Naslovnica Blog Stranica 11

VALENTINO VUKOVIĆ IZ BIHAĆA POSLAO PORUKU ZAJEDNIŠTVA: Navijajte za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, sport ne smije dijeliti ljude

Dok se posljednjih dana širom Bosne i Hercegovine vode rasprave o organizovanom praćenju utakmica nogometne reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu, a pojedine lokalne zajednice našle su se u centru pažnje zbog sporova oko organizacije navijačkih zona, brojne reakcije stižu i od građana koji smatraju da sport treba spajati, a ne dijeliti ljude.

Među njima je i Bišćanin Valentino Vuković, koji je odlučio javno iznijeti svoj stav o cijeloj situaciji.

Bihać se godinama ističe kao grad u kojem različitosti nisu prepreka, već bogatstvo. Grad na Uni često se navodi kao primjer suživota, međusobnog poštovanja i zajedništva među svim narodima i građanima. Upravo iz Bihaća nedavno je stigla i fotografija koja je obišla brojne medije i društvene mreže – zajednička šetnja imama, svećenika i pravoslavnog sveštenika gradskim korzom, prizor koji je mnogima poslužio kao simbol Bosne i Hercegovine kakvu žele vidjeti.

Osvrćući se na aktuelne rasprave o navijanju za reprezentacije Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Valentino Vuković poručio je:

„Da se osvrnem na situaciju oko navijanja za SP za reprezentaciju BiH i reprezentaciju Hrvatske. Vidim da neki gradonačelnici u BiH zabranjuju u svojim gradovima da se gleda reprezentacija BiH, a vidim i ljude poput svećenika – ne znam ni kako se zove – koji se ne bi trebali petljati u ove stvari. Da je pametan, prvo bi čitao svete knjige i vidio bi da neke stvari radi pogrešno i na pogrešan način. Navijajte za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku!“

Njegova poruka brzo je privukla pažnju na društvenim mrežama, posebno među građanima koji smatraju da sport treba ostati prostor druženja, zajedništva i međusobnog poštovanja, bez obzira za koju reprezentaciju neko navija.

U vremenu kada se oko sporta često pokušavaju graditi podjele, mnogi podsjećaju da upravo primjeri poput Bihaća pokazuju kako različiti identiteti mogu živjeti zajedno, uz međusobno uvažavanje i poštovanje.

OVO SU DETALJI: Šta penzionere čeka na bankovnom računu od 1. augusta?

Penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine od 1. augusta mogli bi na svojim računima dobiti uvećane penzije, zahvaljujući redovnom julskom usklađivanju koje je predviđeno Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Nakon što su penzije početkom godine povećane za 11,26 posto, sada slijedi novo usklađivanje koje će se obračunavati na osnovu kretanja plata i troškova života u prvih šest mjeseci ove godine. Prema trenutnim procjenama, povećanje bi moglo iznositi između 5,6 i 6 posto.

Ukoliko se ove projekcije potvrde, ukupno povećanje penzija tokom 2026. godine moglo bi dostići približno 17 posto, što bi predstavljalo jedno od najvećih godišnjih povećanja u posljednjih nekoliko godina.

Konačan procenat julskog usklađivanja bit će poznat nakon objave zvaničnih statističkih podataka za prvo polugodište, kada će nadležne institucije izvršiti obračun i donijeti konačnu odluku o visini povećanja.

Predstavnici penzionerskih udruženja pozdravljaju svako povećanje, ali ističu da rast cijena osnovnih životnih namirnica i troškova života i dalje predstavlja veliki izazov za najstariju populaciju.

Ako dođe do povećanja u očekivanom rasponu, penzioneri bi uvećane iznose trebali dobiti prilikom augustske isplate penzija.

Godinama čuvali sigurnost građana: Penzionisanim policajcima uručene nagrade i priznanja

​U sklopu programa obilježavanja Dana policije USK danas su uručena priznanja i nagrade penzionisanim pripadnicima MUP-a USK.

Ova svečana prigoda upriličena je u znak poštovanja za odgovornost i posvećenost tokom njihovih 30 godina službe u Ministarstvu unutrašnjih poslova USK, kazali su premijer USK i ministar unutrašnjih poslova Adnan Habibija koji su uručili nagrade.

Može li moderna tehnologija povećati prinose? Odgovori predstavljeni na Danu polja u Bosanskoj Otoci

U Bosanskoj Otoci danas je održana manifestacija „Dan polja strnih žitarica“, koju je na lokalitetu Baštra organizovao Poljoprivredni zavod Unsko-sanskog kantona u saradnji sa više naučno-istraživačkih institucija iz regiona.

Događaju je prisustvovao ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi Unsko-sanskog kantona Edvin Alijanović, koji je zajedno sa saradnicima, organizatorima i ostalim zvanicama obišao ogledna polja postavljena na parceli poljoprivrednog proizvođača Rifet Hodžić.

Manifestacija je okupila predstavnike više renomiranih institucija i kompanija iz regiona, među kojima su Poljoprivredni institut Osijek, BC Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, Institut za kukuruz Zemun Polje, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad te Syngenta Agro.

Cilj održavanja „Dana polja strnih žitarica“ bio je predstavljanje savremenih sorti strnih žitarica, unapređenje znanja i poljoprivredne prakse, razmjena iskustava između stručnjaka i proizvođača, kao i jačanje saradnje između domaćih i regionalnih naučno-istraživačkih institucija i privrednih subjekata iz oblasti poljoprivrede.

Organizatori ističu da ovakvi događaji doprinose razvoju poljoprivredne proizvodnje, primjeni novih tehnologija i jačanju konkurentnosti domaćih proizvođača na tržištu.

Mnogi vozači ovo ne znaju: Imate pravo na besplatnu pomoć na cesti

VOZAČI – IMATE PRAVO NA BESPLATNU POMOĆ NA CESTI

 Bosanskohercegovački auto-moto klub, u skladu sa Ugovorom sa JP Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, obavezan je svim motorizovanim građanima koji posjeduju vozilo registrovano u Federaciji Bosne i Hercegovine pružiti maksimalno tri usluge pomoći na javnim cestama u toku godine.

Besplatne usluge pomoći na cesti mogu se dobiti pozivom na broj 1282 ili (033) 282-100, i podrazumijevaju:

  1. Informacije o stanju i prohodnosti cesta i uvjetima za vožnju u Bosni i Hercegovini,
  2. Dvije tehničke usluge pomoći na cesti u cilju osposobljavanja vozila za nastavak putovanja (usluge popravke manjeg kvara na vozilu), a najviše jednu u toku mjeseca,
  3. Ukoliko se utvrdi da se kvar ne može otkloniti na cesti, jednu uslugu prijevozavozila najveće dozvoljene mase do 3,5 t do baze SPI ili najbliže registrovane servisne radionice za opravku vozila ili do odgovarajućeg parkinga po zahtjevu/želji vlasnika na udaljenost od maksimalno 10 kilometara.

Vozilima koja se nalaze u kvaru na privatnim prostorima i prostorima za mirovanje mogu se pružiti besplatne usluge opravke vozila na licu mjesta s ciljem stavljanja vozila u mobilno stanje, s tim da će prednost imati vozila koja trebaju pomoć na cesti, ali ista nemaju pravo na besplatne usluge prijevoza jer ne ometaju saobraćaj za druga vozila i učesnike u saobraćaju.

U slučaju značajnog povećanja poziva za pomoć na cesti, prednost će imati oni koji traže intervenciju na cesti većeg ranga u odnosu na javnu cestu nižeg ranga.

Prostorni obuhvat zone odgovornosti BIHAMK-a je područje sljedećih gradova i općina: Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most, Velika Kladuša, Bužim; Tuzla, Kladanj, Banovići, Živinice, Kalesija, Sapna, Teočak, Čelić, Srebrenik, Gračanica, Lukavac; Doboj Istok, Olovo, Zenica, Kakanj, Zavidovići, Žepče, Maglaj, Tešanj, Usora, Doboj Jug; Goražde, Prača, Ustikolina; Bugojno, Gornji Vakuf/Uskoplje, Donji Vakuf, Travnik, Novi Travnik; Konjic, Mostar, Jablanica, Prozor/Rama; Stari Grad-Sarajevo, Centar-Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad-Sarajevo, Ilidža, Vogošća, Hadžići, Trnovo, Ilijaš, Visoko, Breza, Vareš.

Molimo vas da odmah u telefonski imenik upišete sljedeće brojeve:

BIHAMK – 1282, Policija – 122, Vatrogasci – 123, Hitna medicinska pomoć – 124.

 

Zatražen pritvor za trojicu policajaca koji su uhapšeni zbog zloupotrebe položaja i primanja dara

Tužilaštvo još uvijek nije zaprimilo odluku navedenog suda o podnesenom prijedlogu, dodaju iz Tužilaštva za “Avaz”.

Pritvor za tri policajca koji su uhapšeni 04. juna 2026. godine u Velikoj Kladuši zbog zloupotrebe položaja i primanja dara zatražila je postupajuća tužiteljica, saznaje “Avaz”.

– Postupajuća tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona je, a nakon ispitivanja u svojstvu osumnjičenih policijskih službenika lišenih slobode u akciji kodnog naziva “Brut”, sudiji za prethodni postupak Općinskog suda u Velikoj Kladuši temeljem člana 146. Zakona o krivičnom postupku Federacije BiH podnijela prijedlog za određivanje mjere pritvora u odnosu na sva tri policijska službenika – potvrđeno je za “Avaz” iz Kantonalnog tužilaštva USK.

Osumnjičeni su Tužilaštvu predati 05.06.2026. godine. Podsjetimo, oni su uhapšeni u akciji kodnog naziva “Brut”.

BONUS VIDEO:

(avaz.ba)

Hrvatski dres proglašen najružnijim na Svjetskom prvenstvu: Navijači ne mogu vjerovati izboru

Dres hrvatske nogometne reprezentacije našao se u centru pažnje sportske javnosti nakon što ga je ugledni sportski portal The Athletic proglasio najružnijim dresom Svjetskog prvenstva 2026. godine. Na rang-listi svih 48 reprezentacija, hrvatski dres završio je na posljednjem, 48. mjestu.

Autori liste posebno su kritikovali novi izgled prepoznatljivih hrvatskih „kockica“, smatrajući da je ovog puta narušen identitet jednog od najpoznatijih fudbalskih dresova na svijetu. Zamjerke su se odnosile na veličinu crveno-bijelih polja, ali i na dizajnerska rješenja koja su izazvala podijeljene reakcije među navijačima.

Zanimljivo je da je samo nekoliko dana ranije BBC među kultne dresove svjetskih prvenstava uvrstio legendarni hrvatski dres iz 1998. godine, koji je ostao upamćen kao jedan od najprepoznatljivijih u historiji ovog takmičenja.

Dok jedni smatraju da je riječ o pretjerano oštroj ocjeni, drugi priznaju da novi dizajn nije naišao na oduševljenje kakvo su očekivali.

A vi, šta mislite? Da li je hrvatski dres zaista najružniji na Svjetskom prvenstvu ili je ova ocjena potpuno promašena?

Preko 2,7 milijardi KM duga: RS se zadužila novih 50,9 miliona KM

Republika Srpska zadužila se dodatnih 50,9 miliona konvertibilnih maraka emisijom obveznica na Banjalučkoj berzi, održanom 9. juna.

Prema podacima Ministarstva finansija Republike Srpske, investitorima je prvobitno ponuđeno 50.000 obveznica, ali je na kraju prodano 50.925 obveznica, čime je prikupljeno ukupno 50.925.000 KM.

Interes investitora bio je nešto veći od planiranog iznosa, pa su pristigle ponude ukupne vrijednosti 51.129.153 KM. Na aukciji je ostvarena efektivna kamatna stopa od 5,60 posto.

Najviša ponuđena cijena iznosila je 101 posto nominalne vrijednosti uz kamatu od 5,36 posto, dok je najniža cijena bila 98 posto uz kamatu od 6,08 posto.

Obveznice imaju rok dospijeća od pet godina. Glavnica će biti isplaćena po dospijeću, dok će se kamata investitorima isplaćivati jednom godišnje.

Podsjećamo, prema podacima koje prenosi BN, javni sektor Republike Srpske od početka godine do 1. juna zadužen je za više od 2,7 milijardi KM.

Pitanje za naše čitatelje: Da li su nova zaduženja nužan alat za finansiranje razvoja i održavanje budžetske stabilnosti ili razlog za zabrinutost zbog budućih obaveza koje će otplaćivati građani? 🤔

Sjećate li se #bihac? Nekada nas je svaku noć bilo i po 200 na jednom mjestu

Moram priznati da sam o ovoj temi već više puta pisao. I svaki put kada to uradim, javi se veliki broj ljudi sa istim komentarom: “Kad ćete konačno napraviti podcast o tome?”

Zbog toga sam odlučio da još jednom otvorim ovu temu jer vjerujem da je generacija koja je odrastala uz mIRC, forume i prve dane interneta u Bihaću ostavila mnogo veći trag nego što danas mislimo.

Kada danas neko spomene mIRC, primijetim da se ljudima odmah pojavi osmijeh na licu. Nije to nostalgija za sporim modemima i telefonskim računima. Malo ko danas žali za tadašnjom tehnologijom. Mislim da nam zapravo nedostaje osjećaj zajednice koji smo tada imali.

Danas je BiscaniNET medij koji je prvenstveno baziran na vijestima. Međutim, oni koji su bili tu od 2004. godine, od samog početka znaju da to nije uvijek bilo tako.

BiscaniNET je nekada bio mjesto okupljanja.

Možda najbliže onome što je danas neka od društvenih mreža.

Objavljivali smo svoje fotografije, ostavljali komentare, upoznavali se, družili i gotovo redovno uz slike potpisivali svoje mIRC nadimke po kojima su nas ljudi poznavali. Nekada ste mnogo lakše znali nečiji nick nego njegovo pravo ime.

Pored toga postojao je i Forum. Mnogi će se složiti da smo ono što smo nekada radili na forumima danas uglavnom zamijenili komentarima na Facebooku. Ipak, zanimljivo je da me i danas veliki broj ljudi uvjerava kako bi jedan pravi lokalni forum ponovo bio živ.

Kažu da ljudima nedostaje prostor gdje mogu anonimno otvoriti temu, postaviti pitanje, iznijeti mišljenje ili pokrenuti raspravu o problemima koji se tiču lokalne zajednice. Možda su i u pravu. Jer forumi nikada nisu bili samo internet stranice. Bili su mjesta gdje su se vodile ozbiljne rasprave, tražili savjeti, razmjenjivala iskustva i stvarale zajednice ljudi sa sličnim interesima.

A prije svega toga bio je mIRC.

Najaktivniji period bio je otprilike između 2001. i 2005. godine. Oni koji nisu bili dio tog vremena teško mogu razumjeti koliko je tada značilo kada navečer uđete na #bihac i vidite desetine, pa i stotine ljudi online.

Da, stotine.

Bilo je večeri kada je na kanalu istovremeno bilo i do 200 korisnika. Danas to možda ne zvuči posebno impresivno, ali treba se prisjetiti da tada internet nije imao svaka kuća, da se na mrežu spajalo preko telefonske linije i da su brzine bile neuporedivo manje nego danas. U takvim okolnostima, 200 ljudi na jednom lokalnom kanalu bila je ogromna brojka.

Tada smo se poznavali po nickovima. Znali smo ko je online, ko je nestao na nekoliko dana, ko je promijenio nadimak i ko će se pojaviti svako veče u isto vrijeme na #bihac. Danas imamo mnogo više mogućnosti za komunikaciju, ali nisam siguran da smo zbog toga postali povezaniji.

Posebna priča bili su i internet centri. Mlađe generacije vjerovatno ne mogu ni zamisliti da smo znali obilaziti internet centre samo da bismo chatali, surfali ili igrali Counter Strike. Internet centar kod Željezničke stanice, Tasun, Islamski internet centar, Felixnet na Ozimicama i brojna druga mjesta nisu bila samo prostorije sa računarima. Bila su mjesta okupljanja, druženja i stvaranja uspomena koje mnogi pamte i danas.

Dok sam pripremao ovu kolumnu, sjetio sam se jednog zanimljivog detalja od prije nekoliko dana. Na snimanju emisije o budućnosti Doma zdravlja Bihać u našem studiju, prije nego što smo uopće počeli razgovarati o temi emisije, ministar zdravstva, rada i socijalne politike USK Meris Jušić rekao mi je: “Mi se znamo još iz vremena mIRC-a.”

U razgovoru koji je uslijedio prisjetili smo se da je on svojevremeno bio operator (@) na kanalu #cazin, dok smo mi isključivo boravili na kanalu #bihac na DALnet mreži. Nedugo zatim u razgovor se uključio i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, koji se prisjetio kako je svojevremeno obilazio internet centar kod Željezničke stanice, dok sam ja nešto kasnije najviše vremena provodio u internet centru “Tasun”, Islamskom internet centru i nešto dosta kasnije u Felixnetu na Ozimicama 1.

I tada sam shvatio koliko je ova tema zapravo neiscrpna. Prođe više od dvadeset godina, a opet otkrijemo neku novu priču, prisjetimo se nekog starog nicka ili saznamo ko je zapravo bio osoba iza nadimka kojeg smo godinama viđali na ekranu.

Malo ljudi zna da je upravo iz te generacije nastao veliki broj ljudi koji danas rade u IT sektoru, medijima, privatnom biznisu, važnim institucijama i brojnim drugim oblastima. Tada nismo ni slutili da će internet jednog dana postati ono što je danas, ali smo imali sreću da budemo dio njegovih početaka.

Svoj doprinos toj priči dali su brojni ljudi. Neki će se sjetiti Zlaje [FIREbird], Dedare – PA3ot, Igor StrankA, Dejan – List3n3r, Azra – dodir_svile, Amar – none, Veldo – Dexter, Ado DIJAMANT, Fatin Seth, Nedim Sektor7, Dinko Swan09, Dario Hypertech, Sando Error, Pinjo Trigem007, botonja… itd itd…, a siguran sam da postoji još mnogo “nickova” koji će se pojaviti čim ova priča bude objavljena, kao svaki put kada sam pisao o tome.

I upravo zbog toga mislim da bi bilo šteta da sve ostane samo na sjećanjima i komentarima.

Već duže vrijeme postoji ideja da kroz BiscaniNET organizujemo posebnu podcast emisiju posvećenu počecima interneta u Bihaću i Krajini. Da za isti sto sjednu ljudi koji su stvarali #bihac, administratori, operatori, webmasteri, vlasnici internet centara, forumaši i svi oni koji su obilježili jedno vrijeme koje se više nikada neće ponoviti.

Interes očigledno postoji. To mi potvrđuju poruke koje godinama stižu nakon svake objave na ovu temu. Zato mogu reći da ideja o podcast emisiji i dalje stoji.

Možda je čak vrijeme da je konačno i realizujemo.

A do tada, hajde da zajedno pokušamo vratiti dio tog vremena.

Koji je bio vaš nick?

Kojeg internet centra se najviše sjećate?

Koga se sjećate sa #bihac kanala?

I mislite li da bi danas jedan podcast o mIRC generaciji Bihaća i Krajine imao publiku?


Zulić se oprostio od Nacionalnog parka Una: Ponosan na rezultate ostvarene u protekle dvije godine

Dosadašnji direktor Nacionalni park Una Alen Zulić oglasio se povodom završetka svog angažmana na čelu ove javne ustanove, poručivši da profesionalni put nastavlja na drugoj funkciji nakon, kako je naveo, intenzivnog i sadržajnog perioda provedenog u Nacionalnom parku.

U oproštajnoj poruci Zulić je istakao da iz NP “Una” odlazi ponosan na rezultate ostvarene tokom protekle dvije godine, naglašavajući da su u tom periodu realizirani brojni projekti i aktivnosti koje su doprinijele razvoju jednog od najznačajnijih prirodnih bogatstava Bosne i Hercegovine.

Među ključnim realizovanim projektima naveo je unapređenje infrastrukture kroz asfaltiranje puta Ćelije – Štrbački buk i regionalnog puta Kulen Vakuf – Martin Brod, uređenje pristupnih staza i parking prostora, kao i poboljšanje posjetilačke infrastrukture.

Poseban akcenat stavljen je na zaštitu prirode kroz uspostavljanje baze podataka flore i faune, monitoring biodiverziteta, identifikaciju invazivnih vrsta te realizaciju projekata zaštite okoliša.

Govoreći o promociji Parka, Zulić je podsjetio na otvaranje Turističko-informativnog centra u Bihaću, uspostavljanje Gift Shopa Nacionalnog parka Una, nastupe na međunarodnim sajmovima i konferencijama, kao i unapređenje digitalnog prisustva. Kao jedan od pokazatelja napretka naveo je podatak da su pregledi Facebook stranice Parka porasli sa oko 559.000 na više od tri miliona godišnje.

Istakao je i kontinuiran rast broja posjetilaca te sve značajniju poziciju Nacionalnog parka Una na turističkoj karti Bosne i Hercegovine i regije.

Zulić je posebno izdvojio projekte poput dopuna za UNESCO nominaciju Martinbrodskih slapova, kao i projekte REVERS, FRED i VIA DELLE CASCATE, te organizaciju Una regate i međunarodne trail utrke RISKO.

„Nacionalni park Una je mlad park sa ogromnim potencijalom i uvjeren sam da najbolje tek dolazi“, poručio je Zulić, zahvalivši kolegama, saradnicima, partnerima, prijateljima Parka i lokalnim zajednicama na podršci i zajedničkom radu.

Na kraju je novoj upravi poželio mnogo uspjeha u nastavku razvoja Parka i ostvarivanju vizije da Nacionalni park Una bude među prepoznatljivim parkovima Evrope.

BISCANI.NET STUDIO
Pretplatite se BESPLATNO na naš YouTube kanal

Emisije, intervjui, podcasti i video priče iz Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

🎁 BESPLATNO
PRETPLATI SE BESPLATNO