldstein, društvene nauke – historija; (Republika Hrvatska)
4. Muhammad Muwaffaq Gega al-Arnaut, društvene nauke – historija; (Hašemitska Kraljevina Jordan)
5. Joseph Straus, društvene nauke – pravo; (Savezna Republika Njemačka)
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine će blagovremeno obavijestiti javnost i medije o datumu svečane sjednice na kojoj će promovirati novoizabrane članove.
