Bihaćki ”Dom penzionera” ili tzv. ”Građevina” je objekat, čija izgradnja je započela prije rata i nikada se nije završila a kako trenutno stvari u državi stoje, pitanje je i kada će i da li će uopšte biti dovršena.

Izgradnju objekta je započeo nekadašnji ”Penzioni fond” da bi u međuvremenu izbio rat, onda je izgradnja stala i od tad do danas se nije ništa napravilo. Milionski objekat zjapi prazan i neiskorišten prepušten zubu vremena. Ostavljen da propada i da bude iskupljalište miganata a prije toga i narkomana. Objekat je u vlasništvu PIO a nekada su određene prostorije bile davane u najam pojedinim firmama i privatnicima.

Krivca za propadanje ovog milionskog objekta treba tražiti u višim instancama vlasti ali i kantonalnima koje se nisu udostojile da pokušaju pronaći stranog investitora i ponuditi mu olakšano kupovanje objekta i pokretanje posla. Turizam bi ovdje mogao dobro pomoći. Arapski turisti sve više dolaze u ovaj kraj a jedan kvalitetan i visokoopremljen turistički kompleks, zadovoljio bi njihove potrebe i zadržao ih koji dan više. Od toga bi koristi imali svi u kantonu, ali očigledno da vlada ima prečeg posla nego da se time pozabavi.

Bilo kako bilo, ne učinili se ubrzo nešto ovaj objekat bi mogao doživjeti propast.

Jučerašnja brojka podijeljenih obroka premašila je 700.Tim kuhinje Crvenog križa pripremio je ručak, iftar i lunch pakete.

Jučer su u ispomoć pristigli volonteri iz Crveni križ Grada Zenica koji su također dovezli i vrijednu donaciju u hrani, higijeni i lijekovima koje su građani Zenice donirali proteklih sedmica u organizovanoj akciji.

Tim info pulta podijelio je deke za novopristigle migrante.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić kazao je kako su u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS donijeli odluku da podnesu inicijatvu Vijeću ministara da se zabrani izvoz drveta iz BiH na dvije godine. Vlada FBiH danas je usvojila ovaj prijedlog.

Dedić je istakao kako je formirana radna grupa koju su činili predstavnici enitetskih ministarstava energetike, rudarstva i industrije, privrednih komora oba entiteta te predstavnika drvoprerađivača. Osnovni cilj je, kako Dedić kaže, zaštita prirodnog resursa domaće drvoprerađivačke industrije.

“Već godinama se drvoprerađivači u oba entiteta žale na nedostatak sirovine. Godinama se iz naše zemlje većinom izvoze neprerađeno drvo i trupci. Umjesto da proizvodimo domaći namještaj, rasprodajemo naše prirodne resurse”, rekao je Dedić.

Istakao je kako je ovaj problem posebno izražen otkad su mjere ograničenja izvoza drveta uvele zemlje u regiji (Hrvatska, Crna Gora i Albanija).

“Ne može se nadoknaditi nedostatak sirovine, a BiH je postala jedina država u regiji u kojoj se drvo izvozi bez ograničenja. Inicijativu upućujemo Vijeću ministara BiH da se po uzoru na zemlje regije zabrani izvoz drveta na period od dvije godine. To nije stalno rješenje, već mjera privremenog karaktera”, kazao je Dedić.

Osvrnuo se i na problem nestašice drveta za ogrjev koje koriste mnoga domaćinstva u BiH, te na divljanje prodajne cijene.

“Bili smo primorani da reagujemo s obzirom na najave velikog rasta cijena mjesecima prije grijne sezone. Namjera vlade oba entiteta je da pripremimo zajedničku inicijativu koju upućujemo Vijeću ministara”, kazao je Dedić.

U inicijativi je navedeno da će Vlada Federacije BiH tražiti od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da se, s ciljem razvoja domaće drvopreradivačke industrije, na period od dvije godine zabrani izvoz šumskih drvnih sortimenata označenih u Odluci o utvrđivanju carinske tarife za 2018. godinu pod tarifnom oznakom 4403 (neobrađeno drvo, okresano, grubo obrađeno – učetvoreno, uključujući i okorano drvo – sa skinutom korom ili vanjskim slojevima drveta). Također, tražit će od Vijeća ministara BiH da se, s ciljem razvoja domaće drvopreradivačke industrije, na period od dvije godine, uvede taksa na izvoz rezane građe i to za hrast 120 KM i bukvu 60 KM po toni ili kubnom metru.

Polaganjem cvijeća na spomen-obilježja iz proteklog rata te svečanom akademijom u Ključu obilježen je 12. juni, Dan policije Unsko-sanskog kantona.

Velik napredak

Ovim je povodom na upotrebu predat i novoizgrađeni Centar za administraciju u Policijskoj stanici Ključ.

– Pripadnici policije USK ostvarili su u protekloj godini velik napredak, posebno u saradnji s građanima. Završili smo savremeni Centar za administraciju u Policijskog stanici Ključ, završili rekonstrukciju zgrade PS Velika Kladuša, osigurali sve uvjete za gradnju zgrade PS u Bužimu, nabavili novu opremu i uniforme. Nastavit ćemo u tom pravcu – kazao je Anel Ramić, ministar unutrašnjih poslova USK.

Na svečanosti su dodijeljena priznanja i nagrade pojedincima i kolektivima, te zahvale za doprinos u radu. Povodom Dana policije i šezdesetak pripadnika policije darivalo je krv u Bihaću i Sanskom Mostu.

Najviša priznanja

Najviše priznanje Zlatna policijska značka dodijeljena je Anelu Kozlici, v. d. policijskog komesara, zatim Šemsudinu Dediću, komandiru PU Bihać, i Senadu Piraliću, šefu Odsjeka za droge u Upravi policije USK.

Svaki je Bajram poseban u Ljutočkoj dolini, u kojoj su se uz Unu što njome vijuga ugnijezdili Kulen-Vakuf, Klisa, Orašac, Ćukovi, Duljci – najjužnije bihaćke mjesne zajednice. Fata, Almasa, Rasima, Fatima, Aiša zajedno su u boli. Na Bajram od prije dvadeset i šest godina podsjećaju požutjele slike sinova, muževa, kćerki. Tih su bajramskih dana protjerani.

Zajedno u boli

– Gotovo pet hiljada stanovnika je istjerano iz svojih kuća na Bajram. Tri dana i dvije noći tumarali smo šumom prema Štrbačkom buku. Uspjeli smo otići do Donjeg Lapca u Hrvatskoj, pa nakon nekoliko dana do Bihaća. Ali, više od 200 naših sinova, muževa, braće ostalo je na Štrbačkom mostu, na Uni. I nestalo je… – govori 75-godišnja Fatima Šahinović.

Asima Alivuk je izgubila trojicu sinova – Samira, Almira i Emira. Pronašla ih je u masovnoj grobnici „Bezdana“ na Hrgaru iznad Bihaća, gdje je završilo još osamdeset mještana.

– Za Bajram nam je najteže. Zajedno smo u svojoj boli – govore majke, koje su se zajedno s polovinom mještana Ljutočke doline vratile na svoje.

I Hilmo Kozlica za Bajram vraća sjećanja na teške dane i strahote Logora Kamenica, Kozila i Ripač.

Nastavljaju traganje

Svi zajedno odlaze tih dana na Tihotinu, masovnu grobnicu, odakle je ekshumirano sedamdeset žrtava ubijenih u logorima. Poslije idu na Dulibu, spomen-mezarje stradalih, hode putem spasa od Orašca do Štrbačkog buka.

Suočeni i ovog Bajrama sa svim onim što nosi povratnički život, nastavljaju traganje za sinovima, braćom, muževima. Zajedno traže i istinu, braneći se posljedicama. Jer, kažu, na Bajram je sve i počelo. I zato Bajram čekaju i raduju mu se bez velikih riječi.

Ezan ponovo odjekuje dolinom

Ovog Bajrama Ljutočka dolina sija i zlati se u sjećanju što zbog svega kroz šta su njeni stanovnici u ne tako davnoj prošlosti doživjeli i prošli, što zbog ljudi i povratka, ali i obnove.

Sagrađene su i sve četiri porušene džamije i ezan ponovo odjekuje dolinom.

Bajram namaz klanjan je u više od 200 džamija i mesdžida u USK. Središnja svečanost upriličena je u Gradskoj džamiji u Bihaću, gdje je Bajram namaz predvodio bihaćki muftija Hasan ef. Makić.

“Izašli smo iz ovog Ramazana bogatiji, srca punih, jer smo stvorili ambijent u kojem smo osnažili svoja srca, svoju vjeru, ali odnos prema ljudima, prema čovjeku”, kazao je muftija Makić i dodao da nam je obaveza solidarisati se i pomoći sa migrantima koji privremeno borave u Kantonu.

Sinoć su upriličene Bajramske svečanosti na gradskim trgovima u Cazinu, Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi i Ključu, a večeras Bajramska akademija “Mirisom Bajrama” bit će održana u Bihaću. Danas su upriličeni i tradicionalni Bajramski prijemi, a za migrante koji borave u prihvatnom centru bit će upriličen Bajramski ručak. Djeci koja borave u bivšoj zgradi Đačkog doma uručeni su poklon paketi, a već tradicionalno posjećen je i Centar “Duga” u Kulen Vakufu.

Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) tokom 2018. na novoj “balkanskoj ruti” registrovano je 6.700 ilegalnih migranata, što je dvostruko više nego tokom cijele 2017. godine. Ta ruta počinje u Grčkoj i ide preko Albanije, Crne Gore, BiH do Hrvatske.

U BiH se najveći broj izbjeglica i migranata nalazi u Sarajevu i na sjeverozapadu zemlje, blizu granice s Hrvatskom. Petina ih dolaze iz Sirije, dok su ostali uglavnom iz Iraka, Turske, Alžira i Afganistana, navodi se u saopćenju organizacije Save the Children.

Mobilni Kutak za djecu organizacije Save the Chiildren, u partnerstvu s udruženjem Žene sa Une i uz podršku UNICEF-a, realizirao je u Bihaću prvu radionicu za djecu izbjeglice i migrante u BiH kako bi im pružio priliku da se djeca okupe i provedu jedan bezbrižan sat tokom likovne i muzičke radionice.

Ta radionica ujedno predstavlja i početak humanitarnog odgovora organizacije Save the Children na izbjegličku i migrantsku krizu u BiH.

Tokom prethodnih sedmica, završena je procjena situacije djece migranata i izbjeglica, uključujući djecu bez pratnje i razdvojenu djecu, te formirana koalicija međunarodnih organizacija koje rade u sektoru dječijih prava u BiH, a koja se sastoji od UNICEF-a, World Vision-a, Međunarodnog foruma solidarnosti – Emmaus, Save the Children i SOS Kinderdorf, uz tehničku podršku IOM-a, UNHCR-a i Ureda rezidentne koordinatorice UN-a.

Nakon analize potreba na terenu, tim Save the Children biće aktivan na dva područja gdje je najveća koncentracija izbjeglica i migranata. Mobilni Kutak za djecu već je operativan u Bihaću, dok su u toku pripreme za rad Kutka za majke i bebe. Iste aktivnosti biće poduzete i u Sarajevu.

Kutak za djecu pruža najmlađima sigurno okruženje koje im pomaže da vrate osjećaj normalnosti i strukture kroz organizirane aktivnosti za igru, druženje, učenje. Daje im priliku da izraze svoje strahove i razloge za radost. Na taj način djeca mogu da ponovno izgrade svoju otpornost koja im omogućava dalji razvoj.

Ovo je model rada koji Save the Children koristi na kriznim područjima širom svijeta i koji od 2015. godine koristi i tim u Srbiji koji radi sa izbjeglicama i migrantima. Ovo iskustvo pokazalo se neprocjenjivim za novoosnovane timove u BiH koji su imali priliku iskoristiti prikupljeno znanje i podijeljena iskustva.

U narednim sedmicama, Save the Children planira proširiti intervenciju i pružiti prijeko potrebnu pomoć u vidu hrane i higijenskih proizvoda, saopćeno je iz Save the Children.

(Vijesti.ba / FENA)

Hazim Kapić, ministar zdravstva i socijalne politike u Vladi Unsko-sanskog kantona i Stephane Moissaing, šef misije humanitarne organizacije Ljekari bez granica (MFS) za sjeverni Balkan potpisali su danas, u Bihaću Sporazum o saradnji temeljem kojeg se MFS uključuje u aktivnosti osiguravanja zdravstvene njege za migrante koji borave na području ovog Kantona.

Uz sve pohvale ljekarima i osoblju domova zdravlja Bihać i Velika Kladuša i Zavoda za javno zdravstvo USk, koji su dosad, unatoč ograničenim resursima uspješno i požrtvovno, nosili sav posao osiguravanja zdravstvenih usluga i provođenje epidemiološke, zdravstveno-statističke djelatnosti, te prevenciju bolesti i provođenje mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, predstavnici MFS odlučili su da pomognu ovom Kantonu u rješavanju problema.

Tako će nadalje MFS angažirati osoblje za mobilne medicinske timove, nabavljati lijekove i medicinski materijal za pružanje zdravstvenih usluga migrantima te, u saradnji sa Ministarstvom zdravstva i socijalne politike, domovima zdravlja i Zavodom za javno zdravstvo koordinirati aktivnosti po ukazanoj potrebi.

Ljekari bez granica izrazili spremnost da pomognu u rješavanju problema migranata

U Bihaću je danas, u organizaciji Ministarstva zdravstva i socijalne politike Vlade Unsko-sankog kantona, održan radni sastanak kojem su bili prisutni direktori zdravstvenih ustanova i međunarodnih organizacija koje pomažu u rješavanju problema prihvata migranata na području ovog kantona. Sastanku su prisustvovali i predstavnici organizacije Ljekari bez granica, koji su izrazili spremnost ove organizacije da pomogne u rješavanju problema, nakon potpisivanja sporazuma o saradnji.

Ovim bi bio smanjen pritisak na domove zdravlja Bihać i Velika Kladuša te Kantonalnu bolnicu u Bihaću, koji trenutno nose sav posao osiguravanja zdravstvenih usluga za migrante zatečene na prostoru USK.
Hazim Kapić, ministar zdravstva i socijalne politike ukazao je predstavnicima međunarodnih organizacija, koje su uključene u rješavanje problema prihvata migranata, i na potrebu nabavke dva sanitetska vozila za rad mobilnog tima.

Predstavnici organizacije Ljekari bez granica najavili su da će zvanično uputiti Vladi USK prijedlog sporazuma kako bi ozvaničili saradnju i počeli djelovati na području Unsko-sanskog kantona.

(Grado)načelnici Bihaća Šuhret Fazlić i Cazina Nermin Ogrešević, te načelnici Bužima Zikrija Duraković i Bosanskog Petrovca Zlatko Hujić, okupljeni oko političke platforme POMAK (skraćenica za POkret za Modernu i Aktivnu Krajinu), na predstojećim Općim izborima bit će kandidati za Skupštinu USK.

Rezultat je to dogovora uokvirenog Sporazumom o zajedničkom nastupu na oktobarskim izborima, koji su danas u Bihaću potpisali Fazlić, Ogrešević, Duraković i Hujić.

U razgovoru za Vijesti.ba, Fazlić je kazao da će se sve četvorica njih naći na jednoj listi za Kantonalnu skupštinu USK, te pojasnio zašto su se odlučili na takav korak.

– Mi smo kao (grado)načelnici trebali da postignemo što bolje rezultate za građane u lokalnoj zajednici, ali je zakonodavno-pravni okvir ustvari na nivou kantona i Federacije BiH, pa na to i ne možemo mnogo da utječemo – ističe Fazlić.

Kroz Izborni zakon, navodi, njihov zajednički nastup bit će podveden kao koalicija političkih subjekata.

S obzirom na to da već sva četvorica obnašaju javnu funkciju, upitali smo Fazlića da li to znači da će se – ukoliko budu izabrani na izborima – odreći funkcija (grado)načelnika kako bi ušli u Skupštinu USK.

– Pa, mi ne moramo preuzeti mandat. Nastavit ćemo obnašati funkcije (grado)načelnika, a mandat prepustiti sljedećem kandidatu POMAK-a sa liste, kao što je to i predviđeno Izbornim zakonom – dodaje Fazlić.