Da li Bišćani koriste usluge usluge privatnih zdravstvenih ustanova? Koliko često? Koji su najčešći razlozi korištenja privatnih zdravstvenih ustanova?
Pogledajte odgovore u anketi u video prilogu:
Za sutra je zakazana redovna sjednica Skupštine USK na kojoj će biti rasprave o nekoliko bitnih materijala, a između ostalog i dugo najavljivani Rebalans Budžeta Unsko-sanskog kantona za 2017. godinu.
Iako nekako tiho, za razliku od bure koja puše u Krajini kada je riječ o politici, uoči sjednice na kojoj će se raspravljati o pola milijarde KM, prvi se oglasio poslanik Jusić Nisvet.
Poslanik Jusić je bio u žiži javnosti u proteklom periodu kada je bilo riječi o podršci Vladi USK, ali i o kreditnom zaduženju Kantonalne bolnice. Iako rijetkost u političkoj Krajini, Jusić je zadržao princip i odluku koje se drži i koju je javno iznio prije više od godinu dana.
O političkim principima, portal USN.ba je najavio da će pisati i u narednom periodu, a svojevrsni serijal je započet prije nekoliko dana kada je objavljen prilog o političkim principima u Gradu Bihaću.
No, vratimo se na sjednicu Skupštine USK, sjednicu na kojoj će se raspravljati o pola milijarde konvertibilnih maraka. Možda potpuno nesvjesni, ali ovo je “najskuplja” sjednica Skupštine od postojanja Unsko-sanskog kantona. Naime, na sjednici će se raspravljati o već pomenutom Rebalansu Budžeta koji iznosi preko 200 mil. KM, o Nacrtu Budžeta za 2018. godinu koji također iznosi preko 200 mil. KM, te o finansijskom planu ZZO za 2018. godinu koji iznosi preko 100 mil. KM. U zbiru, preko 500 mil KM ili pola milijarde konvertibilnih maraka.
Već spomenuti zastupnik Jusić, sinoć se oglasio na društvenim mrežama i obavijestio javnost da je podnio određene amandmane na Rebalans Budžeta, a uglavnom se tiču boračke populacije, prenosimo komentar zastupnika Jusića u cjelosti:
Piše: Mevlida Abdagić
Ovo je Maida Abdagić. Jučer je proslavila svoj osamnaesti rođendan. Prije otprilike 1,5 mjesec dijagnosticiran joj je tumor na mozgu. Liječenje u Bosni i Hercegovini nije moguće,a isto tako naša država “nije u mogućnosti” da obezbijedi sredstva za njeno liječenje van granica naše države. Sav teret je pao na leđa njenih roditelja. S obzirom da svaki roditelj za svoje dijete želi najbolje i oni su svu dokumentaciju poslali van granica BiH,u više zemalja. Potvrdan odgovor su dobili iz klinike u Mainzu (Njemačka) gdje je tim ljekara na konziliju razmotrio slučaj i stoje iza toga da mogu pomoći. Međutim,radi se o velikoj svoti novca i roditelji nisu u mogućnosti sami podnositi troškove. Jedna operacija košta u prosjeku 20 000€,a kod nje su potrebna 2 operstivna zahvata. Bez obzira na dijagnozu koja je postavljena prije otprilike 1,5mj ona nije željela napustiti školsku klupu i svoje drugare i niko joj nije htio uskratiti njene želje. Maturantica je srednje ekonomske škole u Cazinu gdje profesori imaju samo riječi hvale za nju. Njeni Ćoralići su ponosni na nju. Uskoro će biti objavljen i broj žiro računa za uplatu,a do tada Maidi možete direktno uručiti svoje donacije. Nalazi se u Ćoralićima,kuća u blizini Frizerskog salona “Rifeta” i Caffe bar-a “Dandy”.
Budimo humani i pokažimo još jednom da smo zajedno jači. Ukoliko neko ne zna Maidu i njene roditelje,a želio bi pomoći,može kontaktirati broj 061-295-204
Za našu Maidu!
Državna kompanija „Autoceste FBiH“ raspisala je jučer javni poziv za izradu idejnog projekta i studije izvodljivosti za dionicu brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša, saznaje „Dnevni avaz“.
Prvi korak
Vrijednost ugovora za ovu vrstu posla bez PDV-a iznosi 350.000 maraka, a poziv je jučer zvanično objavljen i u „Službenim novinama BiH“.
Ovo je prvi korak da se Krajina konačno poveže brzom cestom sa Sarajevom, na šta se čeka 20 godina. Ukupna udaljenost od Bihaća do Velike Kladuše iznosi oko 78 kilometara.
U pozivu je navedeno da je predmetnom nabavkom obuhvaćena izrada svih faza idejnog projekta trase i objekata s fizibiliti studijskom dokumentacijom buduće brze ceste:
– Zaobilaznica Bihaća (interregionalno čvorište spoj s brzom cestom Ključ – Bosanski Petrovac – Bihać) – zaobilaznica Cazina – zaobilaznica Velike Kladuše – granica Hrvatske – navodi se u pozivu.
Također, navodi se da je potrebno završiti i sve elaborate potrebne za ishođenje urbanističke saglasnosti.
Procjena troškova
U pozivu se traži i izrada projekta i nacrta te procjena troškova ove dionice.
„Autoceste FBiH“ za plansku dokumentaciju imaju već spremne oko 2,5 miliona maraka, dok se ukupna cijena gradnje ne navodi.
U oktobru održan sastanak u Bihaću
Sredinom oktobra u Bihaću je održan sastanak Uprave „Autocesta FBiH“ s predstavnicima Grada Bihaća i lokalne zajednice, a radi konačnog definiranja trase kako bi se konačno Krajina povezala brzom cestom. Tada je konstatirano da je što prije potrebno povezati Bihać s Velikom Kladušom i da su pare za idejni projekt spremne.
Mnogo je interesovanja pobudila današnja press konferencija lidera opozicije u Gradu Bihaću. Nakon što su se osvrnuli na BBI galeriju o čemu je portal USN.ba danas pisao, učesnik press konferencije, vijećnik Irman Alijagić se osvrnuo na priču oko idejnog projekta aerodroma u Golubiću.
On je u svom obraćanju prisutnima još jednom potvrdio navode stručnjaka, a referirajući se na dopis udruženja arhitekata, kako je priča oko idejnog projekta krajnje nestručna i neprofesionalna.
Polaznici Policijske akademije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, njih 106, danas su promovirani u čin policajca.
Oni su 31. generacija polaznika akademije, a na svečanosti u Sarajevu koja je upriličena tim povodom ministar unutrašnjih poslova FBiH Aljoša Čampara je kazao da su mladi ljudi kvalitetno obrazovani, a da će znanja koja su stekli razvijati kroz policijsku praksu.
“Posao za koji ste se opredijelili je pun izazova, i ponekad vas jedna greška može koštati policijske karijere, zato uvijek imajte to na umu”, rekao je Čampara.
Izrazio je nadu da će mladi policajci opravdati povjerenje koje su im građani dali.
“Vrijednost policijskog posla se mjeri zadovoljstvom građana”, istakao je Čampara.
Uime Policijske akademije FMUP-a Nusret Beširević je kazao da je u protekloj godini na Policijskoj akademiji različite vidove obuke pohađalo 4.365 polaznika, a da se trenutno na obuci nalazi 165 polaznika za čin policajca i 17 polaznika za čin mlađi inspektor. Dodao je da su iskazane potrebe za osnovnom policijskom obukom u 2018. godini za još oko 500 polaznika.
“Generacija koja je završila osnovnu policijsku obuku za čin policajca, 31. po redu uspješno je prošla obuku s prosječnom ocjenom 3,90, a najbolji je drugi vod sa prosječnom ocjenom 4,11”, naveo je Beširević.
Naglasio je da je ostvareni napredak od generacije do generacije evidentan te da to potvrđuju povratne informacije iz policijskih agencija za čije potrebe se vrši obuka.
Danas promoviranih 106 polaznika dolaze iz MUP-a Tuzlanskog kantona (60), iz Unsko-sanskog kantona (45) i jedan iz MUP-a Bosansko-podrinjskog kantona.
U Gradskoj upravi Bihaća održan je prvi radni sastanak tima za organizaciju 46. Internacionalne Una regate 2018. Riječ je o prvom sastanku na kojem će menadžment Nacionalnog parka Una predstaviti program i plan za Una regatu koja će početi 25. jula i trajati će do 28. jula 2018. godine.
Kako je istaknuto na današnjem sastanku već u januaru će predstavnici NP Una, Grada Bihaća i Općine Bosanska Krupa prezentirati javnosti aktivnosti oko organizacije Una regate kao jedinstvenog turističkog brenda koji je ove godine vratio stari sjaj, okupivši veliki broj učesnika, uz kvalitetne programske i prateće sadržaje.
Želja organizatora je da Una regata slijedeće godine napravi pomak u organizacijskom i programskom smislu, a u toku su i pregovori oko muzičkog dijela Una regate koji bi svoj vrhunac trebao imati koncertom u gradu Bihaću tokom prolaska Una regate, te na cilju regate u Bosanskoj Krupi.
U prostorijama Gradskog odbora SDA Bihać danas je održana konferencija za medije. Prisutnima su se obratili predsjednik povjereništva SDA Bihać Hadis Jusić i vijećnici u Gradskom vijeću Bihać Hamdija Abdić i Irman Alijagić. Na konferenciji je bilo govora o idejnom rješenju aerodroma na lokaciji Golubići, proteklim izborima za predsjednike i savjet MZ Bihaća i BBI centru.
Po prvi put, nakon hapšenja, novinarima se obratio i Hamdija Abdić Tigar. Abdić je kazao da pojedini mediji vrše pritisak na Sud i Tužilaštvo USK, te zbog njihovih izvještavanja vezanog za slučaj “Šantić” bit će primoran da tuži, kako medijske kuće za koje rade, tako i lično novinare.
Krivično vijeće Kantonalnog suda u Bihaću ukinulo je Rješenje sudije za prethodni postupak tog suda kojim je odlučeno da Hamdiji Abdiću i ostalim osumnjičenim za ubistvo Vlade Šantića ne bude određen pritvor.
Podsjećamo, Hamdiji Abdić, Dedi Karabegović, Jasmir Topal, Enver Keranović i Ramiz Bajramović su uhapšeni zbog postojanja sumnje da su počinili krivično djelo ubistva generala HVO Vlade Šantića koje se desilo u noći 8. na 9. mart 1995. godine u Bihaću.
Krivično vijeće Kantonalnog suda u Bihaću ukinulo je Rješenje sudije za prethodni postupak tog suda kojim je odlučeno da Hamdiji Abdiću i ostalim osumnjičenim za ubistvo Vlade Šantića ne bude određen pritvor, potvrđeno je za Klix.ba iz Kantonalnog suda u Bihaću.
“Žalba je uvažena, Rješenje sudije za prethodni postupak ukinuto, a predmet je ponovo vraćen sudiji za prethodni postupak”, kazala je za naš portal Fata Nadarević, predsjednica suda.
Prema njenim riječima, navedenu odluku Krivično vijeće donijelo je jučer, a danas je otpremljena strankama u procesu.
“Sudija za prethodni postupak će u zakonskom roku ponovo odlučivati u ovom predmetu”, istakla je Nadarević.
Podsjećamo, prijedlog Tužilaštva USK za određivanjem mjere pritvora Hamdiji Abdiću, Dedi Karabegoviću, Jasmiru Topalu, Enveru Keranoviću i Ramizu Bajramoviću zbog sumnje da bi mogli utjecati na istragu i da bi njihovim puštanjem na slobodu moglo doći do uznemirenja javnosti, Kantonalni sud u Bihaću je odbacio 12. decembra, nakon čega su pušteni na slobodu.
Oni su dan ranije uhapšeni zbog postojanja sumnje da su počinili krivično djelo ubistva generala HVO Vlade Šantića koje se desilo u noći 8. na 9. mart 1995. godine u Bihaću, naveli su iz Tužilaštva USK.
Završio sam dva fakulteta, elektrotehniku i informatiku, ali nikada nisam radio u struci. Jednom sam došao u jednu firmu da instaliram neke programe na kompjutere, a u to vrijeme smo snimali ”Večernju školu”. Kad sam se pojavio na vratima gazda me pitao: „Je li ovo skrivena kamera?“ Onda sam odustao do toga.
On je glumac, komičar i televizijski voditelj, koji nam dolazi iz susjedne Hrvatske, a čije porijeklo je iz Bosne i Hercegovine. Za njega kažu da je kreativan na svakom polju i da se podjednako dobro snalazi u svakom poslu koji započne.
Humorističke serije ”Cimmer fraj” ”Večernja škola” i ”Kud’ puklo da puklo” zasigurno će vas asocirati na Zlatana Zuhrića – Zuhru.
Mali stan
Sa Zuhrom smo razgovarali o njegovim prvim projektima na radiju, školovanju, radu na serijama koje su stekle veliku popularnost i u Bosni i Hercegovini, ali i filmovima u kojima je glumio. Zuhrić nam otkriva koliko je danas teško nasmijati publiku, ali i koliko je bio težak njegov životni put, te zašto ga nakon završenog Fakulteta elektrotehnike klijenti nisu shvatali ozbiljno, piše “Expresstabloid“.
Otac vam je porijeklom iz Cazina, majka iz Dubrovnika, a vi ste rođeni u Zagrebu. Po čemu pamtite vaše djetinjstvo i školske dane?
–To je bila jedna jako čudna kombinacija, taj susret mojih roditelja. Ali eto, tata je studirao na fakultetu u Zagrebu i postao mašinski inžinjer. Mama je radila u to vrijeme u dekanatu i bila je starija od njega osam godina. Moj otac je bio vedrog duha i non – stop se šalio i njoj je to bilo jako čudno. Tako su se i upoznali i vjenčali. No, imao sam lijepo djetinjstvo. Živjeli smo u jednom malo stančiću, a iza te zgrade je bila jedna ciglana i to je za nas djecu bilo genijalno, jer od cigle smo mogli da pravimo svašta. Lijepo sam odrastao.
Kažu li vam da nosite nešto krajiško u sebi?
–Kažu mi, kako da ne. Moram priznati da ja to s ponosom nosim. Krajišnici su fini ljudi, ljudi od riječi, ljudi koji se drže nekih principa. Moj stari je bio takav i to je i meni prenio. Bitno je u životu da se ljudi drže za riječ, a jarci za rogove, a ja se i toga držim danas jer mislim da to donosi puno uspjeha i pozitive kod ljudi. No to je postala rijetkost, nažalost.
Posjetite li Cazin?
–Kada mi obaveze dozvoljavaju naravno da posjetim Cazin. Tamo me dočekaju dobri ljudi iz grada. Oni su ponosni što ja gotovo uvijek ističem da mi je tata uz Cazina a i ja sam ponosan na to. Drago mi je da se Cazin razvija i da ima mnogo poduzetnika. Posljednji put kad sam bio sam dobio med od cvekle i to mi je bilo jako čudno. Onda sam shvatio da pčele lete na cvijet od cvekle i tako proizvode med. Moram priznati da je učinkovit.
Završili ste Fakultet elektrotehnike i informatike. Otkud u glumačkim vodama, jeste li radili u struci?
–Jesam. Završio sam dva fakulteta, elektrotehniku i informatiku, a budući da je otac bio mašinski inžinjer nikada nisam ni mislio da ću ići u glumačke vode. Pa moj prvi angažman na radiju niko nije shvatao ozbiljno, pa čak ni moji roditelji. Prvo sam bio tonac, pa su me zvali da idem u neku emisiju, odakle se izrodio projekat ”Zločesta djeca”. Iz ”Zločeste djece” je nastala ”Večernja škola” i onda sam dobio svoj šou program. Pazite nikada nisam radio u struci. Jednom sam došao u jednu firmu da instaliram neke programe na kompjutere, a u to vrijeme smo snimali ”Večernju školu”. Kad sam se pojavio na vratima te kompanije gazda me pitao: „Je li ovo skrivena kamera?“ Onda sam odustao do toga.
Prisjetimo se ”Zločeste djece”. Kako danas gledate na to?
–Pa to je bio i projekat i pokret. Mnogi ljudi se sjećaju da je tih 80-tih, ne samo u Hrvatskoj, sve cvjetalo na sve strane. Ja se sjećam da je iz Sarajeva došla hrpa bendova, u Splitu se pojavio Dino Dvornik, u Ljubljani je sve bilo za deset, u Sarajevu smo imali Radio ”202”. Svi smo sarađivali. ”Zločesta djeca” su u to vrijeme bila ”kec na jedanaest”, jer se puno kritički i satirički govorilo o svim pojavama. Danas je drugačije, emisije se ukidaju zbog satire, ukidaju se zato što kritikuju vlast.
Vrhunac popularnosti ste doživjeli sa Željkom Pervanom, u serijalu ”Večernja škola”. Koliko vam je zapravo to bila odskočna daska za neke buduće projekte?
–U potpunosti je to bila odskočna daska, jer je kao ideja, ”Večernja škola” bila sasvim novi format. Otkrit ću vam sada nešto. Naime, u ”Večernjoj školi” nikad nisamo imali napisanu niti jednu jedinu riječ teksta, a kamoli neki scenario. Sve je bila improvizacija, sve je bilo ”iz glave” i sve je bilo u tom trenutku i vjerovatno su te emisije zato bile toliko i popularne. Umjesto gledatelja smo naglas govorili neke stvari i zbog toga je vjerovatno ta emisija i bila tako dobro prihvaćena. To je definitivno najljepši period u mojoj karijeri.
Kako ste uvijek uspijevali biti zanimljivi, a unijeti dozu zdravog humora u ovaj projekat, koji se, kako kažete, radio bez scenarija?
–U tom periodu kada smo to radili je bilo jako promjena i psiholoških i socioloških i svakih drugih. Tema za razgovor je bilo jako puno. Dalje, Pervan je bio nezamjenjiv, čovjek koji u sekundi reaguje. Ta naša inspiracija i entuzijazam su bili bezgranični. Malo toga je na kraju i prikazano koliko je zapravo proizvedeno.
Je li za vrijeme emitovanja ”Večernje škole” bilo nekih neugodnih situacija. Biste li danas mogli raditi sličan projekat?
–Čak i ne. Zato kažem da je danas najgore vrijeme za to jer se svi osjećaju nekako jako povrijeđeno, pogotovo što j epolitička korektnost poprimila neki drugi oblik. Pustimo stvari koje ne možemo na komičan i satiričan način kritikovati. Uostalom, cijela Bosna je odrasla na ”Top listi nadrealista”, a mi smo imali sličnu situaciju. Danas se to kao ne smije. Ne smiješ čak ni reći da političar ima masnu kosu, jer on će odmah reagovati. Ovo vrijeme je puno gore nego prije.
Pozorište i film
Šta vam je draže, pozorište ili film?
–To je vječno pitanje. Kao što je atletika kraljica sportova tako je i pozorište nešto što se događa tog trenutka, izađeš na scenu, odradiš predstavu i ne možeš ništa vratiti. Ako si nešto zabrljao gotovo je, ako si uspostavio dobar kontakt s publikom onda je to to. Na filmu je to drugačije. Scene možeš toliko puta ”polirati”, toliko puta ponavljati dok ih ne dovedeš do perfekcije. Što se osjećaja tiče pozorište je pravi osjećaj, a film je kralj kad je priča u pitanju i uživaš naprosto u dočaravanju.
Koliko je danas teško nasmijati publiku?
–Uvijek je bilo teško. Ja se sjećam nekih gostovanja recimo po Bosni koje smo radili Enis i ja. Ako smo mi raspoloženi, a što jesmo bili uvijek, publika to osjeti i osjećaj je s obje strane fantastičan. Bude nam drago kada sretni i zadovoljni odu kući. Tako je bilo na većini mjesta gdje sam nastupao.
Kako se opuštate, ko Vas nasmijava privatno?
–Pa kada bi pitali moju suprugu ili sina sigurno vam ne bi rekli da sam privatno nešto smiješan. Jer kad sve ovo ”izvjetrite” iz sebe postanate dosadan ukućanin koji gleda tv. Mene opušta gledati emisije o morskim psima što me odvede na skroz drugu stranu, ali naravno ima iskrica humora. Na mnoge situacije regujem drugačije. Kada bi neko živio sa mnom, rekao bi sigurno da moj život nije ništa posebno. No, od oca sam naučio da u životu i u najtežim trenucima ima stvari kojima se možeš veseliti i od srca nasmijati.
Enis je fenomenalan
Popularna humoristička serija ”Cimmer fraj”, imala je veliku gledanost i u BiH, no snimljene su samo dvije sezone. Zbog čega?
–Dvije sezone te serije su snimljene i onda se stalo. No, mislim da je tako i bilo planirano. Uvijek imamo problem sa produkcijama. Ako ste primijetili u toj seriji je trebalo biti više eksterijera. Vi ste znali da je to serija iz Dalmacije, ali samo po govoru, jer sve se snimalo u zatvorenom prostoru. Onda su počele neke štednje, tekstovi su postali malo glupi. Mislim da je tu seriju na svojim leđima, kao i ”Našu malu kliniku”, najviše nosio Enis Bešlagić koji je stvarno fenomenalan.
