Home Blog Page 1150

Atif Dudaković gost svečane akademije u Beču: “Vidio sam sebe na Drini kako pijem kafu, ali su nas zaustavili Dejtonom i spasili Srbe”

Gost akademije bio je general i legendarni komandant Petog korpusa Armije RBiH Atif Dudaković. U emotivnom govoru, prekidanom više puta dugotrajnim aplauzima, general Dudaković govorio je o hiljadugodišnjoj historiji BiH, te značaju 25. novembra i ZAVNOBIH-a, za našu domovinu.

Dudaković je podsjetio na doprinos muslimanskog naroda u narodnooslobodilačkoj borbi u Drugom svjetskom ratu, te na put koji su muslimani, danas Bošnjaci, morali proći da bi se izborili za svoj i opstanak i opstojnost države BiH.

– Obilježavanjem 25. novembra, jednog od značajnijeg u historiji našeg naroda, mi dajemo značaj i našoj postojanosti i opstojnosti države. Na zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. usvojena je deklaracija koja ne odstupa od današnjih evropskih vrijednosti, prije svega, prava i sloboda. Tu je došla do izražaja i snaga glasa našeg naroda – kazao je Dudaković.

Naglasio je da se u pokušaju revizije prošlosti, Bošnjacima nastoji imputirati učešće u handžar-divizijama, a zaboravlja se njihov doprinos u narodnooslobodilačkoj borbi.

– Prešućuje se doprinos Osme krajiške muslimanske udarne brigade ili 16. muslimanske brigade u Tuzli, ne govore o ulozi muslimana o sprečavanju pokolja srpskog stanovništva na prostoru BiH, a istovremeno četniku Draži Mihailoviću dižu spomenik – podsjetio je Dudaković.

Dudaković, simbol otpora i herojstva tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine, podsjetio je i na časnu borbu Armije RBiH, naročito Petog korpusa, koji za razliku od agresorske vojske, ne nosi teret zločina niti nad civilima, niti nad vojnim zarobljenicima.

– Uvijek sam bio protiv logora, protiv zlostavljana. Naši borci časno su branili narod i državu. Mi smo imali zatvore, ne logore. Ne znam sta su radili pojedinci, aIi i sad se naježim kad se sjetim kada smo zarobili čitavu neprijateljsku brigadu, Abdićevu.Šta je bilo s tom brigadom? Nisu ubijani, nisu maltretirani, preživjeli su. A, šta je bilo s našim civilima, gdje su ih zarobili, kao u Srebrenici i u drugim mjestima? Oni su završili u masovnim grobnicama, jamama, oni ne mogu danas govoriti o onome šta su im uradili – naglasio je Dudaković.

Kao i mnogo puta do sada, i ovaj put general Dudaković je kazao da je 1995. godine, kada je Armija BiH počela oslabađati okupirane teritorije “sebe vidio na Drini kako pije kafu”.

– Ali, kada smo počeli oslobađati naše gradove, onda je rat zaustavljen famoznim Dejtonom. Budimo iskreni, on jeste zaustavio rat, ali je spasio Srbe od poraza – kazao je Dudaković.

Od nule, samouk, bez pomoći, u BiH, do uspjeha?? Moguće!!

Satima i danima provedenim za internetom gledao sam, divio se i isprobavao tehnike i opcije o fotoaparatu i shvatio koliko je to široko područje, a koliko malo cijenjeno na našem području. Dosta osporavanja i podsmijeha je bilo u nekoliko prvih mjeseci. Kod nas je to „ma daj, okineš samo i eto ti posla“. Iza toga stoji desetine opcija, podešavanja, „razumijevanja“ svjetla, pronalaska pozicije, kreativnosti, vještina a sve za samo nekoliko sekundi jer svaka sekunda koja prođe ne može se vratiti.

Okušao sam se u nagradnom takmičenju  i tu je sve počelo

Nekoliko osvojenih takmičenja, više puta u top 10-20 fotografija na takmičenju, moje fotografije su bile na izložbama širom BiH, objavljen na svim portalima u USK-u. Gostovanja u emisijama, što malo ko, ko se bavi ovim, je uspio i može se pohvaliti sa ovog područja, u samo godinu dana!! I ono najvažnije stekao ime i poštovanje kod ljudi!

Najvrijedniji poklon koji mogu dobiti, nakon dana i mjeseci (sada i godinu!) provedenih uporno učeći i vježbajući fotografisati, jest’ kompliment i zadovoljan klijent. To je neprocjenjivo, steći kod osobe poštovanje, svojim radom i kvalitetom. Hvala Bogu, sve ovo je zahvaljući radom, trudom i upornošću, i podršci mojih najmilijih i svih ostalih prijatelja koji podržavaju moj rad.

A za sve one koji ne vole i osporavaju moj rad, mogu samo poručiti da njihova mišljenja su mi samo dodatni vjetar u leđa. Sve to, a tek smo počeli, a tek najbolje ako Bog da dolazi! Oni što su se smijali neznalici prije, sada pružaju ruku i hvale!

Oslobodite se kompleksa, budite optimisti, i ustrajte u onome što volite!

Predstavljamo: Jasmin Džaferagić, mladi umjetnik iz Bihaća

O sebi u 3 rečenice?

Jasmin Džaferagić, 20 godina, student na Univerzitetu u Bihaću, fotograf. Smatram se velikim radnikom, optimistom,snalažljivom i veoma društvenom osobom. Želim uspjeti u životu i pokazati svoj puni potencijal,te ga maksimalno ga iskoristiti.

Nagrađivan od Svjetske Banke?

Da, iako se bavim relativno kratko vrijeme, brzo sam napredovao, te i aplicirao i učestvovao u takmičenju Svjetske Banke u Bosni i Hercegovini pod nazivom „Furaj Pozitivu“ gdje je učestvovalo preko 100 fotografa. Ja sam bio jedan od pobjednika, i izložba istih je bila na Trgu u Bihaću, a prije toga u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. Slijedeći cilj mi je učestvovati na Svjetskom takmičenju u fotografiranju, kojeg organizira Sony grupacija krajem godine.

Nešto krako u vezi stranice koju vodiš, i uslugama koje pružaš?

Da, vodim stranicu pod nazivom Picpaq Studio, na Facebook-u. Tu postavljam svoje fotografije sa fotošutinga i svega ostalog, a naravno široka paletu usluga imam svi zainteresirani za to mogu se obratiti u Inbox stranice, ili na Facebook profil.

Potpisan Memorandum o razumijevanju i saradnji između Privredne komore Kodžaeli i Privredne komore Unsko-sanskog kantona

Povezivanje privrednika organizovali su: Vlada Kantona, Razvojna agencija USK i Privredna komora USK,a nosilac organizacije s turske strane bila je Trgovačka komora Kodžaeli.

U prisustvu ambasadora Koča, premijera USK Huseina Rošića, resornih ministara i predstavnika RA USK i privrednika, Memorandum o poslovnoj saradnji danas su potpisali Nihad Šušnjar, predsjednik Privredne komore USK i Nedžmi Bulut, predsjenik Trgovačke komore grada Kodžaeli.

Turska kompanija kupuje bihaćku Biru?

Oblasti za koje je organizovan ovaj poslovni susret su građevinarstvo, metalna industrija, proizvodnja mašina, sektor plastike, automobilska industrije, prehrambena industrija, turizam i ugostiteljstvo, sektor medicinske opreme i štamparija.

Kako su nakon sastanka turski privrednici saopćili medijima, slijedi detaljnija analiza sektora u koja bi mogli ulagati. Kako prenosi RTV USK, predstavnik grupacije turskih privrednika Fuat Berna vjeruje da je itekako moguće uspostaviti bolju saradnju dvije zemlje jer Privredna komora Kodžaeli okuplja nekoliko hiljada respektabilnih kompanija a u delegaciji koja je danas posjetila Bihać nalaze se predstavnici poznatih turskih kompanija koje su spremne na ozbiljna ulaganja.

Ova televizija dalje navodi da su turski privrednici u razgovoru sa premijerom i članovima vlade istakli zainteresovanost za saradnju u mesnoj industriji, izgradnji bihaćkog aerodroma, brze ceste prema Sarajevu te za industriju rashladnih aparata Bira, o čemu se već naredne sedmice očekuju konkretni dogovori.

Informaciju o kupovini Bire potvrdio je i premijer USK Husein Rošić koji je za portal Klix kazao da je upravni odbor jedne firme iz Turske već donio odluku da kupi firmu Bira.

„Oni bi najvjerovatnije iduće sedmice trebali doći u Bihać. Sa trenutnim vlasnicima Bire utvrđuju koje su to obaveze prema radnicima i šta ih očekuje u momentu ulaska u posjed. To je ono što je za sada stoposto sigurno“, kazao je Rošić.

Podsjetimo, BIRA Bihać je prvi domaći proizvođač rashladnih uređaja u Bosni i Hercegovini, a osnovana je 1982. godine kao sastavni dio Gorenje Grupe. Na međunarodnom tenderu 2004. godine BIRA-u je akvizirala domaća kompanija Robot. Posljednih godina stanje u kompaniji bilo je sve lošije.

Dolazak turskih privrednika u Bihać organizovala je Trgovačka komora Kocaeli iz Turske a nosioci organizacije u Bihaću bili su Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona i Privredna komora USK. Susret je organizovan pod pokroviteljstvom Vlade Unsko-sanskog kantona.

Poslovni susreti turskih i privrednika sa područja USK

Dolazak turskih privrednika organizovala je Trgovačka komora Kocaeli iz Turske a nosioci organizacije u Bihaću su Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona i Privredna komora USK pod pokroviteljstvom premijera USK Huseina Rošića, koji je potencijale ovog dijela BiH prezentovao predstavnicima tusrke poslovne zajednice i dogovorio povezivanje privrednika.Nakon prijema za tursku delegaciju, u prostorijama Vlade USK, u Bihaću je organizovana prezentacija o potencijalima za ulaganje u Bosnu i Hercegovinu te predstavljanje turskih kompanija a potom i poslovni razgovori kako bi privrednici sa našeg Kantona upoznali potencijalne partnere. Bila je ovo prilika i za prezentaciju BIGMEV fondacije, osnovana 2010. godine u Istanbulu s ciljem razvoja ekonomskih, kulturoloških i naučni odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Oblasti za koje je organizovan ovaj susret, radi stvaranja poslovnih veza, su: građevinarstvo, metalna industrija, proizvodnja mašina, sektor plastike, automobilska industrije, prehrambena industrija, turizam i ugostiteljstvo, sektor medicinske opreme, štamparija,.

Privrednici s područja Unsko-sanskog kantona pokazali su interes za ove poslovne susrete i pohvalili inicijativu Vlade Kantona da se preko nadležnih institucija omogući direktan kontakt s potencijalnim poslovnim partnerima.
Poslovni susreti održavaju se u Hotelu Kostelski buk, u Bihaću, a za sutra je planirano potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i saradnji između Privredne komore Kodžaeli i Privredne komore Unsko-sanskog kantona uz prisustvo ambasadora Republike Turske u Bosni i Hercegovini .

Damir Mašić: Zvoni alarm kojeg ne čujemo

Nazovimo ovo tekstom običnog smrtnika, čovjeka koji ima snove i ambicije kao i hiljade mladih u ovoj zemlji.

Ali u Bosni su snovi puka mašta, koje je skoro nemoguće pretvoriti u cilj. A tek snovi mene u prošlosti nekog dječaka su danas ništa drugo nego bajke sebi za budućnost tad obećane.

Gledajući mladog Rejhana kako iz frustracije plače i proklinje političare, gledajući borce ispred vlade u šatorima.Sjećajući se naše porezne ustanove koja radi po “zakonu” pa su mi van svakog zakona zatvorili lepinjaru samo
zato jer sam sitna riba, ja pognem glavu i postidim se njihovih djela umjesto njih političara.

Umjesto da pomognu omladinu da ostane, on pljune u prste masne od jagnjetine i zaljepi kaznu, zatvori radnju i na običnom smrtniku zarađuju platu. Postidim se naših institucija koje su stranačke.

Dok se peroni kvase suzama majki i očeva koje sinove ispraćaju u daleke zemlje, oni se ne stide, oni se Boga ne boje, nego hladno prebacivaju odgovornost za to na druge. Stara praksa već prodana 20 godina na svakim izborima.

Tu su i privatnici (čast izuzetcima), koji ukrote radnika, uzmu mu pravo na slobodan dan, dan koji bi možda proveo sa svojom djecom.
Drugi mjenjaju radnike, a neki kada im iz novčanika zafali koja marka nađu načina da proglase radnika viškom.Plate su im mizerne, da nisu žalosne bile bi smiješne, o njima bi zbijali šale i viceve.

A tu je i običan čovjek, čast izuzetku ako ga ima, koji sve njijemo gleda i okreće glavu uz kahvu i partiju priče kako odavde treba bježati. Često političku situaciju zamjeni priča, koje skim spavao, gdje ko radio, kako se
dočepao kojeg posla i naravno koje koliki vjernik!? Nećemo se tako trgnuti iz ove more, iz stolice neke kafane u kojoj često ne dobiješ ni račun.

Stranke su stvorene, svaka nudi mogućnost da te ubaci u neki posao ako si ispočetka potrčko u njoj. Zar nas nisu ponizili? Najlakše je strankama da vas podjele na nacionalni indetitet, koji njima olakšava kriminalitet.
Ili da vam podvale zastarjelu ideologiju, nije bitno koja, niti njena boja, bitno je da nas farbaju da ljudi jedni drugima na crne ovce izgledaju.

Sigurno se pitaš zašto sve ovo govorim, kada znaš i sam situaciju. Sutra ćeš ovo nazvati kukanjem, a dan poslije ćeš i sam biti jedan od onih koji kukaju. Ne ovo nije kukanje, ovo je podsjetnik da u tvojoj i mojoj zemlji zvoni alarm kojeg ne čuješ. Začepili su ti uši stotine stranka koji obećavaju bolje sutra, a niko već 20 godina nije to sutra dočekao. Nije lako odvesti dijete na poluprazno igralište, u poluprazne škole, kod doktora koji nema
iskustva, a nemaš novca za onog koji ga ima.

Šta si ti čovječe danas!? Budući strani državljanin koji će unucima
pričati kako je jednom bila tamo neka divna zemlja, za koju su živote dali hiljade boraca!? Ili si možda patriota koji će raditi da zemlja bude ono što zaslužuje!?

Shvati da ti dok čitaš ovo, u našim zatvorima leže ljudi koji su krali drva jer nisu imali na što se grijati.A oni koji su milione nam uzeli, sjede u udobnim foteljama i pišu nova obećanja na koja ćeš opet nasjesti.

Ne zaboravi svaku suzu prolivenu gladne djece, majki što sinove ispraćaju, očeva što u tajnosti plaču jer posao nemaju. Ta kahva što piješ svaki dan, ne može biti slatka dok god naše komšije nemaju tu marku za kruh.
Probudi se, stani uz borca koji pred vladom spava na ovim hladnoćama, stani uz omladinu koja ne mora napustiti zemlju. Imao ti platu 1000 ili nemao je nikako, bio običan ili politiziran, budi dio promjena.

Ovu smo zemlju posudili od naše djece, kakvu ćemo je vratiti?

Damir Mašić-Pjesnik

USK: Počelo izdavanje elektronskih zdravstvenih iskaznica

U cazinskoj poslovnici Zavoda zdravstvenog osiguranja jučer su građanima  svečano  uručene prve elektronske zdravstvene iskaznice. Distribucija je  nastavljena danas  i u Bihaću, a u prvom kontigentu štampano je 30 hiljada e-iskaznica koje će biti uručene penzionerima i ratnim vojnim invalidima.

Unsko-sanski kanton je prvi  u Federaciji BiH nakon e – recepata dobio i e – iskaznice. Omer Redžić, penzioner iz Cazina, među prvima je  u Kantonu dobio elektronsku iskaznicu. On smatra da će na ovaj način  imati puno  efiksaniju zdravstvenu zaštitu.

Zanimanje osiguranika za iskaznice kao istinsku inovaciju u ovom sektoru je veliko, kazala nam je Senka Dizdarević, šefica poslovnice ZZO Cazin.

Direktor ZZO Almin Handanagić prvu  e – iskaznicu u Bihaću uručio je Husniji Hašiću.

Handanagić  ističe da je  korist uvođenja e-iskaznice  višestruka, kako za osiguranike  tako i za zdravstvene ustanove i sam Zavod.   Bolnice, domovi zdravlja i  apoteke već su u fazi nabavke čitača kartica čime će se projekat  zaokružiti.

E-iskaznica, u odnosu na zdravstvenu knjižicu ima veliku prednost, dodaje Handanagić.

Uvid u  e-iskaznicu  daje sve neophodne podatke  o  povijesti bolesti svakog pacijenta.

Postupak  za dobijanje e-iskaznice  je veoma jednostavan.  Vaše je samo da sa  zdravstvenom knjižicom i ličnom kartom  odete u   u svoju poslovnicu zdravstvenog osiguranja i popunite  obrazac.   Svoju iskaznicu dobićete već za 15 dana, što će vas na kraju koštati   dvije marke.

Unsko-sanski kanton je prvi u Federaciji uveo e – iskaznice, a sredstva za realizaciju ovog projekta u iznosu od 350 hiljada maraka obezbjedio je Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona.  Početkom decembra kreće drugi krug zahtjeva za  izdavanje ovog dokumenta  i planirano je do  marta naredne godine da  svi osiguranici u kantonu, a njih je 210.000,  dobiju iskaznice, čime će zdravstvene knjižice u USK i praktično postati  prošlost.

Aerodrom Bihać raspisao konkurs za izradu idejnog rješenja aerodroma na lokaciji Golubići

Zgrada terminala će se sastojati od podruma, prizemlja i prvog sprata, a prostor gdje su check-in šalteri moći će primiti 120 osoba. Od komercijalnih prostorija sadržavat će kafeteriju s kuhinjom, kafe bar i ostalo. Na prvom spratu bit će prostorije uprave aerodroma, VIP lounge, prostorije za posadu i još jedan kafe bar.

Aerodrom će imati pistu dužine 2.200 metara i širine 45 metara te minimalno jednu voznu stazu od 1.000 metara dužine. Bit će napravljen na površini od 200.000 metara.

Na konkurs se mogu prijaviti građani koji imaju obrazovanje iz oblasti arhitekture, urbanizma, likovnih i primijenjenih umjetnost ili drugih umjetničkih usmjerenja te firme koje su registrovane za obavljanje ovakve vrste djelatnosti. Rok za prijavu je do 30. novembra u 14 sati, a javno otvaranje koverti vršit će se 18. decembra.

Odlukom komisije bit će dodijeljene nagrade: za prvo mjesto 3.000 KM, za drugo mjesto 2.000 KM i za treće mjesto 1.000 KM.

Prema ranijim studijama, izgradnja aerodroma koštat će blizu 26 miliona KM. Aerodrom bi trebao zadovoljavati potrebe uspostavljanja turističkih i drugih komercijalnih letova koji bi bili prihvatljivi za niskobudžetne kompanije.

Delegacija EU u radnoj posjeti Bihaću (VIDEO)

Razgovarali su o procesu usklađivanja zakonodavstva Bosne i hercegovine sa pravnom stečevinom EU te obavezama kantona u tom procesu.

Tokom dana sa zastupnicima Skupštine USK zaduženim za proces evropskih integracija održan je okrugli stol na temu kapaciteta i potreba Skupštine USK u procesu evropskih integracija.

Premijer USK Husein Rošić istaknuo je da je ovaj Kanton prvi od federalnih kantona koji je odgovorio obavezi dostavljanja odgovora za upitnik EU te da USK visoko rangira u prioritetima obaveze kantonalnog nivoa vlasti, koje su dio sveukupnog reformskog procesa u BiH.

Građani Bihaća zgroženi prizorima u blizini mjesta koje služi kao izletište: Leševi poubijanih pasa bačeni na gradsku deponiju Gorjevac

Kulminaciju nezadovoljstva građana Bihaća, izazvao je prizor koji su zatekli prije nekoliko dana. Po deponiji, koja se inače nalazi na mjestu koje Bišćani koriste kao izletište, ponovo su ležali pobacani mrtvi psi.

Lovački meci

Prema riječima jedne od stanovnica Bihaća Lejle Adžemović, prizor je bio jeziv, a na leševima životinja bile su vidne rane nanesene nekim oštrim predmetom. Adžemović kaže da su ovakvi prizori česti.

– Na to mjesto ili se bacaju leševi ubijenih pasa, ili dovode živi psi koji su pokupili po gradu akcijama, ali dešava se da i nesavjesni građani tu ostave svoje pse – kaže Adžemović, dodajući da su pozvali i policiju, ali da im je rečeno da nisu nadležni za tu vrstu kriminala.

, dok roditelji u Sarajevu tvrde da djeca svakodnevno imaju priliku vidjeti kako se psi ubijaju na najnehumanije načine na ulici.

Da ni u Kantonu Sarajevo situacija nije bolja, potvrdila je Adela Čomić, iz Inicijative građana „Primjena zakona za zaštitu i dobrobit životinja“.

– Tražimo od nadležnih institucija da se odmah obustavi svakodnevno nelegalno hvatanje i ubijanje pasa na ulicama. Traumatično je da nam djeca gledaju kako se ubijaju psi na najgore načine. Došli smo u situaciju da građani štite Zakon od ljudi koji treba da ga provode – istakla je ona, dodajući da je dio građana spreman pomoći hvatanju pasa koji bi bili smješteni u prihvatilište.

Uništenje parazita

Predsjednik udruženja Ekotim, Rijad Tikveš, upozorava da se svi takvi leševi tretiraju kao animalni otpad, te da bi takvo deponovanje moglo imati ozbiljne posljedice po stanovništvo.

– Mi u BiH nemamo spalionice za takve vrste otpada, ali praksa je da se iskopa rupa od dva do tri metra, tretira živim krečem kako bi se uništili potencijalni paraziti koji se nalaze u takvim vrstama otpada – pojasnio je on.