Hahn i visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini predvodili su delegaciju EU tokom Trećeg sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje između BiH i EU. U bh. delegaciji bili su predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda i ministar vanjskih poslova Igor Crnadak.

Govoreći o problemima migranata, naglasio je da je BiH već primila podršku od 26 miliona eura, a obezbijeđeno je još šest miliona, prenosi vijesti.ba

– Vidjeli smo da se EU kritizira zbog nedovoljne podrške, ali mislim da bi se o tome trebalo razgovarati – dodao je Hahn.

– Reformska agenda još uvijek nije potpuno implementirana i trebamo učiniti sve da poduzmemo korake u tom smjeru kako bi BiH ispunila strukturalne nedostatke i krenula naprijed – kazao je Hahn.

Naglasio je važnost izbalansiranog budžeta i usvajanja dodatnih mjera za borbu protiv korucpije, kao i stabilnost ekonomskog sektora, što će biti povoljno za stvaranje radnih mjesta, te poboljšati sveukupno okruženje.

– Ekonomija u BiH pokazuje znake oporavka u smislu izvoza, proizvodnje i porasta broja radnih mjesta – dodao je Hahn.

Ponovio je da BiH još uvijek nije provela reformsku agendu, iako je to bilo predviđeno do početka ove godine.

– Moramo vidjeti na koji način možemo produžiti te aktivnosti, ali bi to trebalo uraditi što je prije moguće – naglasio je Hahn.

Na kraju je poručio kako očekuje da će EU odgovore na dodatna pitanja od BiH dobiti do septembra, kako bi bilo dopunjeno mišljenje Evropske komisije koje će biti spremno početkom 2019. godine.

SNIMIO ČITATELJ: Novi sukob migranata u centru grada Bihaća

Nakon nemilih događaja koji su zahvatili prethodne dane građane i grad Bihać od strane migranata, donosimo video koji prikazuje nove sukobe.

Konkretni razlog sukoba ovog događaja koji se desio u Prekounju još uvijek je nepoznat.

Snimku koju donosimo u nastavku je snimio naš čitatelj A.L.:

Prijavljen napad na policijskog službenika u Bihaću od strane dva migranta u alkoholiziranom stanju

Dana 15.07.2018.godine, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policijski službenici PS Bihać, obilaskom Ul. Bosanska u Bihaću, oko 23.00 sata, zatekli su dva NN lica strana državljana – migranta kako konzumiraju alkoholna pića.

U cilju identifikacije te utvrđivanja da li posjeduju potvrde o iskazanoj namjeri za dobijanje azila u BiH, policijski službenici od istih tražili su dokumente na uvid. Migranti odbijaju naredbu policijski službenika i nastavljaju konzumirati alkohol, da bi u jednom trenutku, jedan od migranata fizički napao policijskog službenika pri čemu mu je nanio lakše tjelesne povrede u predjelu desne ruke, konstatovane u Kantonalnoj bolnici Bihać.

Policijski službenici stavljaju pod kontrolu migrante te iste lišavaju slobode nakon čega je i izvršeno alkotestiranje te je utvrđeno prisustvo alkohola kod istih. Obzirom da migranti nisu posjedovali potrebnu dokumentaciju, nakon popunjavanja potrebnih upitnika, utvrđeno je da se radi o licima A.B. rođen 1997.godine i M.A.A. rođen 1987. godine, obojica iz Maroka.

Nad istima je zavedena kriminalistička istraga zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo iz čl.359 KZ F BiH „Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti“, te daljnji rad na dokumentovanju ovog krivičnog djela nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

Rošić: “Migranti provale i pobjegnu, mijenjaju lokaciju, identitet…”

Husein Rošić, premijer Unsko – sanskog kantona otvoreno govori o problemu migranata na našim prostorima i odnosu države prema istom.

Pogledajte cijeli video prilog RTVUSK televizije.

Skupština USK poslala jasne političke stavove Sarajevu: Zabranjujemo novopridošlim migrantima tranzit preko USK i nalaže se njihovo vraćanje na polaznu tačku

Sa donesenim zaključcima poslana je poruka službenom Sarajevu, a jedan od zaključaka glasi:

Zabranjuje se novopridošlim migrantima tranzit preko Unsko-sanskog kantona i nalaže se niihovo vraćanje na polaznu tačku s ciljem spriječavanja stvaranja migrantskog geta na području USK, narušavanja javne bezbjednosti i remećenje načina života stanovnika USK, te otklanjanja prijetnje javnom zdravlju s potencijalnom epidemijom, kako je to definirano u međunarodnim zdravstvenim propisima svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uključujući i druge infektivne botesti ili zarazne parazitske bolesti koje su predmet odredaba o zaštiti koja se primjenjuje na državljane BiH.

U još donesenim zaključcima Skupština USK između ostalog traži: hitnu izgradnju privremenog prihvatnog centra, ograničenje novog ulaska migranata na područje Unsko-sanskog kantona i striktno pridržavanje Zakona o strancima u Bosni i Hercegovini.

Predlagač zaključaka i inicijative bio je zastupnik Željko Mirković iz Kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

“Kanton mora krenuti sam rješavati problem, koji država ignorira. Naše je da vršimo konstantan pritisak na nadležne državne organe, u čiju sposobnost sada već svi opravdano sumnjamo. Moramo jednostavno učiniti i sve što je u našoj moći, pa i ono što nije, kako bismo i migrantima i građanima USK omogućili normalnije životne uvjete”, kazao je Mirković.

Zastupnici su naglasili neophodnost striktne primjene Zakona o strancima u BiH, jer bi se prema njihovim riječima, na taj način smanjio uopće i interes ilegalnih migranata za dolazak na područje Unsko-sanskog kantona, odnosno BiH.

Žene i djeca idu u hotel “Sedra”, brigu preuzima Evropska komisija

Migrantske porodice s područja Bihaća, prvenstveno žene i djeca, biće privremeno smještene u hotelu “Sedra”, između Bihaća i Cazina, a brigu o njima preuzeće Evropska komisija, dogovoreno je na sastanku premijera Unsko-sanskog kantona Huseina Rošića i gradonačelnika i načelnika opština s područja ovog kantona.

U utorak bi trebalo da bude zatvorena nedovršena zgrada Doma penzionera u centru Bihaća, a skoro 200 migranata nakratko će biti izmješteno na lokaciju Đačkog doma.

Prema Rošićevim riječima, dogovor je s vlasnikom “Sedre” da se popuni hotelski kapacitet od 400 soba.

“Takođe, zatvaramo Dom penzionera i tu više niko neće boraviti. Razmatramo i lokacijske mogućnosti gdje možemo formirati privremeni prihvatni centar. Mi to moramo, kada svoj posao ne rade oni koji treba”, rekao je premijer Unsko-sanskog kantona.

On je istakao da Kanton, lokalne zajednice i Crveni krst u Bihaću i Velikoj Kladuši još nisu dobili nijednu marku od BiH.

“Nismo dobili ni ono što je obećano za Crveni krst”, rekao je Rošić i dodao da su lokalne vlasti, ukoliko se ovakav ignorantski odnos vlasti BiH nastavi, spremne smjestiti migrante u autobuse i vratiti ih nazad.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić istakao je da su sukobi između domicilnog stanovništva i migranata neminovni i da je zbog toga neophodno situaciju hitno rješavati.

“Zato smo sada za bilo koje lokacijsko rješenje u nenaseljenom području Bihaća. Još malo ćemo tolerisati ovakvo stanje, a ako se ništa ne promijeni, zatvorićemo i zgradu Đačkog doma, pa kako nam bude”, rekao je Fazlić.

Na sastanku je potvrđeno da je šatorsko naselje u Polju kod Velike Kladuše skoro spremno za prijem migranata iz te opštine, ali da institucije BiH ni tu ne čine ništa, prenijeli su federalni mediji.

Ekipa “Nezavisnih” u posjeti migrantima u Bihaću: Kupaju se u Uni, spavaju u ruševinama (FOTO)

Život nas migranata ovdje je nedostojan čovjeka. Nemamo se gdje okupati. Kupamo se u Uni, veš peremo u Uni, a spavamo gdje stignemo, požalio nam se migrant iz Avganistana i nastavio da posmatra rijeku, kao da će mu voda dati odgovor kud da krene dalje i kakva će mu biti budućnost.

“Koje je Vaše odredište? Gdje idete dalje”, pitali smo migranta koji je gledao u Unu. Nakon što nas je samo pogledao, na pitanje “Gdje biste željeli da odete dalje”, kaže: “U Italiju.”

San o vječnom gradu mu je, priča, prekinut četiri puta, nakon četiri turobna pokušaja prelaska granice.

Na samo korak od njega je prizor koji najbolje oslikava težinu uslova u kojima žive migranti ovdje u Bihaću – dvojica tinejdžera koji peru zube u Uni i u samom momentu kada smo htjeli da im priđemo i razgovaramo s njima, prekrili su lice rukama, nakon čega nismo željeli da uvećavamo njihovu muku.

Ništa manje sablastan nije ni prizor lica migranata koji su, kako kažu, iz pakla svojih zemalja pobjegli i stigli na balkone ruševnih građevina u Bihaću sa kojih gledaju u neizvjesnost svoje budućnosti.

“Sve je neizvjesno. Ne znamo šta će dalje biti s nama. Svaki put kada pokušamo da krenemo ka nekom boljem sutra, vrate nas sa granice, a svaki povratak znači sve manje nade”, rekao je jedan od migranata iz Pakistana.

Tokom posjete ekipa “Nezavisnih” uvjerila se da je danas Bihać iz jednog ugla predivno mjesto pored rijeke koja je ulila svu svoju ljepotu, a sa druge strane odiše otužnom slikom migrantske patnje .

“Nadam se da ću jednog dana uspjeti stići do Italije i napokon početi da živim normalno. Putujem već tri godine, umoran sam od svega i samo želim da se zaustavim na nekom mjestu i počnem neki bolji život”, rekao je migrant iz Avganistana i pogledao u petogodišnjeg dječaka, kojeg je držao za ruku.

Život u ovakvim uslovima je, požalio se on, neizdrživ te se nada da će se što prije skrasiti u nekoj zemlji u EU, gdje će imati posao i smještaj, gdje će, kaže, moći normalno spavati i održavati higijenu.

“Želja mi je da stignem do Italije, da se zaposlim i da pronađem posao kako bih svom djetetu mogao obezbijediti stvari koje su mu potrebne. Boli me duša kada ga vidim kako se pati, a nemam načina da mu pomognem”, rekao je ovaj čovjek s nadom da će već sljedeći put, kada to pokuša, uspjeti preći granicu.

I na putu prema Đačkom domu u Bihaću, gdje je smješten najveći broj migranata, nailazimo na prizore ljudi koji bespomoćno lutaju ulicama ovog grada, skrivaju se u njegove ćoškove, koji su im trenutno jedino utočište od vjetrova koji ih šibaju na višegodišnjim putovanjima.

“Evo, ovdje, u ovoj neuslovnoj, vlažnoj kući, bez prozora su smještena djeca. Duša me zaboli kada ih vidim na prozorima, kako svaki put smognu snage da se nasmiju kada neko obrati pažnju na njih. Nevine dječje duše”, ispričala je Amra Z. iz Bihaća.

Oko Đačkog doma su bili razapeti šatori, a dječja graja je bar donekle uljepšavala ovu sumornu sliku.

“Ovo je džungla i nije mjesto za život životinje, a kamoli čovjeka. Ja ću preživjeti sve što je potrebno, ali djecu više ne mogu da gledam kako spavaju na zemlji, dobijaju zarazne bolesti, bosa su i odrastaju u nehumanim uslovima”, rekao je migrant iz Iraka.

Pakao koji je, priča, preživio u svojoj zemlji je pretežak, ali se nije nadao da će putovanje ka nekom normalnom životu trajati ovoliko dugo.

Ono što je ekipu “Nezavisnih” ogrijalo u ovom trenutku je lice djevojčice, koja se stidljivo nasmijala i pokazala nam brižljivo vezanu kikicu koju joj je napravila volonterka za koju se tokom boravka u ovom paklu jako vezala, što su pokazale i njene ručice, koje su njenu drugaricu čvrsto stegnule oko struka.

Kada stupite nogom u Đački dom, dočekuju vas umorni migranti koji spavaju po stepenicama, betonu, pokriveni starim dekama, već umorni u ovim ruševnim zidinama od iščekivanja šta će biti dalje. Neki spavaju, ako ne pada kiša, i na livadama oko ovog objekta.

“Mnogo puta nam noću bude hladno, pogotovo djeci, ali trudimo se da izdržimo. U životu nas drži nada da ćemo što prije ugledati svoju djecu, kako na sebi nose čistu odjeću, imaju igračke i idu u neku dobru školu”, rekla je migrantkinja iz Avganistana i spustila pogled na djevojčicu koja je plačljive oči skrivala od radoznalih pogleda.

Žene kažu da veš suše na šatorima i na štrikovima između drveća.

“Nemamo gdje da okupamo djecu, a nemamo gdje ni da spavamo kako treba”, rekla je ta migrantkinja iz Avganistana.

Ono što mi je ulilo nadu u čovjeka su volonteri raznih organizacija koji su se trudili da daju sve od sebe, kako bi pomogli ovim ljudima.

Prema procjenama MUP-a USK, trenutno na području ovog kantona boravi više od 4.000 migranata.

Nakon nemilih događaja koji su zahvatili prethodne dane građane i grad Bihać od strane migranata, donosimo video koji prikazuje nove sukobe.

Konkretni razlog sukoba ovog događaja koji se desio u Prekounju još uvijek je nepoznat.

Snimku koju donosimo u nastavku je snimio naš čitatelj A.L.:

Prijavljen napad na policijskog službenika u Bihaću od strane dva migranta u alkoholiziranom stanju

Dana 15.07.2018.godine, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policijski službenici PS Bihać, obilaskom Ul. Bosanska u Bihaću, oko 23.00 sata, zatekli su dva NN lica strana državljana – migranta kako konzumiraju alkoholna pića.

U cilju identifikacije te utvrđivanja da li posjeduju potvrde o iskazanoj namjeri za dobijanje azila u BiH, policijski službenici od istih tražili su dokumente na uvid. Migranti odbijaju naredbu policijski službenika i nastavljaju konzumirati alkohol, da bi u jednom trenutku, jedan od migranata fizički napao policijskog službenika pri čemu mu je nanio lakše tjelesne povrede u predjelu desne ruke, konstatovane u Kantonalnoj bolnici Bihać.

Policijski službenici stavljaju pod kontrolu migrante te iste lišavaju slobode nakon čega je i izvršeno alkotestiranje te je utvrđeno prisustvo alkohola kod istih. Obzirom da migranti nisu posjedovali potrebnu dokumentaciju, nakon popunjavanja potrebnih upitnika, utvrđeno je da se radi o licima A.B. rođen 1997.godine i M.A.A. rođen 1987. godine, obojica iz Maroka.

Nad istima je zavedena kriminalistička istraga zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo iz čl.359 KZ F BiH „Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti“, te daljnji rad na dokumentovanju ovog krivičnog djela nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

Rošić: “Migranti provale i pobjegnu, mijenjaju lokaciju, identitet…”

Husein Rošić, premijer Unsko – sanskog kantona otvoreno govori o problemu migranata na našim prostorima i odnosu države prema istom.

Pogledajte cijeli video prilog RTVUSK televizije.

Skupština USK poslala jasne političke stavove Sarajevu: Zabranjujemo novopridošlim migrantima tranzit preko USK i nalaže se njihovo vraćanje na polaznu tačku

Sa donesenim zaključcima poslana je poruka službenom Sarajevu, a jedan od zaključaka glasi:

Zabranjuje se novopridošlim migrantima tranzit preko Unsko-sanskog kantona i nalaže se niihovo vraćanje na polaznu tačku s ciljem spriječavanja stvaranja migrantskog geta na području USK, narušavanja javne bezbjednosti i remećenje načina života stanovnika USK, te otklanjanja prijetnje javnom zdravlju s potencijalnom epidemijom, kako je to definirano u međunarodnim zdravstvenim propisima svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uključujući i druge infektivne botesti ili zarazne parazitske bolesti koje su predmet odredaba o zaštiti koja se primjenjuje na državljane BiH.

U još donesenim zaključcima Skupština USK između ostalog traži: hitnu izgradnju privremenog prihvatnog centra, ograničenje novog ulaska migranata na područje Unsko-sanskog kantona i striktno pridržavanje Zakona o strancima u Bosni i Hercegovini.

Predlagač zaključaka i inicijative bio je zastupnik Željko Mirković iz Kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

“Kanton mora krenuti sam rješavati problem, koji država ignorira. Naše je da vršimo konstantan pritisak na nadležne državne organe, u čiju sposobnost sada već svi opravdano sumnjamo. Moramo jednostavno učiniti i sve što je u našoj moći, pa i ono što nije, kako bismo i migrantima i građanima USK omogućili normalnije životne uvjete”, kazao je Mirković.

Zastupnici su naglasili neophodnost striktne primjene Zakona o strancima u BiH, jer bi se prema njihovim riječima, na taj način smanjio uopće i interes ilegalnih migranata za dolazak na područje Unsko-sanskog kantona, odnosno BiH.

Žene i djeca idu u hotel “Sedra”, brigu preuzima Evropska komisija

Migrantske porodice s područja Bihaća, prvenstveno žene i djeca, biće privremeno smještene u hotelu “Sedra”, između Bihaća i Cazina, a brigu o njima preuzeće Evropska komisija, dogovoreno je na sastanku premijera Unsko-sanskog kantona Huseina Rošića i gradonačelnika i načelnika opština s područja ovog kantona.

U utorak bi trebalo da bude zatvorena nedovršena zgrada Doma penzionera u centru Bihaća, a skoro 200 migranata nakratko će biti izmješteno na lokaciju Đačkog doma.

Prema Rošićevim riječima, dogovor je s vlasnikom “Sedre” da se popuni hotelski kapacitet od 400 soba.

“Takođe, zatvaramo Dom penzionera i tu više niko neće boraviti. Razmatramo i lokacijske mogućnosti gdje možemo formirati privremeni prihvatni centar. Mi to moramo, kada svoj posao ne rade oni koji treba”, rekao je premijer Unsko-sanskog kantona.

On je istakao da Kanton, lokalne zajednice i Crveni krst u Bihaću i Velikoj Kladuši još nisu dobili nijednu marku od BiH.

“Nismo dobili ni ono što je obećano za Crveni krst”, rekao je Rošić i dodao da su lokalne vlasti, ukoliko se ovakav ignorantski odnos vlasti BiH nastavi, spremne smjestiti migrante u autobuse i vratiti ih nazad.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić istakao je da su sukobi između domicilnog stanovništva i migranata neminovni i da je zbog toga neophodno situaciju hitno rješavati.

“Zato smo sada za bilo koje lokacijsko rješenje u nenaseljenom području Bihaća. Još malo ćemo tolerisati ovakvo stanje, a ako se ništa ne promijeni, zatvorićemo i zgradu Đačkog doma, pa kako nam bude”, rekao je Fazlić.

Na sastanku je potvrđeno da je šatorsko naselje u Polju kod Velike Kladuše skoro spremno za prijem migranata iz te opštine, ali da institucije BiH ni tu ne čine ništa, prenijeli su federalni mediji.

Ekipa “Nezavisnih” u posjeti migrantima u Bihaću: Kupaju se u Uni, spavaju u ruševinama (FOTO)

Život nas migranata ovdje je nedostojan čovjeka. Nemamo se gdje okupati. Kupamo se u Uni, veš peremo u Uni, a spavamo gdje stignemo, požalio nam se migrant iz Avganistana i nastavio da posmatra rijeku, kao da će mu voda dati odgovor kud da krene dalje i kakva će mu biti budućnost.

“Koje je Vaše odredište? Gdje idete dalje”, pitali smo migranta koji je gledao u Unu. Nakon što nas je samo pogledao, na pitanje “Gdje biste željeli da odete dalje”, kaže: “U Italiju.”

San o vječnom gradu mu je, priča, prekinut četiri puta, nakon četiri turobna pokušaja prelaska granice.

Na samo korak od njega je prizor koji najbolje oslikava težinu uslova u kojima žive migranti ovdje u Bihaću – dvojica tinejdžera koji peru zube u Uni i u samom momentu kada smo htjeli da im priđemo i razgovaramo s njima, prekrili su lice rukama, nakon čega nismo željeli da uvećavamo njihovu muku.

Ništa manje sablastan nije ni prizor lica migranata koji su, kako kažu, iz pakla svojih zemalja pobjegli i stigli na balkone ruševnih građevina u Bihaću sa kojih gledaju u neizvjesnost svoje budućnosti.

“Sve je neizvjesno. Ne znamo šta će dalje biti s nama. Svaki put kada pokušamo da krenemo ka nekom boljem sutra, vrate nas sa granice, a svaki povratak znači sve manje nade”, rekao je jedan od migranata iz Pakistana.

Tokom posjete ekipa “Nezavisnih” uvjerila se da je danas Bihać iz jednog ugla predivno mjesto pored rijeke koja je ulila svu svoju ljepotu, a sa druge strane odiše otužnom slikom migrantske patnje .

“Nadam se da ću jednog dana uspjeti stići do Italije i napokon početi da živim normalno. Putujem već tri godine, umoran sam od svega i samo želim da se zaustavim na nekom mjestu i počnem neki bolji život”, rekao je migrant iz Avganistana i pogledao u petogodišnjeg dječaka, kojeg je držao za ruku.

Život u ovakvim uslovima je, požalio se on, neizdrživ te se nada da će se što prije skrasiti u nekoj zemlji u EU, gdje će imati posao i smještaj, gdje će, kaže, moći normalno spavati i održavati higijenu.

“Želja mi je da stignem do Italije, da se zaposlim i da pronađem posao kako bih svom djetetu mogao obezbijediti stvari koje su mu potrebne. Boli me duša kada ga vidim kako se pati, a nemam načina da mu pomognem”, rekao je ovaj čovjek s nadom da će već sljedeći put, kada to pokuša, uspjeti preći granicu.

I na putu prema Đačkom domu u Bihaću, gdje je smješten najveći broj migranata, nailazimo na prizore ljudi koji bespomoćno lutaju ulicama ovog grada, skrivaju se u njegove ćoškove, koji su im trenutno jedino utočište od vjetrova koji ih šibaju na višegodišnjim putovanjima.

“Evo, ovdje, u ovoj neuslovnoj, vlažnoj kući, bez prozora su smještena djeca. Duša me zaboli kada ih vidim na prozorima, kako svaki put smognu snage da se nasmiju kada neko obrati pažnju na njih. Nevine dječje duše”, ispričala je Amra Z. iz Bihaća.

Oko Đačkog doma su bili razapeti šatori, a dječja graja je bar donekle uljepšavala ovu sumornu sliku.

“Ovo je džungla i nije mjesto za život životinje, a kamoli čovjeka. Ja ću preživjeti sve što je potrebno, ali djecu više ne mogu da gledam kako spavaju na zemlji, dobijaju zarazne bolesti, bosa su i odrastaju u nehumanim uslovima”, rekao je migrant iz Iraka.

Pakao koji je, priča, preživio u svojoj zemlji je pretežak, ali se nije nadao da će putovanje ka nekom normalnom životu trajati ovoliko dugo.

Ono što je ekipu “Nezavisnih” ogrijalo u ovom trenutku je lice djevojčice, koja se stidljivo nasmijala i pokazala nam brižljivo vezanu kikicu koju joj je napravila volonterka za koju se tokom boravka u ovom paklu jako vezala, što su pokazale i njene ručice, koje su njenu drugaricu čvrsto stegnule oko struka.

Kada stupite nogom u Đački dom, dočekuju vas umorni migranti koji spavaju po stepenicama, betonu, pokriveni starim dekama, već umorni u ovim ruševnim zidinama od iščekivanja šta će biti dalje. Neki spavaju, ako ne pada kiša, i na livadama oko ovog objekta.

“Mnogo puta nam noću bude hladno, pogotovo djeci, ali trudimo se da izdržimo. U životu nas drži nada da ćemo što prije ugledati svoju djecu, kako na sebi nose čistu odjeću, imaju igračke i idu u neku dobru školu”, rekla je migrantkinja iz Avganistana i spustila pogled na djevojčicu koja je plačljive oči skrivala od radoznalih pogleda.

Žene kažu da veš suše na šatorima i na štrikovima između drveća.

“Nemamo gdje da okupamo djecu, a nemamo gdje ni da spavamo kako treba”, rekla je ta migrantkinja iz Avganistana.

Ono što mi je ulilo nadu u čovjeka su volonteri raznih organizacija koji su se trudili da daju sve od sebe, kako bi pomogli ovim ljudima.

Prema procjenama MUP-a USK, trenutno na području ovog kantona boravi više od 4.000 migranata.

Život nas migranata ovdje je nedostojan čovjeka. Nemamo se gdje okupati. Kupamo se u Uni, veš peremo u Uni, a spavamo gdje stignemo, požalio nam se migrant iz Avganistana i nastavio da posmatra rijeku, kao da će mu voda dati odgovor kud da krene dalje i kakva će mu biti budućnost.

“Koje je Vaše odredište? Gdje idete dalje”, pitali smo migranta koji je gledao u Unu. Nakon što nas je samo pogledao, na pitanje “Gdje biste željeli da odete dalje”, kaže: “U Italiju.”

San o vječnom gradu mu je, priča, prekinut četiri puta, nakon četiri turobna pokušaja prelaska granice.

Na samo korak od njega je prizor koji najbolje oslikava težinu uslova u kojima žive migranti ovdje u Bihaću – dvojica tinejdžera koji peru zube u Uni i u samom momentu kada smo htjeli da im priđemo i razgovaramo s njima, prekrili su lice rukama, nakon čega nismo željeli da uvećavamo njihovu muku.

Ništa manje sablastan nije ni prizor lica migranata koji su, kako kažu, iz pakla svojih zemalja pobjegli i stigli na balkone ruševnih građevina u Bihaću sa kojih gledaju u neizvjesnost svoje budućnosti.

“Sve je neizvjesno. Ne znamo šta će dalje biti s nama. Svaki put kada pokušamo da krenemo ka nekom boljem sutra, vrate nas sa granice, a svaki povratak znači sve manje nade”, rekao je jedan od migranata iz Pakistana.

Tokom posjete ekipa “Nezavisnih” uvjerila se da je danas Bihać iz jednog ugla predivno mjesto pored rijeke koja je ulila svu svoju ljepotu, a sa druge strane odiše otužnom slikom migrantske patnje .

“Nadam se da ću jednog dana uspjeti stići do Italije i napokon početi da živim normalno. Putujem već tri godine, umoran sam od svega i samo želim da se zaustavim na nekom mjestu i počnem neki bolji život”, rekao je migrant iz Avganistana i pogledao u petogodišnjeg dječaka, kojeg je držao za ruku.

Život u ovakvim uslovima je, požalio se on, neizdrživ te se nada da će se što prije skrasiti u nekoj zemlji u EU, gdje će imati posao i smještaj, gdje će, kaže, moći normalno spavati i održavati higijenu.

“Želja mi je da stignem do Italije, da se zaposlim i da pronađem posao kako bih svom djetetu mogao obezbijediti stvari koje su mu potrebne. Boli me duša kada ga vidim kako se pati, a nemam načina da mu pomognem”, rekao je ovaj čovjek s nadom da će već sljedeći put, kada to pokuša, uspjeti preći granicu.

I na putu prema Đačkom domu u Bihaću, gdje je smješten najveći broj migranata, nailazimo na prizore ljudi koji bespomoćno lutaju ulicama ovog grada, skrivaju se u njegove ćoškove, koji su im trenutno jedino utočište od vjetrova koji ih šibaju na višegodišnjim putovanjima.

“Evo, ovdje, u ovoj neuslovnoj, vlažnoj kući, bez prozora su smještena djeca. Duša me zaboli kada ih vidim na prozorima, kako svaki put smognu snage da se nasmiju kada neko obrati pažnju na njih. Nevine dječje duše”, ispričala je Amra Z. iz Bihaća.

Oko Đačkog doma su bili razapeti šatori, a dječja graja je bar donekle uljepšavala ovu sumornu sliku.

“Ovo je džungla i nije mjesto za život životinje, a kamoli čovjeka. Ja ću preživjeti sve što je potrebno, ali djecu više ne mogu da gledam kako spavaju na zemlji, dobijaju zarazne bolesti, bosa su i odrastaju u nehumanim uslovima”, rekao je migrant iz Iraka.

Pakao koji je, priča, preživio u svojoj zemlji je pretežak, ali se nije nadao da će putovanje ka nekom normalnom životu trajati ovoliko dugo.

Ono što je ekipu “Nezavisnih” ogrijalo u ovom trenutku je lice djevojčice, koja se stidljivo nasmijala i pokazala nam brižljivo vezanu kikicu koju joj je napravila volonterka za koju se tokom boravka u ovom paklu jako vezala, što su pokazale i njene ručice, koje su njenu drugaricu čvrsto stegnule oko struka.

Kada stupite nogom u Đački dom, dočekuju vas umorni migranti koji spavaju po stepenicama, betonu, pokriveni starim dekama, već umorni u ovim ruševnim zidinama od iščekivanja šta će biti dalje. Neki spavaju, ako ne pada kiša, i na livadama oko ovog objekta.

“Mnogo puta nam noću bude hladno, pogotovo djeci, ali trudimo se da izdržimo. U životu nas drži nada da ćemo što prije ugledati svoju djecu, kako na sebi nose čistu odjeću, imaju igračke i idu u neku dobru školu”, rekla je migrantkinja iz Avganistana i spustila pogled na djevojčicu koja je plačljive oči skrivala od radoznalih pogleda.

Žene kažu da veš suše na šatorima i na štrikovima između drveća.

“Nemamo gdje da okupamo djecu, a nemamo gdje ni da spavamo kako treba”, rekla je ta migrantkinja iz Avganistana.

Ono što mi je ulilo nadu u čovjeka su volonteri raznih organizacija koji su se trudili da daju sve od sebe, kako bi pomogli ovim ljudima.

Prema procjenama MUP-a USK, trenutno na području ovog kantona boravi više od 4.000 migranata.

Prijavljen napad na policijskog službenika u Bihaću od strane dva migranta u alkoholiziranom stanju

Dana 15.07.2018.godine, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policijski službenici PS Bihać, obilaskom Ul. Bosanska u Bihaću, oko 23.00 sata, zatekli su dva NN lica strana državljana – migranta kako konzumiraju alkoholna pića.

U cilju identifikacije te utvrđivanja da li posjeduju potvrde o iskazanoj namjeri za dobijanje azila u BiH, policijski službenici od istih tražili su dokumente na uvid. Migranti odbijaju naredbu policijski službenika i nastavljaju konzumirati alkohol, da bi u jednom trenutku, jedan od migranata fizički napao policijskog službenika pri čemu mu je nanio lakše tjelesne povrede u predjelu desne ruke, konstatovane u Kantonalnoj bolnici Bihać.

Policijski službenici stavljaju pod kontrolu migrante te iste lišavaju slobode nakon čega je i izvršeno alkotestiranje te je utvrđeno prisustvo alkohola kod istih. Obzirom da migranti nisu posjedovali potrebnu dokumentaciju, nakon popunjavanja potrebnih upitnika, utvrđeno je da se radi o licima A.B. rođen 1997.godine i M.A.A. rođen 1987. godine, obojica iz Maroka.

Nad istima je zavedena kriminalistička istraga zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo iz čl.359 KZ F BiH „Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti“, te daljnji rad na dokumentovanju ovog krivičnog djela nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

MUP USK potvrdio jučerašnju informaciju: Neovlašten ulazak migranta u stan u Bihaću

Dana 13.07.2018.godine, PS Bihać obratio se B.A.rođen 1980. godine, nastanjen u Ul. 502. Viteške brigade u Bihaću, koji je prijavio da je u stanu zatekao lice stranog državljanina- migranta. Na lice mjesta upućena je policijska patrola koji su u razgovoru sa prijaviteljem došli do slijedećih informacija.

Prijavitelj je nakratko napustio stan te ostavio otvorena vrata od stana, što je iskoristio migrant te ušao u unutrašnjost istog. Supruga prijavitelja B.A. rođena 1982.godine koja se nalazila u stanu, primjetila je nepoznato lice i istog počela odgurivati da izađe iz stana. U tom trenutku u stan se vraća prijavitelj koji je uspio lice izvesti ispred zgrade i zadržati ga do dolaska policijskih službenika.

Utvrđeno je da se radi o licu R.Y rođen u Afganistanu, kojeg su preuzeli policijski službenici.

Daljnji rad na dokumnetovanju i utvrđivanju svih činjenica iz prijave, nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

Istraga o mučnom slučaju u Bihaću: Čeka se nalaz obdukcije tijela bebe

Policija u Bihaću nastavila je istragu nakon što je 7. jula prijavljen slučaj čedomorstva u naselju Brekavica. Još se utvrđuju navodi iz anonimne prijave da je 43-godišnja R. M. ubila svog tek rođenog sina, potvrdila nam je Snežana Galić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Majka bebe, koja je ispitana u policiji, u izjavi za „Avaz“ otkrila je da ju je rođak silovao te da je tri mjeseca kasnije saznala da je trudna. Nakon što je rođaku saopćila da je trudna, on joj je prijetio, zbog čega nije smjela policiji prijaviti silovanje. Prema njenim tvrdnjama, prilikom porođaja i neprerezivanja pupčane vrpce nastupila je smrt djeteta. Ona je potom tijelo bebe stavila u kantu i pokrila pelenom, pa ostavila ga u poljski WC pored kuće.

Portparol Snežana Galić nam je kazala da nema informaciju da je rođak osumnjičene uhapšen. Isto nam je potvrdila i portparol Tužilaštva Unsko-sanskog kantona Senka Delić, kazavši da nisu dobili izvještaj od MUP-a USK, te da se još utvrđuje je li počinjeno čedomorstvo.

– Obdukcija je obavljena u ponedjeljak. Čekamo nalaz patologa koji je trebao utvrditi je li beba rođena živa i zdrava. U zavisnosti od toga šta je patolog utvrdio, saznat ćemo je li se u ovom slučaju radilo o čedomorstvu – pojašnjava Delić.

Bivši premijer Unsko-sanskog kantona i bivši načelnik Bihaća Hamdija Lipovača objavio je na društvenoj mreži status u vezi migrantske krize i posljednjih medijskih natpisa u vezi napada migranata na građane Bihaća.

Okidač je vjerovatno bila posljednja vijest o napadu migranta na policajca u Bihaću. U tom statusu Lipovača kaže:

“Migrant napao čovjeka, migrant pokušao silovati ženu u njenom stanu, danas migrant napao policajca. Ma znate šta, u meni KUHA VISE… samo mi nije jasno da li odgovorni nemaju hrabrosti, neće, ne znaju ili sve skupa. Ali ovo prevršava svaku mjeru. Za 72 sata bih ja to doveo u red i građani bi mogli odahnuti.”

SNIMIO ČITATELJ: Novi sukob migranata u centru grada Bihaća (VIDEO)

Nakon nemilih događaja koji su zahvatili prethodne dane građane i grad Bihać od strane migranata, donosimo video koji prikazuje nove sukobe.

Konkretni razlog sukoba ovog događaja koji se desio u Prekounju još uvijek je nepoznat.

Snimku koju donosimo u nastavku je snimio naš čitatelj A.L.:

Prijavljen napad na policijskog službenika u Bihaću od strane dva migranta u alkoholiziranom stanju

Dana 15.07.2018.godine, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policijski službenici PS Bihać, obilaskom Ul. Bosanska u Bihaću, oko 23.00 sata, zatekli su dva NN lica strana državljana – migranta kako konzumiraju alkoholna pića.

U cilju identifikacije te utvrđivanja da li posjeduju potvrde o iskazanoj namjeri za dobijanje azila u BiH, policijski službenici od istih tražili su dokumente na uvid. Migranti odbijaju naredbu policijski službenika i nastavljaju konzumirati alkohol, da bi u jednom trenutku, jedan od migranata fizički napao policijskog službenika pri čemu mu je nanio lakše tjelesne povrede u predjelu desne ruke, konstatovane u Kantonalnoj bolnici Bihać.

Policijski službenici stavljaju pod kontrolu migrante te iste lišavaju slobode nakon čega je i izvršeno alkotestiranje te je utvrđeno prisustvo alkohola kod istih. Obzirom da migranti nisu posjedovali potrebnu dokumentaciju, nakon popunjavanja potrebnih upitnika, utvrđeno je da se radi o licima A.B. rođen 1997.godine i M.A.A. rođen 1987. godine, obojica iz Maroka.

Nad istima je zavedena kriminalistička istraga zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo iz čl.359 KZ F BiH „Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti“, te daljnji rad na dokumentovanju ovog krivičnog djela nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

Rošić: “Migranti provale i pobjegnu, mijenjaju lokaciju, identitet…”

Husein Rošić, premijer Unsko – sanskog kantona otvoreno govori o problemu migranata na našim prostorima i odnosu države prema istom.

Pogledajte cijeli video prilog RTVUSK televizije.

Skupština USK poslala jasne političke stavove Sarajevu: Zabranjujemo novopridošlim migrantima tranzit preko USK i nalaže se njihovo vraćanje na polaznu tačku

Sa donesenim zaključcima poslana je poruka službenom Sarajevu, a jedan od zaključaka glasi:

Zabranjuje se novopridošlim migrantima tranzit preko Unsko-sanskog kantona i nalaže se niihovo vraćanje na polaznu tačku s ciljem spriječavanja stvaranja migrantskog geta na području USK, narušavanja javne bezbjednosti i remećenje načina života stanovnika USK, te otklanjanja prijetnje javnom zdravlju s potencijalnom epidemijom, kako je to definirano u međunarodnim zdravstvenim propisima svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uključujući i druge infektivne botesti ili zarazne parazitske bolesti koje su predmet odredaba o zaštiti koja se primjenjuje na državljane BiH.

U još donesenim zaključcima Skupština USK između ostalog traži: hitnu izgradnju privremenog prihvatnog centra, ograničenje novog ulaska migranata na područje Unsko-sanskog kantona i striktno pridržavanje Zakona o strancima u Bosni i Hercegovini.

Predlagač zaključaka i inicijative bio je zastupnik Željko Mirković iz Kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

“Kanton mora krenuti sam rješavati problem, koji država ignorira. Naše je da vršimo konstantan pritisak na nadležne državne organe, u čiju sposobnost sada već svi opravdano sumnjamo. Moramo jednostavno učiniti i sve što je u našoj moći, pa i ono što nije, kako bismo i migrantima i građanima USK omogućili normalnije životne uvjete”, kazao je Mirković.

Zastupnici su naglasili neophodnost striktne primjene Zakona o strancima u BiH, jer bi se prema njihovim riječima, na taj način smanjio uopće i interes ilegalnih migranata za dolazak na područje Unsko-sanskog kantona, odnosno BiH.

Žene i djeca idu u hotel “Sedra”, brigu preuzima Evropska komisija

Migrantske porodice s područja Bihaća, prvenstveno žene i djeca, biće privremeno smještene u hotelu “Sedra”, između Bihaća i Cazina, a brigu o njima preuzeće Evropska komisija, dogovoreno je na sastanku premijera Unsko-sanskog kantona Huseina Rošića i gradonačelnika i načelnika opština s područja ovog kantona.

U utorak bi trebalo da bude zatvorena nedovršena zgrada Doma penzionera u centru Bihaća, a skoro 200 migranata nakratko će biti izmješteno na lokaciju Đačkog doma.

Prema Rošićevim riječima, dogovor je s vlasnikom “Sedre” da se popuni hotelski kapacitet od 400 soba.

“Takođe, zatvaramo Dom penzionera i tu više niko neće boraviti. Razmatramo i lokacijske mogućnosti gdje možemo formirati privremeni prihvatni centar. Mi to moramo, kada svoj posao ne rade oni koji treba”, rekao je premijer Unsko-sanskog kantona.

On je istakao da Kanton, lokalne zajednice i Crveni krst u Bihaću i Velikoj Kladuši još nisu dobili nijednu marku od BiH.

“Nismo dobili ni ono što je obećano za Crveni krst”, rekao je Rošić i dodao da su lokalne vlasti, ukoliko se ovakav ignorantski odnos vlasti BiH nastavi, spremne smjestiti migrante u autobuse i vratiti ih nazad.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić istakao je da su sukobi između domicilnog stanovništva i migranata neminovni i da je zbog toga neophodno situaciju hitno rješavati.

“Zato smo sada za bilo koje lokacijsko rješenje u nenaseljenom području Bihaća. Još malo ćemo tolerisati ovakvo stanje, a ako se ništa ne promijeni, zatvorićemo i zgradu Đačkog doma, pa kako nam bude”, rekao je Fazlić.

Na sastanku je potvrđeno da je šatorsko naselje u Polju kod Velike Kladuše skoro spremno za prijem migranata iz te opštine, ali da institucije BiH ni tu ne čine ništa, prenijeli su federalni mediji.

Ekipa “Nezavisnih” u posjeti migrantima u Bihaću: Kupaju se u Uni, spavaju u ruševinama (FOTO)

Život nas migranata ovdje je nedostojan čovjeka. Nemamo se gdje okupati. Kupamo se u Uni, veš peremo u Uni, a spavamo gdje stignemo, požalio nam se migrant iz Avganistana i nastavio da posmatra rijeku, kao da će mu voda dati odgovor kud da krene dalje i kakva će mu biti budućnost.

“Koje je Vaše odredište? Gdje idete dalje”, pitali smo migranta koji je gledao u Unu. Nakon što nas je samo pogledao, na pitanje “Gdje biste željeli da odete dalje”, kaže: “U Italiju.”

San o vječnom gradu mu je, priča, prekinut četiri puta, nakon četiri turobna pokušaja prelaska granice.

Na samo korak od njega je prizor koji najbolje oslikava težinu uslova u kojima žive migranti ovdje u Bihaću – dvojica tinejdžera koji peru zube u Uni i u samom momentu kada smo htjeli da im priđemo i razgovaramo s njima, prekrili su lice rukama, nakon čega nismo željeli da uvećavamo njihovu muku.

Ništa manje sablastan nije ni prizor lica migranata koji su, kako kažu, iz pakla svojih zemalja pobjegli i stigli na balkone ruševnih građevina u Bihaću sa kojih gledaju u neizvjesnost svoje budućnosti.

“Sve je neizvjesno. Ne znamo šta će dalje biti s nama. Svaki put kada pokušamo da krenemo ka nekom boljem sutra, vrate nas sa granice, a svaki povratak znači sve manje nade”, rekao je jedan od migranata iz Pakistana.

Tokom posjete ekipa “Nezavisnih” uvjerila se da je danas Bihać iz jednog ugla predivno mjesto pored rijeke koja je ulila svu svoju ljepotu, a sa druge strane odiše otužnom slikom migrantske patnje .

“Nadam se da ću jednog dana uspjeti stići do Italije i napokon početi da živim normalno. Putujem već tri godine, umoran sam od svega i samo želim da se zaustavim na nekom mjestu i počnem neki bolji život”, rekao je migrant iz Avganistana i pogledao u petogodišnjeg dječaka, kojeg je držao za ruku.

Život u ovakvim uslovima je, požalio se on, neizdrživ te se nada da će se što prije skrasiti u nekoj zemlji u EU, gdje će imati posao i smještaj, gdje će, kaže, moći normalno spavati i održavati higijenu.

“Želja mi je da stignem do Italije, da se zaposlim i da pronađem posao kako bih svom djetetu mogao obezbijediti stvari koje su mu potrebne. Boli me duša kada ga vidim kako se pati, a nemam načina da mu pomognem”, rekao je ovaj čovjek s nadom da će već sljedeći put, kada to pokuša, uspjeti preći granicu.

I na putu prema Đačkom domu u Bihaću, gdje je smješten najveći broj migranata, nailazimo na prizore ljudi koji bespomoćno lutaju ulicama ovog grada, skrivaju se u njegove ćoškove, koji su im trenutno jedino utočište od vjetrova koji ih šibaju na višegodišnjim putovanjima.

“Evo, ovdje, u ovoj neuslovnoj, vlažnoj kući, bez prozora su smještena djeca. Duša me zaboli kada ih vidim na prozorima, kako svaki put smognu snage da se nasmiju kada neko obrati pažnju na njih. Nevine dječje duše”, ispričala je Amra Z. iz Bihaća.

Oko Đačkog doma su bili razapeti šatori, a dječja graja je bar donekle uljepšavala ovu sumornu sliku.

“Ovo je džungla i nije mjesto za život životinje, a kamoli čovjeka. Ja ću preživjeti sve što je potrebno, ali djecu više ne mogu da gledam kako spavaju na zemlji, dobijaju zarazne bolesti, bosa su i odrastaju u nehumanim uslovima”, rekao je migrant iz Iraka.

Pakao koji je, priča, preživio u svojoj zemlji je pretežak, ali se nije nadao da će putovanje ka nekom normalnom životu trajati ovoliko dugo.

Ono što je ekipu “Nezavisnih” ogrijalo u ovom trenutku je lice djevojčice, koja se stidljivo nasmijala i pokazala nam brižljivo vezanu kikicu koju joj je napravila volonterka za koju se tokom boravka u ovom paklu jako vezala, što su pokazale i njene ručice, koje su njenu drugaricu čvrsto stegnule oko struka.

Kada stupite nogom u Đački dom, dočekuju vas umorni migranti koji spavaju po stepenicama, betonu, pokriveni starim dekama, već umorni u ovim ruševnim zidinama od iščekivanja šta će biti dalje. Neki spavaju, ako ne pada kiša, i na livadama oko ovog objekta.

“Mnogo puta nam noću bude hladno, pogotovo djeci, ali trudimo se da izdržimo. U životu nas drži nada da ćemo što prije ugledati svoju djecu, kako na sebi nose čistu odjeću, imaju igračke i idu u neku dobru školu”, rekla je migrantkinja iz Avganistana i spustila pogled na djevojčicu koja je plačljive oči skrivala od radoznalih pogleda.

Žene kažu da veš suše na šatorima i na štrikovima između drveća.

“Nemamo gdje da okupamo djecu, a nemamo gdje ni da spavamo kako treba”, rekla je ta migrantkinja iz Avganistana.

Ono što mi je ulilo nadu u čovjeka su volonteri raznih organizacija koji su se trudili da daju sve od sebe, kako bi pomogli ovim ljudima.

Prema procjenama MUP-a USK, trenutno na području ovog kantona boravi više od 4.000 migranata.

Dana 15.07.2018.godine, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policijski službenici PS Bihać, obilaskom Ul. Bosanska u Bihaću, oko 23.00 sata, zatekli su dva NN lica strana državljana – migranta kako konzumiraju alkoholna pića.

U cilju identifikacije te utvrđivanja da li posjeduju potvrde o iskazanoj namjeri za dobijanje azila u BiH, policijski službenici od istih tražili su dokumente na uvid. Migranti odbijaju naredbu policijski službenika i nastavljaju konzumirati alkohol, da bi u jednom trenutku, jedan od migranata fizički napao policijskog službenika pri čemu mu je nanio lakše tjelesne povrede u predjelu desne ruke, konstatovane u Kantonalnoj bolnici Bihać.

Policijski službenici stavljaju pod kontrolu migrante te iste lišavaju slobode nakon čega je i izvršeno alkotestiranje te je utvrđeno prisustvo alkohola kod istih. Obzirom da migranti nisu posjedovali potrebnu dokumentaciju, nakon popunjavanja potrebnih upitnika, utvrđeno je da se radi o licima A.B. rođen 1997.godine i M.A.A. rođen 1987. godine, obojica iz Maroka.

Nad istima je zavedena kriminalistička istraga zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo iz čl.359 KZ F BiH „Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti“, te daljnji rad na dokumentovanju ovog krivičnog djela nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

Dana 13.07.2018.godine, PS Bihać obratio se B.A.rođen 1980. godine, nastanjen u Ul. 502. Viteške brigade u Bihaću, koji je prijavio da je u stanu zatekao lice stranog državljanina- migranta. Na lice mjesta upućena je policijska patrola koji su u razgovoru sa prijaviteljem došli do slijedećih informacija.

Prijavitelj je nakratko napustio stan te ostavio otvorena vrata od stana, što je iskoristio migrant te ušao u unutrašnjost istog. Supruga prijavitelja B.A. rođena 1982.godine koja se nalazila u stanu, primjetila je nepoznato lice i istog počela odgurivati da izađe iz stana. U tom trenutku u stan se vraća prijavitelj koji je uspio lice izvesti ispred zgrade i zadržati ga do dolaska policijskih službenika.

Utvrđeno je da se radi o licu R.Y rođen u Afganistanu, kojeg su preuzeli policijski službenici.

Daljnji rad na dokumnetovanju i utvrđivanju svih činjenica iz prijave, nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

Prijavljen napad na policijskog službenika u Bihaću od strane dva migranta u alkoholiziranom stanju

Dana 15.07.2018.godine, prilikom obavljanja redovnih poslova i zadataka, policijski službenici PS Bihać, obilaskom Ul. Bosanska u Bihaću, oko 23.00 sata, zatekli su dva NN lica strana državljana – migranta kako konzumiraju alkoholna pića.

U cilju identifikacije te utvrđivanja da li posjeduju potvrde o iskazanoj namjeri za dobijanje azila u BiH, policijski službenici od istih tražili su dokumente na uvid. Migranti odbijaju naredbu policijski službenika i nastavljaju konzumirati alkohol, da bi u jednom trenutku, jedan od migranata fizički napao policijskog službenika pri čemu mu je nanio lakše tjelesne povrede u predjelu desne ruke, konstatovane u Kantonalnoj bolnici Bihać.

Policijski službenici stavljaju pod kontrolu migrante te iste lišavaju slobode nakon čega je i izvršeno alkotestiranje te je utvrđeno prisustvo alkohola kod istih. Obzirom da migranti nisu posjedovali potrebnu dokumentaciju, nakon popunjavanja potrebnih upitnika, utvrđeno je da se radi o licima A.B. rođen 1997.godine i M.A.A. rođen 1987. godine, obojica iz Maroka.

Nad istima je zavedena kriminalistička istraga zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivično djelo iz čl.359 KZ F BiH „Napad na službenu osobu u vršenju poslova sigurnosti“, te daljnji rad na dokumentovanju ovog krivičnog djela nastavljaju istražitelji Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać.

Istraga o mučnom slučaju u Bihaću: Čeka se nalaz obdukcije tijela bebe

Policija u Bihaću nastavila je istragu nakon što je 7. jula prijavljen slučaj čedomorstva u naselju Brekavica. Još se utvrđuju navodi iz anonimne prijave da je 43-godišnja R. M. ubila svog tek rođenog sina, potvrdila nam je Snežana Galić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Majka bebe, koja je ispitana u policiji, u izjavi za „Avaz“ otkrila je da ju je rođak silovao te da je tri mjeseca kasnije saznala da je trudna. Nakon što je rođaku saopćila da je trudna, on joj je prijetio, zbog čega nije smjela policiji prijaviti silovanje. Prema njenim tvrdnjama, prilikom porođaja i neprerezivanja pupčane vrpce nastupila je smrt djeteta. Ona je potom tijelo bebe stavila u kantu i pokrila pelenom, pa ostavila ga u poljski WC pored kuće.

Portparol Snežana Galić nam je kazala da nema informaciju da je rođak osumnjičene uhapšen. Isto nam je potvrdila i portparol Tužilaštva Unsko-sanskog kantona Senka Delić, kazavši da nisu dobili izvještaj od MUP-a USK, te da se još utvrđuje je li počinjeno čedomorstvo.

– Obdukcija je obavljena u ponedjeljak. Čekamo nalaz patologa koji je trebao utvrditi je li beba rođena živa i zdrava. U zavisnosti od toga šta je patolog utvrdio, saznat ćemo je li se u ovom slučaju radilo o čedomorstvu – pojašnjava Delić.

Husein Rošić, premijer Unsko – sanskog kantona otvoreno govori o problemu migranata na našim prostorima i odnosu države prema istom.

Pogledajte cijeli video prilog RTVUSK televizije.

Skupština USK poslala jasne političke stavove Sarajevu: Zabranjujemo novopridošlim migrantima tranzit preko USK i nalaže se njihovo vraćanje na polaznu tačku

Sa donesenim zaključcima poslana je poruka službenom Sarajevu, a jedan od zaključaka glasi:

Zabranjuje se novopridošlim migrantima tranzit preko Unsko-sanskog kantona i nalaže se niihovo vraćanje na polaznu tačku s ciljem spriječavanja stvaranja migrantskog geta na području USK, narušavanja javne bezbjednosti i remećenje načina života stanovnika USK, te otklanjanja prijetnje javnom zdravlju s potencijalnom epidemijom, kako je to definirano u međunarodnim zdravstvenim propisima svjetske zdravstvene organizacije (WHO) uključujući i druge infektivne botesti ili zarazne parazitske bolesti koje su predmet odredaba o zaštiti koja se primjenjuje na državljane BiH.

U još donesenim zaključcima Skupština USK između ostalog traži: hitnu izgradnju privremenog prihvatnog centra, ograničenje novog ulaska migranata na područje Unsko-sanskog kantona i striktno pridržavanje Zakona o strancima u Bosni i Hercegovini.

Predlagač zaključaka i inicijative bio je zastupnik Željko Mirković iz Kluba Socijaldemokratske partije (SDP) BiH.

“Kanton mora krenuti sam rješavati problem, koji država ignorira. Naše je da vršimo konstantan pritisak na nadležne državne organe, u čiju sposobnost sada već svi opravdano sumnjamo. Moramo jednostavno učiniti i sve što je u našoj moći, pa i ono što nije, kako bismo i migrantima i građanima USK omogućili normalnije životne uvjete”, kazao je Mirković.

Zastupnici su naglasili neophodnost striktne primjene Zakona o strancima u BiH, jer bi se prema njihovim riječima, na taj način smanjio uopće i interes ilegalnih migranata za dolazak na područje Unsko-sanskog kantona, odnosno BiH.

Žene i djeca idu u hotel “Sedra”, brigu preuzima Evropska komisija

Migrantske porodice s područja Bihaća, prvenstveno žene i djeca, biće privremeno smještene u hotelu “Sedra”, između Bihaća i Cazina, a brigu o njima preuzeće Evropska komisija, dogovoreno je na sastanku premijera Unsko-sanskog kantona Huseina Rošića i gradonačelnika i načelnika opština s područja ovog kantona.

U utorak bi trebalo da bude zatvorena nedovršena zgrada Doma penzionera u centru Bihaća, a skoro 200 migranata nakratko će biti izmješteno na lokaciju Đačkog doma.

Prema Rošićevim riječima, dogovor je s vlasnikom “Sedre” da se popuni hotelski kapacitet od 400 soba.

“Takođe, zatvaramo Dom penzionera i tu više niko neće boraviti. Razmatramo i lokacijske mogućnosti gdje možemo formirati privremeni prihvatni centar. Mi to moramo, kada svoj posao ne rade oni koji treba”, rekao je premijer Unsko-sanskog kantona.

On je istakao da Kanton, lokalne zajednice i Crveni krst u Bihaću i Velikoj Kladuši još nisu dobili nijednu marku od BiH.

“Nismo dobili ni ono što je obećano za Crveni krst”, rekao je Rošić i dodao da su lokalne vlasti, ukoliko se ovakav ignorantski odnos vlasti BiH nastavi, spremne smjestiti migrante u autobuse i vratiti ih nazad.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić istakao je da su sukobi između domicilnog stanovništva i migranata neminovni i da je zbog toga neophodno situaciju hitno rješavati.

“Zato smo sada za bilo koje lokacijsko rješenje u nenaseljenom području Bihaća. Još malo ćemo tolerisati ovakvo stanje, a ako se ništa ne promijeni, zatvorićemo i zgradu Đačkog doma, pa kako nam bude”, rekao je Fazlić.

Na sastanku je potvrđeno da je šatorsko naselje u Polju kod Velike Kladuše skoro spremno za prijem migranata iz te opštine, ali da institucije BiH ni tu ne čine ništa, prenijeli su federalni mediji.

S obzirom na to da je Bihać odnedavno postao migrantski grad, Gradska uprava i turističke organizacije opravdano strahuju da će i turizam pretrpjeti štetu. Međutim, turista je bilo, najviše domaćih.

Posjetili smo stari grad Sokolac poviše istoimenog sela, koji je mjesna zajednica bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića.

Posljednjih godina, razvojem Nacionalnog parka Una i na tvrđavi Sokolac su vršeni istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi. Donedavno je bio i osvijetljen noću, stvarajući predivan prizor jer se vidi sa magistralne ceste M5 prilikom ulaska u Bihać. No, posljednjih nekoliko godina budžet Grada se prilično istrošio, te su uštede morale biti primijenjene, a naročito kod velikih troškova za rasvjetu tamo gdje ona nužno nije potrebna.

Najstarija povelja

Penjući se uskom stazom, a vraćajući se makadamskim putem, naišli smo na desetak turista. Trojica zadihanih Arapa pitala su nas na engleskom koliko još ima do gore. Fino smo ih uputili, no nismo bili nepristojni da ih pitamo da kojim slučajem i oni nisu migranti.

Naime, općepoznato je da u Bihaću ima mnogo i onih migranata koji nisu u kolektivnim centrima, nego iznajmljuju i plaćaju kirije. U početku smo se ponadali da će, dolaskom migranata, stanodavci iz straha da im se ne provaljuje u kuće, stanovnicima naše zemlje dati jeftinije kirije. Međutim, desilo se suprotno, u Bihaću sve poskupljuje, a naročito kirije koje Arapi bez pogovora masno plaćaju.

– Vaše planine su predivne, vazduh isto, priroda i zelenilo. Ali, nekako vam je sve drugo bijedno, kažu nam Arapi.

Da, ima i onih koji odavno kupuju nekretnine i zemlju, vrijednosti koje priznaju, ali je teško povjerovati da će to doprinijeti promjeni “bijedne” slike o kojoj govore.

Popevši se na kulu, rado se prihvatismo zadatka da im na engleski prevedemo osnovne istorijske informacije. Utvrda Sokolac u srednjovjekovnim dokumentima se spominje pod imenom Sokol. Najstarija povelja o Sokocu kao kraljevskom gradu, sa kastelanima Ivanom, zvanim Uza, i Grgurom Etenom datira iz 1395. godine. Kasnije, 1592. zabilježeno je da je pao pod osmansku vlast. Tlocrt utvrđenja je u obliku trougla. Grad ima dvije kule povezane oborom, kapi-kulu i glavnu kulu. Ispred zapadnog bedema se nalazio jarak. Svi bedemi su imali grudobrane i kuće prislonjene uz njih, od kojih su sačuvani samo tragovi u vidu priklesanih stijena. Iz perioda osmanske vlasti nema mnogo podataka o gradu s obzirom na to da je veći strateški značaj imala obližnja tvrđava Ripač, koja nije ovako dobro očuvana. Prema popisu izvršenom 1883. godine, u Sokocu su bila samo dva manja topa, a iz drugog, nedatiranog popisa, vidi se da je u gradu bilo svega 12 vojnika na službi.

Poznato je da je gradom upravljao ćehaja (niži činovnik), te da je bio u sastavu Bihaćke kapetanije. Napušten je poslije 1878. godine.

Arheološki nalazi

Prethistorijska gradina je zauzimala cijeli gornji plato, uključujući i mjesto na kojem je kasnije sagrađen grad Sokolac, a najstariji arheološki nalazi sa ovog lokaliteta potiču iz kasnog bronzanog doba, između IX i X stoljeća prije nove ere. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika donijela je odluku kojom se historijsko područje – prahistorijska gradina, srednjovjekovni i osmanski grad Sokolac u selu Sokocu, općina Bihać, proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Samim tim, njegovo oštećenje, nedopušteno kopanje i istraživanje, predstavljaju krivično djelo.

Sa vrha kule slikamo selo Sokolac i ispod njega aerodrom Golubić. Već drugu godinu zaredom je u budžetu Federacije, a golim okom se još ne može vidjeti ništa. Hangari i mali toranj bili su tu i ranije, zahvaljujući bihaćkim pilotima i avioklubu.

Ali, kada jednog dana bude i aerodrom u Bihaću završen, prvo što će putnici imati priliku vidjeti kada slete jeste ova kula starog grada Sokoca, toprak bihaćkog gradonačelnika Šuhreta i drugih dobrih mještana.

Sada kada nam je ljeto napokon stiglo, pravo je vrijeme da krenemo razmišljati o ljetnom odmoru, odabiru lokacije i željene destinacije. Pored odabira lokacija i kvalitetnog planiranja odmora, svakako da je izuzetno bitno poduzeti sve neophodne mjere predostrožnosti kako se ljetni odmor nebi pretvorio u ljetnu noćnu moru i umjesto lijepih ostavio samo ružne uspomene.

Za sve one koji ovo namjeravaju da do odabrane destinacije putuju automobilom, smatramo da su sigurnost na cesti, tokom putovanja, te uštede na gorivu i svemu što putovanje donosi izuzetno bitni elementi.

Svi smo svjesni da neugodnosti koje može izazvati, često potpuno banalan kvar na automobilu tokom putovanja mogu biti izuzetno velike ukoliko vlasnik (vozač) prije putovanja ne „ predvidi“ takvu mogućnost.

Sinonim za pomoć i prijatelja na cesti više od sedamdeset  godina je BIHAMK, odnosno Bosansko-hercegovački auto moto klub, koji nakon poziva na jedinstveni broj 1282 obezbjeđuje pomoć sa mehaničarima i posebnim vozilima osposobljenim za popravak kvara na licu mjesta, ali i sa kvalitetnom mrežom saradnika pokrivaju teritoriju cijele Bosne i Hercegovine, a preko partnerstva sa srodnim organizacijama u drugim zemljama, i čitavu Evropu.

BIHAMK pruža pomoć  svim motorizovanim građanima, ali svakako puno isplativija i praktičnija opcija je biti član najveće udruge motorizovanih građana u BiH, kroz odabir članskog paketa koji najviše pogoduje vašim potrebama i zahtjevima tokom cijele godine.

Članska kartica sa sobom donosi niz pogodnosti od kojih je osnovna pomoć na cesti u BiH, ali i  zemljama u regionu (Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija  i  Srbija) – što je posebno atraktivna pogodnost kada se ima na umu da su početne cijene bilo koje vrste pomoći na cesti u ovim zemljama minimalno 140 eura.

Kada putujete zemljama kontinentalne Evrope, PLUS paket obezbjeđuje kompletnu uslugu pomoći na cesti (početna komercijalna cijena ove vrste usluga u zemljama EU je minimalno 150 eura). CLASSIC i PLUS članski paketi osiguravaju refundaciju troškova za zamjensko vozilo ili smještaj u slučaju potrebe, kao i povrat novca za eventualne medicinske troškove što je novi benefit članstva.

Članska iskaznica BIHAMK-a, medjutim donosi još pogodnosti – od kojih je najatraktivnija svakako kupovina goriva uz popust od 5 feninga po jednom litru na benzinskim pumpama HIFA grupacije. Na ovaj način, prosječan potrošač koji je ujedno i član može uštedjeti čak i do 2 rezervoara goriva!

Učlanjenje je moguće na preko 700 lokacija širom cijele Bosne i Hercegovine kao i preko www.bihamk.bagdje se nalaze sve potrebne informacije.

Sinoć je održana sjednica Kantonalnog odbora Demokratske fronte USK, koju je sazvao njen predsjednik Farko Hodžić Hodža, inače poslanik DF u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Na dnevnom redu bile su samo dvije tačke, izvještaj o dosadašnjim obavezama u pripremama za izbore u 2018 godini i “neopoziva ostavka predsjednika KO DF USK, Farka Hodžića”.

Hodžića smo pokušali kontaktirati za komentar no nije odgovarao na pozive.

Njegov dopredsjednik i stranački kolega u Skupštini USK Ekrem Prošić Maršal nam je potvrdio da je Hodžić “zatražio” ostavku.

– Mi smo obavijestili stranačke organe u Sarajevu i očekujemo povratnu informaciju iz centrale, a više informacija imaćete danas jer će kantonalni odbor izdati saopštenje, kazao nam je Prošić.

Nezvanično saznajemo da će DF BiH u Krajinu poslati Dubravka Barbarića, kako bi se utvrdilo činjenično stanje u DF USK.