Jedan od najboljih mladih košarkaša Evrope, Džanan Musa, ujedno i reprezentativac Bosne i Hercegovine, i vjerujemo budući NBA star, za Avaz.ba komentirao je oba polufinalna susreta na Eurobasketu, koji su na rasporedu večeras (Španija – Slovenija, 20.30 sati) i sutra (Rusija – Srbija, 20.30 sati).
– Veoma dobro prvenstvo. Jako kvalitetni igrači. Moja žal ostaje što Hrvatska na čelu sa Bogdanovićem i Šarićem nije izborila plasman u polufinalu. Definitivno zaslužuju da budu tu. Međutim, jako puno je utakmica i jedan loš dan vam može okrenuti priču. Siguran sam da na narednom takmičenju napraviti iskorak – kaže Musa.
Španija – Slovenija:
– Možda i zanimljiviji duel od prvog polufinala. Španija veoma moćna na prvenstvu, kao i Slovenija. Iskreno volio bih da Slovenija pobijedi. Igraju jako lijepu košarku i polako prave smjenu generacije, kao i mi. Veliki uspjeh već imaju u rukama i želim im sreću večeras. Srbija – Rusija:
– Veoma dobra utakmica. Naš prvi protivnik u kvalifikacijama za SP, Rusija, ima veoma dobar tim. Međutim, tradicionalno Srbija je favorit. Imaju kult reprezentacije i mislim da će to presuditi u ovoj utakmici.
Prilikom hapšenja kriminalne grupe otkriveno je i devet državljana Turske koje su pokušali prebaciti u Hrvatsku. Prema nezvaničnim, ali pouzdanim podacima uhapšeno je 11 osoba, a među njima su neki od organizatora ovog kriminalnog posla.
Una je trenutno najljepša na plaži Salihovac, na pola puta između Bihaća i Bosanske Krupe.
Bezbrojne male ade, sedre, pijesak i šljunak preko kojeg bistra zelena voda miluje stoljetno bogato korijenje vrba. Raj na zemlji.
Ako je preostalo još nešto toplih dana i ako se još dese u vikendu, ovo je mjesto gdje će mnogi Bišćani i Krupljani doći još barem jednom u ovoj godini. Parkiralište se plaća dvije KM, a ima prostora i za roštilj.
Na preko 5.000 unutrašnjeg i vanjskog izložbenog prostora na 128 štandova predstavlja se više 250 izlagača, a u saradnji sa Obrtničkom komorom USK-a obezbijeđen je i prostor za krajiške obrtnike. Prema riječima Šemsudina Dedića, ministra poljoprivrede,vodoprivrede i šumarstva u Vladi F BiH, ovogodišnji sajam tematski je posvećen vodi, te je obezbijeđen i specijalni izložbeni prostor za 16 proizvođača vode iz Bosne i Hercegovine.
Pored federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Agencije za vodno područje sliva Save,Vlade Unsko-sanskog kantona sajam EKOBIS podržao je i Grad Bihać koji, kako kaže Davor Župa, predsjedavajući GV Bihać, u sajmu vidi dodatnu razvojnu šansu Bihaća kao administrativnog središta USK-a.
„Sretni smo što sajam iz godine u godinu okuplja sve veći broj izlagača, ali i posjetitelja i okupljanje 250 izlagača za nas u gradu Bihaću može biti samo dodatna razvojna šansa, ali i mjesto gdje ćemo ukazati da naše prirodne ljepote i okoliš koje moramo čuvati i racionalno i planski iskorištavati potencijale koje imamo “- kazao je predsjedavajući Župa.
Nakon zajedničkog obilaska sajma, današnjime programom predviđena je Međunarodna konferencija o regionalnoj saradnji, poslovni forum gradova prijatelja grada Bihaća, te panel Voda – unapređenje vodosnabdijevanja, tretmana i odvodnje otpadnih voda. Sajam će trajati do subote i završava sa Eko-kvizom.
Naime, ovaj najpoznatiji skakač i ambasador ekstremnih skokova u vodu, vlasnik nekoliko Guinness-ovih rekorda i osvajač brojnih medalja, uvertiru u predstojeće Red Bull Cliff Diving takmičenje u Mostaru odlučio je napraviti skokom sa Štrbačkog buka. S njim je s najvećeg vodopada na rijeci Uni skočila i australka Rhiannan Iffland.
Stari most u Mostaru će u subotu 16. septembra po treći put biti pozornica na kojoj će najbolji svjetski skakači i skakačice predstaviti svoje nevjerovatno umijeće.
Cliff diving je sport koji od takmičara iziskuje izuzetnu fizičku spremnost, vrhunsku akrobatsku vještinu i čelične živce, a odali bismo i zavidnu dozu hrabrosti. Pri skokovima s visina od 27 (muškarci) to jest 21 metar (žene), skakači dostižu brzinu od 85 km/h, a njihova tijela pri ulasku u vodu trpe udar i do 5 G-sila.
Na raskrsnici ulica Dr. Irfana Ljubijankića i Bosanskih banova, tačnije prema poslovnom centru Krajina, otvorila se rupa koja još uvijek nije sanirana.
Kako javlja čitatelj portala USN.ba, rupa se nalazi na prometnoj lokaciji i nije obilježena od nadležnih službi.
Nakon obilnih padavina koje su zahvatile područje Krajine došlo je do zamućenja izvora s kojih se snabdijeva grad Bihać.
Nove analize
Nakon upozorenja koje je izdao bihaćki „Vodovod“, da vodu treba prokuhavati, javili su se brojni građani koji tvrde da u njihovim naseljima voda ima miris nafte, a dodatnu zabunu je izazvao Zavod za javno zdravstvo USK uputom da se koristi isključivo flaširana voda.
Prema riječima direktora Damira Felića, za potrošače je relevantno posljednje saopćenje, po kome se voda za piće može koristiti bez problema s izvorišta Gata, Kulen-Vakuf, Orašac i dijela Privilice, dok je s izvorišta Klokot i Žegar potrebno prokuhavati vodu.
– Danas smo (jučer, op. a.) opet poslali osam uzoraka na nove analize u Zavod za javno zdravstvo USK, a rezultate ćemo dobiti za tri dana. Kao što vam je poznato, sinoć (preksinoć) smo opet imali obilne padavine na području grada, što može utjecati na kvalitet vode – podsjetio je Felić, uz opasku da je od 4. septembra, kada su vršene prve analize, do danas stanje sa zdravstvenom ispravnošću popravljalo.
Inače, ostalo je sporno zašto je Zavod 4. septembra bez relevantnih nalaza izdao upozorenje građanima da koriste isključivo flaširanu vodu. Isto upozorenje ponovili su 7. septembra, a onda istog dana promijenili preporuku objašnjenjem da je dovoljno prokuhavati vodu za piće.
Načelnik Službe za komunalne djelatnosti grada Bihaća Jasmin Stambolija kazao je da će ova služba, prema naredbi gradonačelnika Šuhreta Fazlića, pokrenuti istragu o ovom slučaju.
FELIĆ: NOVE PADAVINE | FAZLIĆ: NAREDIO ISTRAGU
Utvrditi odgovornost
Služba će kroz naredni period utvrditi postoji li odgovornost „Vodovoda“ ili je odgovoran Zavod za javno zdravstvo USK te je li neko svjesno uznemirio građane.
U ovaj iznos nisu uključene plaće, naknade, doprinosi, paušali, otpremnine i ostali troškovi članova predsjedništva, premijera, ministara, zastupnika, delegata, gradonačelnika, načelnika, vijećnika, savjetnika… To i nisu konačni izvori finansiranja budući da neke stranke iznajmljuju prostore koje su u njihovom vlasništvu, naplaćuju članarine, ali i dobijaju stotine hiljada maraka donacija što od članova i simpatizera, što od privatnih firmi, a posebno pred izbore na račune općinskih i kantonalnih odbora ili na neki od drugih stranačkih računa.
Novac se isplaćuje u skladu sa Zakonom o finansiranju političkih stranaka u BiH i iznosi se izračunavaju prema broju zastupnika, delegata i vijećnika. Više pozicija u zakonodavnoj vlasti, odnosno općinskim/gradskim vijećima znači istovremeno i više novca za stranke i klubove.
Prema raspoloživim podacima koje je Centralna izborna komisija prikupila od jedinica lokalne uprave i samouprave, gradovi Mostar i Široki Brijeg te dvadeset općina (Vareš, Bosanski Peterovac, Drvar, Olovo, Velika Kladuša, Usora, Foča FBiH, Bosansko Grahovo, Glamoč, Pale FBiH, Istočni Stari Grad Sarajevo, Kupres RS, Kostajnica, Istočni Mostar, Novo Goražde, Donji Žabar, Krupa na Uni, Sokolac, Jezero i Petrovac) iz svojih budžeta nisu prošle godine izdvojili ni marke za finansiranje političkih stranaka.
Razlog nije to što su se stranke odrekle sredstava, već njihov hronični manjak u budžetima, odnosno blokada računa nekih od ovih općina koje ovise o doznakama s nivoa kantona, dok neki kantoni ovise o doznakama s nivoa Federacije BiH, odnosno RS-a. Grad Mostar, zbog poznatih problema sa Izbornim zakonom BiH, neodržavanja izbora još od 2008. i nepostojanjem gradskog vijeća od 2012. godine, već godinama vodi samo gradonačelnik.
U društvu općina i gradova koji su prošle godine isplatili najveće iznose za stranke su i Travnik (273.204), Sanski Most (170.000), Živinice (155.000), Konjic (154.375), Zenica (150.000), Vitez (140.000), Jablanica (121.800), Ilidža (137.049), kao i Bugojno (114.000), Maglaj (112.860), Kiseljak (120.000), Vogošća (99.700) te Općina Gornji Vakuf-Uskoplje (96.600), Prozor-Rama (99.166) te Bihać (93.329). Ostale općine isplatile su od nula maraka do nekoliko desetaka hiljada maraka.
Deset kantona planiralo je iz svojih budžeta isplatiti 3.885.911 maraka, a isplatilo je ukupno 3.414.923 marke, odnosno ostalo je strankama “dužno” 470.987 maraka. Iz budžeta Kantona Sarajevo je planirana i isplaćena 1.105.041 marka.
Srednjobosanski kanton je planirao i strankama isplatio 800.000 maraka. Hercegovačko-neretvanski kanton je planirao strankama isplatiti 410.680, a isplatio je 4.008 maraka manje.
Zeničko-dobojski kanton je planirao isplatiti strankama 400.000, a isplatio je 206.532 marke (193.467 maraka manje), Tuzlanski kanton je planirao isplatiti 352.485, a isplatio je 200.968 (151.516 maraka manje). Zapadnohercegovački kanton je planirao isplatiti 207.000 maraka, a isplatio je 112.500 (94.500 manje). Livanjski kanton, statistički najsiromašniji, planirao je i isplatio strankama 200.000 maraka.
Unsko-sanski kanton je planirao isplatiti 192.800 maraka, a isplatio je 16.068 maraka manje. Posavski kanton je planirao isplatiti 137.904, a isplatio je 11.428 maraka manje. Na kraju, Bosansko-podrinjski kanton je planirao i isplatio strankama 79.999 maraka. Najviše novca iz kantonalnih budžeta dobile su stranke koje imaju najviše zastupnika u skupštinama, dakle SDA, HDZ BiH, SBB-Fahrudin Radončić, SDP BiH, DF-Željko Komšić…
Na prvenstvu je učestvovala i ekipa USR „Una“ Bihać, a u vrlo jakoj konkurenciji, uz učešće 60 takmičara, šampion za 2017. godinu je Alan Mmidžić član USR „Una“ Bihać.
