Narodne nošnje, običaji, vjerski život i historijske okolnosti kroz stoljeća oblikovali su identitet podplješevičkog kraja i njegovih stanovnika. Upravo o tom naslijeđu, ali i o životu Hrvata u bihaćkim podplješevičkim selima, ovih dana piše historičar dr. sc. Franjo Jurić.

Povod za njegov osvrt bila je proslava 50 godina svećeništva fra Petra Žagara, svećenika rodom iz župe Zavalje, na kojoj su posebnu pažnju privukle tradicionalne ličke narodne nošnje koje su i danas sastavni dio kulturnog identiteta ovog kraja.

U svom tekstu dr. Jurić podsjeća na historiju naseljavanja podplješevičkih sela, razvoj školstva, vjerskog i društvenog života, ali i na demografske promjene, ratna stradanja i iseljavanja koja su obilježila posljednja desetljeća.

Tekst dr. Franje Jurića prenosimo u cijelosti:

Svaki kraj krasi neki običaj. Jedan od njih koji se vezuje za identitet i prepoznatljivost svakog kraja su i narodne nošnje. One su dio kulture i običaja, tradicije koja se prenosi s koljena na koljeno. Tako su i Hrvati bihaćkih podplješevičkih sela: Velikog i Malog Skočaja, Međudražja, Zavalja, Vučijaka, Malog i Velikog Baljevca, bili i ostali prepoznatljivi po svojim ličkim narodnim nošnjama. Isto se odnosi i na Hrvate iz sela Dobrenice. One ih i danas krase u različitim svečanim prilikama. Jedna od njih bila je jučer, na proslavi 50 godina svećeništva fra Petra Žagara, svećenika rodom iz župe Zavalje.

Nešto iz povijesti podplješevičkog kraja

Doseljavanje Hrvata u ove krajeve počinje od 1754. godine, najviše s prostora Gornje Like. S vremenom, nakon doseljavanja, broj Hrvata u podplješevičkim selima se povećava i doseže brojku i do 4.200 žitelja. Obitelji su bile višegeneracijske, prepoznatljive po brojnosti djece. To je dovelo do otvaranja prvih škola u ovim selima. Prva škola u Zavalju počinje s radom 1836., a u Skočaju 1874. godine, s prvim učiteljima Pavom Mlinarićem iz Skočaja i Ivanom Devčićem iz Otočca.

Razvija se i vjerski život. Župna crkva sv. Franje Asiškog u Zavalju, sagrađena još 1791. godine, često je bila na meti vandala. Obnovljena je 1816., a župnom crkvom proglašena 1818. godine. Nešto kasnije, crkva je proširena, a njena unutrašnjost uređena i obogaćena. Godine 1994. srpska vojska je crkvu zapalila te je ona do temelja bila uništena. Obnovljena je 2000. godine.

Crkva-kapelica u Skočaju sagrađena je 1923. godine i posvećena Gospi Lurdskoj (Bijeloj Gospi). I ona je u ratu, zajedno s crkvom u Zavalju, bila zapaljena. Kroz više od dva stoljeća postojanja župa Zavalje pripadala je Krbavskoj, Modruškoj, Riječkoj i Gospićko-senjskoj biskupiji, kojoj pripada i danas.

Stoljećima unatrag podplješevička sela pripadala su Hrvatskoj. Prvo je u vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1931.) općina Zavalje izdvojena iz sastava kotara Korenica Savske banovine te pripojena kotaru Bihać tadašnje Vrbaske banovine. Konačno, nakon Drugog svjetskog rata, od 17. septembra 1947. godine, ovi krajevi ulaze u sastav Bosne i Hercegovine.

Kroz historiju stanovnici bihaćkih podplješevičkih sela bavili su se stočarstvom i poljoprivredom. Uzgajali su konoplju, koju su potapali na dragama, odnosno malim potocima u Skočaju i Meljnovačkoj dragi u tzv. močilima. Sijao se krompir, kukuruz, heljda te različite povrtlarske kulture.

U svakodnevnoj prehrani najviše su korištena variva, juhe, mlijeko, sir i krompir. Kulturni život, pored seoskih sijela, bio je vezan za vjerske blagdane. Zborovi ili proštenja na Skočaju održavali su se za Bijelu Gospu, Malu Gospu i Srce Isusovo. Na Zavalju je veliki zbor svake godine bio za Gospojinu i patron župe Frančikovo (sv. Franjo Asiški), dok je na Baljevcu obilježavan blagdan sv. Ilije.

Oko Velike Gospe išlo se pješice na Krasno, a u Rakovicu sv. Jeleni Križarici. Poslije Drugog svjetskog rata veliki broj mještana emigrirao je u zemlje zapadne Evrope, Australiju i Ameriku.

Tijekom Drugog svjetskog rata zavaljska župa imala je veliki broj stradalnika. Prema dostupnim podacima, stradalo je više od 700 župljana. Razaranja i ratne prilike od 1992. do 1995. godine donijela su nova velika iseljavanja ljudi iz ovih krajeva, posebno u Republiku Hrvatsku. Tijekom rata od 1991. do 1995. godine župa Zavalje izgubila je 21 župljanina.

Danas župa broji nešto više od 100 župljana, uglavnom treće životne dobi. Međutim, i oni koji više ne žive u podplješevičkim selima uvijek im se rado vraćaju i posjećuju svoja obiteljska ognjišta.

Dr. sc. Franjo Jurić

U vremenu kada se o uspjesima domaćih kompanija često malo govori, vrijedi zabilježiti primjer koji pokazuje da znanje i kvalitet nemaju geografskih ograničenja. Bihaćka kompanija IDK Studio d.o.o. odabrana je za izradu nove službene web stranice Rukometnog kluba Zagreb, jednog od najtrofejnijih sportskih kolektiva u regionu i dvostrukog prvaka Evrope.

RK Zagreb, klub sa bogatom tradicijom i desetinama osvojenih naslova prvaka Hrvatske, povjerenje za razvoj svog novog digitalnog identiteta ukazao je upravo timu iz Bihaća. Takav izbor predstavlja značajno priznanje domaćoj IT industriji i potvrđuje da kompanije iz Bosne i Hercegovine mogu ravnopravno konkurisati na zahtjevnim regionalnim i međunarodnim projektima.

“Povjerenje koje nam je ukazao RK Zagreb predstavlja veliko priznanje za naš tim i potvrdu da se kvalitetan rad prepoznaje bez obzira odakle dolazite. Iza nas je više od decenije iskustva i brojni projekti, ali saradnja sa klubom ovakvog renomea svakako zauzima posebno mjesto. Trudili smo se da kroz novu web stranicu spojimo tradiciju i uspjehe RK Zagreb sa savremenim digitalnim standardima, kako bismo navijačima, partnerima i javnosti omogućili brži i kvalitetniji pristup informacijama. Ponosni smo što je upravo kompanija iz Bihaća dobila priliku raditi na projektu jednog od najvećih sportskih brendova u regiji.” – Dino Kismić, direktor IDK Studio d.o.o. Bihać

Posebno je značajno što se radi o projektu jednog od najprepoznatljivijih sportskih brendova jugoistočne Evrope, čije ime godinama nastupa na najvećoj rukometnoj sceni i okuplja milione navijača.

Ovaj primjer pokazuje da se iza brojnih uspješnih digitalnih rješenja često nalaze domaći stručnjaci čiji rad prelazi lokalne okvire. Bez obzira na veličinu tržišta iz kojeg dolaze, kvalitet, iskustvo i profesionalan pristup ostaju najvažnije preporuke.

Dok mnogi školski raspust koriste za odmor, dvojica mladih sugrađana odlučila su vrijeme iskoristiti na drugačiji način – radom i vlastitom inicijativom.

Portalu Biscani.net obratili su se Amar Balić (16) i Alija Hodžić (15), koji su odlučili ponuditi pomoć građanima pri unosu i slaganju drva za ogrjev na području Bihaća, Ripča, Pritoke i Golubića.

Kako navode, cilj im je da tokom raspusta zarade vlastiti džeparac, ali i steknu radne navike i iskustvo.

„Odlučili smo preko raspusta da ne gubimo vrijeme nego da sebi zaradimo za džeparac. Unosimo i slažemo drva. Plaćanje je po završetku posla jer znamo da smo mladi i želimo da ljudi imaju povjerenje u nas. Novac ne uzimamo unaprijed, već tek kada posao bude završen“, poručili su Amar i Alija.

Njihov primjer pokazuje da među mladima i dalje postoji želja za radom, odgovornošću i samostalnošću, što zaslužuje podršku zajednice.

Građani kojima je potrebna pomoć pri unosu i slaganju drva mogu ih kontaktirati na broj:
061 358 364

Portal BiscaniNET mladim sugrađanima želi uspješan raspust i što više zadovoljnih mušterija.

Nakon dijaloške emisije o budućnosti Doma zdravlja Bihać, koja je emitovana na platformama BiscaniNET-a i izazvala veliku pažnju javnosti, ministar zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona Meris Jušić oglasio se povodom brojnih reakcija građana na njegov nastup.

U objavi na društvenim mrežama Jušić je poručio da mu je žao ukoliko je način na koji je nastupio zasjenio poruke koje je želio prenijeti javnosti.

– Žao mi je ako se nakon mog zadnjeg nastupa na portalu Biscani.net stekao pogrešan dojam i ako je način mog govora ili ponašanja zasjenio suštinu onoga što sam želio reći – naveo je Jušić.

Istakao je kako se do sada nije mnogo bavio politikom na način koji podrazumijeva česte javne nastupe i televizijske emisije, te da je svjestan kako se javni nastup stiče iskustvom.

Dodao je da su na njegovo ponašanje djelimično uticali atmosfera razgovora, trema i umor, ali je naglasio da to ne navodi kao opravdanje, već kao pojašnjenje okolnosti u kojima je nastupio. Kroz šaljivu opasku poručio je da će sljedeći put „prvo ručak, pa onda emisija“, navodeći da glad, trema i kamere nisu najbolja kombinacija.

Ministar je posebno naglasio da fokus javnosti ne bi trebao biti na načinu nastupa, već na rješavanju problema i budućim aktivnostima kada je riječ o Domu zdravlja Bihać.

– Ponavljam da ono što je najvažnije jeste da se ne izgubi suština priče i siguran sam da će građani Bihaća u narednom periodu vidjeti konkretne rezultate kada je riječ o Domu zdravlja Bihać, ali i drugim aktivnostima koje Ministarstvo zdravstva provodi. Naš odgovor će biti rad, odgovornost i konkretni rezultati – poručio je Jušić.

Podsjećamo, u emisiji BiscaniNET-a o budućnosti Doma zdravlja Bihać učestvovali su gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić i ministar Meris Jušić, a razgovaralo se o mogućim rješenjima za ovu zdravstvenu ustanovu, uključujući rekonstrukciju postojećeg objekta i izgradnju novog doma zdravlja. Emisija je izazvala veliki interes građana, kao i brojne komentare i reakcije na društvenim mrežama.