Poslanici Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine izrazili su nezadovoljstvo odnosom Vijeća ministara prema državnom parlamentu tokom rasprave o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o PDV-u, kojim se predviđa ukidanje oslobađanja od PDV-a za igre na sreću.

Branislav Borenović (PDP) istaknuo je da su u raspravi posebno obrađivali problem kladionica i kockarnica, koji, kako je rekao, predstavljaju “najveću pošast u društvu”.

Albin Muslić (SDP) kritikovao je Vijeće ministara zbog, kako tvrdi, neodgovornog pristupa prema parlamentu. „Opće je poznata činjenica da je u proteklih nekoliko mjeseci dio Vijeća ministara potpuno neodgovoran prema državnom parlamentu, jer imamo sjednice gdje se tretiraju zakoni koji su zapravo plod prijedloga samih poslanika, što bi trebalo biti izuzetak, a ne pravilo“, kazao je Muslić.

On je dodao da je zbog djelimične blokade rukovodstva Vijeća ministara i činjenice da nije imenovan ministar sigurnosti, parlament primoran sam predlagati zakone kako bi djelovao na ključne sektore u zemlji. Muslić je naglasio da ovakvi problemi pokazuju koliko unutrašnje političke agende opterećuju rad državnih institucija i ugrožavaju reformsku agendu Bosne i Hercegovine.

Unsko-sanski kanton u budžetu Federacije BiH za ovu godinu učestvuje ravnomjerno, sa gotovo 24 miliona KM u okviru 200 miliona KM planiranih za projekte od interesa u svih deset kantona, izjavio je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, reagujući na tvrdnje gradonačelnika Bihaća Elvedina Sedića da je Krajina opet izostavljena iz „historijskog budžeta“.

Hrnjić je odbacio navode da je Federacija BiH odustala od ključnih infrastrukturnih projekata u USK. Putna komunikacija Bihać – Bosanska Krupa finansira se kroz JP Ceste FBiH: do sada je izdvojeno 7 miliona KM za eksproprijaciju zemljišta u Bihaću i 15 miliona KM za radove koji su u toku, uz dodatna 3 miliona KM za eksproprijaciju u Bosanskoj Krupi i 35 miliona KM za završetak preostale dionice.

Projekat Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH vodi JP Autoceste FBiH, a u planu za 2026. godinu osigurano je 18,5 miliona KM za eksproprijaciju i izradu idejnog i glavnog projekta. Sredstva se, kako je naveo, često ne realizuju zbog nedostatka potrebnih dozvola koje izdaju lokalne vlasti.

Govoreći o Aerodromu Bihać, Hrnjić je pojasnio da Federacija BiH nije odustala od projekta.

– Nakon 19,7 miliona KM izdvojenih 2023. i 12 miliona KM 2025. godine, u 2026. godini planirano je 5 miliona KM, uz kontinuirano finansiranje operativnih troškova aerodroma sa oko 300 hiljada KM godišnje, pojasnio je.

Hrnjić je naglasio i da su u periodu 2023–2025. godine USK i Grad Bihać bili ravnopravno tretirani, ali je upozorio da je Bihać vodeći u Federaciji BiH po povratu neutrošenih sredstava.

– Samo tokom 2025. godine Grad Bihać izgubio je više od 1,8 miliona KM zbog neiskorištenih sredstava, uključujući 1,2 miliona KM iz Agencije za vodno područje rijeke Save, kazao je.

Kada je riječ o poljoprivredi, navodi Hrnjić, Unsko-sanski kanton je najveći korisnik federalnih podsticaja u 2026. godini, sa oko 35 miliona KM ili 18 posto od ukupno 190 miliona KM. Ulaganja su gotovo udvostručena; sa 48,1 milion KM u periodu 2020–2022. na 92,2 miliona KM u periodu 2023–2025, što predstavlja rast od skoro 92 posto.

Hrnjić zaključuje da će na kraju 2026. godine biti moguće jasno uporediti rezultate dva mandata Vlade FBiH kada je riječ o ulaganjima u Unsko-sanski kanton, posebno u oblasti poljoprivrede.

Fena/federalna.ba

Ramiz Huremagić, magistar kriminologije i krivičnog pravosuđa, te autor i pjesnik, na svojoj Facebook stranici istaknuo je nezadovoljstvo zbog, kako kaže, izuzetno malog iznosa sredstava Ministarstva civilnih poslova BiH namijenjenih kulturnim projektima u Krajini.

Prema njegovim riječima, u decembru 2025. Ministarstvo je podijelilo ukupno 3.097.000 KM za sufinanciranje kulturnih projekata, od čega je Krajini pripalo svega 27.000 KM, što čini samo 0,87% ukupnog iznosa. Huremagić je napomenuo da slična situacija traje i prethodnih godina, kada su iznosi za ovaj dio zemlje iznosili između 28.000 i 35.000 KM.

„Najprostije rečeno, vrijedimo u kulturi koliko izgradnja palionika za svijeće u selu Popovi kod Bijeljine ili manifestacija Dani ćaske u Puračiću“, naveo je Huremagić.

U objavi je također ironično komentirao, upućujući pitanja parlamentarcima Šemsudinu Dediću, Albinu Musliću i Jasminu Emriću, o navodnoj potrebi ubrzanja formalnosti vezanih za promet nekretnina i „živog blaga“ prema Sjedinjenim Američkim Državama, ističući da je to „sevap“ za slabijeg, ali u kontekstu Grenlanda.

Huremagićev post izazvao je reakcije dijela javnosti zbog kombinacije kritike kulturne politike i satiričnih komentara na političku i međunarodnu situaciju.

Ministar finansija Unsko-sanskog kantona Danko Jakšić osvrnuo se na podatke koje je Grad Bihać iznio nakon završetka ovogodišnjeg Winter Parka, dovodeći u pitanje tvrdnje o njegovom finansijskom efektu po gradski budžet.

Jakšić je u uvodnom dijelu svog obraćanja čestitao Gradu Bihaću na, kako je naveo, do sada najboljoj organizaciji prednovogodišnjih i novogodišnjih dešavanja, ističući da je Winter Park gradu donio veliku vidljivost, prepoznatljivost i snažan promotivni efekat. Međutim, naglasio je da se, nakon završetka manifestacije, finansijski aspekt mora sagledati na osnovu konkretnih i provjerljivih podataka.

Podsjetio je da je gradonačelnik Bihaća na press konferenciji naveo da je Grad za organizaciju Winter Parka izdvojio 399.243,16 KM budžetskih sredstava, ali je istakao da za taj iznos do sada nisu objavljeni detaljni ugovori niti struktura troškova, što, prema njegovim riječima, ostavlja prostor za sumnju da su stvarni troškovi mogli biti i veći.

Jakšić se osvrnuo i na tvrdnje da je tokom Winter Parka ostvareno oko 5,5 miliona KM prihoda, te da je uloženo manje od 10 posto vrijednosti koja je, kako je rečeno, generirana. Kao argument, naveo je podatke o prihodima Grada Bihaća od indirektnih poreza, koji su u periodu od 1. januara do 31. decembra 2025. godine iznosili 9.642.508,06 KM, dok su u istom periodu prethodne godine bili 8.731.742,09 KM.

Prema njegovim navodima, razlika od 910.756,97 KM na godišnjem nivou predstavlja prosječno mjesečno povećanje od oko 75.897 KM. Jakšić tvrdi da, kada se taj iznos uporedi sa sredstvima koje je Grad izdvojio za Winter Park, proizlazi zaključak da je organizacija manifestacije građane Bihaća koštala više od 300.000 KM.

Ministar finansija je dodatno naglasio da rast prihoda od indirektnih poreza ne treba posmatrati isključivo kao rezultat povećane potrošnje posjetilaca, već prije svega kao posljedicu opšte inflacije i rasta cijena na nivou Federacije BiH i države.

Zaključio je da se, prema njegovoj ocjeni, ne može govoriti o stvarnom finansijskom profitu za Grad Bihać, već o marketinškom i turističkom efektu, te da javnost ima pravo na potpunu i transparentnu informaciju o stvarnim troškovima manifestacije.

Anel Kajtezović, savjetnik gradonačelnika Sedića objavio podatke Porezne uprave FBiH o fiskalnom prometu tokom praznika

Nakon kritika ministra finansija Unsko-sanskog kantona Danka Jakšića u vezi s finansijskim efektima Winter Parka, savjetnik gradonačelnika Bihaća Anel Kajtezović objavio je zvanični dokument Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine koji se odnosi na fiskalni promet na području Grada Bihaća u prazničnom periodu.

U dokumentu, koji je Porezna uprava FBiH dostavila Gradu Bihaću 9. januara 2026. godine, navedeno je da je ukupni fiskalni promet u periodu od 20. decembra 2025. do 2. januara 2026. godine iznosio 54.116.059,97 KM, dok je u istom periodu prethodne godine iznosio 49.613.617,90 KM, što predstavlja povećanje od više od 4,5 miliona KM.

Objavom ovog dokumenta ukazano je na rast ukupne ekonomske aktivnosti u navedenom periodu, bez dodatnih komentara ili tumačenja o direktnim budžetskim prihodima Grada Bihaća. U samom aktu Porezne uprave FBiH također je navedeno da ova institucija ne raspolaže podacima o broju izdatih fiskalnih računa, te da se dostavljeni podaci odnose isključivo na ukupan fiskalni promet.

Na ove navode reagirao je ministar finansija Unsko-sanskog kantona Danko Jakšić, ističući da se u javnosti miješaju dvije različite kategorije – fiskalni promet i prihod budžeta Grada Bihaća.

„Ne smiješ miješati kruške i jabuke. Jedno je fiskalni promet ostvaren na području Grada Bihaća, a drugo je prihod budžeta Grada Bihaća. Javnost mora znati da povećanje fiskalnog prometa od 4,5 miliona kojeg spominjete nije došlo u budžet Grada Bihaća, a troškovi organizacije su plaćeni iz budžeta.“, poručio je Jakšić.

Prije dva dana usvojen je Budžet FBiH. U historijskom Budžetu od skoro devet milijardi maraka, Krajina ponovo ne postoji. Nema aerodroma Bihać. Nema brze ceste prema Velikoj Kladuši i granici s EU. Nema rekonstrukcije magistralne ceste Bihać – Bosanska Krupa. Nema Unske pruge. Nema ozbiljnih ulaganja u Nacionalni park Una. Nema namjenske industrije, ni rješenja za granične prijelaze i višesatne kolone.

Kada projekata nema u budžetu, oni politički ne postoje. A ovogodišnji Budžet je još jednom potvrdio da Krajina nije dio federalnih razvojnih planova.

“Niko nam ne može više prodati priču da je Krajina „nerazvijena“. Krajina je isključena. Imamo strateški položaj prema Evropskoj uniji. Imamo turizam, rijeku Unu, dijasporu, privredu i ljude koji hoće raditi. Ono što nemamo je kontinuirana institucionalna podrška Federacije. To nije slučajnost. To je politički obrazac. Politička odluka”, kazao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća i predsjednik POMAK-a.

Dok se u drugim dijelovima Federacije redovno planiraju i grade autoputevi, brze ceste i veliki infrastrukturni projekti vrijedni desetine i stotine miliona maraka, u Krajini se godinama govori o istim stvarima i nijedna se ne pojavljuje u budžetskoj liniji. Budžeti su javni i dostupni svakom ko želi vidjeti gdje novac stvarno ide.

Neki od strateških projekata za o(p)stanak u Krajini, koje su gotovo svi politički subjekti zagovarali posljednjih nekoliko godina, optimistično su započeti. Međutim, usvojeni Budžet FBiH za 2026. na žalost pokazuje da će na tome do daljnjeg i ostati!

“U suštini, kada treba skupljati političke poene, Krajina je važna. Kada treba dijeliti novac, postaje nevidljiva i mislim da je krajnje vrijeme da Krajišnicima neko objasni zašto ih se uporno ostavlja po strani”, dodaje Sedić.