Home Blog Page 1152

Slovenci i Hrvati: Vikendom u Krajinu radi šopinga

Srećemo ga na parkingu ispred velikog tržnog centra u Velikoj Kladuši dok čeka trojicu bratića. Došli su s jednim autom. U kupovinu i na ćevape, kaže. I tako svakih mjesec-dva, piše DW.

“Mi smo svaka dva mjeseca tu, ne uvijek radi šopinga. Idemo u Kladušu, Cazin, Bihać, prošli put smo išli pogledati Željavu (napušteni vojni aerodrom u blizini Bihaća, op.a.), neki izlet si napravimo. To je blizu, sat i pol vožnje”, kaže Janez dok drži nekoliko artikala koje nije ni planirao kupiti.

“Ovo što sam kupio, vidio sam da je jeftino, a možda mi i ne treba. Što se tiče prehrane i tog, možda na pijaci uzmemo neke stvari, luk, suhe šljive i slično. Kupimo šta treba, pojedemo ćevape, popijemo pivo i u jedan smo doma”, pojašnjava motive čestog dolaska u ovaj pogranični gradić.

JANEZ IZ METLIKE

Ubrzo mu se pridružuju i trojica rođaka s punim kolicima stvari koje su upravo kupili. Ima tu svega, od voća do jastuka. Najpričljiviji je Joža, profesor matematike i fizike, zaljubljenik u trubu i historiju. Ovo zadnje je, pored šopinga, jedan od razloga zašto često dolazi u ovaj dio BiH.

“Deset puta godišnje dolazim, otprilike svaki mjesec, samo ne kad je zima i ljeti kad su velike gužve. Varijanta A je ova kratka do Kladuše, varijanta B na Bihać, a varijanta C do Krupe i nazad preko Kostajnice i Dvora. Prošao sam sve. Uvijek i nešto naučim.

Obilazim stare gradove, bio sam na Uni, u nacionalnom parku, u nekim starim džamijama.”
Pitamo ga šta najčešće kupuje?

“Dok sam pušio uvijek sam kupovao cigare, sada ih uzmem za kolegu. Četiri šteke koliko je dozvoljeno “po glavi” prenijeti. Za druge uzmem i pivo, a za sebe vitamine. Tu u ljekarni je puno jeftinije nego kod nas. Kod veterinara kupim nešto za psa, malo na pijaci, danas sam kupio stvari od rostfraja koji je mnogo jeftiniji tu. Uvijek uzmem i pecivo na istom mjestu. Francuski kruh i kuruzu. I sir dimljeni na pijaci”, nabraja Joža dok puni gepek auta kupljenim stvarima.

Niže cijene i povrat poreza

Građanima iz Hrvatske i Slovenije se isplati doći u šoping u Bosansku krajinu zbog cijena i blizine, ali i mogućnosti povrata poreza.

“Isplati se doći. Tu je gorivo 93 centa, kod nas 1,20 eura. Kad napunim rezervoar, ono što potrošim do tu, ispadne gratis. Ja sam samo jednom tražio povrat poreza, jer ne kupujem mnogo. Na alkohol, cigare i gorivo nema povrata”, govori Joža.

Za razliku od njega, brojni drugi građani Hrvatske i Slovenije koriste mogućnost povrata poreza za proizvode kupljene u BiH. Samo na graničnom prijelazu u Velikoj Kladuši u prvih osam mjeseci ove godine strani državljani su podnijeli 20.130 zahtjeva za povrat PDV-a u ukupnom iznosu od preko 1,2 miliona KM, objavila je Uprava za indirektno oporezivanje BiH. Ako znamo da je stopa PDV-a u BiH 17 posto, to znači da je preko ovog graničnog prijelaza iznijeto kupljene robe u vrijednosti većoj od 7 miliona maraka.

JOŽA PUNI GEPEK NAKON KUPOVINE

Mihrija Mujakić, knjigovođa u tržnom centru Sudo-Luka u Velikoj Kladuši, koji je od male trgovine za nekoliko godina izrastao u trgovački kompleks s marketom, salonom namještaja, trgovinom građevinskog materijala, benzinskom pumpom i autopraonom, kaže da su cijene čak i duplo jeftinije nego u Hrvatskoj i Sloveniji, pa nije čudo da su građani ovih zemalja redovni u šopingu ovdje.

Mihriji kupci dolaze kada trebaju dobiti povrat poreza.

“Kada obave kupovinu i plate na kasi, kolegica mi donese podatke, ja ispunim obrasce, a oni s tim obrascima idu na granicu. Na granici im pregledaju robu i ovjere obrasce, te u roku od tri mjeseca trebaju doći kod nas s tim ovjerenim obrascem za povrat sredstava “, objašnjava nam proces.

“U petak je takvih obrazaca bilo pet, danas će ih biti više jer je subota, a najviše ih je tokom ljeta kad je sezona građenja. Na najviše zahtjeva za povrat PDV-a je građevinski materijal i namještaj”, kaže Mihrija.

Pijace i dalje jako popularna šoping mjesta

Na graničnom prijelazu Izačić, nedaleko od Bihaća, zaprimljeno je više od 16 hiljada zahtjeva za povrat PDV-a, a ispred dva krajiška prijelaza samo je onaj u Orašju sa zaprimljenih 31.582 zahtjeva.

Strani državljani su podnijeli ukupno 196.726 zahtjeva za povrat poreza u Bosni i Hercegovini u iznosu od 8,3 miliona KM, što znači da je ukupna vrijednost robe koju su u tom periodu kupili i iznijeli iz BiH preko 56 miliona maraka. Toj cifri treba dodati i novac potrošen na cigarete, alkohol i gorivo, koji ne podliježu povratu poreza, te na svu robu kupljenu na pijacama gdje ne postoje fiskalni računi.

Jedna od najpometnijih pijaca se nalazi u Velikoj Kladuši. Slovenci i Hrvati ovdje dolaze čak i organizovano, autobusima. Parkinzi u blizini pijace su puni auta stranih registarskih oznaka. Dominiraju ona sa oznakama Zagreba, Siska, Karlovca, Ljubljane, Novog Mesta. Srećemo par iz slovenskog Kamnika. Marjan i Meta Kompan tu su došli s motorima.

Na putu su za Nacionalni park Una u Bihaću, pa će produžiti na more. Čuli su za kladušku pijacu od prijatelja i odlučili svratiti.

“Prvi put smo tu, kupili smo starke za kćerku, ovdje su 10 eura”, kaže Meta. Marjan dodaje da je kvalitet upitan, ali vrijedi ih probati, jer su u Sloveniji najeftinije 70 eura. Sigurni su da se mnoga roba kupljena ovdje, pogotovo cigarete, preprodaje u Sloveniji. “I svima bude dobro”, dodaju uz osmijeh.

Pijačni dani u Velikoj Kladuši su utorak, subota i nedjelja. Stranaca je najviše subotom, kažu prodavci ne propuštajući istaknuti da svako od njih mora imati registrovanu trgovačku radnju, ali nisu dužni da imaju i fiskalnu kasu.

A prodaje se sve, od domaćih mliječnih i mesnih proizvoda do fidget spinnera. Cijene su nerijetko istaknute i u eurima, a u opticaju su sve valute: marke, kune, euri, dolari… Strani državljani najviše kupuju mliječne proizvode, povrće i odjeću.

Posla sve više, radnika sve manje

Nezaobilazno mjesto za strance su i prodavnice autodijelova, te servisi vozila. “Hrvati i Slovenci čine najmanje 60 posto klijenata “, kaže nam Fikret Latić, vlasnik radnje “Krajina Auto”, gdje na servisu zatičemo desetak auta austrijskih, slovenskih i hrvatskih registracija.

Fikret nam objašnjava kako je u ulasku Hrvatske u Europsku uniju prepoznao priliku za proširenje ponude. Osim prodaje dijelova, uvedena je i usluga zamjene guma, a potom i održavanja vozila. Prilagodio je radno vrijeme stranim klijentima, neradni dan je srijeda, dok se vikendima radi puno radno vrijeme.

STRANI DRŽAVLJANI SVE ČEŠĆE AUTA POPRAVLJAJU U KRAJINI

Nije se pokajao, kaže, od tada se firma stalno razvija, a broj radnika je uduplan. Usluge zamjene guma i održavanja auta su ovdje mnogo jeftinije nego u Hrvatskoj. “Kada je udarna špica sezone, kada je obavezna promjena pneumatika, u tom mjesecu smo znali napraviti između 300 i 400 obrazaca za povrat poreza, nekad čak i više”, govori nam Latić.

Iako posla ne manjka, za one koji se oslanjaju na strane potrošač, jedan drugi problem pritišće ovdašnje privrednike, a to je nedostatak radne snage.

“Nedavno su mi otišla tri mehaničara, čije znanje i iskustvo je nemoguće nadomjestiti za dvije godine”, primjer je koji navodi Latić. Odlazak mladih i kvalifikovanih radnika tako postaje najveća prepreka razvoju krajiških pograničnih gradova, koji živnu samo tokom vikenda i praznika.

Iz kotlovnice porodične kuće: Bišćaninu ukradena radna mašina vrijedna nekoliko hiljada maraka

Nakon zaprimljene prijave, policijske patrole PS Bihać pristupile su blokadi užeg gradskog područja te pretragi terena sa ciljem lociranja, otkrivanja i hvatanja izvršioca.

U toku uvidjajnih radnji, policijskim službenicima obratila se komšinica H.R. rođena 1962.godine, koja je prijavila otuđenje metalnih ručni kolica.

Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „ Krađa“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.

U Centru za edukaciju i istraživanja “Nahla” Bihać u okviru “Dana otvorenih vrata 2017.” održani su brojni zanimljivi sadržaji za djecu i odrasle

Posjetitelji su mogli da aktivno učestvuju u nizu zabavno-edukativnog programa za djecu među kojima su se posebno istaknule predstava “Čarobnjak iz Oza” /pozorište “Mali princ“, radionica “Vila čitalica” (čitanje priča), “Oboji me veselo” (facepainting), te radionica “Šta mogu ručicama” koja je bila namijenjena djeci uzrasta od 4 do 5 godina.

Za odrasli dio populacije priređeni su demo časovi kreativnih radionica, tribina o zdravom i aktivnom životu koju su održale fitnes trenerice Nahle, te radionica “Psihologija uspjeha” koju je vodila dr. sc. Vildana Aziraj Smajić. Tokom cijelog dana posjetitelji su imali priliku probati slatko-slane delicije iz sire lepeze ponude “Prodajnog bazara hrane”.
Sredstvima od kupovine hrane CEI Nahla će ženama iz ranjivih kategorija (samohrane majke, žene žrtve nasilja, nezaposlene žene…) omogućiti besplatne edukativne programe.

Hana očitala lekciju estradi: Lako je napisati status, gdje ste danas na posljednjem ispraćaju Donne Ares?!

TV voditeljica Hana Hadžiavdagić je osudila brojne Donnine kolege, koji su pisali statuse i opraštali se od pjevačice, dok danas nisu mogli doći da je isprate na vječni počinak.

– “Od čitave estrade na posljednji ispraćaj našoj Donni Ares došlo je bukvalno pet pjevača. Uopće neću komentirati to da od “kolega” koji su bili na koncertu u Zetri dođe samo Deen. Najlakše je napisati status, ali je zaista teško doći u Bihać preko sedam gora i sedam mora. Sramite se!“, napisala je Hana i izazvala veliki broj komentara, a većina je dijelila njeno mišljenje.

Vezano:

Tuga, bol i suze na sahrani Donne Ares: Bišćani se oprostili od svoje heroine (FOTO/VIDEO)

Sahrani je prisustvovao veliki broj članova porodice, komšija, prijatelja, poznanika i građana Bihaća, ali i drugih gradova iz BiH i šire. Na licima najmilijih mogla se vidjeti tuga, bol i suze.

Podsjećamo, Azra Kolaković (Donna Ares) preminula je u 41. godini u Bihaću, nakon duge i teške bolesti.

Ostat će upamćena po vedrini, snazi i nevjerovatnom muzičkom talentu.

Vezano:

Započeli geotehnički istražni radovi na Sahat kuli unutar Starog grada Ostrožac

Projekat provodi Grad Cazin u saradnji sa JU „Kulturni centar“ Cazin, na osnovu međusobno potpisanog sporazma o zajedničkom finansiranju pomenutog projekta. Vrijednost projekta iznosi 45.500,00 KM, od čega 15.000,00 izdavaja Kulturni centar, a ostatak sredstava Grad Cazin. Cjelokupni izos sredstava je obezbijeđen kroz projektne aplikacije partnera prema višim nivoima vlasti.

Ugovor koji je Grad Cazin potpisao sa firmom Ecoplan još u julu ove godine predviđa 180 dana za realizaciju cjelokupnog projekta.

Da bi realizacija planiranog bila u skladu sa zakonom i propisima struke, posebno u oblasti zaštite nacionalnih spomenika, angažovano je preduzeće „Interprojekt“ čiji će predstavnici nadzirati radove geotehničkog ispitivanja i uraditi reviziju konačnog geotehničkog elaborata. Ova firma je u ranijem periodu bila i nosilac izrade „Plana i programa geomehaničkih – geotehničkih i srodnih radova vezanih za Stari grad Ostrožac.

Prema riječima uposlenika gradske Službe za upravljanje razvojem, koja je nosilac projekta, u narednim danima planirane su aktivnosti čišćenja bršljena i ostalog rastinja sa zidova dvorca, Sahat kule i pripadajućih bedema, u cilju identifikacije stepena oštećenja i ispravnog planiranja daljih mjera sanacije.

Radove su danas obišli i čelni ljudi Grada Cazina i JU „Kulturni centar“.

Komemoracija bihaćkoj heroini Donni Ares: “Sada, i ja moram da se oprostim od nje, ali ne želim”

Komemoracija Donni Ares okončana je njenim riječima napisanim na posljednjoj strani njene knjige “Soba za nikoga”:

“Svi ćemo jednom umrijeti, samo je pitanje hoćemo li svi svoje živote proživjeti? Dok jedni razmišljaju o drugima i tuđe živote žive, drugima život prolazi u strahu šta će neko reći i dok bolesni čekaju konačna izlječenja, ja nisam gubila vrijeme i živjela sam punim plućima u svim uvjetima. Ovdje i sada. Da sam sjedila i čekala da izliječim rak i tek onda nastavim sa životom, nikada ne bih saznala ovo što znam danas. Zašto kad imamo sve nemamo ništa i onda kad izgubimo tek počinjemo voljeti život?”

https://www.facebook.com/dnevniavaz/videos/1505863852822489/

https://www.facebook.com/portalbiscani/posts/1491465060921629

 

NIJE ŽELJELA DA SE PREDA: Ovako je izgledala cjelokupna mučna borba Done Ares sa opakom bolešću!

Bilo da ste fan njene muzike ili ne, Dona Ares je bila simbol istrajnosti i junaštva. Svi se sjećamo Doninih početaka borbe sa rakom, a nakon prve hemoterapije napisala je snažnu poruku i objavila svima sljedeće riječi:
“Oživela! Prvih sedam dana je gadno, ali čim sam jutros otvorila oči, znala sam da sam dobro!!! Vrti mi se, jedva šetam, ali šetam i trudim se! Neki trnci i dalje trnu, žigaju kritična mjesta, jako sam mršava, ali danas sam do sad najbolje i iskočila sam iz pidžame.“

“Nikada nisam ležala u bolnici i osjećala sam se kao Alisa u zemlji čuda. Sve mi je bilo nepoznato i sve me je prilično frustriralo. Stalno vađenje krvi, infuzije, transfuzije, život se promijenio preko noći, sve me to pomalo bunilo, ali vrhunska njega sestara i doktora mi je pomogla da lakše podnesem sve to. Ležala sam mesec dana, i tek prije nekoliko dana stala sam na noge i sada šetam na Bjelašnici svaki dan, udišem čist vazduh i pripremam se za sljedeću hemoterapiju“, takođe je rekla Dona za Kurir poslije prve hemoterapije.

Pjevačica je nakon toga postavila sliku na kojoj se vidi kako joj opada kosa, te je riješila da se ošiša “na keca“.

“Ovo ću podijeliti sa vama čisto radi hronologije, a ne radi patetike, jer je bilo pitanje dana kada će krenuti kosa da mi otpada. Nije lako, ali nije ni teško, jer doći će nova! Svako malo – šaka puna dlaka, pramenčića… E, dok nije došlo do pramenova, da riješimo to mašinicom“, napisala je ona uz postavljenu fotografiju.

U narednom periodu ona je na društvenim mrežama napisala: “Hvala Bogu pa dobro podnosim i treću… Prva krizna sedmica prolazi, a onda me čekaju ne jedna nego još najmanje tri hemoterapije… To je najnovija vijest… Dakle, za početak 6 ciklusa hemoterapije. Biće pletenja i riba i ribica. Volim vas!“

Kako je vrijeme prolazilo i borba se nastavljala, tako je Dona otkrila šta je ona sama smatrala uzrokom svoje bolesti.

-“Mene lično, ono što ja mislim da me je otrovalo, ali će me napasti poslije ovog intervjua, je mlijeko. Definitivno mlijeko iz tetrapaka. Ja sam spremna da potpišem da je zlo“, navela je pjevačica tokom gostovanja u jednoj emisiji na televiziji “Hayat“. Ona je dodala da je ovo mlijeko sada drugačije od onog koje su pili njeni vršnjaci kada su bili djeca.

“Definitivno nešto nije uredu. Kako sam prestala da pijem mleko, tako mi je bilo bolje, ali to je već bilo kasno i puno se toga nakupilo.“ Sa prijateljima na Fejsbuku, a Dona je često dijelila informacije o zdravstveno stanju, a 15. oktobra 2015. je konačno mogla da napiše dobru vijest. Pjevačica se osjećala izliječenom, iako nalazi to nisu još bili potvrdili.

“Moj bebi roze duks sa ušima može u penziju! Iako nemam još taj konačan nalaz, sigurna sam da tog karcinoma više nema! Kilaža i stanje prije tačno godinu dana se ne mogu mjeriti sa stanjem danas! Šta god pisalo na tom papiru, ne može više poremetiti moj osjećaj da sam ozdravila i da je taj rak ipak “otplivao” napisala je pjevačica na Fejsbuku.

Nažalost, sljedeća objava koju je Dona postavila na društvene mreže nije bila optimistična i sve je ukazivala na to da se ova podmukla bolest vratila. Dona je tad otputovala u Dansku zbog sumnji da ponovo boluje od raka, gdje je podvrgnuta biopsiji kako bi bilo utvrđeno njeno zdravstveno stanje. I ovaj put se obratila svojim fanovima putem Fejsbuka, koji su joj, kao i prošlog puta, ulivali nadu i pružali ljubav i snagu da izdrži.

“Današnja bolnička uspomena! Povratak u stvarnost! Prošle najnovije pretrage! Kad se probudiš iz narkoze ne sjećaš se ni kako si zaspao. Idemo dalje! Kaže dr: Vi imate rak, ama nemam, ama imaš, ama ne želim da ga imam… Nastavlja se“, napisala je pjevačica. Tog 16. jula 2016. godine Dona je bila optimističnija nego ikad i prijateljima je konačno mogla da napiše vijest koju su željeli.

“Hvala na pitanju, dobro je! Sad je gameover! My Game of Thrones is over! Samo je preživio Zmaj, glupe male vodene životinje više nema! Rak, koji rak? Samo za prijatelje mali share! Ne pišem više po FB-u. Možda nekad. Možda više nikad. Ne zna se to. Uglavnom, dobila sam utakmicu života, a sad idem da se oporavljam u miru“, napisala je Dona Ares. Kako bismo voljeli da je tad bila u pravu…

Ova jaka žena je na društvenim mrežama objavila fotografiju na kojoj se putem fotošopa sebi nadogradila kosu, a u opisu napisala:

“Samo sanjam da mi je porasla kosa (a dok ne poraste, malo se igram)“ poručila je Dona Aresi i time mnogima natjerala suze na oči. Ali kraj oktobra prošle godine ipak zajedno sa jesenjim lišćem i sumornim kišama donio je i dobre vijesti za Donu. Naime, objavila je na svom Instagram profilu divan tekst.

“Ko je pratio i čitao knjigu zna šta se dešavalo tog datuma i zašto je važan, 24.10. druga godina. I najnovija saznanja danas iz bolnice … Odlični rezultati PET CT-a. E pa od danas se računam kao zdrava, iako još na oporavku, ali bez te proklete životinje. Jer danas je odličan dan i zdrava jača sam! Hvala na podršci iako vi već znate moju vječnu zahvalnost na snazi koju ste mi dali kad je trebalo. Volim vas“, saopštila je Dona i ovim prelijepim riječima bar na tren šutnula kamen sa srca vernih obožavalaca. Ipak, početkom ove godine desilo se neželjeno opet. Dona je javila kako je hemoterapija opet na tapetu. Nije se predavala kao i toliko puta prije.

“Za sve treba priprema, pa tako i za hemoterapiju. Ovo je port. Danas je stari izvađen, novi postavljen pod kožu! Osjećam se kao da imam neki čip, ali bolje i čip, nego hemo kroz vene koje više i ne rade. U Sobi za nikoga (borba 1) pomirila sam se sa životom u simbiozi sa rakom. Znali smo da će biti uspona i padova, ali u situacijama kad se borite za produžetak života svaka šansa je vreijdna truda! Iako me bolest kratko zavara oporavkom, ponašam se kao najzdravija uz sve nedostatke i to je ono što me drži. Dugo sam razmišljala da li da objavim ili ne objavim bilo šta u vezi sa svojom bolešću. Ipak borba broj 2 je prošla u tišini, ali treći neće. Iz razloga što ima previše uznemirujućeg sadržaja, a opet korisnog za ljude u istoj i sličnoj situaciji, a na prvom mjestu privatni sadržaj koji nikako ne očekujem na portalima i tuđim profilima – imam još jedan novi Instagram profil, (koji se još puni slikama iz 2016/17) samo za prijatelje (preko 18 godina) i za sve one koji me prate godinama, manje-više lično poznaju, vole i podržavaju. Probala sam GLASNU i TIHU varijantu, radi ličnog istraživačkog eksperimenta za novu knjigu koju pišem. Rak se ne tuče u tišini, barem ja nisam taj tip. U tišini padamo u još veću tišinu i polako na sve pristajemo, pa tako i da se predamo. To nije u mom stilu“, napisala je Dona, a fanovi su joj i ovaj put pružili ogromnu podršku. Treći pokušaji pobjede nad opasnom bolešću bili su najteži. Aresova je opisala stravične muke.

“Prva sedmica podnošljiva, druga loša, treća najbolja. Ipak, uspjela sam potpuno oživjeti, mučnine i povraćanje su glavne smetnje, umor, loša krvna slika i imunitet zbog čega izbjegavam velike grupe ljudi, 3 kilograma sam izgubila, pa vratila, sad samo jedem i spremam sam za drugu hemioterapiju za par dana“, napisala je Dona. Pratioci u fanovi su joj uputili riječi podrške.

Od kada je povela svoju bitku sa rakom, Dona Ares se hrabro držala i na društvenim mrežama je bila prava inspiracija za sve ljude koji imaju istu, kletu muku. Međutim, u proteklih nekoliko mjeseci su te objave prorijedile, a posljednje što je na svom Instagramu objavila prije pet dana bila je njena fotografija iz mlađih dana gdje se obratila direktno fanovima sa kojima je imala intezivan kontakt:

“Voli vas vaša Dona Ares“, napisala je pjevačica nedavno i to je posljednji pozdrav koji nam je svima uputila.

Vezano:

Univerzitet u Bihaću zapošljava 11 mladih asistenata

Drugi dio obezbijedit će Vlada USK-a. Tokom današnjeg razgovora predstavnici Vlade USK-a  i rektor Univerziteta u Bihaću sa saradnicima dotakli su se i ostalih  pitanja značajnih za akademsku zajednicu i izvršnu vlast  Kantona.

Sutra će u Sarajevu biti potpisan sporazum za realizaciju programa aktivne politike zapošljavanja na Univerzitetu u Bihaću kroz koji će biti zaposleno 11 mladih asistenata. Cirka 105.000 KM Univerzitet je osigurao preko Zavoda za zapošljavanje Federacije,  a ostatak će subvencionirati Vlada USK.

Univerzitet ima namjeru ostvariti značajne uštede o čemu se govorilo i na posljednjoj sjednici Senata kroz, između ostalog, smanjenje fonda sati vanjskih saradnika.

Sagovornici su se kroz razgovor dotakli i kolektivnog ugovora koji je bio na snazi i koji je za Vladu prihvatljiv. Sindikat je tražio da se urade određene ispravke. S druge strane, istakao je premijer Rošić, Ministarstvo finansija neće dati saglasnost ni na jedno povećanje kada su u pitanju izdvajanja za bilo kojeg budžetskog korisnika.

Tema današnjeg razgovara bila su i dugovanja. Vanjskim saradnicima duguje se za  2016. i 9 mjeseci 2017. godine.

Ono što zabrinjava je i to sa su dugovanja prema dobavljačima dovela do toga da niko od firmi neće da se odazove na poziv za javne nabavke,  a grijna sezona je pred vratima.

Izvršeno ispitivanje sirove vode izvorišta Klokot

Na osnovu izvršenih uzimanja uzoraka vode, dana 11.09. 2017. godine od strane ZU “Zavod za javno zdravstvo USK” Bihać i dostave uzoraka “Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo” Zagreb izvršeno je ispitivanje sirove vode izvorišta Klokot i pitke vode iz vodovodne mreže sa punkta na Ozimicama II B6/D5 na sljedeće parametre:
– policiklične aromatske ugljikovodonike,
– fenole i
– pesticide

ZU “Zavod za javno zdravstvo USK” Bihać ne vrši ispitivanja na gore navedene parametre, te je zbog toga ispitivanje izvršeno u “Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo” Zagreb i dobivene su konačne ocjene na dana 20.09.2017. godine.

Konačna ocjena za uzorak sirove vode izvorišta Klokot – ODGOVARA odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Konačna ocjena za uzorak iz vodovodne mreže sa punkta na Ozimicama II B6/D5 – ODGOVARA odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

U prilogu akta su ispitni izvještaji uzoraka vode sa rezultatima analiza dobivenih od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. ZU “Zavod za javno zdravstvo USK” Bihać dostavio je JP “Vodovod” d.o.o. Bihać ispitne izvještaje dana 02.10.2017. godine, aktom broj 1230/17.

Za ranije godine vršena su ispitivanja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na teške metale, pesticide i mineralna ulja. Ispitivanja su vršena 2009, 2010 i 2011. godine i svi uzorci su odgovarali odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Damir Felić
direktor JP Vodovod Bihać