Izgradnjom saobraćajnice kroz krug nekadašnjeg preduzeća Kombiteks u Bihaću, te elektro, vodovodne i kanalizacione infrastrukture, biće kompletiran projekt buduće industrijske zone na ovom lokalitetu u Bihaću.

Kako nam je kazao stečajni upravnik Kombitexa Šefik Smlatić, upravo je okončan projekt izgradnje nove elektro-mreže, instalirana je i puštena pod napon digitalna trafo-stanica, te su osigurani svi preduvjeti za nesmetano i kvalitetno snabdijevanje privrednih subjekata koji ovdje zakupljuju prostore.

20 preduzeća

Sve se dešava u okvirima buduće poslovno-stambene zone nazvane Kombitex 1957. Bihać.

– Također, pored završetka projekta izgradnje nove elektro-mreže, izradili smo i idejni projekt glavnog distributivnog cjevovoda sa priključkom na regionalni cjevovod, čime je zacrtani cilj uspostavljanja ključnih preduvjeta za nesmetano poslovanje poslovne zone u cjelini na neki način dobilo konačne obrise. Navedeno podrazumijeva da smo osigurali kvalitetnu i funkcionalnu saobraćajnu komunikaciju sa budućim priključkom na zaobilaznicu, da više ne postoje ni tehničke ni pravne barijere za nesmetan priključak na elektromrežu, kanalizacionu mrežu koja je spojena na gradski kolektor, PTT mrežu, da je riješeno pitanje odvoza smeća i nakon što se završi i postavi glavna distributivna vodovodna cijev, zadatak će biti izvršen, kazao nam je Smlatić.

U više od dvadeset privrednih subjekata koji obavljaju poslovne aktivnosti u kupljenim proizvodnim pogonima i halama Kombitex d.d. Bihać u stečaju i u preduzećima u krugu, angažirano je preko 100 radnika.

Planirano je da se polovinom februara u fabrici koja je u vlasništvu Ent comerca d.o.o. Bihać pokrene proizvodnja stolarije svih profila na bazi cijelog spektra materijala koji će služiti za proizvodnju stolarije. Već su formatirane proizvodne linije zadnje generacije, na kojima će stalna radna mjesta dobiti u prvoj fazi proizvodnje više od dvadeset radnika koji će biti nosioci razvoja fabrike u budućnosti.

– Što se tiče saobraćajnice, nakon niza konsultacija sa odgovornima, završen je idejni projekt saobraćajnice sa priključkom na zaobilaznicu te je uz drugu potrebnu dokumentaciju predat u gradsku upravu sa zahtjevom za izdavanje urbanističke saglasnosti. Cijenim da će nadležne službe Grada Bihaća u najkraćem mogućem vremenu izdati urbanističku saglasnost, nakon čega ću dostaviti inicijativu Gradskoj upravi, odnosno kabinetu gradonačelnika da se na prvoj sjednici Gradskog vijeća donese odluka o proglašenju poslovno-stambene zone, kao i odluka o proglašenju javnog interesa i odluka o eksproprijaciji zemljišta koje se nalazi izvan granica industrijskog prostora Kombitexa u stečaju, a preko kojeg treba da prođe saobraćajnica do zaobilaznice. Nakon toga, preostaje još da se donese odluka o osnivanju poslovno-stambene zone Kombitex 1957. a da jedan od osnivača pored novih vlasnika imovine koja je bila u vlasništvu Kombitexa u stečaju bude i Grad Bihać, čime će biti stvorene sve pretpostavke za dalje razvijanje i osavremenjivanje cijelog kompleksa, kazao nam je Smlatić.

Modna revija

A Kombitex još ima i poštivaoce u tekstilnoj industriji, a mlađe generacije uče o njemu.

Na prijedlog studenta četvrte godine Tekstilnog fakulteta Bihać Semira Kavazića, kao i njegovog profesora, dr. Irfana Hošića, u drugoj polovini ove godine u Kombitexu u stečaju, održaće se modna revija sa ciljem da se ukaže na značaj modne industrije, kao i njen utjecaj na razvoj ekonomski održive zajednice.

– Tekstilni kombinat Kombitex i nakon toliko vremena i svega onog što ga je zadesilo i dan-danas ima snage da inspiriše, da bude putokaz novim naraštajima, da pošalje poruku da je sa razlogom rođen i da će sa razlogom i dalje postojati, kaže Smlatić.

Na Facebook stranici “Za Dalal” objavljeno da je malena Dalal Omerović iz Bihaća, jednogodišnja djevojčica oboljela od najtežeg oblika leukemije, koja je od nedjelje uvečer imala visoku temperaturu, danas konačno dobro.

– Naše najljepše okice danas su napokon, hvala Bogu, bez temperature. Još je muče stomačni problemi i čekamo nalaze krvi, ali ide Lavica naša ako Bog da na bolje. Njena volja i upornost veličine je najveće planine, a osmijehom prolazi i kroz najteže dane. Na svemu ovome joj i mi veliki nismo ravni. Srce naše, idemo do kraja pobijediti ove ružne dane – napisano je na Facebook stranici “Za Dalal”.

Kako se navodi, Dalal se proteklih dana borila sa visokom temperaturom, koja je mjerena i iznad 39 stepeni Celzijusa, te konstantno opadala i rasla, zbog čega joj je uključen antibiotik koji na žalost izaziva dodatne tegobe, bolove u stomaku i nervozu.

Prema onome što je na stranici “Za Dalal” objavljeno početkom prošle sedmice, djevojčici su rađeni kontrolni nalazi koji su pokazali da je krvna slika loša, što je nažalost popratno stanje poslije terapije, te da su joj u terapiju uključeni trombociti i koncentrat eritrocita.

– Molimo dragog Boga da čuva naše pile i da ne dođe do većih komplikacija… Naša Dalalica lavovski se bori, a mi vjerujemo samo u najbolje – napisano je na stranici.

Dalal je u januaru završila treći ciklus hemoterapije bez komplikacija. Sada slijedi pauza od otprilike 25 dana do idućeg ciklusa. Ostalo joj je da primi još dva ciklusa hemoterapije i uradi još dvije punkcije do konačnih informacija.

Majka šestogodišnjakinje prijavila bihaćkoj policiji da se događaj desio dok je dijete bilo kod oca

Policijskoj stanici Bihać jučer se obratila majka 6-godišnjakinje koja je prijavila svog bivšeg supruga da se samozadovoljavao pred kćerkom dok se djevojčica nalazila kod njega.

Kako nam je potvrđeno u Ministasrtvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona o svemu je obaviješteno Tužilaštvo, koje će ispitati oca djevojčice te odlučiti o daljim mjerama.

– Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela zadovoljavanje pohote pred djetetom nastavljaju istražitelji SKP MUP USK-a, saopćeno je kratko iz MUP-a USK.

Čitaj dalje:

Menadžment Aerodroma Tuzla spreman iskustvom i znanjem pomoći izgradnju aerodroma u Bihaću

S ciljem uspostave saradnje i razmjene iskustava i znanja koje imaju uposleni na Međunarodnom aerodromu Tuzla u Gradskoj upravi Bihaća danas je u prisustvu bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića održan radni sastanak čelnih ljudi JP Aerodrom Bihać i Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Direktori bihaćkog i tuzlanskog aerodroma Elvedin Sedić i Rifet Karasalihović, istakli su spremnost za svaki vid saradnje, podrške i razmjene iskustava između dva preduzeća, sa posebnim akcentom na iskustva koja imaju uposlenici i menadžment aerodroma u Tuzli.

Kao nagradu za njegov rad na dizajnu promotivnih materijala za BHFF 2018, Eldin će posjetiti New York tokom festivala i predstaviti svoj projekat pred BHFF publikom.

Od 2015. godine ALU i BHFF rade u kolaboraciji na izradi grafičkog dizajna koji se koristi za promotivne svrhe bh. film festivala u New Yorku. Svake godine od tada, Akademija likovnih umjetnosti zajedno sa BHFF-om organizuje takmičenje za studente grafičkog dizajna na trećoj i četvrtoj godine na ALU da pripreme grafičke prijedloge koji su se koristili na BHFF-u. Ideja projekta je da omogući studentima rad na live projektu, te da im ujedno pruži izazov da primjene i izoštre svoje dizajnerske sposobnosti i da time steknu dodatno iskustvo koje će im biti od koristi u profesionalnoj karijeri.

U 2018. godini osam studenata sa Akademije likovnih umjetnosti, u sararadnji sa kustoškim timovima u Sarajevu i u New Yorku, predalo je svoje umjetničke prijedloge na konkurs. Kustoški timovi su potom odabrali pobjednika, studenta grafičkog dizajna Eldina Herića. Eldinov rad prikazuje dva mosta koja povezuju simbolične zgrade iz BiH i New Yorka, dok u centru stoji Kip slobode.

Cilj projekta je da se pripremi umjetnički rad koji predstavlja identitet BiH ali i New Yorka i koji bi tumačio kako se te dvije različite kulture preklapaju kroz BHFF. Teme filma, identiteta, dislokacije, i kulturoloških stereotipa su uključene u odabranu umjetničku viziju i rješenje.

ALU i BHFF vjeruju da će posjeta New Yorku biti od velikog značaja za Eldinov akademski i profesionalni razvoj, kao i inspiracija za ostale sudionike konkursa.

Prijedlozi studenata koji su sudjelovali na projektu također će biti prikazani na Svečanom zatvaranju BHFF-a.

BHFF je zahvalna organizaciji Trust For Mutual Understanding za finansijsku podršku tokom ovog projekta, kao i kustoskom timu u Sarajevu, profesoru Akademije likovnih umjetnosti Bojanu Hadžihaliloviću i Sandru Drinovcu.

Na redakcijski email Biscani.net portala pristigla su tri dokumenta od dugogodišnje članice SDP-a Sabine Dervišević koje objavljujemo u cijelosti. Kako će partijski organi SDP Bihać reagirati i da li će reagirati, uskoro ćemo saznati.

Portparol MUP-a USK Snežana Galić potvrdila je portalu Avaz.ba da se incident dogodio nakon što su muškarci otkrili da ih ona obojicu vara. Međutim, odlučili su da se ne sukobe međusobno, a za prevaru su okrivili nju.

A. P. s nevjenčanim suprugom A. B. (26) ima dvoje djece, dok je istovremeno s ljubavnikom u vezi oko godinu.

A. P. je s lakšim tjelesnim povredama završila u lokalnoj bolnici u Cazinu.

Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela nasilničko ponašanje nastavljaju istražitelji Policijske stanice u Cazinu.

S ciljem uspostave saradnje i razmjene iskustava i znanja koje imaju uposleni na Međunarodnom aerodromu Tuzla u Gradskoj upravi Bihaća danas je u prisustvu bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića održan radni sastanak čelnih ljudi JP Aerodrom Bihać i Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Direktori bihaćkog i tuzlanskog aerodroma Elvedin Sedić i Rifet Karasalihović, istakli su spremnost za svaki vid saradnje, podrške i razmjene iskustava između dva preduzeća, sa posebnim akcentom na iskustva koja imaju uposlenici i menadžment aerodroma u Tuzli.

Gradska uprava Bihaća kroz izmjene i dopune odluka koje se odnose na poslovanje privrednih subjekata na području grada Bihaća, te smanjenje parafiskalnih nameta, komunalnih naknada i ostalih taksi, i u ovoj godini želi dati maksimalnu podršku privrednicima koji uspješno posluju u Bihaću.

Jedna od uspješnih poslovnih priča jeste i tvornica stiropora Austrotherm u Turiji kod Bihaća, koja danas zapošljava 35 radnika i proizvodi godišnje 370.000 m3 stiropora. Zajedno sa pomoćnicima bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić posjetio je firmu Austrotherm i u razgovoru sa direktorom Slavišom Gajićem upoznao se sa poslovanjem ove firme koja u Bihaću radi od 2008. godine.

Direktor Gajić istakao je zadovoljstvo interesom gradskih vlasti za rad Austrotherma kao kompanije koja od 2008. godine posluje u Bihaću i zadnjih godina bilježi povećanje proizvodnje i izvoza u zemlje regiona.

“Cilj posjeta uspješnim firmama na području našeg grada jeste da se upoznamo sa poslovanjem ali i sa problemima s kojim se susreću a možda se tiču lokalne zajednice, odnosno Grada Bihaća. Izmijenili smo nekoliko odluka i nastaviti ćemo i u ovoj godini kroz smanjenja naknada olakšati poslovanje proizvodnog sektora u Bihaću, koji, i pored svih poteškoća ipak posluje sa uspjehom i zapošljava veliki broj Bišćana”- kazao je gradonačelnik Fazlić.

Snježno nevrijeme koje je proteklog vikenda pogodilo nekoliko gradova sjeverozapadne Bosne otežalo je život građanima, a snježni pokrivač viši od pola metra okovao je krajiške ulice i sela. Mnoge stanovnike je ostavio i bez struje, a kompletne teritorije Cazina i Velike Kladuše bile su u subotu bez električne energije. Veći dio Bihaća također je bio van napajanja, a zbog činjenice da je struje nestalo i na najvećim izvorištima Klokot i Privilica, glavni grad kantona bio je i bez vode.

Iako bi se snježni pokrivač od pola metra posljednjih godina možda i mogao nazvati ekstremnijom vremenskom pojavom, mnogi se Krajišnici ovih dana na društvenim mrežama pitaju zašto struja nestaje, gotovo u pravilu, čak i kada padne pet ili deset centimetara snijega.

Naprimjer, 26. novembra zbog snježnih padavina bez struje su ostali dijelovi Bihaća, Cazina, Bosanske Krupe, Ključa i Sanskog Mosta. Devetog decembra zbog snijega i vjetra struje je nestalo u pojedinim naseljima Cazina, Bosanske Krupe, Velike Kladuše i Sanskog Mosta. Dva dana kasnije, odnosno 11. decembra, usljed jakog vjetra van napajanja su ostali dijelovi Cazina, Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca.

Topčagić: Manjak investicionog ulaganja

“Stanje niskonaponske mreže u Unsko-sanskom kantonu, a posebno na području općina Cazin, Bužim, Velika Kladuša i Bosanska Krupa, posljedica je dugogodišnje zapostavljenosti od Elektroprivrede BiH u smislu investicionog održavanja. Postoji veliki nesrazmjer u sredstvima koja oni ubiru plaćanjem naknade za održavanje i povratom tih sredstava u investicije na području našeg kantona kada je u pitanju elektromreža”, smatra Mirsad Topčagić, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije.

Topčagić, inače iz Cazina, kaže za naš portal da prilikom bilo kakve vremenske nepogode više od polovine kantona nema struje i to na nekoliko dana.

“Pored negativnih posljedica za stanovništvo i domaćinstva, izlišno je govoriti i o bilo kakvom privrednom razvoju ovog kantona, ako nemamo osnovne uvjete kada je u pitanju infrastruktura, u ovom slučaju kvalitetno snabdijevanje električnom energijom. Mi smo u federalnom parlamentu nekoliko puta isticali taj problem kroz inicijative i poslanička pitanja, međutim čini mi se da ne postoji dovoljno volje kod menadžmenta Elektroprivrede da se taj problem sanira. Mislim da bi trebalo doći do promjene politike u tom javnom preduzeću kako bi se ono na neki način okrenulo i prema rubnim dijelovima Federacije, posebno u domenu investicija”, kaže Topčagić.

I delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Željko Mirković, inače rođeni Bišćanin, kaže za Klix.ba da je učestalo nestajanje struje u USK definitivno problem. On ističe da u mjestu Skočaj, udaljenom od Bihaća oko pet kilometara, posljednja tri dana nije bilo struje.

Mirković: Fali ljudi na terenu, višak administracije

“U proteklom periodu bilo je dosta donacija, urađena je nova mreža i stiglo je nove opreme. Postavljene su betonske bandere i tek još u nekim područjima postoje drvene bandere. Dakle, na osnovu toga trebalo bi sve dobro funkcionisati. Ali kao što vidimo da ne funkcioniše. Istražujući pozadinu problema, ono što sam ja primijetio je da tu postoji nekoliko stvari. Prvi problem je slabo održavanje postojeće mreže. Vjerovatno mnogi pomišljaju da je to nova oprema, pa se oko nje ne treba puno zamarati. Izgleda da nije tako“, kaže Mirković.

Kao drugu stvar navodi manjak montera, odnosno ljudi koji će održavati mrežu, a višak radnika u administraciji.

“Mislim da se balans uposlenih znatno poremetio u korist administracije, a na štetu onih koji upravo trebaju da rješavaju najveće probleme. Naprosto, fali električara na terenu jer je tamo problem. Problem zasigurno nije u kancelariji”, smatra Mirković.

Pored radnika na terenu, on ističe da je problem, donekle, i u adekvatnoj opremi.

“Primijetio sam da u Telekomu imaju motorne sanke i dobru opremu kako bi brzo došli do svojih repetitora kada postoji kvar. S druge strane, nisam primijetio da naša Elektroprivreda ima tehniku kojom brzo može doći do određene lokacije, a često se zna desiti da je kvar kilometrima udaljen od glavnog puta. Stoga, mislim da će se slične stvari nastaviti dešavati i ubuduće, jer snijeg neće prestati padati, kao što će i vjetar, s vremena na vrijeme, snažnije puhati. Elektroprivredu nose ljudi koji proizvode struju i oni koji održavaju cjelokupan sistem. Njima treba pomoći i tu je po meni rješenje problema”, ističe Mirković.

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, također ističe da postoje manji problemi u stanju niskonaponske mreže.

“Ondje gdje je mreža slaba, prilikom bilo kakvih ekstremnijih vremenskih prilika nastaju kvarovi. Postoji nekoliko mjesta, kao što su Izačić i Vikići, gdje je slab napon i tu bi trebalo obnoviti niskonaponsku mrežu”, ističe Fazlić.

Ipak, za njega je stanje u Bihaću u tom pogledu “generalno dobro”.

“Mislim da situacija nije loša i da svi industrijski pogoni, što je posebno bitno, imaju dovoljno struje. Smatram da je Elektroprivreda od rata uložila dosta novca kod nas, iako naravno postoji još manji broj mjesta gdje struje još nema nikako, gdje su drvene bandere ili je mreža loša”, kaže za kraj Fazlić.