Huti koje podržava Iran spremni su pridružiti se ratu protiv SAD i Izraela, tvrdi iranska državna novinska agencija Tasnim, pozivajući se na “informirani izvor”.

Huti, poznati i kao Jemenski Ansarullah, spremni su preuzeti kontrolu nad moreuzom Bab al-Mandab, što bi bio “lak zadatak”, navodi se u izvještaju, pozivajući se na neimenovani izvor.

Ova grupa je već izazvala velike poremećaje u Crvenom moru o oktobra 2023. godine, pucajući na stotine izraelskih ciljeva kao odmazdu za izraelske napade na Gazu.

Također su ciljali brodove povezane sa SAD i Ujedinjenim Kraljevstvom, ometajući protok globalne trgovine. Napori da se odbiju nisu uspjeli zaustaviti napade.

Američka i druge zapadne mornarice prate brodove kroz more, ali ako Huti odluče preuzeti kontrolu nad moreuzom Bab al-Mandab, to bi vjerovatno dodatno ograničilo njihove mogućnosti.

Moreuz Bab al-Mandab je vitalni prolaz između Sredozemnog i Arapskog mora, povezujući Evropu s Afrikom i Azijom u okeanima iza njih.

(Vijesti.ba)

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko i sjevernokorejski vođa Kim Jong Un potpisali su u četvrtak u Pjongjangu sporazum o prijateljstvu i saradnji između svojih zemalja, izvijestio je Lukašenkov novinarski tim.

Sporazum obuhvaća više područja poput poljoprivrede, obrazovanja i zdravstva, kao i poslovanje, znanost i razmjenu između ministarstava informiranja, objavio je u srijedu ministar vanjskih poslova Minska.

Lukašenko je navodno sporazum nazvao temeljnim za odnose dviju država, dok je Kim rekao da će sporazum “garantovati stabilan razvoj bilateralnih veza”, prema saopćenju službe za odnose s javnošću bjeloruskog predsjednika.

Dvije strane nisu objavile tekst sporazuma niti daljnje detalje o uslovima.

Dogovor je postignut tokom samita dvojice lidera u četvrtak, nakon Lukašenkovog dolaska u srijedu. Kim je priredio raskošnu ceremoniju dobrodošlice za bjeloruskog predsjednika na Trgu Kim Il Sunga, a njih dvojica su posjetili i spomenik sovjetskim trupama.

Tokom razgovora u četvrtak, Lukašenko je pohvalio veze Bjelorusije i DNRK-a kao one koje imaju korijene u sovjetskom dobu te rekao da će dvije zemlje započeti “fundamentalno novu fazu” u svojim odnosima, ispričavši se zbog “velikog kašnjenja” za koje je rekao da je krivnja Minska.

Naglasio je da uprkos geografskoj udaljenosti, dva naroda povezuju zajednički interesi u rodoljublju, očuvanju historijskog sjećanja i dubokom poštovanju prema starijoj generaciji.

Bjeloruski lider naglasio je da “nezavisne zemlje moraju bliže sarađivati” u trenutnoj političkoj klimi kada moćne države “krše norme međunarodnog prava”.

Lukašenko je također pohvalio sjevernokorejske građane kao “vrijedne i disciplinirane ljude”, navodeći da DNRK “čeka sjajna budućnost”, prema predsjednikovom tiskovnom timu .

– Sposoban si sve. I radiš to na način na koji nitko drugi na svijetu ne radi – navodno je rekao.

Lukašenko je Kimu rekao da želi razvijati veze bez gledanja na druge države, “koje, naravno, neće biti oduševljene” približavanjem, jer su “konkurentne”.

Predsjednik Bjelorusije je Kim Jong-unu poklonio jurišnu pušku.

– Za svaki slučaj, ako dođe neprijatelj – rekao je.

Lukašenko je potom od korejskog predsjednika dobio vazu i mač na poklon.

(Vijesti.ba)

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi sastao se u četvrtak u Pekingu s generalnim direktorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaelom Marianom Grossijem, javila je Xinhua.

Wang, član Političkog biroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine, rekao je da se borbe na Bliskom istoku proširuju, a njihov utjecaj se ubrzano prenosi. Konkretno, ako se ciljaju nuklearni objekti, doći će do neizmjerno ozbiljnih posljedica i ljudi u regiji bit će gurnuti u tešku situaciju, rekao je Wang.

Potrebno je spriječiti uzastopnu eskalaciju sukoba, koja bi mogla potkopati svjetski mir i regionalnu stabilnost, rekao je Wang, dodajući da je historija više puta dokazala da militarizam nipošto nije pravi put u svijetu. Samo trenutnim prekidom neprijateljstava i nastavkom dijaloga i pregovora mogu se istinski eliminirati temeljni uzroci sukoba, naglasio je.

Napominjući da je svijet danas u previranju, rekao je da neke zemlje gaze pravila silom i zamjenjuju saradnju maltretiranjem. Međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata suočava se s neviđenim izazovima, međunarodni sistem s Ujedinjenim nacijama (UN) u svojoj srži doživljava krizu povjerenja i postoji stvarna opasnost da se svijet vrati zakonu džungle, dodao je Wang.

Kina će čvrsto podržavati i prakticirati multilateralizam, štititi autoritet i status Povelje UN-a, posvetiti se revitalizaciji i jačanju UN-a te promovirati izgradnju pravednijeg i ravnopravnijeg sistema globalnog upravljanja, naglasio je.

Napominjući da IAEA igra značajnu ulogu u globalnom upravljanju nuklearnim programima, snosi sve istaknutije međunarodne odgovornosti i snosi očekivanja ljudi svih zemalja, Wang je rekao da je Kina spremna ojačati saradnju s IAEA, zaštititi međunarodni režim neširenja nuklearnog oružja i uložiti napore u održavanje mira.

Grossi je rekao da se svijet danas suočava s neizvjesnostima, a promjene su toliko duboke da ih je teško predvidjeti i izazivaju zabrinutost, te da se sve zemlje moraju udružiti kako bi se suočile s ovim izazovima.

Četiri globalne inicijative koje je predložila kineska strana u potpunosti pokazuju čvrstu podršku Kine međunarodnom sistemu sa UN-om u njegovom središtu, što IAEA visoko cijeni, istakao je Grossi.

Kina je glavna nuklearna sila i važan član IAEA, rekao je Grossi, dodajući da se IAEA pridržava politike jedne Kine i da je spremna produbiti komunikaciju i saradnju sa tom zemljom u rješavanju relevantnih žarišta i promovisanju miroljubive upotrebe nuklearne energije, zajednički čuvajući međunarodni režim neširenja nuklearnog oružja i održavajući svjetski mir i stabilnost.

(Vijesti.ba/Fena)

Američki predsjednik Donald Trump ustvrdio je da Iran silno želi postići dogovor, ali da to ne smije otvoreno pokazati jer se njegovi čelnici boje reakcije vlastitog režima i američke strane.

Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, Trump je rekao da Teheran pregovara i da “jako želi postići dogovor”, ali da se to boji javno priznati.

“Pregovaraju i jako žele postići dogovor, ali boje se to reći jer misle da će ih ubiti njihovi ljudi. Boje se i da ćemo ih mi ubiti”, rekao je Trump. U nastavku je utvrdio da nikada nije vidio vođu neke zemlje koji toliko malo želi biti na toj funkciji kao iranski čelnik.

“Nikad nije postojao čelnik neke zemlje koji je manje želio taj posao od onoga tko vodi Iran. Ne želim to. Slušamo neke od stvari koje govore, čujemo ih vrlo jasno. Kažu: ‘Ne želim to. Htjeli bismo da budete sljedeći vrhovni vođa.’ Ne, hvala, ne želim to”, rekao je Trump.

Njegove izjave dolaze usred nastavka rata i rastućih nagađanja o mogućem dogovoru između Washingtona i Teherana. Iranska strana posljednjih dana javno odbacuje tvrdnje da vodi pregovore sa SAD-om, dok Trump istodobno tvrdi da postoje pomaci i da je dogovor moguć.

Trump je i ranije davao slične izjave u svom prepoznatljivom stilu. Krajem travnja prošle godine, odgovarajući na pitanje ko bi trebao biti novi papa nakon smrti pape Franje, našalio se pred novinarima da bi on “volio biti papa” i da bi mu to bio “prvi izbor”.

Osim toga, Trump je prošle godine izazvao i val kritika među katoličkim vjernicima nakon što je na službenim kanalima Bijele kuće objavljena slika generirana umjetnom inteligencijom, na kojoj je Trump prikazan kao papa.

(Vijesti.ba)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump objavio je poruku na društvenoj mreži Truth Social u kojoj je kritikovao članice NATO saveza zbog, kako tvrdi, izostanka podrške u sukobu s Iranom.

“NATO članice nisu uradile apsolutno ništa da pomognu s luđačkom nacijom Irana, koja je sada vojno desetkovana. SAD-u ne treba ništa od NATO-a, ali nikada ne zaboravite ovaj veoma važan trenutak”, poručio je Trump.

Njegova objava dolazi u trenutku sve izraženijih političkih neslaganja unutar Sjedinjenih Država o načinu vođenja operacija protiv Irana.

Podsjetimo, Trump je tokom obraćanja na donatorskoj večeri Republikanske stranke u Washingtonu pokušao opravdati napade na Iran, izbjegavajući termin “rat” i insistirajući da je riječ o “vojnoj operaciji”. Tom prilikom priznao je da je očekivao teže ekonomske posljedice, uključujući veći rast cijena nafte i pad berze, ali je naglasio da mu to nije bilo presudno.

Iako tvrdi da SAD “pobjeđuju u velikom stilu”, priznao je da sukob već utiče na svakodnevni život građana kroz rast cijena goriva i troškova života, poručujući da su takve posljedice prihvatljive kako bi se spriječilo da Iran dođe do nuklearnog oružja. Ipak, ankete pokazuju rastuće nezadovoljstvo javnosti, dok Trump za negativnu percepciju optužuje medije.

Istovremeno, Iran i dalje zadržava sposobnost izvođenja napada u regiji, a zatvaranje Hormuškog moreuza dodatno destabilizira globalno tržište nafte. Kritike dolaze i iz redova republikanaca, gdje pojedini zvaničnici traže više informacija o planovima administracije i upozoravaju na oprez, posebno kada je riječ o mogućem slanju kopnenih trupa.
(klix.ba)