Uoči sjednice Skupštine USK-a, zasijedala Komisija za obrazovanje, pa će tako napokon u skupštinsku proceduru biti upućen Zakon o studentskom standardu, nacrt Zakona o osnovnom obrazovanju, ali i strategije – ona za mlade, te razvoja obrazovanja USK-a do 2022. godine, odnosno, razvoja visokog obrazovanja za period 2019-2024.

Zakon o studentskom standardu USK-a za Uniju studenata Univerziteta u Bihaću nešto je nepovoljniji za studente nego za vlasti. Naime, Nacrtom zakona je bilo predviđeno odvajanje u visini od jedan posto sveukupnog budžeta Univerziteta, za funkcionisanje Unije. Međutim, taj iznos su Ministarstvu finansija umanjili su za 0,7 posto, odnosno, studenti bi trebali dobiti godišnje 0,3 posto novca od vlasti kantona.

“Da Vlada razmotri da taj član glasi od 0,3 do 1 posto, ukoliko ove godine nismo u mogućnosti da izdvojimo više od 0,3 posto, ne znači da nekih narednih godina nećemo biti u mogućnosti da više izdvojimo“, kazao je Damir Hodžić, predsjenik Komisije za obrazovanje Skupštine USK-a (SDA).

Zakon, inače, predviđa veća ulaganja u visoko obrazovanje, eventualno organiziranje studentskog doma, menze, svega onog što studenti Univerziteta u Bihaću nemaju.

“Unija studenata je imala svoj sastanak i oni su isto zaključili da ih čak tih 0,3 zadovoljava, s tim da to bude operativno da mogu realizovati svoje programe i ciljeve tokom godine“, rekao je Muhamed Ramić, ministar obrazovanja USK-a (SBB).

Govorilo se i o konkretnim statističkim pokazateljima u okviru Strategije obrazovanja USK-a do 2022. godine. Statistika je pokazala da je sve manje djece u školama, te da su i pedagoški standardi prekršeni.

“Veliki broj škola danas je već s brojem djece koji je ispod minimuma ili blizu minimuma predviđenog pedagoškim standardima – to stoji. Ali s druge strane stoji ona naša stalna, osnovna i najznačajnija misija koja je spomenuta u našoj Strategiji, a to je jednakopravnost pristupa“, kazala je Jasminka Bujanović, predstavnica Ministarstva obrazovanja USK-a.

Ovom strategijom se predviđa uvođenje krajiškog obrazovanja u 21. vijek, dodaje Bujanović, kao i kvalitetnije raspolaganje novcem predviđenim za nastavni proces. Naime, skoro pola potrošnje budžeta Kantona 1 ide upravo u održavanje obrazovno-nastavnog procesa, a zavidan nivo ipak nije dosegnut.

federalna.ba

Vijeće učenika Gimnazije “Bihać” i Unija studenata Univerziteta u Bihaću danas su bili u akciji čišćenja ulica Grada Bihaća na koju su pozvali i ostale građane. U njihovoj aktivnosti učestvovalo je i Vijeće učenika JU Katolički školski centar “Ivan Pavao II”, te Vijeće učenika Elektrotehničke i drvoprerađivačke srednje škole Bihać, a akcija je bila koordinirana od strane JP Komrad doo Bihać.

Ni povremena kiša koja je danas počela padati nije ih spriječila u njihovoj namjeri da frekventniji dio grada očiste od nagomilanog snijega. Očistili su gradski, drveni i smaragdni most, dio Gradske otoke, te dio trotoara u ulici Đačka.

“Pratila nas je pozitivna atmosfera i razgovor svih učesnika u ovoj akciji, ništa nije bilo teško učiniti uz ovako sjajan tim. Ovim putem zahvaljujemo se predstavnicima Gradske uprave koji su za nas obezbijedili sendviče i vodu, te našem dragom prijatelju Rejhanu Hrnjiću koji nas je počastio sokovima i slatkišima. Hvala i profesoru Adnanu Suljanoviću koji nam se pridružio i poslužio kao pozitivan primjer za ono što smo željeli postići”, kazali su učesnici akcije za ABC.ba.

Ovim putem se u ime svih građana zahvaljujemo mladim ljudima koji su bili dio ove aktivnosti, za samo nekoliko sati uradili zavidan posao u gradu i poslužili kao pozitivan primjer.

Nastava u osnovnim i srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona (USK) počet će u ponedjeljak, 5. marta, nakon sedmodnevne obustave, potvrdio je ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Muhamed Ramić.

Razlog prekida je bila hladnoća i velike količine snijega uslijed kojih je došlo do urušavanja dva krova na školama, a ministar Ramić je kazao da su stvoreni uslovi za normalan nastavak.

Od zimskog raspusta ovo je bio treći put da se zaustavlja nastavni proces na području svih općina i gradova na području USK zbog vremenskih neprilika i velike količine snijega koji je na nekim područjima bila iznad jedan metar visine.

Međutim, vrata pojedinih škola na području USK mogla bi ostati zatvorena za učenike.

Naime, nastrešnica područne škole “Izačić-Kamenica” u Bihaću još predstavlja opasnost za učenike, dok je Mješovita srednja škola Bihać, stara skoro 60 godina, u ruševnom stanju.

Kako je kazala direktorica škole “Izačić-Kamenica” Alimna Dizdarić, krajem februara došlo je do urušavanja krovne konstrukcije na nastrešnici u ulazu u školu, te zbog toga jedini ulaz u ovu školu predstavlja opasnost za učenike. Kako saznajemo, demontaža krova planirana je tokom vikenda, te je zbog toga upitan nastavak nastave u ponedjeljak.

S druge strane, direktora JU Mješovite srednje škole Ervina Bajrektarevića muče slični problemi.

Naime, infrastruktura Mješovite srednja škole je u lošem stanju, te je zbog toga direktor Bajraktarević uputio dopis Ministrastvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK u kojem traži nastavak obustave nastave u ovoj školi zbog nemogućnost osiguranja sigurnosti učenika ove škole.

Više informacija će biti poznato tokom vikenda, kada se očekuje konačna odluka Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK u vezi ove dvije škole na području grada Bihaća.

Javno preduzeće Veterinarska stanica Bihać je u saradnji sa austrijskim kolegama ponovo organizirala sterilizacije i kastracije pasa i mačaka od 23. do 27. februara. I pored ekstremnih vremenskih uvjeta, akcija nije odgođena.

Kako doznajemo iz Veterinarske stanice, u timu su bili dr. Hans Vollmeyer, Laura Rebuzzi, Verena Tragauer, Sigrid Riener, Horst Rojer, te studenti Veterinarskog fakulteta u Beču, Marlis Nimmer i Michele Pichler.

Podrška austrijskim kolegama su bili svi uposleni u veterinarskoj stanici na čelu sa dr. Emirom Harbašem. U Veterinarskoj stanici kažu da su pomogli i vrijedni volonteri i jedan sarajevski student.

Načelnik opštine Grahovo Duško Radun pozvao je danas Oružane snage BiH i Federalnu upravu Civilne zaštite da pomognu selu Tiškovac, koje je odsječeno od svijeta zbog snježnih padavina.

“Uputio sam zvaničan zahtjev Oružanim snagama BiH i Federalnoj upravi civilne zaštite za pomoć u ljudstvu i mehanizaciji za čišćenje puta Bosansko Grahovo – Tiškovac”, rekao je Radun Srni.

U zahtjevu se navodi da je selo Tiškovac već 15 dana odsječeno od svijeta zbog snježnih nanosa, da je put ka selu u lošem stanju zbog odrona i suženja, zbog čega su potrebne jače mašine.

Radun se nada da će biti odobrena adekvatna mehanizacija i ljudstvo kako bi se odblokirala zavijana sela.

On je juče izjavio da je nemoguće doći do sela, jer su snježni nanosi visoki i do tri metra.

Selo Donji Tiškovac je 17 kilometara udaljeno od Bosanskog Grahova. Majka jedinog djeteta u selu Drenka Vladušić kaže da njen sin ne ide u školu i pitanje je kada će krenuti.

Mještani sela Gornji Tiškovac, koje je pripalo opštini Bihać, kažu da ljudima ponestaje lijekova i hrane, te da su se svima obraćali za pomoć, ali da ona nije stigla.

Selo Tiškovac prije rata je imalo više od 200 stanovnika, a danas ih je manje od 10 i nemaju struju.

Naime, britanska nevladina agencija „Keep Britain Tidy” koja vodi računa o zaštiti životne sredine, na nedavno održanoj godišnjoj gala manifestaciji u Brighotnu, proglasila je Amira Delića (Packija), Bišćanina sa engleskom adresom za najodgovornijeg čuvara žvotne sredine u Velikoj Britaniji za 2017/18. godinu.

Inače, Amir je uposlenik općine Bedforshire-Luton, radi na poziciji inspektora i primarni zadatak mu je očuvanje okoliša. Tom vrstom posla bavi se skoro 20 godina, a za ovo veliko prizanje predložili su ga stručnjaci iz te oblasti, koji su imali prilike da se uvjere u njegovu preciznost i pedantnost. Jer svaki slučaj ilegalnog odlaganja velikih količina smeća na zelenoj provršini mora se evidentirati, dokumentovati i predati nadležnom sudu za izricanje kazne počiniocu. Uglavnom niti jedan predmet koji je obrađivao inspektor Delić nije izgubljen na sudu. U tu svrhu, u svom slobodnom vremenu Amir je redovno „sevisirao“ CCTV kamere, kako bi na mjestima gdje su se prekršaji najviše dešavali „lovili“ krivce za narušavanje i zagađenje zelenih površina.

Koliko je bio uspješan u tome vidi se iz činjenice da ga je za ovu nagradu predložila Jenna Watts, pravni savjetnik i predstavnik Watts Consultancy koji svojim pravnim uslugama servisiraju „Keep Britain Tidy“, nakon što vidjeli sa kojom pedantnošcu su sakupljeni i na sudu prezentirani dokazi o prekršiocima.

O ovoj najvećoj nagradi iz ove oblasti u Velikoj Britaniji za agenciju BHDINFODESK Amir Delić (Packi) je kazao:

– Pa znate svako priznanje godi, naravno da mi je jako drago da neko cijeni ono što radite. Iskreno nisam se nadao ovome, ovaj posao obavljam dosta dugo i uvijek sam nastojao da pružim svoj maksimum. Posebno mi je zadovoljstvo, da mi je nagradu uručila glumica iz serije „Alo Alo“ Vicki Michelle koja je ujedno ambasador organizacije „Keep Britain Tidy“, kazao je Delić.

Amir Delić (Packi) rođen je Bihaću 1962., diplomirao ekonomiju/marketing na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu 1988. gdje je i magistrirao, u Englesku je došao početkom 1991. godine. Jedno vrijeme radio je u bosanskohercagovačkoj ambasadi u Londonu kao Ataše za ekonomske odnose, potom je bio u privantom biznisu, a zadnje dvije decenije radi ovaj izuzetno odgovoran posao. Skolonost ka zaštiti životne sredine vjerovatno je stekao u rodnom Bihaću i tamošnjoj tadiciji očuvanja čistoće, krajiške ljepotice Une, na čijim obalama i dan danas provodi svaki svoj slobodni trenutak.

Bihaćki okrug, kao i Sarajevo, tokom cijele je agresije na Bosnu i Hercegovinu bio u okruženju, napadan, bombardiran i izgladnjivan od strane srpskih vojnih i paravojnih formacija. U tor stjerani krajiški narod, civile, žene i djecu, uspješno je, uz velike žrtve, branio 5. korpus Armije Republike Bosne i Hercegovine uz podršku 101. pukovnije HVO-a. Hrabri i lucidni borci 5. korpusa predstavljali su glavnu prepreku za potpuno vojno, političko i ekonomsko povezivanje SAO Krajine i Republike Srpske. Zbog toga je konačno uništenje 5. korpusa Armije RBiH bio glavni vojni i politički cilj srpskih vlasti s obiju strana granice.

DRAGAN LUKAČ I UBISTVO NEDŽADA DIZDAREVIĆA

Tokom decembra 1994. godine Bihać postaje ključna tačka koja je određivala ishod rata, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u susjednoj Hrvatskoj. Uništenje 5. korpusa Armije RBiH i pad Bihaća direktno bi utjecali na gotovo cijelu liniju razdvajanja između Hrvatske vojske i snaga SAO Krajine, te posebno na vitalne logističke pravce koji su vodili preko Karlovca i Maslenice prema jugu Hrvatske, a Hrvatska vojska time bi se našla u vrlo teškoj situaciji. Padom Bihaća, Republika Hrvatska našla bi se u potpuno izgubljenoj vojničkoj poziciji, a pregovori na nivou kontaktne skupine više ne bi imali nikakvog smisla. Bez uspješnog okončanja prve bihaćke krize i sprečavanja pada Bihaća krajem 1994. godine, ne bi bilo ni “Bljeska” ni “Oluje” 1995. godine.

U tim kriznim vremenima, Bihaćki okrug suočio se nekoliko puta gotovo s ulaskom srpskih vojnih i paravojnih formacija u grad. Špekulacije su kružile da su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Bihać jednom popustili ili propustili agresorske vojnike na liniji koju su oni osiguravali. Bilo je to onda kada su srpske snage stigle nadomak današnje Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić”, a više sudionika tog događaja svjedočilo je kako su iz bolničkog objekta gledali srpske vojnike kako šetaju stotinjak metara od bolnice.

Drugi put kada su srpske snage gotovo ušle u Bihać bilo je onda kada su zauzeli bihaćko naselje Sokolac 24. novembra 1994. godine. Kada je HVO pobjegao s linija odbrane kod Zavalje, srpske snage gotovo su bez borbe ušle u to naselje, o čemu svjedoče iskazi nekih srpskih vojnika. Sljedeći su dan srpske snage nastavile kretanje prema brdu Debeljača i osvojile ga, a ubrzo nakon toga i naselje Sokolac, koje je od centra Bihaća udaljeno tek nekoliko kilometara. Agresorskim pohodom komandirao je Dragan Lukač, sadašnji ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, koji se vidi na ratnim snimcima napada Vojske Republike Srpske na predgrađe Bihaća.

On je bio komandant Banjalučkog odreda Specijalne brigade policije RS-a, koja je izvršila napad na bihaćko naselje Sokolac. Ta specijalna policija RS-a ostat će upamćena po brojnim počinjenim zločinima. Na drugom snimku vidi se kako Lukač i njegovi vojnici maltretiraju zarobljenog mladića Nedžada Dizdarevića. Lukač je, kako se čuje i vidi na tom snimku, naredio da Nedžada odvedu. Nesretni je mladić nakon odvođenja ubijen. Jedan pripadnik Specijalnog odreda policije sve akcije oko Bihaća snimio je kamerom, a dijelove snimka objavila je i ratna banjalučka televizija. Za ovaj strašni zločin osuđen je samo Pavle Gajić iz Ključa, koji je pred Sudom BiH priznao da je zaklao Nedžada Dizdarevića. Sud BiH osudio je Pavla Gajića na sedam godina zatvora zbog ubistva Nedžada Dizdarevića, a Lukač nikada nije procesuiran niti je utvrđeno kolika je bila njegova odgovornost u ovom zločinu.

ZNAČAJ OSLOBAĐANJA SOKOCA ZA BIHAĆ

Oslobađanje bihaćkih naselja Velikog i Malog Skočaja, Zavalja, Međudražja, Žegara, Sokoca i Dobrenice ujedno je bio i završetak operacije povratka potplješevičkog platoa pod kontrolu tadašnjeg Bihaćkog okruga. U tim akcijama mnogi su Bišćani dali svoje živote kako bi spasili vlastiti narod od masovnih ubistava, mučenja i silovanja. Da su četnici tada ušli u Bihać, bila bi to nova Srebrenica i novi genocid. O tome svjedoči ogromna količina mržnje i srdžbe koja se vidjela kod srpskih vojnika na snimcima zauzimanja Sokoca.

Kako bi otrgnuli od zaborava časnu borbu bihaćkih branitelja i skrenuli pažnju na veliki značaj te borbe za buduće generacije ovog grada, mještani Sokoca organizirali su 13. februara ove godine svečanost povodom 23. godišnjice oslobađanja Sokoca. Ovakve manifestacije trebaju biti podsjetnik na herojsku i pravednu borbu pripadnika 5. korpusa Armije RBiH, istakli su u svojim obraćanjima učesnici tadašnjih borbenih aktivnosti. O borbi pripadnika 5. korpusa te strateškom značaju ovog područja za odbranu i oslobađanje Bihaća govorio je Senad Šarganović Šargan, bivši komandant 501. slavne brigade 5. korpusa Armije RBiH.

“Mi smo 13. i 14. februara 1995. godine oslobodili Vedro Polje, deblokirali Kantonalnu bolnicu, deblokirali gradski rezervoar vode, došli do Baljevca i aerodroma Željava, te stvorili uvjete za dalje oslobađanje potplješevičkog prostora Sokoca i Debeljače. Došli smo na prostor Sokoca i Debeljače, koja je strateška za Bihać. Tada smo stekli povoljnije taktičke uvjete da možemo planirati dalja borbena dejstva i da najzad možemo odbraniti grad Bihać od stalnih napada i želje agresora da uđe u grad. To je bila ogromna bitka i operacija koja zaslužuje da bude mnogo bolje i kvalitetnije obilježena.

Mislim da ćemo to ubuduće bolje organizirati i prezentirati da se vidi o kakvoj se situaciji radilo, s obzirom na to da smo mi bili razvučeni na ratištu te 1995. godine. U svim tim našim značajnim bitkama i operacijama svi su građani zaslužni, jer kada se govori o velikim i značajnim datumima, obično se spominju pojedine jedinice i brigade. Međutim, trebamo znati da smo tada opstali ovdje zato što smo svi bili složni i jedinstveni, što nam danas nedostaje i ka tome trebamo ići mi ovdje u Unsko-sanskom kantonu. Moja poruka bi bila da ovaj kanton, ako budemo složni i jedinstveni, može ići puno bolje”, poručio je Šargan.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Sokolac i učesnik akcije oslobađanja Ferid Kurtović podsjetio je šta je za ove mještane značio ponovni povratak na kućni prag.

“Taj dan kada smo ušli u Sokolac zatekli smo strašno žarište, ali smo nakon toga smogli snage da sve to počistimo i nanovo izgradimo i napravimo još bolje nego što je bilo. Kada smo došli na naše ognjište, bio je to neponovljiv osjećaj i bili smo presretni zbog ponovnog povratka u našu mjesnu zajednicu”, istakao je Kurtović.

Ovakve datume i godišnjice treba iskoristiti i stalno podsjećati na svo zlo koje donosi rat, stoga se mora raditi na tome da se na ovim prostorima on više nikad ne ponovi, poručio je gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

“Iskoristio bih ovu priliku da se zahvalim ljudima koji su učestvovali u oslobađanju Sokoca, kao i porodicama poginulih šehida, i da im kažem kako je to što su uradili velika i herojska stvar. Ovakve datume treba isključivo koristiti kako bismo podsjetili na ono što nam se desilo i da nam se rat više nikada ne smije desiti kako bismo našoj djeci osigurali mir i blagostanje. Svi ovi ljudi koji su 1992. godine uzeli pušku nisu razmišljali o tome šta će dobiti i šta trebaju da dobiju poslije rata. Međutim, kada su nakon rata vidjeli šta su sve dobili oni koji često ni nisu bili na liniji, bude im krivo i onda počnu sebe da gledaju, i treba da gledaju”, kazao je Šuhret Fazlić, koji je mještanin Sokoca i aktivni učesnik odbrambeno-oslobodilačkog rata i pripadnik 5. korpusa.

Na kraju svečanosti obilježavanja 23 godine od oslobađanja Sokoca predstavnici boračkih udruženja, Mjesne zajednice i Grada Bihaća ispred spomen-obilježja, na kojem se nalaze imena 32 poginula pripadnika 5. korpusa iz ovog naselja, položili su cvijeće i proučili Fatihu u čast palim borcima, šehidima Sokoca.