U okviru ovog projekta dobićemo novo prodajno i naplatno mjesto, a svim stanovnicima koji gravitiraju ovom djelu grada Bihaća ponudićemo bolju i kvalitetniju uslugu- kazao je Damir Midžić, direktor BH Telecom direkcije u Bihaću.
Radovi će trajati dvije godine a poslove je dobila grupa lokalnih firmi u konzorciju koju predvodi firma “Graditelj”, zatim BP Čavkunović Westal, Zijo i Sin i drugi. Vrijednost investicije je 6 miliona KM. Gradu Bihaću BH Telecom također je uplatio 320.00 KM na ime dozvola i taksi, a benefit nosi i izvođenje radova.
– Mi ćemo se boriti za svaku investiciju u našem kantonu, kao što smo to činili i do sada. Naravno, dobro je da državne kompanije aktivnije ulažu svoja sredstva u USK, ali je za nas još važnije što je Konzorcij domaćih firmi dobio posao. Radnici u našem kantonu zaradiće svoje plaće, a lokalne firme će jačati svoje kapacitete. Ovo je pozitivan trend i poziv drugim državnim kompanijama da ulažu u svoju infrastrukturu, kazao je Šemsudin Dedić, Federalni ministar.
Richard Wood, viši savjetnik i šef Odjela za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini boravio je danas u radnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu. Wood se u Bihaću sastao sa Huseinom Rošićem, premijerom Unsko-sanskog kantona i njegovim saradnicima.
Razgovaralo se o aktivnostima koje se poduzimaju s ciljem rješavanja migrantske krize u Bosni i Hercegovini, problematici prihvata migranata koju najviše osjeća upravo ovaj Kanton, odnosno gradovi Bihać i Cazin gdje je evidentiran najveći broj migranata. Konstatirano je da priliv migranata opada, te je primjetno da je broj migranata koji borave na ovom području manji za oko 30 posto. Unatoč, ograničenim ovlaštenjima Kantona i lokalnih uprava, ukupna situacija, uključujući i sigurnosni aspekt, održana je na zadovoljavajućem nivou.
Richard Wood, u ime delegacije EU, iskazao je zahvalnost Vladi Kantona, policiji, zdravstvenim radnicima, Crvenom križu, OIM, UNHCR- u i svima koji su pomagali u humanom prihvatu migranata.
BiH je od EU dobila, kroz protekle četiri godine 26 miliona za rješavanje pitanja migracija. Ovih dana bit će na raspolaganju još 7, 2 miliona eura podršku BiH rješavanju tih problema, uključujući zimski plan, odnosno smještaj za vrijeme zime, medicinskih troškova i pomoć graničnoj policiji. To uključuje i saniranje zgrade Đačkog doba u Bihaću i osiguranje hrane i troškova liječenja.
– Iz Unsko-sanskog kantona ovo su uvijek tretirali kao humanitarnu situaciju i učinili su napore da, uz podršku EU, humano zbrinu te ljude. Žao nam je što kod svih političara u BiH ne vidimo takav pristup, rekao je Wood, te najavio da će Delegacija EU nastaviti da pruža podršku USK i lokalnim zajednicama u rješavanju situacije.
Husein Rošić, premijer USK zahvalio se na ukazanoj podršci.
– Delegacija EU koja je od početka, od prvog uočenog priliva migranata na ovo područje, partnerski prisutna i organizacije, koje finansira EU, pomažu nam da se nosimo sa ovom situacijom . Porodice sa djecom i maloljetnici bez roditeljske pratnje su zbrinuti u hotelu Sedra, Đački dom u Bihaću se sanira, kako bi osigurali prihvat tokom hladnih dana, a očekujem narednu posjetu ministra sigurnosti BiH Velikoj Kladuši u nastojanju da se nađe lokacija za privremeni prihvat migranata na tom području, gdje migranti borave u neljudskim uvjetima, unatoč svoj osiguranoj logistici i sredstvima fondova EU kojima bi se uredio privremeni prihvatni centar da zadovolji osnovne humane uvjete, kazao je Rošić.
Nakon što je dobio orden od Pravoslavne crkve na posveštenju hrama u Bihaću, Hamdija Lipovača nekadašnji načelnik Bihaća i premijer Unsko-sanskog kantona, doživio je izlijeve mržnje od strane Bošnjaka koji se, rekla bi jedna poznata izreka, prave većim papom od pape ili u prijevodu na naš muslimanski jezik – prave se veći reisovi od reisa.
Lipovača je u svom stilu, bez imalo nervoze, na svom facebook profilu uputio poruku javnosti koju ovom prilikom prenosimo u cjelosti:
“Nimalo iznenadjen kolicinom mrznje i bijesa koje ispoljavaju pojedini nacionalizmom ostrasceni portali, zelim javno kazati da odlikovanje Orden Svetog Save koji mi je dodijeljen od strane SPC dozivljavam kao dodatni podstrek za izgradnju BiH, koja je i muslimanska, i srpska, i hrvatska, a nikad samo muslimanska, samo srpska i samo hrvatska. Ovo drugo upravo jeste ono sto pojedini portali i njihovi politicki mentori zele. I zato su nervozni i bijesni. Lako je biti velik prema jakima, ali treba biti velik prema slabijima i malobrojnijima. Vjerujem da ce se mnogi ugledati na pozitivan primjer iz Bihaca i Krajine i djelovati u svojim sredinama na nacin kako sam ja djelovao kao SDP-ov nacelnik i premijer. Porucujem ostrascenim nacionalistima da sam ponosan sto sam dobio ovako visoko priznanje prvo zato sto dolazi od crkve druge vjere, a drugo, sto je isti orden dobio i nas krajisnik, reis ul ulema Dzemaludin ef. Causevic. Krajisnici su cudo, zar ne.”, poručio je Lipovača.
Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine zvanični početak kampanje obilježila je veličanstvenim skupom u Gradskoj Areni u Zenici, 08.septembra (subota). Rukovodstvo partije, rame uz rame s kandidatima iz svih izbornih jedinica sa ovog skupa poslalo je jasnu poruku: krajnje je vrijeme da Bosnu i Hercegovinu učinimo zemljom za sve nas, da stvorimo društvo jednakih mogućnosti za sve građane ove države i našoj djeci osiguramo bolju budućnost.
Izbornu kampanju za predstojeće Opće izbore 2018. godine, Kantonalna organizacija otpočela je press-konferencijom na kojoj su predstavljene liste za sva tri nivoa, te nosioci lista: Muhidin Šertović (Bosanska Krupa) – nosilac liste za Skupštinu kantona, Albin Muslić – nosilac liste za Parlament federacije BiH i Enes Eminić – nosilac liste za Parlamentarnu skupštinu BiH.
U svojim obraćanjima nosioci lista istakli su da je SDP jedina partija, koja ima plan da ovu zemlju vrati na pravi put i stvori uslove za izgradnju prosperitetnijeg i socijalno pravednog društva, koja će nakon pobjede u oktobru krenuti u još jaču borbu protiv razarajućeg fašizma i nacionalizma koji je nažalost postao naša svakodnevnica i Partija koja će građanima vratiti vjeru u ljude u ovu državu i sve njene institucije.
Nosilac liste za Parlamentarnu skupštinu BiH, Enes Eminić najavio je oštru borbu protiv svakog oblika korupcije, ističući kako je kucnuo čas da se iz ruku uzme vlast onima koji za ovu zemlju nisu učinili ništa i čiji je jedini cilj dalje pljačkanje i uzimanje od građana koji jedva spajaju kraj s krajem i čija djeca masovno odlaze u strane države, kako bi sebi osigurali bilo kakvu budućnost.
“Omalovažili su radnike i penzionere, ponizili su borce, tjeraju nam djecu, moju djecu su otjerali – vrijeme je da ih zaustavimo.“, rekao je Eminić.
Hajrudin Havić, predsjednik KO SDP BiH USK i kandidat za Skupštinu USK, istakao je da će SDP BiH USK voditi jednu pozitivnu, afirmativnu kampanju i da će sa građanima razgovarati isključivo o programu Socijaldemokratske partije – Planu 10, u kojem su sadržana rješenja koja SDP BiH nudi kao odgovor na trenutno stanje i rješenja za njihove probleme.
“Naš je plan promjena. Griješili smo, ali smo iz tih grešaka učili i zajedno sa Vama želimo spriječiti da se one ponove, zajedno sa vama dragi sugrađani, želimo jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu za sve nas i jednog predsjednika za sve nas”, poručio je Havić.
Mještani bihaćke mjesne zajednice Kamenica dvodnevnim sportskim takmičenjima, historijskim satom, odavanjem počasti poginulim borcima, prigodnim obraćanjima i dodjelom priznanja najzaslužnijim pojedincima i takmičarima, obilježili su dan svoje mjesne zajednice. I ove godine ispred šehidskog spomen obilježja izgrađenog u znak sjećanja na šesnaest poginulih mještana MZ Kamenica, okupili su se preživjeli pripadnici čete Odreda TO Kamenica koji su zajedno sa predstavnicima Grada Bihaća, Vlade USK-a i Vlade F BiH poručili da se herojstvo boraca nikada ne smije i neće zaboraviti.
U svojim obraćanjima Ekrem Okić, predsjednik Savjeta MZ Kamenica, Dževad Malkoč, ministar za boračka pitanja USK-a i Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede, osvrnuli su se na brojne infrastrukturne projekte koji su se realizirali u ovoj mjesnoj zajednici proteklih godina, istaknuvši da uz uređenje poslovne zone Kamenica, mještani očekuju skori početak realizacije kružnog toka Kamenica, koji će, dodaju, uveliko povećati sigurnost učesnika u saobraćaju i pješaka.
„Kamenica je jedna od bihaćkih mjesnih zajednica u kojoj je u proteklim godinama uložena značajna financijska sredstva sa svih nivoa vlasti i to je dobar primjer kako se zajednički mogu realizirati projekti koji su od interesa građana. Naravno, ima tu još posla za raditi i nakon perioda stabilizacije gradskog budžeta mi ćemo u narednom periodu sa građanima realizirati projekte koji su prioritetni“ – istakao je gradonačelnik Fazlić, dodavši da uskoro kreće uređenje poslovne zone Kamenica za šta je Grad Bihać nedavno dobio od Federalnog ministarstva razvoja 250.000 KM.
Savjet MZ Kamenica i ove godine dodijelio je zahvalnice pojedincima koji su se isticali kada je u pitanju unapređenje života i potreba mještana MZ Kamenica, kao i pehare za najbolje ekipe i pojedince u malom nogometu i višeboju. Ovogodišnjem pobjedniku višeboja Admiru Duraku tako je pripala nagrada “Kamenički gazija”.
Nekada velika i moćna, danas uništena i posustala namjenska industrija mogla bi opet biti pokretač regionalnog razvoja.
Smještena na krajnjem zapadu Bosne i Hercegovine, pomalo već zaboravljena Bosanska krajina preko dva desetljeća čeka priliku za ekonomski razvoj. Nekadašnji privredni giganti Polietilenka, Bihaćka industrija rashladnih aparata – BIRA, Kombiteks, Energoinvest, ŠIPAD, Žitoprerada i Krajinametal uništeni su u posljeratnoj privatizaciji, a zajedno s njima i san hiljada građana o tome da će ponovo odlaziti na posao, raditi i primati plaće. Ostali su samo dotrajali i ruševni objekti, koji svjedoče o vremenu u kojem se radilo, imalo i dobro živjelo.
Da je san opet moguć nadu ulijeva priča o pomalo zaboravljenoj vrsti industrije, koja je u ovom dijelu Bosne i Hercegovine jednom već bila pokrenuta. Tokom rata grupa entuzijasta, inženjera i inovatora iz Bihaća, predvođena idejom Irfana Ljubijankića, u pogonima Krajinametala pokrenula je namjensku vojnu industriju, koja je spasila Bihaćki okrug. Uspješni menadžer iz Bihaća Meho Rekić, koji je vratio nekadašnji sjaj Tehničko-remontnom zavodu Hadžići, došao je na ideju da to isto učini s namjenskom proizvodnjom u Krajini. Priča je stara, a ideja nova. Resursi i kapaciteti postoje, potrebno je samo malo dobre volje državnih vlasti da priča ugleda svjetlo dana i unese nadu već pomalo duhom klonulom lokalnom stanovništvu, koje jedini spas vidi u zemljama Evropske unije.
“Kada sam počeo raditi u industriji i baviti se tim poslom, razmišljao sam: zašto u Krajini nema namjenske industrije, a koncentrirana je od Goražda do Bugojna? Radi se o vrlo profitabilnoj vrsti industrije, koja zapošljava puno ljudi. S obzirom da smo u Tehničko-remontnom zavodu izradili domaći ručni bacač raketa, kojeg smo nazvali RPG 7 MX2 i krenuli u serijsku proizvodnju, tako da je taj projekat uspješno realiziran i još uvijek traje. Kako je ručni bacač raketa bez granata neupotrebljiv, a one se ne proizvode u Bosni i Hercegovini, rodila se ideja da krenemo u proizvodnju granata za ručni bacač. Međutim, s obzirom da Tehničko-remontni zavod Hadžići nema prostora i mogućnosti da krene u tu proizvodnju, rodila se ideja da to uradimo u Krajini”, počinje Rekić priču o namjenskoj industriji u Krajini.
Imamo znanje, treba nam podrška
Tehničko-remontni zavod je već podnio zahtjev za proizvodnju granata za ručni bacač raketa i ovih dana očekuju da će dobiti odobrenje Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Regulativa proizvodnje naoružanja i vojne opreme u bivšoj Jugoslaviji nalagala je kao obavezu uspostavljanje rezervnih kapaciteta namjenske industrije. Svaka republika je imala svoj rezervni kapacitet koji, u slučaju da dođe do uništenja ili prestanka rada namjenske industrije, može u svako doba biti pokrenut. Rekićeva ideja je da se u Krajini napravi rezervni kapaciteti namjenske industrije Federacije Bosne i Hercegovine.
“Krajina bi u tom slučaju imala nešto manji kapacitet od Igmana i proizvodila bi municiju koju proizvodi Igman, granate koje proizvodi Preits, imali bi oruđe koje proizvodi Tehničko-remontni zavod, BNT, Binas i Intezit. Dakle, na jednoj lokaciji mini proizvodnja koja može, u slučaju potreba i nedostatka tržišta zamijeniti kapacitet proizvodnje u navedenim fabrikama. Namjenska industrija je već postojala u Krajinametalu i ovdašnji stručnjaci su proizvodili oruđa, granate i municiju. Ti ljudi su dostupni i to znanje i iskustvo je neprocjenjivo. S druge strane, imamo napuštenu bivšu kasarnu bivše Jugoslovenske narodne armije u bihaćkom naselju Pokoj, koja posjeduje svu infrastrukturu – od priključka struje, vode i odvodnje, te jedan krak pruge koji ulazi u prostor kasarane. To je vrlo bitno, jer da bi bili konkurentni na tržištu, moramo imati sve ove elemente, a iste takve posjeduje i prostor nekadašnjeg Krajinametala u Bihaću”, objašnjava Rekić.
Sama proizvodnja bi se sastojala od vojnog i civilnog dijela programa. U prvom bi se radilo o proizvodnji vojne opreme i naoružanja, a drugi bi obuhvatao realizaciju svih onih pozitivnih ideja koje bihaćki inovatori imaju, a upravo će inovatori biti glavna snaga i pokretač buduće namjenske industrije u Krajini. Aladin Ferizović, sin poznatog i priznatog krajiškog i bh. inovatora Hajrudina – Rudija Ferizovića, koji je bio jedan od glavnih oslonaca ratne namjenske proizvodnje u Bihaću, pored ogromnog iskustva, posjeduje i nekoliko strojeva, koje je spreman staviti na raspolaganje samo da ideja zaživi i bude pretočena u stvarnost.
“Znam dosta inženjera i inovatora iz Bihaća koji su otišli van granica naše zemlje, a spremni su se odmah vratiti ovamo samo kada bi imali siguran posao i redovne plaće. Ljudi su puni ideja i žele ih ostvarivati u svojoj zemlji, ali ih je sila prilika natjerala da odu ‘trbuhom za kruhom’. Voljan sam sve svoje mašine, znanje i iskustvo staviti u službu ove ideje, samo da ona konačno zaživi, jer za ljude koji se bave inovacijama nema ništa bolje u životu od toga da rade za dobrobit društva. Naravno, čovjek od nečeg mora živjeti i prehranjivati svoju porodicu, ali glavni motiv za rad u ovakim projektima je isključivo stvaranje novih patenata i proizvoda”, ističe Ferizović.
U ratnoj krajiškoj namjenskoj industriji Ferizovićev otac i tim stručnjaka uspio je proizvesti vlastite granate za minobacače i ručne bombe, koje su se mogle ispaljivati sa puške. Upravo to iskustvo je presudno za realizaciju ove ideje.
Dva rješenja i mnogo očekivanja
“Bilo je tu vrlo dobrih stručnjaka, kao što je Samir Piralić, inženjer mašinstva, Hasib Velić, inovator iz Bihaća, Mersud Ferizović, koji je bio direktor tadašnje namjenske, Ekrem Šiljdedić… I još mnogi drugi, koji su dali nesebični doprinos u namjenskoj industriji koja je spasila ovaj kraj. Isprva smo uvozili materijal, a onda kada je jedna pošiljka upaljača otkrivena, morali smo inovirati i napraviti vlastite. Uspjeli smo i ta teorija, uz praksu, i danas je iskoristiva. Nama treba samo jedan čovjek, koji ima volju i hoće da u Krajini okupi inovatore i ljude koji imaju dosta toga dati u oblasti inžinjeringa, instalirati im platformu i osigurati sredstva za rad, a vlasti da sve to odobre i ne ometaju proces realizacije ove ideje. Sve ostalo je stvar inspiracije, a nje imamo dosta, i strpljenja da novi izumi budu pretočeni u proizvode. Upravo gospodina Rekića vidim kao takvog i vjerujem da će ova priča biti uskoro realizirana”, kaže Ferizović.
Za pokretanje namjenske industrije Rekić ima dva rješenja. Jedno je da država krene u taj proces i uspostavi proizvodnju, a druga je da se uspostavi javno-privatno partnerstvo domaćih privrednika ili stranih investitora. A kombinacija obje ove metode, prema Rekićevom mišljenju, najbolje je rješenje.
“Država treba odobriti projekat i omogućiti korištenje kapaciteta nekadašnje kasarne i fabrike Krajinemetal. A sredstva. ako ne mogu dati, mi ćemo. u kombinaciji s ovom varijantom, krenuti u ponudu ka domaćim i stranim privrednicima, koji će unijeti svoj kapital, a zauzvrat dobivati polovinu ostvarenih prihoda. Želja mi je da nastavim tamo gdje je dr. Irfan Ljubijankić stao, a to je upravo ova namjenska industrija i dijelimična revitalizacija privrede u Krajini i šire, jer namjenska industrija je takva vrsta privrede uz koju se automatski vežu i ostale privredne grane”, pojašnjava Rekić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je današnje osveštanje Hrama Svete Trojice u Bihaću, koji su u Drugom svjetskom ratu porušile ustaše, dokaz da srpski narod neće zaboraviti svoju istoriju.
“Bez obzira na činjenicu da nas je ovdje sasvim malo, iza nas je ostala teška istorija stradanja srpskog naroda i zato je veoma važno da smo se okupili oko ideje da se obnovi ovaj hram, koji je danas osveštan, uz prisustvo Njegove svetosti patrijarha srpskog Irineja i velikog broja ljudi”, rekao je Dodik novinarima u Bihaću.
Dodik je podsjetio da je srpski narod na ovim prostorima teško stradao, te da je u Garavicama samo u dva dana ubijeno više od 12.000 Srba.
“Svi su dovedeni iz sela u okolni Bihaća i pobijeni po projektu Nezavisne Države Hrvatske, da bi komunistički režim nastavio da ignoriše postojanje Srba na ovim prostorima. Današnja generacija ljudi, predvođena našom crkvom našla je mogućnosti, materijalnih sredstava i volje da se ovdje obnovi hram”, rekao je Dodik.
Stari hram Srpske pravoslavne crkve u centru Bihaća podignut je i osveštan 1898. godine, srušen je 1941. godine u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
Poslije Drugog svjetskog rata na mjestu gdje je bio hram podignuta je zgrada opštine.
Opština Bihać je tek 1987. godine dodijelila Srpskoj pravoslavnoj crkvi novu, ali neadekvatnu lokaciju, nepovoljnu za izgradnju novog hrama, sa namjerom da Crkva od toga odustane.
Trudom i zalaganjem Njegovog preosveštenstva episkopa banjalučkog ЈeFrema temelji novog hrama osveštani su 26. juna 1987. godine. Do 1992. godine hram je podignut do krova, ali je početak rata zaustavio gradnju.
U periodu od 1992. do 1995. godine oštećena je kupola hrama, kao i dijelovi poda. Njegova izgradnja je nastavljena početkom 2012. godine.
Za Predsjedništvo BiH prijavljeno 15 kandidata i to šest za bošnjačkog, pet za hrvatskog i četiri za srpskog člana ove institucije.
Od danas, pa sve do 6. oktobra u sedam sati ujutro trajat će predizborna kampanja za Opće izbore u BiH, koji su zakazani za 7. oktobar. U narednih mjesec dana svi politički subjekti registrovani za predstojeće izbore, odnosno njihovi kandidati, imat će mogućnost da upoznaju birače sa svojim programima i upute im svoje poruke.
U toku kampanje, koja se završava 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, svi učesnici na izborima morat će se pridržavati određenih pravila, odnosno poštivati zabrane koje su definisane Izbornim zakonom BiH.
– Među zabranjenim aktivnostima je uklanjanje, oštećivanje i prekrivanje plakata i drugog štampanog materijala drugih političkih subjekata. Zabranjeno je narušavati rodnu ravnopravnost, te postavljati plakate na fasadama svih javnih objekata, poput institucija, javnih preduzeća i slično, kao i na svim drugim javnim površinama, kao što su putevi. Postavljanje plakata je dozvoljeno isključivo na za to predviđenim mjestima. Zabranjeno je i nositi oružje na predizbornim skupovima, ometati druge subjekte u njihovom vođenju predizborne kampanje, sprečavati novinare da obavljaju svoje radne zadatke, te lažno se predstavljati – kazao je povodom početka predizborne kampanje član Centralne izborne komisije Stjepan Mikić.
Ko su kandidati za Predsjedništvo BiH
Na predstojećim izborima učestvovat će 128 političkih subjekata i to 28 stranaka, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata. Najviše pažnje, svakako, izaziva utrka za člana Predsjedništva BiH.
Prema zvaničnim podacima CIK-a, za dužnost člana Predsjedništva svoje kandidate je prijavilo 15 stranaka, i to šest za bošnjačkog, pet za hrvatskog i četiri za srpskog člana Predsjedništva BiH.
Kandidati za bošnjačkog člana kolektivnog šefa države, prema rasporedu na glasačkom listiću su: Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres), Fahrudin Radončić (SBB), Senad Šepić (NB), Šefik Džaferović (SDA), Denis Bećirović (SDPBiH) i Amer Jerlagić (SBiH).
U utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH su: Jerko Ivanković Lijanović (NSRzB), Dragan Čović (HDZBiH), Boriša Falatar (NS), Diana Zelenika (HDZ 1990) i Željko Komšić (DF). Iz RS-a za najvišu izvršnu funkciju u BiH kandidovani su Mirjana Popović (SNS), Mladen Ivanić (SzP), Milorad Dodik (SNSD) i Gojko Kličković (Prva SDS).
Stjepan Mikić je posebno upozorio da se svi politički subjekti i svi kandidati moraju uzdržavati od govora mržnje, odnosno govora koji bi druge osobe mogao podstaći na nasilje. Za ovakve istupe predviđene su i odgovarajuće kazne, koje može izreći CIK.
– Kazne za govor mržnje, odnosno za upućivanje poruka koje mogu druge osobe podstaći na nasilje mogu biti novčane, sa maksimalnim iznosom do 10.000 KM. CIK također zbog ovakvih prekršaja može donijeti odluku o uklanjanju kandidata sa listi, ili čak o poništavanju registracije političkog subjekta – napomenuo je Mikić.
On je podsjetio i na limite u vezi sa finansiranjem predizborne kampanje. Prema važećim zakonima, ukupan iznos kojeg neki politički subjekt može uložiti u kampanju u nekoj izbornoj jedinici dobija se tako što se broj birača u tok izbornoj jedinici množi sa 30 feninga. Izuzetak su izbori za kantonalne skupštine, gdje se broj birača u svakom od kantona posebno množi sa 20 feninga.
Prema riječima glasnogovornice CIK-a Makside Pirić, procjene govore da bi ovi opći izbori mogli koštati oko 8,5 miliona KM. Od tog iznosa, najviše novca će biti potrošeno za plaćanje naknada članovima biračkih odbora – oko 4,7 miliona KM, 1,2 miliona KM za štampanje, transport i distribuciju glasačkih listića, te 650.000 KM za poštanske usluge za glasanje putem pošte.
Što se tiče političkog oglašavanja, Pirić je podsjetila da je u vrijeme predizborne šutnje zabranjeno bilo kakvo plaćeno oglašavanje, putem bilo kojeg medija, uključujući TV i radio stanice, štampane medije i internet.
– U tom periodu zabranjeno je i plaćeno oglašavanje putem društvenih mreža. Međutim, problem je što nemamo mehanizam za sankcionisanje oglašavanja u vrijeme predizborne šutnje putem društvenih mreža, jer se u velikom broju slučajeva ne može precizno utvrditi ko je vlasnik naloga na društvenim mrežama putem kojeg je objavljen oglas, kao ni ko je platio to oglašavanje – istakla je Pirić.
Prozirne kutije i plave olovke
Glasanje na Općim izborima bi se trebalo obaviti na oko 5.500 biračkih mjesta, a precizan broj će biti utvrđen nakon što bude poznato koliko će tačno biti otvoreno redovnih biračkih mjesta, koliko za glasanje u odsustvu, a koliko će biti angažovano mobilnih timova za glasanje.
Za ove izbore nabavljene su prozirne glasačke kutije, koje će, kako kažu u CIK-u, doprinijeti transparentnosti i regularnosti izbornog procesa. Osim toga, kako bi se preduprijedile spekulacije da su prilikom ranijih izbora članovi biračkih odbora svjesno uništavali glasačke listiće, dopisujući ili križajući imena kandidata, odlučeno je da se glasanje na svim biračkim mjestima vrši isključivo hemijskim olovkama plave boje, a da članovi biračkih odbora mogu koristiti isključivo hemijske olovke crvene boje.
Zahvaljujući uvođenju novih tehnologija u proces brojanja glasova za lokalne izbore održane 2016. godine, kako je kazala Pirić, preliminarni rezultati sa oko 95 posto biračkih mjesta trebali bi biti poznati u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Konačni i potvrđeni izborni rezultati trebali bi biti saopćeni 30 dana od dana održavanja izbora, kada isteknu rokovi za žalbe i budu donesene odluke po svim eventualno uloženim prigovorima.
Zdravstveno stanje migranata u Unsko-sanskom kantonu vjerovatno će se pogoršati ukoliko vlasti u BiH uskoro ne naprave migracioni centar u ovom dijelu države, jedan je od zaključaka sastanka zdravstvenih ustanova i vlasti kantona s predstavnicima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), visokog povjerenika Ujedinjenih naraoda za izbjeglice i Svjetske zdravstvene organizacije.
Zbog loših uvjeta u kojima migranti borave, posebno u Velikoj Kladuši, postoji realna opasnost da će dolaskom jeseni doći i do pojave zaraznih bolesti, rečeno je na današnjem sastanku.
Od svih nivoa vlasti učesnici sastanaka zatražili su hitnu reakciju i konačno definiranje lokacije na kojoj će biti uspostavljen privremeni migracioni centar.
– Zahtijevamo od njih da se uključe aktivnije u ovu problematiku jer, s prvim dolaskom kiša i poplava, možemo u Velikoj Kladuši očekivati epidemiju tifusa, bilo koje zarazne bolesti koje nećemo moći riješiti, a ne možemo preventivno djelovati jer je smještaj faktor broj jedan – kazao je Hazim Kapić, ministar zdravstva u Vladi Unsko-sanskog kantona.
Pogoršanje očekuje i direktor Doma zdravlja iz Velike Kladuše Senad Okanović.
– S obzirom na vremenske prilike i uvjete u kojima migrantska populacija boravi, očekujemo pogoršanje zdravstvenih prilika i situacije. Moguće je čak i ugrožavanje domaćeg stanovništva – kaže Okanović.
Uvjeti boravka nisu bolji ni u Đačkom domu u Bihaću, iako su prije nekoliko dana počeli radovi na sanaciji krova i osiguranju objekta koje finansira Međunarodna organizacija za migracije.
Vladimir Mitkovski, humanitarni koordinator IOM-a za Unsko-sanski kanton, navodi da se radi o “malim rekonstrukcijama postojećeg objekta”.
– Rekonstrukcije podrazumijevaju sanaciju jednog dijela krova objekta, budući da nakon svake kiše voda s krova dolazi čak do prvog sprata. Objekt ima struju, tako da je to veoma opasno. Postavit ćemo ograde na stubišta unutar objekta zbog sigurnosnih razloga, kao i na terasama. Prozori, ako budu zatvoreni, to će biti urađeno najlonom. Ovo evidentno nisu nikakvi radovi na pripremi objekta za zimu i njegovo utopljavanje, već određeni zahvati iz sigurnosnih razloga – kazao je Mitkovski, koji je pozvao nadležne na svim nivoima da “konačno definiraju lokaciju na kojoj će biti uspostavljen prihvatni migracioni centar”.
Za novouspostavljenu voznu putničku liniju Sarajevo-Bihać-Sarajevo, koja predstavlja dio Unske pruge, a kojom saobraća Talgo voz, vlada veliko interesovanje putnika, kažu u JP Željeznice FBiH.
Trenutak kada je voz krenuo iz Sarajeva za Bihać
– Da ova linija ima značajan turistički potencijal i da kroz nju i drugi privredni subjekti mogu ostvariti svoj interes, govori činjenica da se pojedine firme koje organiziraju rafting na rijeci Uni vezuju za dolazak ovog voza u Bihać i odlazak istog. Od 2. jula do 10. augusta, na ovoj relaciji BH Vozom prevezeno je više od 10.000 putnika i Željeznice FBiH su zadovoljne po tom pitanju – kazali su nam u ovom preduzeću.
Podsjećaju da je Unska pruga od Bosanskog Novog do Bihaća i Martin Broda, u nadležnost Željeznica FBiH i Željeznica RS, godinama već u funkciji i njome se odvija promet tereta što Željeznicama FBiH donosi određene prihode.
– Zbog neprohodnosti pruge od Martin Broda do Knina (nadležnost Hrvatskih željeznica), onemogućen je pristup roba željezničkim putem prema jadranskim lukama, zbog čega ispaštaju privredni subjekti obje zemalja. Iz ovih razloga, Željeznice FBiH i Željeznice RS pokušavaju sa nadležnim ministarstvima i institucijama u BiH stvoriti preduslove, ali i određenu dozu pritiska na odgovorne nadležne organe da se i ovaj dio pruge revitalizira što prije, na dobrobit privrednih subjekata kako Bosne i Hercegovine tako i susjedne Hrvatske – rekli su nam u JP Željeznice FBiH.
Podsjećamo, nakon 27 godina Željeznice FBiH su ispunile svoj cilj početkom jula – da povežu sve veće bh. gradove u jedinstvenu željezničku putničku mrežu, puštajući u rad voznu liniju Sarajevo-Bihać-Sarajevo.
