Dok u Bihaću danas živi oko 56.000 ljudi, procjenjuje se da je migranata i do 6.000. Šta će se desiti s njima nakon što u ponedjeljak Grad Bihać prestane s opskrbljivanjem kampa Vučjak uslijed nebrige države za migrantskom krizom, ostaje da vidimo, ali sigurno je kako će nastaviti lutati Bihaćom kojeg su, čini se, prihvatili kao grad u kojem žive godinama.
Istina je da gotovo dvije godine Bišćani i Krajišnici domaćinski prihvataju i dočekuju unesrećene izbjeglice pružajući im svu potrebnu pomoć, od hrane, vode, smještaja, odjeće… Međutim, uz gotovo dvije stotine migranata, koliko ih dnevno pristiže u Bihać, situacija je eskalirala. Tako je danas, procjenjuju bihaćke vlasti, 90 posto migrantske krize u našoj zemlji usmjereno prema Bihaću, devet posto prema Velikoj Kladuši, a tek jedan posto u ostatku zemlje.
Migranti danas žive u Bihaću, šetaju se ulicama, izlaze u kafiće, pokreću biznise, stječu nova prijateljstva, ali i više od toga. Kako kruže priče, i pojedine krajiške djevojke već se udaju za mladiće iz Pakistana, Bandladeša, Iraka…
Najgore od svega, priča nam gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, jeste što se život Bišćana u potpunosti promijenio. Ništa više nije normalno, priča nam.
“Očekivana je situacija da su se adaptirali ti ljudi koji dolaze živjeti s nama. Nemamo mi samo štete od migranata. Postoje tu i određene koristi. To su ljudi koji troše novac, oko kojih postoje radna mjesta, ali nismo mi tu situaciju proizveli. Mi ne želimo ni u kom slučaju da živimio ovako kako sada živimo. Fotografije migranata na bihaćkim ulicama najbolje govore na šta nam pojedini dijelovi grada liče. Ne možete šetati alejom, parkom, ne možete pustiti dijete da se igra na dječijem igralištu i tako se mijenja raspoloženje ljudi. Kada vidite porodicu s djecom, svi su spremni pomoći, ali kada vidite grupu mladića ispod 20 godina koji se ponašaju polubahato u centru rada, onda niko nema razumijevanja”, kaže Fazlić.
Građani posljednjih mjeseci često ističu kako se migranti ponašaju ležerno na ulicama, kao da su “osvojili” grad. Fazlić se slaže da su domaćini postali oni koji prelaze na drugu stranu ulice i povlače se u svoje kuće.
“Oni nemaju osjećaj da su ovdje gosti. Jednostavno imaju neki svoj cilj, ponašaju se kao da ne žele otići, iako smo mi njima tu negdje usput”, kaže Fazlić.
U međuvremenu, dok se govori kako BiH nije željezno odredište migrantima, pojedinci pokazuju da to nije tako. Jedan od njih je i Pakistanac Raza Taslim koji je naljeto otvorio restoran u Bihaću u kojem je glavni specijalitet piletina biryani za koji se riža nabavlja iz Indije. Pokušavao se Taslim domaći Evrope i Njemačke nekoliko puta, ali bezuspješno. Radio je nekoliko mjeseci u ugostiteljstvu u Turskoj i Grčkoj, ali odlučio je ostati u BiH i voditi restoran u kojem je zaposlio jednu Bišćanku te planira proširiti posao.
Još jedna grupa migranata iz Pakistana, Sirije, Irana i Afganistana otvorila je butik u Bihaću pod nazivom “New Pakistan market”. Kako su kazali, nisu samo mogli čekati na milost dobrih ljudi.
Upoznat sa ovakvim pričama, Fazlić nam govori kako država zaboravlja da postoje i ovakvi slučajevi, da postoje izbjeglice koje žele ostati ovdje.
“Država bi trebala pružiti mogućnost onima koji možda žele ovdje ostati. Imate vi tu obrazovanih ljudi, ljekara, advokata, inžinjera, mladih ljudi sa različitim mogućnostima koje treba razmotriti. Međutim, dvije godine oni sami određuju i gdje će ući u BiH i gdje izaći iz zemlje te biraju grad u kojem će boraviti. Ako žele u Tuzlu ili Sarajevo, tamo će i ostati. Ali oni hoće u Bihać. Najgore je što u svemu tome nemamo neke strategije i koncepta kako se nositi s tim. Sada imamo obrnuto proporcionalne procese. Kriza u Bihaću je sve veća, a angažman naležnih institucija sve manji. Niko ne priča o tome, nema organizovane aktivnosti, nema lidera, a nama je sve teže iz dana u dan”, priča nam Fazlić.
Tražili su i molili Bišćani za pomoć te upozoravali da se ne mogu sami izboriti s migrantskom krizom, ali sluha nadležnih institucija nije bilo. I danas ljuti Krajišnici, kako ih nazivaju u narodu, odlučili su pokazati zube. Prva mjera koja je stigla iz Unsko-sanskog kantona jeste zabrana kretanja migrantima po naseljenim područjima, parkovima… Svi će, kažu iz Vlade USK-a, biti premješteni u kamp Vučjak. Potom je bihaćki gradonačelnik u Sarajevu najavio kako će Grad Bihać od ponedjeljka iduće sedmice prestati opskrbljivati kamp Vučjak kako bi problem eskalirao i država preuzela odgovornost.
“Dolazit ćemo mi Krajišnici svaki dan ispred Parlamentarne skupštine dok se to ne riješi”, poručio je Fazlić.
Stvaran broj migranata u USK daleko je veći od zvaničnih brojki jer se registruju samo oni migranti koji su smješteni u kampovima. U Miralu je 621 migrant, u Biri 1.390 te na Vučjaku oko 800. Kada je riječ o drugim centrima, u Sedri ih ima 380, a u Borićima 310. Uz hiljade onih smještenih u napuštenim i porušenim objektima, gotovo svi do zime ostaju bez krova nad glavom.
Danas je u Bihaću potpisan sporazum između gradskih odbora Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu (PoMAK) Bihać i Stranke demokratske akcije (SDA) Bihać na realizaciji političko-ekonomske platforme “10 projekata za Bihać“.
Kako je navedeno u sporazumu, stranke potpisnice obavezuju se da će u narednom periodu zajednički realizovati deset procesa i projekata koji su trenutno najznačajniji za grad Bihać.
“PoMAK je prije petnaestak dana održao konferenciju za medije gdje smo pozvali sve političke partije da podrže deset projekata i procesa koji su od strateškog značaja za Bihać za koje smo stvorili potrebne preduvjete i obezbijedili značajan dio sredstava. Naš cilj je da osiguramo i političku podršku za njihovu nesmetanu realizaciju. Taj poziv prihvatila je Stranka demokratske akcije koja u Gradskom vijeću participira sa jedanaest vijećnika i koja je značajan faktor i na višim nivoima vlasti, te smo utvrdili sporazum za to. Ulazimo u izbornu godinu i ne možemo dozvoliti da značajne stvari i kapitalni projekti postanu taoci pojedinačne političke trgovine, ucjena i sitnih interesa, pa i po cijenu naše političke sudbine. Moramo promijeniti taj pristup i svi zajedno raditi na projektima koji imaju dugoročnu vrijednost“, rekao je predsjednik PoMAK-a i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.
Na prvo mjestu u sporazumu tretirana je migrantska kriza koju u najgorem obliku već dvije godine trpi Grad Bihać, a u čije rješavanje se do sad nisu uključile nadležne državne institucije, dok se sredstva namijenjena za te svrhe raspoređuju mimo Bihaća.
Od dugoročnih strateških projekata prioritete u sporazumu zauzeli su nastavak ulaganja u izgradnju Aerodroma Bihać i ulaganja u infrastrukturu Nacionalnog parka „Una“ kao generatora razvoja turzima u gradu Bihaću, a što uvelike zavisi od političke volje na Federalnom nivou. Tu su i kapitalni projekti magistralne putne infrastrukture i sportskih objekata u gradu Bihaću za šta su već osigurana sredstva, kao i ulaganja u poslovni sektor i razvoj poduzetništva mladih itd.
“Ovim sporazumom nudimo potpuno drugačiji koncept saradnje od onog koji dominirao do sad. Obavezali smo se da zajednički realiziramo veliki broj prioritetnih projekata kao što su izgradnja aerodroma u Bihaću, ulaganja u infrastrukturu u Nacionalnom parku Una, niz drugih projekata vezanih za razvoj turizma, poboljšanje cestovne i sportske infrastrukture na području našeg grada. Nećete tu dakle naći raspodjelu javnih preuduzeća i fotelja niti opća obećanja kojih su Bišćani već odavno siti. Mi se nećemo baviti spinovima. Fokus će biti konkretni projekti. A javno prezentirajući stepen njihove realizacije građani će redovno imati priliku da se uvjere da ćemo raditi posao za koji su nas izabrali“, rekao je predsjednik GO SDA Samir Muminović.
Tom prilikom istaknuta je opredijeljenost da se političke razlike stave po strani i iskoriste svi raspoloživi politički kapaciteti ljudi iz Bihaća koji su pozicionirani na višim nivoima vlasti u cilju da se zajedničkim snagama bore za rješavanje velikih problema i realizaciju projekata koji će doprinijeti daljem razvoju grada Bihaća.
“Izborni zakon jasno govori kad se vodi predizborna kampanja i koliko treba da traje. U Krajini, nažalost, kampanja ne samo da traje gotovo neprekidno, već je nezobilazan njen dio kočenje projekata da se stvori privid neke nepravde i zapostavljenosti našeg kantona. Pogubna praksa postalo je i stavljanje javnih resursa u funkciju održavanja tankih većina u kantonalnoj skupštini i u vijećima. Saradnjom lokalnog i federalnog nivoa pokazat ćemo da je rad u korist građana jedini pravi put, da smo prije svega Bišćani a tek onda pripadnici različitih stranaka. Za većinu ovih projekata sredstva su već obezbijeđena, kako u federalnom tako i u gradskom budžetu. Ovo je naravno samo polazna tačka i mi ćemo se zajedno truditi da u narednom periodu privučemo u Bihać još više investicija i projekata“, rekao je predsjednik KO SDA USK i ministar u Federalnoj vladi Šemsudin Dedić.
Teška situacija u prihvatnom centru za izbjeglice i migrante u naselju Vučjak u Bihaću, dodatno je pogoršana nakon što je Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (USK) jučer pokrenulo akciju dislociranja stotine migranata koji borave na javnim površinama u tom gradu premjestivši ih u kamp Vučjak.
Dosad je u tom kampu, koji međunarodne organizacije i humanitarci smatraju neuslovnim, boravilo između 550 i 700, ali se zbog novonastale situacije broj znatno povećao pa se trenutno na toj lokaciji nalazi 1.600 migranata.
“Na području Vučjaka je trenutno oko 1.600 migranata. Odlukom operativne grupe da zabrane kretanje migranata na javnim površinama došlo je do povećanja broja i novonastale situacije”, rekao je za Anadolu Agency (AA) predsjednik Crvenog križa USK Husein Kličić.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
Na migrantsku krizu u Bihaću, a posebno u kampu Vučjak jučer je u Sarajevu upozorio i gradonačelnik Šuhret Fazlić. On je izjavio da se u gradu nalazi 6.000 migranata o kojima brine samo Grad Bihać, humanitarna organizacija Crveni križ i međunarodne organizacije.
Istakao je da je Grad Bihać tokom ljeta izdvojio 100.000 KM za Vučjak i da finansijsku pomoć nije dobio ni od jedne institucije u državi.
Najavio je da će Grad Bihać prestati da troši svoj novac za rješavanje krize te da će od idućeg ponedjeljka obustaviti pružati usluge kampu Vučjak.
Zbog bezbjednosti svojih volontera, Crveni križ USK donio je odluku o povlačenju iz kampa pa će nakon povlačenja lokalnih organa vlasti migrantima dijeliti samo jedan obrok do rješavanja situacije.
“Situacija nije zadovoljavajuća. Ukoliko se nastavi ovakvo stanje i ukoliko dođe do povlačenja lokalnih institucija vlasti vezano za isporuku pitke vode i svega što treba biti obezbijeđeno u kampu, nastupiće haotična situacija gdje će Crveni križ zbog bezbjednosti svojih volontera morati poduzeti izlaznu strategiju, a to je da ćemo sigurno uz prisustvo policije dijeliti samo jedan obrok do rješavanja nastale situacije koju moraju riješiti svi zajedno u ovoj zemlji”, kazao je predsjednik Crvenog križa USK.
Tvrdi da lokacija Vučjaka nema više kapaciteta za podizanje novih šatora.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
“Oni su sinoć prenoćili u šatorima, solidarišući se jedni s drugima. Neki su spavali u trpezarijama, a bilo je i onih kojih su noć proveli na otvorenom”, kazao je Kličić.
Dodao je da će Crveni križ ukoliko se ne riješi situacija u kampu, tražiti reorganizaciju ili njegovo potpuno zatvaranje.
“Nemamo uslove da držimo ljude i ne možemo snositi odgovornost ukoliko dođe do katastrofe kada je u pitanju epidemija koju može prouzrokovati nedostatak vode i šatora. Mi ćemo dijeliti ‘lunch pakete’ u kojima će biti konzerve, kruh i voda za preživljavanje. To je naša misija spašavanja ljudskih života. Ništa drugo nećemo moći obezbijediti osim toga”, rekao je Kličić.
Dodao je da Crveni križ USK većinu sredstava iscrpljuje od svojih bratskih organizacija poput Crvenog polumjeseca Turske koji im je tokom ljeta dao svu svoju opremu u nadi da će se do jeseni iznaći rješenje.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.Fotografija Stranicaa.
“Očekujem da će proraditi svijest kod svih nas. Pozivam sve međunardne organizacije, Evropsku uniju, državu BiH, sve koji mogu da se uključe, da pomognu USK, građanima i migrantima kako bi se izbjegla humanitarnu katastrofu”, poručio je Kličić.
Bihać je već dvije godine pod konstantnim pritiskom ilegalnih migranata, a građani su ostavljeni sami, bez konkretne pomoći nadležnih državnih institucija. Svakodnevno u prosjeku 150 migranata stiže u taj grad.
Akcija dislociranja ilegalnih migranata koji su boravili na javnim površinama u Bihaću, traje već dva dana, a nastaviće se i danas.
Kako je za USKinfo.ba potvrdio portparol MUP-a USK-a, Ale Šiljdedić, akcija se nastavlja i danas, ali u smanjenom obimu, budući da je većina ilegalnih migranata jučer prebačena u kamp Vučjak.
Ima ih i dalje po gradu, ali u mnogo manjem broju. Ipak, svi ilegalni migranti koji budu zatečeni na javnim površinama ili napuštenim objektima, a koji ne borave u prihvatnim centrima, biće prebačeni na Vučjak, kazao je u izjavi za USKinfo.ba, Šiljdedić.
Prema procjeni policije, u toku dva dana u kamp Vučjak je prebačeno oko 2000, a trenutno ih se u ovom privremenom prihvatnom centru nalazi između 2300-2400.
Privrednik iz Velike Kladuše Nermin Alešević danas je ispred zgrade Tužilaštva BiH u toku sjednice VSTV-a izrazio negodovanje zbog izbora Huseina Mušića za predsjednika Općinskog suda u Velikoj Kladuši.
On kaže da je sve krenulo od afere “Potkivanje” odnosno od Općinskog suda u Velikoj Kladuši, predsjednice suda Jasmine Miljković, sudije Ekrema Šarića i advokata koji je bivši predsjednik suda u Velikoj Kladuši Huseina Mušića.
“Njega je ovaj isti VSTV smijenio i upravlja iz sjene ovim sudom”, kazao je Alešević.
On je danas i donio fotografije koje, kako kaže, su bitne jer se sve počelo zakuhavati kada je dobio sudske sporove.
“Prvi radnopravni spor u Velikoj Kladuši sam dobio, ali je predsjednica Miljković otvorila paralelni postupak u CMS-u da bi napravila pometnju i vodila duplirani postupak za otkaz o radu. Ona sama sebi mora poništiti presudu. Žalio sam se u VSTV-u, rekli su da je to normalno i da nema krivičnog djela. Tada je predsjednik Ureda disciplinskog tužioca bio Arben Murtezić”, dodao je.
On ističe da je fotografije predsjednice suda Miljković i advokata odnosno bivšeg predsjednika Mušića kako plešu zagrljeni poslao VSTV-u, ali mu je saopćeno da nema sukoba interesa.
Ona je, prema Aleševićevim riječima, vodila spor u kojem je Alešević bio jedna od stranaka, a advokat i bivši sudija je bio druga strana u istom sporu.
“Neka Tegeltija i Jukić dobiju takav slučaj. Kada sam se žalio UDT-u i dao argumente rekli su mi da sudija Općinskog suda u Bihaću Ekrem Šarić nije prekršio ovlasti, a ja sam se žalio na sudije Općinskog suda u Velikoj Kladuši. Danas ga imenuju za predsjednika Općinskog suda u Kladuši. Ovo su dokumenti VSTV-a”, kazao je.
Senad Zulić Bijeli bio je bihaćka legenda, poznata mnogo šire i van okvira Grada na Uni.
Bijeli je bio proslavljeni bh. kajakaš sa višedecenijskim iskustvom. Njegove vještine u ovom sportu snimale su televizije iz Beograda dalekih 70-tih godina.
Bijeli je i osnivač prve rafting agencije na području Unsko-sanskog kantona preko koje je doveo desetine hiljada turista u Bihać i na rijeku Unu.
Bijeli je i dva puta bio na Olimpijadi, kao selektor kajakaške reprezentacije BiH.
Bijeli je bio veliki čovjek i nema sumnje da će na njegov posljednji ispraćaj doći hiljade ljudi.
Ekipa portala USKinfo.ba ovim putem izražava saučešće porodici.
Komemoracija će se održati u petak 18.10.2019 u 11:00 sati u sali Muzeja AVNOJ-a u Bihaću.
Od izvora bliskih Socijaldemokratskoj partiji, sinoć smo dobili informaciju da je za danas u 9 sati dogovoreno potpisivanje sporazuma o novoj većini u Gradskom vijeću Bihać koju bi trebali činiti SDA i Pomak.
S obzirom da se radi o sada već “bivšem” partneru iz Gradskog vijeća, provjerili smo i na drugoj strani, odnosno dobili potvrdu iz izvora bliskih rukovodstvu SDA Bihać.
”Mislim da je to potpisano” kazao je naš izvor.
S obzirom da ove dvije stranke, nemaju dovoljno vijećnika, jer su ih neki napustili i postali ili nezavisni ili prešli u druge opcije, naši izvori tvrde da će podršku koja nedostaje, pružiti A SDA, odnosno jedan njen vijećnik, a još jedna “ruka” bi mogla doći i iz SBB-a.
Uputili smo poruke i članovima Pomaka, ali za sada još uvijek nema potvrde ove informacije.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA Šemsudin Dedić otvoreno je za Klix.ba komentarisao politička dešavanja u BiH, ali i stranci. HDZ-ovo blokiranje rada PSBiH nazvao je čistim politikanstvom ističući da je stranci Dragana Čovića očigledno draži SNSD od sopstvenih glasača.
Na Općim izborima 2018. godine izabrani ste za zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH. Nakon godinu državni parlament još uvijek nije počeo svoj rad. Šta je izvor blokade i može li se očekivati deblokada prije formiranja Vijeća ministara?
Zna se ko koči održavanje sjednica i da to nije SDA. Predsjedavajući Denis Zvizdić je već u nekoliko navrata pokušavao na sjednici kolegija “urazumiti” naše partnere i deblokirati državni parlament. Nažalost, zastupnici HDZ-a i SNSD-a ponašaju se još uvijek isključivo kao glasnogovornici svojih stranaka, a ne građana koji su ih izabrali na te pozicije. Rekao bih čak i da su njihovi birači postali njihovi taoci. Infrastrukturni projekti su na čekanju, jer su u državnom parlamentu zakočeni sporazumi vrijedni dvije milijarde KM. Migrantska kriza svakim danom eskalira, jer ni uprkos održanoj vanrednoj sjednici o toj temi nisu doneseni nikakvi konkretni zaključci. Problem odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori nije tretiran sistemski, već je postao poligon za medijske performanse pojedinaca.
Apsolutno ne prihvatam objašnjenje HDZ-a i SNSD-a da treba prvo formirati Vijeće ministara pa tek onda može proraditi državni parlament. Vidite da na nivou Federacije BiH HDZ-u ne smeta što još nije formiran novi saziv Vlade FBiH i Parlament redovno održava sjednice. Riječ je, dakle, o čistom politikanstvu, pogotovo HDZ-a kojem je SNSD očigledno draži od sopstvenih glasača.
Kako biste ocijenili ponašanje HDZ-a i SNSD-a kada je riječ o formiranju Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH? Predsjednik HDZ-a Dragan Čović danas je najavio da će inicirati izmjene Izbornog zakona, što je jedan od uslova HDZ-a za formiranje Vlade FBiH, na drugoj strani predsjednik SNSD-a Milorad Dodik uslovljava formiranje Vijeća ministara BiH odustajanjem od ANP puta. Kada možemo očekivati formiranja vlade, i državne i federalne?
Kad govorimo o Izbornom zakonu, SDA itekako zagovara njegove izmjene. Izborni zakon mora biti prilagođen evropskim standardima, mora poštovati odluke evropskih sudova i preporuke evropskih institucija. HDZ u teoriji isto kao i mi zagovara evropske vrijednosti, međutim, istovremeno u pojedinim odredbama predlaže otvorenu diskriminaciju građana, što je nama apsolutno neprihvatljivo. Od HDZ-a očekujemo, dakle, samo da bude dosljedan, a ne orijentisan na svoje uskostranačke ciljeve.
Ista stvar važi i za ANP. SDA ne traži od SNSD-a ništa drugo osim da poštuje zakone ove zemlje, u ovom konkretnom slučaju Zakon o odbrani, zakon koji uostalom potpisuje istaknuti član ove stranke Nikola Špirić. Možda se Milorad Dodik malo “zaletio” u svojoj retorici, ali to je njegov problem. Ne smije od nas očekivati da ćemo mu pomagati da sakuplja političke poene kod svojih glasača, tako što ćemo se odreći takvih elementarnih stvari kao što je obavezujući zakon.
Opet moram ponoviti, SDA sasvim sigurno nije bila niti će ikad biti kočnica u procesu formiranja vlasti i stava smo da se i državna i federalna vlast mogu formirati istovremeno u veoma kratkom roku.
Da li je u SDA razgovarano o konkretnim imenima funkcionera koji će biti predloženi na funkcije u izvršnoj vlasti? Pored Bisere Turković, koja se spominje kao buduća ministrica vanjskih poslova BiH, da li su spominjana imena za potpredsjednika FBiH, zamjenike ministara u Vijeću ministara BiH, ministre u Vladi FBiH?
Mislim da smo dokazali da nam pozicije nisu prioritet, izražavajući spremnost da taj takozvani “bošnjački” dio podijelimo s našim partnerima iz SBB-a i DF-a. Uvjeren sam da imamo dovoljno kvalitetnog kadra da mjesta koja nam pripadnu popunimo vrlo brzo, no za sada još uvijek nismo donijeli konačne kadrovske odluke za većinu pozicija koje spominjete.
Kada je riječ o Vladi Federacije BiH, najviši organi SDA i predsjednik Bakir Izetbegović su u više navrata naglasili svoje zadovoljstvo radom premijera Fadila Novalića. I ja kao član ove vlade mogu potvrditi da je premijer Novalić uradio ogroman posao, započeo mnoge zahtjevne reforme, usaglasio je pri tome i drugi dio reformske agende i mislim da je to dobra polazna tačka za njegov drugi mandat.
Članovi Kongresa SDA ukazali su vam povjerenje i izabrali vas za potpredsjednika SDA. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović ranije je u nekoliko navrata najavio reformisanje stranke. Prema vašem mišljenju, koje su to reforme nužne u SDA?
Kongres SDA i započete reforme su postali predmet brojnih analiza i mislim da je tu ponekad bilo previše ishitrenih kritika. Prije svega, nikakve se promjene ne mogu dogoditi preko noći. Kad smo u SDA odlučili, naprimjer, da pređemo od pretežno bošnjačke do bosanske stranke, bili smo svjesni da ovdje postoji određeni redoslijed. Stranku trebamo prije svega otvoriti na terenu, raditi na tome da imamo članove srpske i hrvatske nacionalnosti. Tek nakon što se promijeni nacionalna struktura članstva, tek onda možemo očekivati i promjenu strukture organa stranke. Ne znam zašto je javnost očekivala da će koraci biti obrnuti, da će se u Predsjedništvu SDA naći ljudi koji su u stranci od jučer samo zato što su Srbi ili Hrvati.
Šta se tiče otvaranja prema ženama i mladima, ja na primjeru svog kantona mogu dokazati da smo napravili bitne pomake. U Skupštini USK nismo dosad imali nijednu zastupnicu iz SDA, u ovom sazivu ih imamo tri. Prvi put imamo i jednu od ukupno 23 članice Glavnog odbora. Naš šef kluba zastupnika u Skupštini USK ima 27 godina. Mislim da je bitno naglasiti i da smo jedina stranka u Skupštini koja ima zastupnike iz svake općine, bez obzira na to da li se radilo o općinskoj organizaciji koja nam donosi 7 hiljada ili 800 glasova.
Još prije Kongresa SDA smo pristupili onome što je također bilo neophodno, a to je reevidencija članstva. Ima u SDA ljudi koji po 20 ili čak 30 godina imaju člansku karticu stranke i koji nikad ne izlaze pred narod da dobiju podršku, već godinama samo vežu kravate i zauzimaju pozicije. S druge strane, jedan od mojih prethodnika na mjestu predsjednika Kantonalnog odbora SDA USK danas s entuzijazmom vodi mjesni ogranak stranke. Upravo takvi ljudi nama trebaju, ljudi kojima nije bitno na kojoj su poziciji i “ima li tu mene”, već oni koji su prepoznali SDA kao vodeću probosansku snagu, a ne kao alat za ostvarivanje nekih ličnih koristi.
Dolazite iz Unsko-sanskog kantona (USK) gdje Stranka demokratske akcije (SDA), čiji ste član, ne participira u vlasti. Kako biste ocijenili rad trenutnog saziva Vlade USK, a i kompletne skupštinske većine?
USK se u posljednje dvije godine suočava s možda najvećim izazovom od rata, a to je migrantska kriza. Na njenom se primjeru najbolje vidi potpuno nesnalaženje vladajuće većine.
Sad se više niko i ne sjeća kako je ministar unutrašnjih poslova USK okupio autoprijevoznike da tobože pošalje migrante u Sarajevo. Priču o zatvaranju BIRA-e i Mirala slušamo već pola godine. Operativna grupa stalno nekome određuje neke rokove koje na kraju ni sama ne poštuje. Prvo se Vlada žalila na nedovoljnu pomoć Federacije BiH, a kad je zalaganjem naših zastupnika dobila četiri miliona iz Budžeta FBiH, onda ne zna iskoristiti taj novac. Prošle sedmice je kantonalni premijer jednog dana slao oštra pisma IOM-u, a dan nakon toga se fotografisao nasmijan sa šefom IOM-a, jer je dobio neku donaciju od ove organizacije. Ove spinove jednokratne upotrebe mogao bih nabrajati cijeli dan.
Mislim da su upravo oni doveli do toga da predstavnike kantonalnih vlasti više niko ne shvata ozbiljno. Na sličan način se Vlada USK ponaša u gotovo svakoj oblasti. Sve se radi stihijski, od slučaja do slučaja, samo da se “namiri” svakog zastupnika, jer većina ovisi o jednom glasu. Neshvatljivo je za mene što se na USK uopće ne razgovara o velikim projektima, poput zaobilaznica, brzih cesta, infrastrukture u NP Una. Sve se svelo na asfaltiranje lokalnih puteva u pojedinim mahalama. Uz svo uvažavanje prema stanovnicima ovog naselja, premijer Ružnić jednom sedmično obilazi radove na kružnom toku u Maloj Lisi – koji je uostalom finansiran s nivoa FBiH – a nijednom nije s resornim federalnim ministrom razgovarao o planu izgradnje brze ceste Velika Kladuša – Cazin – Bihać.
Zapravo, jedini fokus trenutne većine jeste kadroviranje i na tom su polju zaista zabilježili “zavidne” rezultate. Samo u Unsko-sanskim šumama je nedavno napravljena nova sistematizacija po kojoj će se otvoriti 30 novih radnih mjesta koja najčešće uopće nemaju veze s krugom djelovanja ovog preduzeća. U Direkciji za ceste USK se istim obrascem otvara više od 10 radnih mjesta i po toj novoj sistematizaciji ceste će nam graditi uglavnom pravnici.
Dok prosvjetne radnike proglašavaju tehnološkim viškom i tjeraju na cestu, istovremeno se zapošljavaju ljudi i u Ministarstvo obrazovanja USK i u Pedagoški zavod ovog kantona. Profili novozaposlenih su vrlo slični: članovi uže i šire porodice zastupnika većine, istaknuti strankaši. I to su zapravo jedini ljudi koji su od Vlade USK imali ikakvu korist.
Prijevod Kur’ana sa arapskog na bilo koji svjetski jezik zahtijeva velike kompetencije i spremnost prevoditelja da donese značenje Kur’ana za koje smatra da je najkvalitetnije, najbolje i najbliže značenju izvornog teksta.
To je svakako poseban motiv i inspiracija mnogim prevoditeljima, ali i izazov da prevedu značenje Kur’ana, a da pri tome kričari i publika budu zadovoljni. Prvi prijevod Kur’ana na južnoslavenske jezike sa francuskog jezika je prijevod Miće Ljubibratića 1895. godine, a do sada su Kur’an na bosanski jezik preveli reis Čaušević i hafiz Pandža, Besim Korkut, Enes Karić, Esad Duraković, Mustafa Mlivo i dr. Posljednji u nizu prijevoda kojeg su stručnjaci ocijenili visokom ocjenom je i prijevod Nurke Karamana, arabiste koji je cijeli svoj život proveo u prevođenju dijela sa arapskog na bosanski jezik, kao što je i autor vrlo kvalitetnog arapsko-bosanskog rječnika. U ovom svom prijevodu Nurko Karaman je pokušao dokučiti još neka od nebrojenih unutarnjih značenja što ih skriva kur’anski tekst u svojim samo naizgled jednostavnim formulacijama, uzimajući u obzir činjenicu da Kur’an ostaje neodgonetiv, a samim tim i neprevodiv sve do Kijametskog dana. Ova činjenica nije obeshrabrila autora, nego ga je dodatno motivisala da Kur’an neprestano iščitava, istražuje i pokušava otkriti što više njegovih značenjskih slojeva.
Predstavljanju ovog prijevoda će imati priliku prisustvovati i publika sa prostora Unsko-sanskog kantona i bihaćkog muftijstva. Promocija će biti organizovana u organizaciji Muftijstva bihaćkog i pod pokroviteljstvom muftije bihaćkog hafiza Mehmed-ef. Kudića. Ovaj događaj vrijedan svake pažnje će biti upriličen u četvrtak, 10.10.2019. godine sa početkom u 18:30 minuta u velikoj Sali bihaćkog muftijstva. Promotori ovog vrijednog dijela su prof. Zijad Ljevaković, dr. Rifet Šahinović i prevodilac prof. Nurko Karaman. Promocija se organizuje uz podršku suorganizatora Islamskog pedagoškog fakulteta, medrese “Džemaludin-ef. Čaušević”, Mreže mladih i odjela za brak i porodicu Muftijstva bihaćkog.
Organizatori pozivaju sve zainteresirane da posjete ovu promociju i iz prve ruke čuju izazove s kojima se susretao prevodilac Kur’ana Časnog na bosanski jezik, ali i vrijednost samog prijevoda kojeg će predstaviti naši vrhunski intelektualci.
