Alija Feriz, predsjednik Udruženja logoraša Velika Kladuša, izjavio je za “Avaz” da su hrvatske vlasti na Petrovoj Gori uspjele locirati masovnu GR0BNICU za koju se pretpostavlja da krije pos**tne ostatke žrtava PARAV0JSKE ZL0ČINCA Fikreta Abdića iz 1995. godine. Feriz ima saznanja da su hrvatske vlasti, nakon više godina traganja, locirale GR0BNICU sa pos**tnim ostacima 21 žrtve “abdićevaca”.

Dovedeni iz logora

– Nadamo se da će se ova informacija uskoro potvrditi i da će žrtve konačno naći smiraj. Očekujemo da, uz pomoć nove tehnologije i opreme koju imaju hrvatske institucije, bude locirano mjesto ili više njih koje krije i ostale žrtve ZL0ČINA iz 1995. godine – kaže Feriz, nekadašnji zatočenik Abdićevih L0G0RA.

Godinama se priča kako su na Petrovoj Gori mu*ki ub*jeni 45 pripadnika Petog korpusa Armije RBiH i žena sa dvoje djece. Prethodno su ih “abdićevci”, potpomognuti srpskim AGRES0RSKIM snagama iz Abdićevog L0G0RA Ponikve, doveli na to područje, koje su okupirale snage tzv. SAO Krajine.

Komisija za zatvorene i nestale osobe Hrvatske, na čelu s Ivanom Grujićem, počela je 2015. godine potragu za pos**tnim ostacima žrtava iz BiH na Petrovoj Gori. Udruženje L0G0RAŠA Velike Kladuše apeliralo je još tada na bh. vlasti da se uključe, ali donedavno niko nije reagirao.

Tek su se imenovanjem Ermina Zulića (SBB) na mjesto ministra za boračka pitanja u Vladi Unsko-sanskog kantona stvari po ovom pitanju konačno pokrenule sa mr*ve tačke.

Pomoći porodicama

– Ovo pitanje za mene je trenutno prioritetno. Uradit ćemo sve da pomognemo porodicama koje tragaju za najmilijima. Uskoro ćemo u Zagrebu održati sastanak s hrvatskim ministrom branilaca Tomom Medvedom, na kojem bismo trebali saznati sve o rezultatima njihovih dosadašnjih aktivnosti na području Petrove Gore – kaže Zulić.

Hrvatski ministar branilaca Tomo Medved kazao je za “Avaz” kako u ovom trenutku ne može iznositi detalje o potencijalnim GR0BNICAMA.

– Kontinuirano provodimo ispitivanja i probna ISK0PAVANJA, ali o detaljima ne mogu govoriti telefonski. Ministar veterana rata USK najavio je da će uskoro doći na sastanak pa ćemo razgovarati o svim tim detaljima – kazao je Medved.

Je li ključni svjedok 0TR0VAN?

Lokaciju masovne GR0BNICE sa žrtvama iz BiH na Petrovoj Gori prije nekoliko godina otkrio je bivši “autonomaš”, koji je svjedočio eg*ekuc***ma te tvrdio da je on morao UK0PAVATI žrtve. Tvrdio je da je i sam preživio st**eljanje, ali da se uspio spasiti i nakon ZL0ČINA ostao da živi u jednom hrvatskom selu.

Saznajemo da je taj svjedok nedavno um*o, a nadležne institucije u BiH propustile su da od njega uzmu iskaz. Neki čak sumnjaju da je možda i 0TR0VAN kako ne bi svjedočio.

Igrač Brooklyn Netsa Džanan Musa novi je ambasador prijateljskog takmičenja Specijalne olimpijade “Parallel” – rezultat je dogovora predsjednice Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” iz Sjeverne Amerike i Musinog menadžera, Dženisa Muse.

– Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam ambasador takve jedne organizacije kao što je Preporod iz Sjeverne Amerike. Svi se trebamo uključiti u takve organizacije jer one čine naš svijet boljim – kazao je Džanan Musa.

Prijateljsko takmičenje Specijalne olimpijade “Parallel” bit će realizirano od 23. do 26. aprila. To je manifestacija međunarodnog karaktera koja se već četvrtu godinu realizuje u Tuzli, a organizatori su Studentsko vijeće Medicinskog fakulteta u Tuzli “Medicus” i Udruženje “Parallel”, podorganizacija Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” iz Sjeverne Amerike.

– Projekt koji je inkluzivnog karaktera i kojim ima dugoročan cilj dostigao je široke razmjere. Svakodnevno dobijamo potvrde i podršku institucija, društveno odgovornih lica i preduzeća, što nama kao organizatorima, studentima u Tuzli koji rade i pripremaju ovaj projekt, svakako imponuje. Najnovije priznanje došlo je od našeg zlatnog djeteta, Džanana Muse, koji je pristao da bude ambasador Prijateljskog takmičenja Specijalne olimpijade “Parallel” – kazala je predsjednica BZK “Prepord” iz Sjeverne Amerike Senada Pargan.

Džanan Musa igrač je Brooklyn Netsa, ekipe koja se takmiči u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu, NBA ligi. Trenutno nastupa u razvojnoj G ligi za ekipu Long Island Nets. Rođen je u Bihaću. Prošao je omladinske selekcije Bosne i Hercegovine, a najveći uspjeh je ostvario sa kadetskom kada je osvojio Evropsko prvenstvo u Litvaniji.

Tada je izabran za MVP-a prvenstva. Postaje član hrvatskog kluba KK Cedevita sa kojom postaje državni prvak tri puta i tri puta pobjednik Kupa. Jednom je bio pobjednik i Superkupa ABA lige. U Euro kupu 2018. godine proglašen je za nadolazeću zvijedu i za najboljeg mladog igrača ABA lige, te je izabran i u tim ovog regionalnog takmičenja.

Ostali ambasadori projekta su Amel Tuka, Denis Barta, Asmir Begović, Elvir Bolić, Igor Emkić, Mirsad Bektić, Ema Burgić, Edhem Eddy Čustović i Ajla Huremović.

(Omar Švbrakić / Hayat / Foto: Ilustracija)

Na graničnim prelazima Bosne i Hercegovine slobode su lišene tri osobe za kojim su tragali pravosudni i policijskih organi, javlja Anadolu Agency (AA).

Vatrogasac teško povrijeđen prilikom gašenja požara u…

Službenici Jedinice granične policije Aerodrom Sarajevo, lišili su slobode N.M. (1984.), državljanku Bosne i Hercegovine. Graničnim provjerama utvrđeno je da je potražuje Općinski sud u Zenici zbog KD “oduzimanje djeteta ili maloljetnika“.

Na Međunarodni aerodrom Sarajevo stigla je letom iz Minhena. Predata je službenicima Odjela sudske policije sudova u Kantonu Sarajevo.

Pri ulasku u BiH na Međunarodnom graničnom prelazu Popovi lišen je slobode S.S. (1981.) jer ga potražuje Osnovni sud u Bijeljini zbog KD “teška krađa“. Službenici JGP-a Bijeljina državljanina Republike Srbije predali su službenicima Sudske policije Bijeljina.

Prilikom ulaska u BiH na prelazu Izačić, lišen je slobode E.V. (1970.). Službenici JGP-a Izačić, prilikom provjera, ustanovili su da bh. državljanina potražuje Općinski sud u Bugojnu zbog KD “ugrožavanje sigurnosti“. Predat je službenicima Sudske policije Bihać.

Trinaest priređivača igara na sreću koji posluju na teritoriji Federacije BiH u 2018. godini su uplatili 21 milion i 317 hiljada KM samo po osnovu poreza na dobitke ostvarene u igrama na sreću, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH.

Prema Zakonu o porezu na dohodak FBiH stopom od 10% oporezuju se svi dobici ostvareni u igrama na sreću koji prelaze 100 KM. Istim zakonom je propisano da se taj iznos uplaćuje prema prebivalištu igrača koji je dobitak ostvario, tj. u budžete općina/gradova u kojima je dobitak i ostvaren, Prenosi Klix.ba.

Najviše poreza na dobitke uplaćeno je u Kantonu Sarajevo i to tri miliona i 711.000 KM. Od toga je najviše uplaćeno na području općine Novi Grad i to skoro 780 hiljada KM, a zatim slijede Novo Sarajevo (754.000), Ilidža (652.000) te Centar (651.000).

Potom slijedi Hercegovačko-neretvanski kanton, gdje je poreza na dobitke uplaćeno tri miliona i 709.000 KM. Tu prednjači Čitluk, u čiji je budžet uplaćeno čak milion i 650.000 KM poreza od dobitaka,a potom slijedi Mostar (milion i 289.000) te enrosmno manje Čapljina, Konjic, Jablanica itd.

U Tuzlanskom kantonu poreza od dobitaka u igrama na sreću je uplaćeno tri miliona i 636.000 KM. Najviše dobitaka,a time i poreza na dobitke je uplaćenou Gradu Tuzli – 970.000 KM, zatim slijedi Srebrenik (551.000), Živinice (483.000).

Nešto manje novca u odnosu na prva tri kantona uplaćeno je u Srednjobosanskom kantonu i to dva miliona i 580.000 KM. U Travniku je uplaćeno 560.000, Vitezu 376.000, Bugojnu 343.000 KM.

Nešto manje je uplaćeno u Zeničko-dobojskom kantonu, ukupno dva miliona i 525.000 KM. Najviše u Zenici i to milion KM, a slijede Visoko (282.000 KM) te Zavidovići (216.000 KM).

U Unsko-sanskom kantonu uplaćeno je ukupno dva miliona i 266.000 KM. Najviše uplata poreza na dobitke bilo je u Bihaću (746.000 KM), potom Cazinu (580.000 KM) te Sanskom Mostu (289.000 KM).

U Zapadno-hercegovačkom kantonu uplaćeno je milion i 409.000 KM. Najviše u Širokom Brijegu (614.000 KM), pa u Ljubuškom (316.000 KM).

U tri kantona uplata poreza na dobitke od igara na sreću nije prešla milion KM. Tu su Kanton 10, u kojem je uplaćeno 735.000 KM. Najviše je Tomislavgradu i to 322.000 KM te Livnu, gdje je uplaćeno 276.0

U Posavskom kantonu je uplaćeno 515.000 KM poreza. Od toga u Orašju 285.000 KM, u Odžaku 201.000 KM i u Domaljevcu 29.000 KM.

Uvjerljivo najmanje poreza na dobitke od igara na sreću je uplaćeno u Bosansko-podrinjskom kantonu, ukupno 225.000 KM

Od toga u Goraždu je uplaćeno 212.000 KM, u Ustikolini 12.000 KM, a u Prači samo 42 KM.

Najviše poreza uplatila je Premier kladionica, koja je sa svoje dvije firme, Premier World Sport i Premier Sport uplatila ukupno 10 miliona i 408 hiljada maraka, odnosno 48,83% ukupno uplaćenog iznosa. Potom slijede kladionice Bet-Live i Petica Plus s ukupno 3 miliona i 957 hiljada KM uplaćenog poreza na dobitke (18,56%), zatim slijedi kladionica Formula sa 2 miliona i 228 hiljada KM (10,45%), itd.

Kada je riječ o Lutriji BiH koja je vlasništvo Federacije BiH, uplaćeno je milion i 194 hiljade KM poreza na dobitke i nalazi se na sedmom mjestu po visini uplate, računajući i klasične igre (loto, toto, srećke)

Shodno ovim podacima Porezne uprave FBiH evidentno je da pojedini gradovi i općine u svoj budžet inkasiraju značajna sredstva.

Potencijalni autoput Sarajevo-Beograd-Sarajevo izazvao je mnogo polemika. Politika je ta koja je određivala trasu i koja je vodila glavnu riječ. Gost Centralnog dnevnika bio je saobraćajni stručnjak, prof. dr. Osman Lindov koji je govorio o potencijalnim, ispravnim i isplativim trasama.

„Većinu ovih stvari su vodile dvije zemlje, Srbija i Turska, dok je BiH šutila. I danas je tako. BiH, prije svega ministarstvo transporta i komunikacija po Ustavu i zakonu bi trebalo dati pravi odgovor. Veoma optimistično smo ušli u sve ovo,ali ne mislim da će to ići tako brzo”, kaže Lindov.

Na sastanku Milorada Dodika i entitetskih ministara saobraćaja i komunikacija usaglašene su dvije trase.

„Ove dvije trase nemaju veze jedna s drugom. Moramo shvatiti da je BiH dio Evrope i bit će dio Evrope zajedno sa svojim susjedima. Ovaj gornji, sjeverni dio trase je davno projektovan. Taj odvojak je isplaniran preko Zavidovića prema Tuzli na takav način da bi se pravio Y od koridora Vc, ustvari da mi to lokalno isfinansiramo. To je jasno. Druga stvar, lokalni projekat ili autoput imamo od Banja Luke, Doboja i svakako nastavak prema Beogradu. To je također entitetski projekat. Donju trasu,od Kraljeva prema Užicu,Srbija je već počela graditi i izgradili su oko 15-20 km. Ono što je trebao da bude bh. projekat i koji je 1997. godine ušao u trasu koridora je koridor Vc: Budimpešta-Osijek-Doboj-Sarajevo i Ploče. Nažalost gradimo ga od 1997. godine, a sad je 2019. i još nemamo pravi odgovor“, ističe Lindov i dodaje:

„Kada dođe do pravog dogovora oko finansiranja autoputa Sarajevo – Beograd, onda ćemo shvatiti šta će se to graditi ili ne.Nema niko šest milijardi koje će naplaćivati 100 godina. BiH će se onda morati zadužiti. Država će to otplaćivati i zaduživati se, a mapu niti crta niti će crtati.“

U usaglašenim trasama autoput ne prolazi kroz Goražde, što je izazvalo nezadovoljstvo, prije svega u Bosansko-Podrinjskom kantonu.

„Goražde smo riješili tunelom kroz Hranjen. Mi se trebamo fokusirati na ono što je nama bitno, a to je pravac koji bojažljivo najavljujemo, odnosno pravac Istoka prema Zapadu. Govorimo o Krajini. Turska bi trebla da potencira ovu balkansku rutu koja bi išla od Istanbula iznad Soluna, preko Kosova, Prištine, Skoplja, Pazara, Sarajeva i prema Ključu“,kaže Lindov i pojašnjava koja je to prema njegovom mišljenju idealna trasa:

„Ono što je prirodno, što je očekivano i što je po stručnim parametrima isplativo, a to je ta čitava balkanska ruta. To je ponavljam ruta Karlovac, Bihać, Ključ, Jajce, Sarajevo između Goražda i Višegrada ide do Novog Pazara iznad Prištine gravitira. Od Prištine ide na Skoplje, iznad Soluna, ispod Sofije i prema Istanbulu.“

Lindov je govorio i o neozbiljnosti bh.vlasti kada je došla Turska delegacija kako bi se govorilo o autoputu.
„Kad su došle prve delegacije, vodili smo Turke po šumama i gorama po Zavidovićima, slikali ljudi. Ne gradi se tako autoput, ne pravi se tako trasa“, kaže Lindov i dodaje da ne znamo iskoristiti ni novac koji smo prikupili od akciza:
„ Mi smo za frkventne autoputeve u 2018. godini od akciza naplatili 400.000.000 koje stoje negdje. Pare leže i nigdje ih nismo uložili.“

Za kraj profesor Lindov je podsjetio i na Jadransko-jonsku cestu koja je bila sjajan projekat, a koju smo nažalost zaboravili.

”Neko nam je nabacio ovu trasu i mi se uhvatili autoputa Sarajevo-Beograd koji je daleko od realizacije. Zaboravljamo ključne i strateški važne projekte za zemlju”, zaključuje Lindov.

Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark zvanično je otvorio novoizgrađenu zgradu Kantonalnog suda u Bihaću, za čiju je izgradnju EU izdvojila oko 3 miliona maraka.

Vlada Unsko-sanskog kantona učestvovala s iznosom od milion i po maraka. Projekt je dio šireg paketa pomoći Evropske unije za sanaciju zgrada sudova i tužilaštava, u okviru podrške jačanja vladavine prava u BiH.

Ambasador Weagemark je naglasio ovom prilikom da je ovo projekat koji je namjenjen građanima USK kako bi njima dao jedan osjećaj bolje vladavine prava i efikasnijeg pravosuđa.

Premijer USK Mustafa Ružnić se zahvalio predsjednici suda Fati Nadarević na izuzetnom profesionalnom zalaganju da se izgradi zgrada suda.

– Ovo nije samo zgrada. Ovo je kuća pravde, istaknuo je premijer USK.

Predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću kazala je da je ovaj sud dobio evropske uvjete rada.

Profesor Sej Ramić iz Bihaća, u jednoj grupi društvene mreže Facebook, objavio je nekoliko fotografija s pijace, navodeći da se radi o humanitarnoj pomoći namijenjenoj za migrante.

– Evo kako završava pomoć za migrante – napisao je Ramić.

Na fotografijama se vide šamponi, kaladonti, odjeća, obuća itd. Sve to je izloženo na improviziranim štandovima na buvljaku u Bihaću.

Na 759. rođendan Bihaća za Oslobođenje govori Izet Sadiković, jedan od prvih dobitnika Japodskog konjanika.

Razgovarao: Fahrudin Bender (Oslobođenje)

Povodom 759. rođendana grada Bihaća, danas će biti dodijeljeno tradicionalno priznanje za mlade Bišćane nazvano Japodski konjanik po najstarijem ilirskom plemenu za koje se zna da je živjelo na obalama Une. Izet Sadiković Tezy je među prvima postigao posebne rezultate, osovojio ovo priznanje i inspirisao je mnoge mlade sugrađane da tome teže.

Društvo i mediji

Nagrada se dodjeljuje za izuzetne rezultate mladih, kao i za doprinos gradu Bihaću. Meni je ono bilo posebno, ali to je rezultat zalaganaja cijele ekipe. Ipak smo mi tada bili jako mladi, prije 11 godina, tada nam je značilo kada nas neko potapše po ramenu, a kamoli pohvala Grada. Divno je kada se ljubav izrodi u životni poziv.

VIDEO IZ 2008. godine:

Prvi ste poslije rata napravili internet stranicu Grada Bihaća, a danas je portala sve više. Jesu li oni donijeli pozitivan efekat po društvo ?

Pa, bilo je to prije 14 godina, vrijeme mIRC-a i drugih aplikacija koje su služile za komunikaciju prije ovih modernih društvenih mreža kao što je Facebook. Tada se izrodio portal Biscani.net, koji je više služio za druženje i razmjenu fotografija, razvio se kasnije u news portal koji danas djeluje kao takav. Tada je bilo teško i sve je bilo skupo. Danas imamo mnogo portala, jer sa malim budžetom možete uz nekoliko besplatnih alata osposobiti portal i djelovati ravnopravno kao i svi drugi. Medijsko izvještavanje neophodno je za normalno funkcioniranje jednog društva, pa smatram da, što je više kvalitetnih medija dostupno, sve je bolje. Nažalost, ono što je kod nas zastupljeno jeste da je mnogo portala koji šire lažne vijesti, nemaju za cilj ovo prethodno što sam naveo. Ja bih takve svrstao u dvije kategorije. Jedna kategorija medija koji su primarno motivirani zaradom i to je, drugim riječima, laganje, odnosno širenje laži kao ekonomski model. Ovi portali su mahom vođeni od ljudi koji nemaju novinarskog iskustva, nemaju redakciju ni novinare. Druga vrsta portala sa lažnim vijestima je medij političke prirode, odnosno sa jasnom političkom, ako hoćete, i stranačkom pozadinom. Da potcrtam, i u jednom i u drugom slučaju lažni mediji se primarno koriste društvenim mrežama kao instrumentom za “isporuku”, odnosno širenje lažnih vijesti.

Doprinos Bihaću ste dali i kao gradski vijećnik, ali ste se povukli iz politike. Zar ne bi mladi trebali više težiti ka politici ?

Da, bio sam vijećnik i tu obavezu doživio kao mali doprinos svojoj lokalnoj zajednici. Mislim da je dužnost vijećnika bavljenje poblemima lokalne zajednice s ciljem poboljšanja opće kvalitete življenja u njoj. Ipak sam tada izabrao posao koji me nekako odvodi u sukob interesa. Ne možeš biti u vlasti i u medijima. Ali, podržavam sve korektne mlade političare i ideje mladih koji zagovaraju uključivanje u odlučivanje.

Najbolja garancija

Naravno da je mjesto mladih u političkom životu i to na svim nivoima od općine, grada, kantona do državnog nivoa. I to je ono što nedostaje političkom životu BiH. Mladi, obrazovani kreativni ljudi su najbolja garancija da duštvo može uspjeti i razviti se, a to je više nego neophondno našem društvu. Mladi mijenjaju svijet, mi se za svoje mjesto moramo izboriti.

Kako ocjenjujete danas situaciju u svome gradu, u godini koja je obilježena migrantskom krizom?

Bihać je danas opterećen migrantskom krizom. Nažalost, ona utječe na našu svakodnevnicu. Građani s pravom ispoljavaju nezadovoljstvo, pa i ljutnju zbog određenih neprimjerenih postupaka koji dolaze od migranata. S druge strane, želimo biti osjećajni prema njima.

Mnogo je problema u Bihaću posljednje godine. Ipak svi imamo razumijevanje za ljude koji žele ići u EU zbog boljeg života.

Kakvu vi budućnost priželjkujete Bihaću, a šta je realnost ?

Bihaću su potrebni jači ekonomski razvoj, veća i brojnija inostrana ulaganja. Jednostavno potrebna su nova radna mjesta koja bi osigurala dostojanstven život svakom građaninu. Mladima je neophodno uz radna mjesta osigurati kvalitetno obrazovanje i stučno usavršavanje kako bi znanjem i vještinama bili konkuretni na globalnom tržištu. Bihać ima značajne prirodne i ljudske resurse. Trebamo ih iskoristiti i nema sumnje da možemo ponovo biti prepoznatljiv i uspješan industrijski, turistički i agrarni kraj u BiH. Želim što i svaki Bišćanin, da to bude grad u kojem će moja i sva bihaćka djeca rasti sretna.