U okviru završne konferencije jednog od najvećih programa energetske efikasnosti u Bosni i Hercegovini, kojoj su prisustvovali gradonačelnik Elvedin Sedić i pomoćnica gradonačelnika Vildana Zulić, predstavljeni su rezultati koji potvrđuju konkretne pomake ka održivijem i odgovornijem upravljanju javnim resursima.
Riječ je o osmogodišnjem projektu, kroz koji je energetski unaprijeđen 431 objekat širom zemlje, mobilizirano više od 128 miliona američkih dolara investicija, dok je godišnja emisija CO₂ smanjena za više od 221.000 tona. Kako je istaknuto, direktne koristi od projekta danas ima gotovo milion građana.
Tokom konferencije naglašena je potreba da javni sektor u narednom periodu aktivnije planira budžetska sredstva za projekte energetske efikasnosti, uz dodatno oslanjanje na dostupne fondove, donatorska sredstva i finansijske institucije.
Poseban fokus stavljen je na kontinuirano korištenje informacionih sistema za praćenje potrošnje energije i vode, kao i na pravovremenu pripremu tehničke dokumentacije koja je ključna za osiguravanje novih investicija. Istaknuta je i važnost jačanja institucionalnih kapaciteta kako bi se osigurala dugoročna održivost i uspješna realizacija projekata u ovoj oblasti.
Projekt je implementirao UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Fondom za zaštitu okoliša FBiH i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske.
Grad Bihać nastavlja s provedbom projekta RECIRCLE u sklopu programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021- 2027. S tim u vezi, u organizaciji partnera iz Ureda za evropske integracije, odnose s javnošću i kvalitetu Srednjobosanskog kantona, u Bihaću je jučer održana radionica za predstavnike institucija s ciljem jačanja znanja i praksi održivog upravljanja resursima.
Tokom radionice, koju je vodila prof. dr. Nedžada Tolja, učesnici su upoznati s osnovnim principima kružne ekonomije i načinima primjene u radu institucija i preduzeća, s fokusom na racionalno korištenje resursa i unapređenje praksi koje doprinose održivom razvoju.
Ova radionica je jedan od posljednjih zadataka koji su postavljeni pred Grad Bihać i njegove partnere u projektu čiji se završetak očekuje do kraja godine. Radi se o projektu jačanja kapaciteta u procesu upravljanja otpadom primjenom načela kružne ekonomije, s naglaskom na odvojeno prikupljanje otpada, njegovo recikliranje i ponovnu upotrebu.
Partneri u ovom projektu su zadarska „Čistoća“, Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Ured za evropske integracije Srednjebosanskog kantona, Opština Zeta i „Čistoća“ d.o.o. Podgorica. Ukupna vrijednost projekta je 2.322.953,90 eura, a budžet Grada Bihaća u projektu je 380.313,36 eura.
Naredne sedmice u upotrebu će biti stavljen kamion sa smetljarskom nadogradnjom nabavljen kroz ovaj projekt za potrebe JKP „Komrad“, a ranije su postavljena dva kompleta podzemnih kontejnera.
(Grad Bihać)
Izložba o koncentracionom logoru Jasenovac, koja je ove sedmice otvorena u zgradi Evropskog parlamenta u Briselu, izazvala je oštre reakcije i osude, prvenstveno od strane hrvatskih eurozastupnika.
Kako prenosi zagrebački Jutarnji list, izložba je okarakterisana kao pokušaj propagande i historijskog revizionizma, a tokom rasprave su direktno spomenuti genocid u Srebrenici, ratna uloga Nenada Stevandića te širenje mržnje prema Bošnjacima.
Izložbu pod nazivom “Koncentracijski logor Jasenovac: Sjećanje i opomena” u ponedjeljak navečer otvorio je Aleksandar Nikolić, francuski eurozastupnik srpskog porijekla iz redova krajnje desničarske grupacije “Patrioti za Evropu”, u saradnji s Federacijom mladih Srba Evrope.
Na otvaranju je prisustvovala i delegacija iz bh. entiteta Republika Srpska, predvođena predsjednikom Narodne skupštine RS-a Nenadom Stevandićem, što je izazvalo posebnu buru među zastupnicima.
“Bi li organizovao izložbu o genocidu u Srebrenici?”
Zastupnik iz redova Zelenih, Gordan Bosanac (Možemo), ocijenio je da su motivi postavljanja ove izložbe isključivo dnevnopolitički, naglasivši da organizatorima namjera nije bila stvarni doprinos kulturi sjećanja. U svojoj izjavi direktno je prozvao organizatora spomenuvši Srebrenicu.
“Pravo je pitanje, bi li zastupnik Nikolić, inače član ekstremno desne grupacije Patriota, bio spreman organizirati izložbu o, primjerice, genocidu u Srebrenici, i tako dokazati svoju iskrenu posvećenost politici sjećanja, umjesto iskorištavanja Jasenovca za dnevnopolitičke bodove?”, upitao je Bosanac, a prenosi Jutarnji list.
Zloupotreba Jasenovca i širenje mržnje prema Bošnjacima Da se radi o zloupotrebi žrtava smatra i Davor Ivo Stier, eurozastupnik iz redova HDZ-a. On je u svom govoru na plenarnoj sjednici u Strazburu podsjetio na nedavne događaje u Bosni i Hercegovini, tačnije u Donjoj Gradini.
“Jedno je kako propisuje rezolucija ovog Parlamenta o osudi totalitarnih režima, a drugo je ono što smo vidjeli nekidan u Donjoj Gradini u BiH, gdje je kompletno vodstvo Republike Srbije i Republike Srpske zloupotrijebilo Jasenovac da bi zapravo slalo poruke mržnje. Ne pijetet prema žrtvama, nego mržnja prema drugim narodima, prema Hrvatima i prema Bošnjacima”, istakao je Stier, dodavši da se “daleki eho te propagande” sada osjeti i u Evropskom parlamentu kroz poteze francuskog desničara.
Posebnu pažnju i oštre kritike izazvalo je prisustvo Nenada Stevandića. Hrvatski eurozastupnik Stephen Nikola Bartulica (ECR) nazvao je skandaloznim to što se predsjednik NSRS-a uopće pojavio u Parlamentu u ovakvom kontekstu.
Bartulica je poručio da je Stevandićeva “ratna uloga iz 90-ih opterećena ozbiljnim optužbama i brojnim svjedočanstvima o progonu Hrvata i muslimana”. Naglasio je da, iako neko nije pravosnažno osuđen, to ne briše političku i moralnu odgovornost, te da takve osobe ne bi smjele biti dio događaja koji se bave osjetljivim temama poput Jasenovca. Pored toga, Bartulica je optužio Nikolića da se na izložbi dijele leci kojima se manipulira brojem žrtava u političke svrhe.
Reakcije ostalih zastupnika i Stevandićev odgovor
S kritikama su se složili i Tonino Picula (S&D) i Karlo Ressler (HDZ/EPP). Picula je istakao da su ovakvi pokušaji “političkih manipulatora i povijesnih revizionista s krajnje desnice” i njihovih “sponzora sa zapadnog Balkana” u potpunoj suprotnosti s pijetetom koji žrtve Jasenovca zaslužuju. Ressler je dodao da Srbija i RS već godinama pokušavaju instrumentalizirati patnje kroz koje su u logoru prošli Srbi, Jevreji i Hrvati.
S druge strane, Nenad Stevandić se putem mreže X pohvalio dolaskom u Brisel.
“Mi Srbi dugo smo čekali priliku da istina pređe naše granice, da poništimo povijesni revizionizam s mjesta gdje se Hrvatska i Balkan puno jasnije vide. Ne mrzimo – sjećamo se, kako se ne bi ponovilo”, objavio je Stevandić. On je, kako prenosi Tanjug, iskoristio priliku i da spomene hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona, ustvrdivši da on “u Evropi ne bi mogao imati koncert kao u Hrvatskoj”.
(klix.ba)
Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2026., jedan od najznačajnijih događaja iz oblasti ekonomije i javnih politika u državi, koji organizuje Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, održava se danas u Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića.
Ovogodišnje izdanje, 11. po redu, posvećeno je temi “Energetska tranzicija kao generator rasta i održivog razvoja – putevi za Bosnu i Hercegovinu”. Fokus je na ključnim izazovima i prilikama energetske tranzicije u BiH.
Poseban akcenat stavljen je na razvoj politika, unapređenje regulatornog okvira, jačanje investicionog okruženja i implementaciju konkretnih projekata u oblasti obnovljivih izvora energije.
Dekanesa Ekonomskog fakulteta UNSA Meliha Bašić na uvodnom obraćanju poručila je da je inicijator ove priče prof.dr. Zlatko Lagumdžija. Zahvalila se UNDP-u i Bošnjačkom institutu za podršku u organizaciji foruma.
“Ukoliko se odluka o energetskoj tranziciji donese na vrijeme može da utiče pozitivno i tako i usmjeri kretanje ekonomije BiH, isto tako ako se ne donese na pravi način može i negativno da usmjeri cjelokupno kretanje ekonomije. Nadam se da će ovaj forum polučiti dobrim idejama i prijedlozima koji će se čuti tamo gdje treba da se čuju i da tako doprinese pozitivnom kretanju u ovoj oblasti”, kazala je dekanesa Bašić.
Renaud Meyer iz UNDP-a BiH kazao je da je ova godina posvećena temi zelene tranzicije.
“Ova diskusija je na vrijeme, jer ljudi imaju pogrešne uvide u ovu temu. Današnje diskusije će pomoći da se te stvari puno bolje razumiju”; kazao je i dodao da je UNDP partner koji radi sa mnogim nivoima vlasti.
“Ovo je i tehničko i političko pitanje, a vizija o ovom problemu mora biti jasna. Zelena tranzicija će imati veliki uticaj na neke regije. Same firme će morati mijenjati svoja poslovanja kako bi mogla da pristupe evropskom tržištu”, dodao je.
“Ovo je sjajna prilika da sa izazova pređemo na rješenja. To nisu samo reforme, trebaju nam i pravi projekti da možemo da pređemo na sljedeći korak i rješimo problem zelene tranzicije u BiH. Veliki je uticaj medija, a građani trebaju biti svjesni da nisu samo posmatrači nego akteri koji mogu da izvrše potreban pritisak kako bi išli u pravom smjeru u BiH”, zaključio je Meyer.
BiH ima priliku da u narednih desetak godina ostvari puno veći napredak nego što je to uradila u posljednjih 50 godina. Potrošnja energija u svijetu progresivno raste, kao što raste i potreba za korištenjem obnovljivih izvora energije, prije svega u BiH. To je pitanje svih pitanje, zato što su obnovljivi izvori energije ono što nam daje mogućnost da imamo ekonomsku samostalnost i stabilnost, energetsku samostalnost prije svega, a iz toga izvire i geopolitička snaga zemlje, stoga je forum dobra prilika za razmjenu iskustava i dobrih ideja i prijedloga, poručeno je u uvodnim obraćanjima na forumu.
Pitanje je koliko brzo smo u mogućnosti da iskoristimo te prilike, prije svega kada je riječ o regulativnom okviru, o brzini donošenja odluka i dozvola ukoliko bi htjeli koristiti obnovljive izvore energije.
Danas su oni 15 puta veći nego što su potrebe BiH. Svaka izjava koja ide ka nestabilnosti u svijetu, svaki sukob i ratna okolnost značajno uvećava trošak goriva i energije, to osjete i građani i privreda.
Na svaki šum o krizi, cijena goriva poraste i do 15 posto dnevno, poručeno je.
BiH ima priliku da korištenjem obnovljivih izvora energije ostvari tu energetsku samostalnost i stabilnost kako bi imali koristi i za građane i za privredu.
Ambasador i stalni predstavnik BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija poručio je da se forum live streamom prenosi na tri kontinenta.
“Imamo direktne strane investitore koji su uključeni u projekat koji će danas biti prezentiran na drugom panelu”, poručio je Lagumdžija.
“Vidjet ćete i kod mene u prezentaciji “kartu”, kartu energetskih bodova, solarni i vjetroizvori su taman na onoj crvenoj karti iz Zagreba. Ali neće tako biti ubuduće, ne brinite”, dodao je.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković poručio je da Ekonomski forum prepoznaje potrebu razgovora o ekonomiji, ali i potrebu specifičnosti koje se godišnje pojavljuju kao prilike za BiH.
“Ove godine je u fokusu energija i energetika, iz više razloga. Svjedoci smo koliko se stvari i kojom dinamikom brzo mijenjaju, ratovi prouzrokuju strašne energetske šokove, ali i motivišu sve nas da tražimo neke nove izvore, prilike i šanse i zajedno sa svojim prijateljima pokrenemo projekte koji za BiH znače mnogo kako u oblasti energetike, tako i u oblasti geopolitike.
Interes stranih investitora za obnovljive izvore energije i druge izvore energije pokazuje da imamo priliku pomoći svoju ekonomiju, ali i učvrstiti prijateljstva sa strateškim partnerima. Najvažnija je priča o Južnoj interkonekciji, ali i priče o korištenju solarnih izvora i voda sa granice sa Srbijom. O tome ćemo intenzivno u narednom periodu razgovrati. Ubijeđen sam da ćemo neke od tih prilika iskoristiti”; kazao je Konaković i naglasio zadovoljstvo učešćem na forumu.
“Ovo je tradicionalni događaj na kojem se pojavljujem svake godine, pomjerim obaveze, jer je veoma važno da ova grupa vrijednih i pametnih ljudi prepoznajući trenutak stavlja u fokus prilike BiH koje imamo”, zaključio je Konaković.
Program Foruma, događaja koji doprinosi oblikovanju razvojnih politika, jačanju saradnje i otvaranju novih investicionih prilika u sektoru energije i šire, uključuje dva tematska panela koji će adresirati ključne izazove i prilike u procesu energetske tranzicije.
Članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateško opredjeljenje Srbije i jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta s ciljem da se do kraja godine ispune svi kriteriji, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku sa evropskim komesarom za unutrašnje poslove i migracije Magnusom Brunerom.
Dodao je da će Srbija nastaviti da doprinosi stabilnosti evropskog kontinenta, jačanju energetske sigurnosti, boljem upravljanju migracionim tokovima, zaštiti granica, otpornosti na hibridne i cyber prijetnje, kao i jačanju sigurnosti cijelog regiona, prenosi RTRS.
Vučić je naglasio i da je za Srbiju od ključnog značaja da politika proširenja ostane visoko na agendi evropskih institucija i država članica, uz jasan, predvidiv i kredibilan proces.
Ukazao je i na značaj regionalne saradnje i provođenja reformi iz Plana rasta za Zapadni Balkan, posebno onih koje ubrzavaju ekonomsku integraciju Srbije u jedinstveno tržište EU.
“Očekujemo da taj proces ostane zasnovan na rezultatima, fer tretmanu i bez dodatnog političkog uslovljavanja, jer samo tako može dati pun doprinos bržem evropskom putu Srbije i cijelog regiona”, napisao je Vučić na Instagramu.
Posebno je istakao da je Srbija odgovornim odnosom prema migracijama, saradnjom sa EU, Frontexom i državama regiona, kao i usklađivanjem vizne politike, pokazala da dijeli evropske vrijednosti, štiti zajedničku bezbjednost i ostaje pouzdan partner EU.
Sve bi bilo uredu, da kontinuirani izvještaji posljednjih godina o evropskom putu zvaničnog Beograda ne ukazuju na “debeli” zastoj, posebno zbog kršenja ljudskih prvaka, slobode medija, ali i neprovođenja brojnih i nagomilanih reformi o kojima Vučić govori “do kraja godine”.
U organizaciji Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlade Unsko-sanskog kantona, 4. maja u Bihaću će biti održano stručno predavanje i panel diskusija na temu „Mediji i sigurnost na društvenim mrežama“.
Kako je najavljeno, program će biti fokusiran na digitalnu sigurnost, ulogu medija te podizanje svijesti o odgovornom korištenju društvenih mreža, što su teme koje sve više dolaze u fokus javnosti.
– Cilj nam je jačanje saradnje institucija i medija u izgradnji sigurnijeg digitalnog prostora, kazao je Denis Osmankić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.
S obzirom na aktuelnost teme, očekuje se da će predavanje i panel diskusija privući pažnju šire javnosti, posebno medijskih radnika i mladih, te da će biti zaista interesantno poslušati šta će učesnici imati reći o izazovima i odgovornostima u digitalnom prostoru.
Ipak, zanimljivo je da nadležno ministarstvo do sada nije objavilo imena predavača i učesnika panela, što ostavlja otvoreno pitanje ko će konkretno govoriti o ovoj važnoj temi.
Prema informacijama koje su dostavljene portalu BiscaniNET, u Bihaću je došlo do nesuglasica oko korištenja pomoćnog terena, a cijeli slučaj izazvao je reakcije u sportskoj javnosti.
Klub Akademija nogometa “Jedinstvo” Bihać ranije se oglasio navodeći da su, uprkos dodijeljenim terminima za trening, suočeni s poteškoćama u korištenju terena. U svojoj objavi istakli su da je, neposredno prije jednog od treninga, došlo do uklanjanja i zaključavanja golova, zbog čega djeca nisu mogla nesmetano trenirati.
Povodom ovog događaja, portalu BiscaniNET obratio se i Mladen Šantić, trener pionira Akademije nogometa “Jedinstvo” Bihać, koji je izrazio nezadovoljstvo situacijom:
“Ovo nisam doživio nikad, da dođem na trening a golovi pod ključem. Posebno jer se radi o klubu koji je kroz historiju bio simbol zajedništva i podrške. Siguran sam da nijedan trener u mlađim kategorijama ne bi podržao ovakve poteze. Ne želim ulaziti u ranija dešavanja, ali moram reći – nemojte to raditi. Sva djeca grada Bihaća moraju imati jednake uvjete”, poručio je Šantić.
Iz Akademije nogometa “Jedinstvo” Bihać ranije su naveli da im je dodijeljen ograničen broj termina za treninge, te da su, kako tvrde, suočeni s pritiscima i pokušajima dodatnog smanjenja već odobrenih termina.
S druge strane, iz NK Jedinstvo Bihać za sada nije bilo zvanične reakcije na ove navode.
Cijeli slučaj otvorio je pitanje dostupnosti sportske infrastrukture i jednakih uslova za sve mlade sportiste u Bihaću, a javnost očekuje dodatna pojašnjenja nadležnih institucija i uključenih strana.
Prema informacijama koje je portalu BiscaniNET dostavio čitatelj, u ulici 5. korpusa u Bihaću došlo je do saobraćajne nezgode, zbog čega je trenutno otežano kretanje vozila na ovoj dionici.
Vozačima se savjetuje dodatni oprez, smanjenje brzine i korištenje alternativnih pravaca dok se situacija ne normalizuje.
Sjevernokorejski lider Kim Jong Un pohvalio je vojnike koji su, boreći se uz ruske snage u Kurskoj oblasti, počinili samoubistvo kako ne bi pali u ukrajinsko zarobljeništvo.
Kim je to rekao na ceremoniji završetka memorijala posvećenog poginulim sjevernokorejskim vojnicima, obraćajući se ruskim zvaničnicima i porodicama stradalih. Prema transkriptu koji je u ponedjeljak objavila državna agencija KCNA, prvi put je javno govorio o tome da su pojedini vojnici birali samouništenje ili druge oblike samoubistva umjesto zarobljavanja.
“Nisu samo heroji oni koji su bez oklijevanja izabrali put samouništenja i samoubistva da odbrane veliku čast, nego i oni koji su pali jurišajući na prvim linijama napadnih borbi. I oni koji su se previjali od frustracije jer nisu uspjeli ispuniti svoju vojničku dužnost, umjesto da trpe agoniju tijela raznesenih mecima i granatama, također se mogu nazvati odanim ratnicima partije i patriotima”, kazao je sjevernokorejski lider.
Sjeverna Koreja je, prema procjenama, poslala oko 14.000 vojnika da se bore uz ruske snage u Kurskoj oblasti. Južnokorejski, ukrajinski i zapadni zvaničnici navode da su pretrpjeli velike gubitke, pri čemu je u borbama poginulo više od 6.000 sjevernokorejskih vojnika.
Obavještajni izvještaji i svjedočenja prebjega ranije su ukazivali na to da su se sjevernokorejski vojnici odlučivali na samodetonaciju ili druge oblike samoubistva kako bi izbjegli zarobljavanje. Zauzvrat za slanje vojnika i municije, Pjongjang je, prema procjenama južnokorejske obavještajne službe, od Rusije dobio ekonomsku pomoć i vojnu tehnologiju.
(klix.ba)
Senat SAD, pod kontrolom republikanaca, u utorak je spriječio usvajanje rezolucije koju su inicirali demokrati, a koja bi ograničila mogućnost predsjednika Donalda Trumpa da pokrene vojnu akciju protiv Kube bez odobrenja Kongresa.
Glasanje je završilo rezultatom 51 prema 47, uglavnom po stranačkoj liniji, čime je zaustavljena procedura vezana za ratna ovlaštenja. Republikanci su tvrdili da Sjedinjene Američke Države trenutno nisu u aktivnom sukobu s Kubom, pa samim tim nema osnova za takvu rezoluciju.
Senator Rick Scott iz Floride, koji je predvodio proceduralno zaustavljanje, naveo je da bi rasprava o ratnim ovlastima bila preuranjena jer, prema njegovim riječima, nije došlo do raspoređivanja američkih trupa.
S druge strane, demokratski senator Tim Kaine iz Virginije tvrdio je da američke mjere usmjerene na prekid isporuke goriva Kubi predstavljaju oblik vojne akcije. On je upozorio da bi se takvi potezi u drugim okolnostima smatrali činom rata.
U raspravi je podsjetio da su SAD ranije izvodile operacije i u drugim državama bez odobrenja Kongresa, što dodatno pojačava zabrinutost oko širenja predsjedničkih ovlasti u vojnim pitanjima.
Predsjednik Trump ranije je izjavio da je “Kuba sljedeća”, ne precizirajući konkretne poteze, ali je više puta naglašavao da se kubanska vlada nalazi u teškoj i potencijalno nestabilnoj situaciji.
Demokrati su više puta bez uspjeha pokušavali da kroz oba doma Kongresa ograniče predsjednička ovlaštenja u pogledu vojnih intervencija, dok republikanci takve inicijative smatraju pokušajem političkog slabljenja predsjednika.
Iako američki Ustav formalno daje Kongresu pravo da objavljuje rat, u praksi predsjednici često imaju širok prostor za kratkoročne vojne operacije, posebno ako se one pravdaju hitnim sigurnosnim prijetnjama.
Bijela kuća tvrdi da su sve odluke u skladu s ustavnim ovlaštenjima predsjednika kao vrhovnog komandanta, uz obrazloženje da su mjere usmjerene na zaštitu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država.
