Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska je u unikatnoj poziciji u Evropi, a potencijalno i šire – ima dva predsjednika, s tim da samo jedan od njih službeno obnaša ovu funkciju.
Od pobjede na prijevremenim izborima u RS-u u februaru ove godine, poziciju obnaša Siniša Karan, bivši ministar unutrašnjih poslova ovog entiteta.
Ipak, situacija na terenu govori drugačije, jer se kao predsjednik ponaša lider vladajućeg SNSD-a Milorad Dodik, iako ga je s te pozicije uklonila pravomoćna presuda Suda Bosne i Hercegovine iz ljeta 2025. godine.
Karan vodi entitet samo kada nešto treba potpisati
U prilog tezi da entitet Karan vodi samo na papiru ide nekoliko jasnih obrazaca koji se mogu primijetiti od njegove pobjede nad opozicionim kandidatom Brankom Blanušom, a koji su suštinski samo nastavak djelovanja iz perioda kada je na v.d. osnovi tu poziciju obnašala Ana Trišić-Babić.
Prije svega, ne postoji događaj na kojem učestvuju zvanični predstavnici RS-a, unutar ili van ovog entiteta, a na kojem u prvom redu nema Milorada Dodika, bez obzira što nema formalnu funkciju.
Od otvaranja mosta u banjalučkom naselju Česma, pa do posjete Beogradu, Dodik je u prvom planu, a tek iza njega stoje Karan, premijer Vlade RS-a Savo Minić i drugi.
Najbolji pokazatelj ovakvog stanja na terenu, ali i činjenice da takav odnos ima odobrenje i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, je jedan snimak koji je objavljen s nedavne posjete rukovodstva RS-a Beogradu.
Naime, na snimku se može vidjeti ulazak u zvanične institucije Srbije gdje se Dodik “progurao” pored Karana kako bi prvi, kao svojevrsni lider delegacije, ušao zajedno s Vučićem u zgradu.
Dodik i dalje koristi sve benefite mjesta predsjednika RS-a?
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba iz opozicionih krugova u RS-u, stanje u Palati Republike, sjedištu predsjednika RS-a, se nije promijenilo nakon što je Dodik bio primoran da funkciju napusti zbog presude koju mu je Sud BiH izrekao prethodne godine.
Tokom kratkotrajnog mandata Trišić-Babić te aktuelnog mandata Karana, Dodik navodno i dalje svakodnevno dolazi u Palatu Republike, te radi iz ureda namijenjenog predsjedniku entiteta.
Ovakav obrazac ponašanja sugeriše da se institucije RS-a, iako na papiru poštuju odluke državnog suda, i dalje nalaze pod čvrstom kontrolom lidera SNSD-a.
Naravno, kao predsjednik vladajuće stranke koji je, bez obzira na presudu, zadržao bezuslovnu kontrolu nad svakim aspektom djelovanja SNSD-a, bilo je i za očekivati da će Dodik imati maksimalni nadzor nad procesima u RS-u.
Ipak, njegovo “guranje” u fokus, čak i tokom sastanaka s rukovodstvom Srbije, je očito i eklatantno, a može se čak nazvati i svojevrsnim ignorisanjem zvaničnih institucija entiteta.
Situacija se najvjerovatnije neće promijeniti ni nakon izbora, ako SNSD ponovo dobije dovoljno podrške da formira vlast na nivou entiteta. Ko god bude predsjednik RS-a, bit će to samo na papiru i samo kada nešto bude trebalo potpisati.
(klix.ba)
Predsjednik Donald Trump će, prema izvještajima, u četvrtak imati brifing s komandantom Centralne komande vojske SAD (CENTCOM) generalom Bradom Cooperom o novim planovima za moguće vojne akcije protiv Irana, objavio je Axios pozivajući se na dva izvora.
Bijela kuća i Centralna komanda SAD nisu odmah odgovorile na zahtjev za komentar, navodi Reuters.
Prema Axiosu, CENTCOM je pripremio plan za “kratki i snažni” talas udara na Iran, koji bi vjerovatno uključivao mete infrastrukture, s ciljem da se “razbije pregovarački zastoj“.
Krhki prekid vatre u sukobu u Iranu traje oko tri sedmice. Sukob je počeo kada su SAD i Izrael izvršili napade na Iran 28. februara, nakon čega je Iran odgovorio udarima na izraelske i zaljevske ciljeve.
SAD i izraelski napadi, kao i operacije u Libanu, uzrokovali su hiljade mrtvih i raseljavanje miliona ljudi, navodi se u izvještaju.
Trump je ranije prijetio uništavanjem civilne infrastrukture u Iranu.
Jedna od opcija koja se razmatra u brifingu je i plan preuzimanja dijela Hormuškog moreuza kako bi se ponovo otvorio za komercijalni brodski saobraćaj, što bi moglo uključivati i kopnene snage.
Moreuz je ključna tačka kroz koju prolazi oko 20 posto svjetskih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa, a sukob je gotovo zaustavio saobraćaj kroz taj pravac.
Washington, prema Axiosu, želi povećati pritisak na Iran kako bi postao fleksibilniji u pregovorima o nuklearnom programu.
Druga opcija koja bi mogla biti razmatrana je specijalna operacija s ciljem zapljene iranskih zaliha visoko obogaćenog uranija.
Trump je ranije tvrdio da je iranski nuklearni program neposredna prijetnja, dok Teheran negira namjeru razvoja nuklearnog oružja i tvrdi da ima pravo na mirnodopsko obogaćivanje uranija.
Brifingu bi trebao prisustvovati i načelnik Generalštaba general Dan Caine.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić rekao je u emisiji “Jutro za sve “ BHRT-a da plin, odnosno Južna interkonekcija, nemaju nikakve veze sa “trećim entitetom” kako to navodi predsjednik SBIH-a Semir Efendić.
“Odgovor na tu politiku se kreira ovdje u Sarajevu, šta god žele Čović i Zagreb dobiće odgovor u Sarajevu, da li to hoće ili neće”, rekao je Komšić.
O crtanju mapa u Zagrebu je rekao da je “oguglao na takve stvari”.
“Čudim se kad se ljudi čude, ovo je samo jedna manifestacija od mnogih u kojoj se poručuje na ono što se želi. Kod nas je to postalo toliko normalno, da niko više ne reaguje. To je standardna politika Zagrebu i pojačat će se u narednom periodu. Nakon izbora će se pojačati, pojačat će se pritisak na BiH iz Zagreba, iz Hrvatske koja je članica EU i NATO-a, ali i drugih zemalja iz EU”, rekao je Komšić i dodao:
“Mogu oni željeti šta god hoće i prijetiti koliko god hoće, odgovor na te prijetnje je ovdje u Sarajevu. Ako imaju partnera u Sarajevu, a imaju, realizovat će te ideje. Nema potrebe da se plašimo bilo koga ako imamo hrabrosti da se tome suprotestavimo”.
Komšić je odgovorio na pitanje mogu li sa HDZ i DF naći za istim stolom.
“Mora se naći, mora se razgovarati svako sa svakim. SDA može voditi pregovore sa kim hoće. Mislimo da, ako SDA misli da zamjeni NIP i NS u koaliciji sa SDP-om, onda nema promjene. HDZ bi držao konce u rukama u FBIH, zahvaljujući Schmidtu. I ako SNSD dobije izbore, šta je onda promjena. Zato mislim da to nije dobra priča. Ali kakve god ko kombinacije pravio, sve to pada onog dana kada se završe izbori u BiH. Bez rezultata na izborima, džaba su vam planovi”, rekao je i dodao da ne žele u RS praviti koaliciju sa SDP-om.
“To smo podržali prošli put i završilo je katastrofalno”, rekao je Komšić.
Dodao je da vjeruje da Slaven Kovačević može pobijediti na izborima i da je “tvrđi” od njega u toj borbi.
“Obrazovan, pošten momak, nema razloga zašto čovjek ne bi glasao za njega”, rekao je Komšić.
Govoreći o stavu EU po pitanju Južne interkonekcije, rekao je da su se Evropljani počeli suprotstavljati SAD-u.
“Mi moramo gasiti termoblokove, hidroelektrane imamo koje imamo, ne daju nam nove termoblokove, snaga koja se dobija iz solarne i vjetro energije ne može zamijeniti te kapacitete. Evropa bi da kupujemo njihovu struju koja dolazi iz istih takvih izvora, nuklearnih elektrana, kakve nama ovdje ne dozvoljavaju”, rekao je Komšić i dodao da je ugrožena energetska stabilnost države.
PRIZOR novog oca koji se onesvijestio u operacijskoj dvorani dok je njegova supruga rađala postao je viralni hit i predmet brojnih šala na internetu. Maiconu Pedrosu trenutak rođenja djeteta carskim rezom bio je previše uzbudljiv pa se srušio na pod bolnice u brazilskom gradu Criciúmi, a cijeli je događaj zabilježila fotografkinja specijalizirana za porođaje.
“Drži se, ratniče”
Video oca koji pada u naručje primalje brzo je obišao svijet i skupio više od 20 milijuna pregleda. Mnogi su u komentarima istaknuli ironiju situacije. “Žene ne shvaćaju koliko to može biti teško za oca. Drži se, ratniče”, našalio se jedan korisnik.
“Rođenje djeteta i ponovno rođenje oca”, dodao je drugi. Jedan je komentar glasio: “Zamislite da vam režu sedam slojeva tkiva, a vaš suprug u pozadini kuka kako je njemu bilo gore jer se onesvijestio.” Drugi su ga optužili da “krade pozornost”, a neki su čak sugerirali da mu uopće nije bilo mjesto u operacijskoj dvorani. “Ne želim zvučati okrutno, ali kao što je moja baka govorila, tko ne smeta, najviše pomaže”, napisao je jedan komentator.
Što se točno dogodilo
Maicon je sjedio uz suprugu Mariane Felippe, držao je za ruku i pružao joj potporu. No upravo u trenutku kada su liječnici podigli novorođenče i stavili ga majci na prsa, otac je pao u nesvijest.
Medicinska sestra priskočila je u pomoć, pridržavala ga i spustila na pod. Dok je jedna djelatnica mahanjem pokušava dozvati onesviještenog oca svijesti, druga mu je podignula noge. Kirurzi su u cijeloj situaciji vidjeli i duhovitu stranu, što su pokazali podižući palac prema kameri.
“Ničega se ne sjećam”
“Apsolutno se ničega ne sjećam od trenutka kad se beba rodila”, izjavio je Maicon kasnije za lokalne medije. Par je u bolnicu stigao u ranim jutarnjim satima 18. travnja, nakon što je Mariane pukao vodenjak, a carski rez prošao je bez ikakvih komplikacija.
Fotografkinje Patricia Vogel i Viviane Borges, koje su zabilježile trenutak, prisjetile su se događaja. “Kad smo stigle, bili su pomalo nervozni, ali sve je teklo prema očekivanjima. Porođaj je bio miran, a medicinski tim, kao i roditelji, djelovali su vrlo samouvjereno”, rekle su. “A onda se u 8:24, točno u trenutku rođenja djeteta, otac onesvijestio.”
Prema njihovim riječima, Maicon se brzo oporavio i ubrzo je mogao biti sa svojom kćeri. “Već se pet godina bavimo isključivo fotografiranjem porođaja. Zabilježile smo više od 1500 poroda i ovo je definitivno prizor koji smo već vidjele nekoliko puta”, izjavile su fotografkinje.
ULTRAORTODOKSNI Židovi, poznati kao Haredi, prosvjeduju u više izraelskih gradova zbog pokušaja vlasti da ih uključe u obveznu vojnu službu. Prosvjedi su izbili nakon što je država počela slati pozive za regrutaciju članovima njihove zajednice te nakon uhićenja pojedinih studenata vjerskih škola koji su izbjegavali služenje vojske.
Prosvjednici su u području Bnei Braka, blizu Tel Aviva, blokirali glavnu prometnicu i legli na cestu, čime su zaustavili promet. Policija je rasporedila dodatne snage i intervenirala kako bi uklonila okupljene.
Dugotrajni spor oko vojnog roka
Riječ je o dugotrajnom sporu u izraelskom društvu. Ultraortodoksni Židovi tradicionalno su izuzeti od vojne službe kako bi mogli studirati u ješivama, vjerskim školama, no taj je sustav posljednjih godina pod sve većim političkim i pravnim pritiskom.
Prosvjede predvode radikalnije skupine unutar zajednice, među njima i tzv. Jeruzalemska frakcija, koja okuplja desetke tisuća pripadnika i poznata je po organiziranju masovnih akcija protiv novačenja.
Na jednoj od blokada na cesti Route 4 kod Bnei Braka prosvjednici su uzvikivali da radije žele umrijeti nego služiti u izraelskoj vojsci, a snimke s mjesta događaja pokazuju spaljivanje izraelskih zastava i transparente s porukama protiv vojnog roka.
Policija je poručila da priznaje pravo na prosvjed, ali da neće dopustiti narušavanje javnog reda i blokiranje prometa. Istaknuli su da uklanjaju prosvjednike s više lokacija, uključujući Jeruzalem i Beit Shemesh.
Uhićenje studenta rasplamsalo prosvjede
Povod za eskalaciju bio je i slučaj studenta ješive Nehoraija Bachara, koji je uhićen i završio u vojnom zatvoru nakon što je izbjegavao regrutaciju. Vođa Jeruzalemske frakcije, rabin Azriel Auerbach, pozvao je na masovne prosvjede, poručivši da je riječ o “crvenoj liniji”.
“Tko ne izađe prosvjedovati zbog uhićenja studenta iz učionice, sudjeluje u progonu onih koji uče Toru”, poručio je Auerbach.
Napad na vojnika i incident ispred kuće zapovjednika
Napetosti su dodatno porasle nakon nasilnog incidenta u Beit Shemeshu, gdje su trojica pripadnika hasidske zajednice Breslov uhićena zbog napada na ultraortodoksnog vojnika izraelske vojske. Prema medijskim izvješćima, napadači su mu prijetili i obitelji.
Istodobno, skupina prosvjednika okupila se i ispred kuće zapovjednika vojne policije Yuvala Yamina u Aškelonu, gdje je došlo do sukoba s policijom. Vlasti tvrde da su prosvjednici upali u dvorište kuće dok je njegova obitelj bila unutra.
Netanyahu i Katz osudili nasilje
Na događaj su reagirali najviši državni dužnosnici. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu osudio je napad, poručivši da je riječ o “divljačkom i nasilnom činu” te zatražio odlučne mjere protiv odgovornih. Ministar obrane Israel Katz također je osudio incident i nazvao počinitelje “nasilnim kriminalcima”.
Načelnik Glavnog stožera izraelske vojske Eyal Zamir upozorio je da je napad na vojne dužnosnike i njihove obitelji “opasno prekoračenje granice”.
Vrhovni sud naložio mjere protiv onih koji izbjegavaju vojsku
Dodatni pritisak na ultraortodoksnu zajednicu dolazi i iz pravosuđa. Vrhovni sud Izraela naložio je vladi da uvede mjere protiv onih koji izbjegavaju vojnu službu, uključujući uskraćivanje socijalnih naknada i pokretanje kaznenih postupaka.
Sud je pritom ocijenio da je riječ o “svjesnom i dugotrajnom masovnom kršenju zakona”, čime je dodatno zaoštren sukob između države i dijela ultraortodoksne zajednice.
PREDSJEDNICA Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MMKS) Graciela Gatti Santana naložila je izradu neovisnog medicinskog vještačenja kako bi se razmotrio zahtjev osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića za privremeno ili prijevremeno puštanje na slobodu iz humanitarnih razloga.
Ratko Mladić, koji se nalazi u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih naroda u Haagu, izdržava kaznu doživotnog zatvora nakon što mu je u lipnju 2021. pravomoćno potvrđena presuda za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.
Zahtjev zbog narušenog zdravlja
Mladić u svom zahtjevu, podnesenom 23. travnja ove godine, tvrdi da boluje od uznapredovalog i nepovratnog zdravstvenog stanja nakon nedavnog medicinskog incidenta. Navodi kako mu se zdravlje značajno pogoršalo te da zbog toga daljnji boravak u pritvoru nije primjeren.
Uz zahtjev je priložio i medicinske nalaze dvojice liječnika koji su ga nedavno pregledali. U njima se navodi kako Mladić “boluje od teškog oboljenja koje, prema njihovim tvrdnjama, nije adekvatno izlječivo u pritvorskim uvjetima”.
Naloženo neovisno vještačenje
Predsjednica MMKS-a navela je da je Mladić i dosad bio pod redovitim liječničkim nadzorom, što uključuje izvještaje medicinske službe pritvorske jedinice i neovisnih stručnjaka.
U međuvremenu je, 17. travnja, dostavljen i privremeni izvještaj u kojem je potvrđeno da je Mladić prebačen na hitni prijem civilne bolnice te istog dana otpušten u stabilnom stanju. U izvještaju se napominje da se provodi liječenje “potencijalno reverzibilnog stanja”.
S obzirom na Mladićev zahtjev i priloženu medicinsku dokumentaciju, predsjednica Mehanizma ocijenila je da je prije odluke potrebno dodatno neovisno stručno mišljenje kako bi se utvrdilo postoje li “uvjerljivi humanitarni razlozi” za njegovo eventualno prijevremeno puštanje.
Navodno narušeno zdravlje
Zatraženim vještačenjem treba se obuhvatiti Mladićevo trenutačno zdravstveno stanje, dijagnoza i prognoza, moguće opcije liječenja, procjena životnog vijeka te primjerenost medicinske skrbi u pritvoru. Od vještaka se također očekuje da se očituju o navodima iz medicinskih podnesaka obrane. Tajništvu MMKS-a naloženo je da neovisni medicinski izvještaj dostavi do 1. svibnja.
Podsjetimo, u medijima su se proteklih dana pojavile informacije o navodnom puštanju Mladića iz zatvora zbog pogoršanog zdravstvenog stanja. Njegov sin također je apelirao i uputio zahtjeve Mehanizmu za očevo puštanje, što je izazvalo brojne osude i reakcije, osobito među udrugama žrtava iz Bosne i Hercegovine.
(index.hr)
NATO se nije izravno uključio u američko-izraelski rat u Iranu, no sukob je svejedno razotkrio pukotine u obrambenim sposobnostima Saveza, zbog kojih bi se teško nosio s eventualnim napadom Rusije, piše Politico.
“Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku nisu odvojeni fenomeni, iz oba možemo puno naučiti dok razmišljamo o ratovima budućnosti”, izjavio je general Dominique Tardif, zamjenik načelnika francuskih zračnih snaga. “Te združene lekcije trebale bi nam omogućiti da bolje razumijemo kako usmjeriti razvoj naših sposobnosti.”
Europski vojni dužnosnici upozorili su da bi Moskva mogla biti u stanju napasti neku od članica Saveza do 2029. godine, ističući hitnu potrebu za borbenom spremnošću i političkom kohezijom. Portal Politico razgovarao je s desetak diplomata, sadašnjih i bivših dužnosnika NATO-a te obrambenih stručnjaka, od kojih su neki zatražili anonimnost, kako bi utvrdio pet ključnih nedostataka Saveza koje je rat na Bliskom istoku iznio na vidjelo.
1. Ponestaje streljiva
Rat u Iranu jasno je naglasio manjak streljiva u NATO-u. Sjedinjene Države potrošile su otprilike polovicu svoje cjelokupne zalihe ključnih protuzračnih projektila Patriot, dok su francuski dužnosnici upozorili da su se zalihe njihovih projektila Aster i Mica počele smanjivati već u prva dva tjedna rata. Obrambene tvrtke poput Rheinmetalla i MBDA također su ukazale na rastuću potražnju i prijeteće nestašice.
Ako SAD nastavi preusmjeravati svoju pozornost na indopacifičku regiju, “značajni resursi bit će povučeni” iz Europe, rekao je jedan visoki diplomat NATO-a. “Tih resursa imamo premalo.”
Ako NATO ne promijeni smjer, Rusija “će nas zgraziti”, upozorio je Calvin Bailey, zastupnik britanske vladajuće Laburističke stranke u parlamentarnom odboru za obranu. S obzirom na to da Moskva proizvodi “6000 do 7000” jurišnih dronova kamikaza mjesečno, saveznici u NATO-u ostali bi bez svojih skupocjenih protuzračnih projektila u roku od “nekoliko tjedana”, rekao je Justin Bronk, viši istraživač na Kraljevskom institutu za obrambene studije (RUSI).
To stvara “hitnu potrebu za cjenovno pristupačnijim presretačima zrak-zrak”, dodao je, tvrdeći da bi se NATO trebao usredotočiti na jeftinije alternative Patriotu, poput laserski navođenog projektila AGR-20, te graditi pasivnu obranu poput ojačanih betonskih skloništa za zrakoplove. Prema izvoru upoznatom s temom, nestašice streljiva bit će glavna tema na summitu čelnika NATO-a u srpnju.
2. Zračna inferiornost
Sposobnost Irana da nastavi bombardirati susjedne zaljevske države s više od 5000 napada raketama i dronovima unatoč američkoj zračnoj kampanji pokazuje “jasna ograničenja u očekivanjima da se neka zemlja može pokoriti bombardiranjem” konvencionalnim zrakoplovima, rekao je Pieter Wezeman, viši istraživač na Stockholmskom međunarodnom institutu za istraživanje mira.
Kao odgovor, NATO mora preispitati koncept zračne dominacije i tražiti kreativna rješenja za odvraćanje Rusije. To uključuje ubrzano ulaganje u precizno oružje dugog dometa sposobno gađati moskovske pogone za proizvodnju dronova i vojne lokacije duboko unutar zemlje, rekao je Bronk.
“Ako uspijemo ostvariti zračnu nadmoć nad spornim područjem, onda bi i sama Europa mogla uništiti ruske snage na tlu”, kazao je, predlažući jačanje nabave američkih projektila AGM-88G dometa do 300 kilometara. Dva diplomata Saveza potvrdila su da je rat u Iranu već potaknuo nove rasprave unutar NATO-a o potrebi za većim sposobnostima dubokog udara, dok ove godine započinju razgovori o sljedećem četverogodišnjem ciklusu planiranja obrane.
3. Preslabe mornarice
Ograničeno europsko raspoređivanje snaga kao pomoć zaljevskim saveznicima također je razotkrilo golema nedovoljna ulaganja u mornarice članica NATO-a. Najočitiji primjer je Ujedinjeno Kraljevstvo. Nakon što su trebala tri tjedna da se razarač HMS Dragon uputi prema Sredozemlju, brod je vraćen u luku zbog tehničkog kvara.
To i ne čudi. Britanski zapovjednik mornarice, general Gwyn Jenkins, prošlog je mjeseca priznao da Kraljevska mornarica nije spremna za rat, dodavši da i drugi saveznici zaostaju. Kanadski premijer Mark Carney prethodno je izjavio da je manje od polovice flote njegove zemlje operativno.
“Od 2022. puno smo se više usredotočili na kopnene snage, a sada odjednom uviđamo da je raspoloživost flote diljem NATO-a doista prilično loša”, rekao je Ed Arnold, bivši dužnosnik NATO-a.
U bilo kakvom sukobu s Moskvom, mornarice će biti ključne za lov na podmornice u blizini ruskog sjevernog poluotoka Kole i neutraliziranje plovila opremljenih krstarećim projektilima dugog dometa Kalibr, rekao je Sidharth Kaushal, stručnjak za pomorsku sigurnost pri institutu RUSI. NATO također mora poboljšati zajedničke objekte za održavanje brodova, riješiti manjak osoblja i ulagati u fleksibilna plovila prilagodljiva različitim misijama, po uzoru na nizozemski program višenamjenskih brodova za potporu.
4. Trajno nejedinstvo
Rat je također produbio podjele unutar NATO-a. Europa je odbila zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom potporom, što je navelo Washington da počne razmatrati protumjere. To izaziva novu zabrinutost unutar Saveza, rekla su dva diplomata. U međuvremenu, Trump je nastavio kritizirati NATO, opetovano ga nazivajući “tigrom od papira”.
Rizik nakon Irana, dodao je Arnold, jest da u slučaju napada Moskve “predsjednik može reći: ‘Ovaj put se nećemo miješati'” ili se obvezati samo na ograničeno slanje snaga. Kao odgovor, europske prijestolnice moraju usvojiti isti “transakcijski pristup” kao Trump, rekao je Anders Fogh Rasmussen, bivši glavni tajnik NATO-a. Svoju potporu ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca trebale bi jasno povezati s američkom predanošću NATO-u.
Također je upozorio protiv daljnjeg povlađivanja Trumpu, što je ključan dio pristupa glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea američkom predsjedniku. “Vrijeme laskanja je prošlo”, poručio je Rasmussen.
5. Ukrajina je važna
Samo nekoliko dana nakon početka rata u Iranu, Ukrajina je poslala svoje stručnjake za bespilotne letjelice da pomognu zemljama diljem Bliskog istoka. Oni su dobro upućeni u korištenje domaćih presretača za obaranje iranskih dronova tipa Shahed, kakve koristi i Rusija. Kijev je na kraju potpisao desetogodišnja obrambena partnerstva sa zaljevskim državama.
NATO je brzo proširio svoje institucionalne veze s Ukrajinom, od zajedničkog centra za obuku i istraživanje u Poljskoj do vojnih posjeta Kijevu i novoosnovanog industrijskog programa za nabavu inovativne tehnologije iz te zemlje, nazvanog UNITE-Brave NATO. Savez bi sada trebao raditi na uspostavi “pojasa” protudronskih sustava bliže ruskoj granici kao prve linije obrane, rekao je Bronk.
Dva diplomata NATO-a izjavila su da bi Savez mogao učiniti više na jačanju industrijskih veza s Ukrajinom, uključujući i veća sredstva za program UNITE-Brave. “Ukrajina djeluje kao pružatelj sigurnosti”, rekao je treći diplomat NATO-a. Rat u Iranu je “to i dokazao”.
(index.hr)
AMERIČKI predsjednik Donald Trump zaprijetio je smanjenjem broja američkih vojnika u Njemačkoj, što je najnoviji potez u rastućem sporu sa saveznicima iz NATO-a. Prijetnja dolazi nakon izjave njemačkog kancelara Friedricha Merza da je Iran “ponizio” Ameriku u pregovorima.
Svađa oko pregovora s Iranom
Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio kako njegova administracija “proučava i razmatra moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj” te da će odluka biti donesena “u kratkom roku”. Povod za Trumpovu reakciju je izjava njemačkog kancelara Friedricha Merza od ponedjeljka, koji je ocijenio da je Trumpov tim nadigran u pregovorima s Iranom o završetku rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca.
“Iranci su očito vrlo vješti pregovarači, ili bolje rečeno, vrlo vješti u nepregovaranju. Pustili su Amerikance da putuju u Islamabad i onda se vrate bez ikakvog rezultata”, rekao je njemački kancelar. Merz je kritike ponovio i jučer, naglasivši da Europa “trpi” posljedice zatvaranja tjesnaca.
Trump je uzvratio optužbom da Merz smatra kako je “u redu da Iran ima nuklearno oružje” i poručio mu da “ne zna o čemu govori”. Prošlog tjedna Trump je otkazao drugi put američkih pregovarača u Islamabad, a pregovori o iranskom nuklearnom programu i Hormuškom tjesnacu od tada su u zastoju.
Nove napetosti u NATO-u
Iako je Merz u srijedu pokušao ublažiti situaciju, odbacivši Trumpove komentare i rekavši da je njihov odnos “dobar kao i uvijek”, predsjednikova prijetnja povlačenjem vojnika vjerojatno će izazvati zabrinutost u Berlinu i cijeloj Europi.
Ovaj potez događa se u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i tradicionalnih europskih saveznika, pri čemu je Trump sve glasniji u prijetnjama povlačenjem iz NATO saveza.
Trump je 1. travnja izjavio da “bez ikakve sumnje” razmatra izlazak iz NATO-a jer europski saveznici nisu sudjelovali u američko-izraelskom ratu protiv Irana niti pomogli osigurati strateški važan Hormuški tjesnac.
Takav potez bio bi katastrofalan za europsku sigurnost, no smatra se malo vjerojatnim zbog američkog zakona iz 2024. koji predsjedniku brani povlačenje iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili odluke Kongresa. Stručnjaci stoga smatraju da bi Bijela kuća umjesto toga mogla poduzeti korake koji potkopavaju savez, ali ne znače i potpuno povlačenje. Jedan od takvih scenarija upravo je povlačenje američkih snaga iz Europe.
“Najgora kriza u povijesti saveza”
Prema podacima Ministarstva obrane SAD-a, u Europi je stacionirano preko 68.000 američkih vojnika. Najveći kontingent nalazi se u Njemačkoj, gdje ih je prema podacima Kongresne istraživačke službe 2024. bilo više od 35.000, dok njemački mediji navode i veći broj, oko 50.000. Trump je tijekom oba svoja mandata neprestano kritizirao NATO, optužujući članice da “iskorištavaju” SAD jer ne izdvajaju dovoljno za svoje obrambene proračune.
Posljednji predsjednikovi potezi, poput prijetnje invazijom na Grenland i nazivanja saveznika “kukavicama” jer odbijaju pomoći u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, naveli su stručnjake da ovu situaciju opišu kao “najgoru krizu s kojom se NATO ikada suočio”.
Ivo Daalder, koji je od 2009. do 2013. bio američki predstavnik pri NATO-u, ovog je mjeseca izjavio kako je “teško zamisliti da bi ijedna europska zemlja sada mogla ili htjela vjerovati da će je Sjedinjene Države doći braniti”.
Samo nekoliko sati prije Trumpove objave, američki državni tajnik Marco Rubio razgovarao je s njemačkim ministrom vanjskih poslova Johannom Wadephulom o Iranu i važnosti osiguranja slobodne plovidbe u Hormuškom tjesnacu. Trump je u srijedu također objavio da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te predložio “kratko primirje” u Ukrajini.
(index.hr)
Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani pozvao je kralja Charlesa da “vrati” vrijedni dijamant Koh-i-Noor, koji je Britansko carstvo odnijelo s indijskog potkontinenta u 19. stoljeću, tokom trećeg dana državne posjete monarha u srijedu.
Prije nego što je pozdravio Charlesa i kraljicu Camillu na komemoraciji povodom napada 11. septembra, Mamdani je upitan o čemu bi razgovarao s kraljem ako bi imao priliku.
– Ako bih razgovarao s kraljem, osim toga, vjerovatno bih ga ohrabrio da vrati dijamant Koh-i-Noor – rekao je ljevičarski gradonačelnik, dodajući da mu je prioritet odavanje počasti žrtvama terorističkih napada.
Nije jasno da li je Mamdani zaista pokrenuo ovu osjetljivu temu tokom susreta s Charlesom.
Monarh je viđen kako se smije i kratko razgovara s Mamdanijem nakon što su se rukovali.
Dijamant od 106 karata, koji se čuva u Londonu, jedan je od najvažnijih dijelova britanskih krunskih dragulja i krasi krunu kraljice Elizabete.
Vlasništvo nad ovim draguljem osporavano je kroz stoljeća – prolazio je kroz ruke mogulskih careva, iranskih šahova i sikhskih maharadža prije nego što ga je Kraljevstvo Pendžab ustupilo kraljici Viktoriji 1849. godine kao dio mirovnog sporazuma.
Indija je više puta, bez uspjeha, tražila povrat ovog neprocjenjivog dragulja.
Iako nema sumnje da je dijamant iskopan u Indiji, njegova kasnija historija miješa mit i činjenice, a pravo na njega polažu i druge zemlje, uključujući Afganistan, Iran i Pakistan.
Političar iz antiimigracijske stranke Reform UK brzo je osudio ove komentare kao “uvredu za našeg kralja”.
– Ovaj prekrasni dijamant trenutno je izložen u Londonu – rekao je portparol za unutrašnje poslove Zia Yusuf u objavi na platformi X. “Tu će i ostati.”
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom o ratu u Ukrajini i situaciji na Bliskom istoku, rekao je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov.
Prema njegovim riječima, Putin je izrazio spremnost na privremeno primirje u Ukrajini povodom obilježavanja Dana pobjede, koji Rusija slavi 9. maja. Trump je podržao tu inicijativu, tvrdi ruski zvaničnik. Razgovor, koji je trajao oko sat i pol, bio je usmjeren na rat u Ukrajini, mirovne napore te aktuelno primirje između SAD-a i Irana.
Iako je odbacio potpuno i bezuslovno primirje koje je predložio Kijev, Putin je više puta predlagao privremena i ograničena primirja tokom ruske invazije na Ukrajinu. Ukrajina tvrdi da je Rusija više puta kršila ranija primirja, bilježeći više od 400 kršenja tokom navodnog prekida vatre proglašenog za pravoslavni Uskrs.
Ovogodišnja moskovska parada za Dan pobjede trebala bi se prvi put od 1945. godine održati bez tenkova i druge teške vojne opreme. Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je da je ta odluka povezana s “trenutnom operativnom situacijom”.
Trenutno nije planiran razgovor između Trumpa i Volodimira Zelenskog, ali to se može vrlo brzo promijeniti, rekao je za Kyiv Independent izvor blizak Uredu ukrajinskog predsjednika.
Trump je Putinu rekao da je dogovor o okončanju rata između Rusije i Ukrajine blizu, prenosi Ušakov. Ruski predsjednik je, s druge strane, naveo da ruske snage nastavljaju napredovati u Ukrajini i da mogu ostvariti pobjedu, iako Moskva “preferira to postići pregovorima”, rekao je Ušakov.
Američki mirovni napori uglavnom su zastali, jer Moskva nastavlja insistirati na teritorijalnim zahtjevima koje Kijev odbija, dok se Trumpova pažnja u međuvremenu usmjerila na Bliski istok.
