Home Blog Page 1224

Hiljadu i po kilometara za Srebrenicu iz Frankfurta: Nema tog napora koji ne mogu savladati samo da dođem i poklonim se žrtvama genocida

Nakon osam dana vožnje biciklom i pređenih hiljadu i sto kilometara Boris Fink je iz Frankfurta iz Njemačke u večernjim satima u ponedjeljak, 3. jula, stigao u Bihać.

Pridružit će se biciklistima iz svih krajeva naše zemlje i devet evropskih zemalja i u subotu, 8. jula, nastaviti „Marš mira“ za Srebrenicu i voziti još pet stotina kilometara.

Fink treću godinu pohodi Srebrenicu i to mu je postala obaveza, kako kaže.

Nema tog napora koji ne mogu savladati samo da dođem u Srebrenicu i poklonim se žrtvama genocida. Kada sam bio prvi put prije tri godine, stajao sam u Memorijalnom centru u Potočarima pored jednog nišana. Na njemu je bilo ime osamnaestogodišnjaka. Šta je to dijete bilo krivo, da tako strada? To me je toliko dirnulo, te majke, ta zbijena tuga, ti nišani. Čovjek ne može, a da ne zaplače… I zato dolazim i dolazit ću, kaže ovaj četredsettrogodišnji Nijemac,koji ističe da ima organsku vezu sa Bihaćem. Naime, majka mu je Bišćanka.

I to je ta veza, ta spona. Ovdje sam u Bihaću postao član i Biciklističkog kluba „Daj krug“ i s njima ću na Marš mira.

Fink će u subotu sa gradskog trga u Bihaću krenuti u biciklističkoj karavani, koja će nakon vožnje od tri dana i 500 kilometara 11. jula biti u Potočarima na komemoraciji i dženazi noseći poruku „da se ne ponovi i ne zaboravi.“

SKUPŠTINA USK: Prihvaćeni predloženi Nacrti zakona

Na 34. redovnom zasjedanju Skupštine USK, na čijem obimnom dnevnom redu je 35 tačaka, usvojena su i u javnu raspravu upućena dva zakonska rješenja. Radi se o Nacrtu zakona o oružju i municiji USK i Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, porezu na naslijeđe i poklon.

Nacrtom zakona o oružju i municiji USK, kako je rečeno, definisan je predmet regulisanja i područje njegove primjene, odnosno uvedene kategorije i utvrđena definicija oružja. Ovim zakonom se uređuju kategorije oružja, uslovi za nabavljanje, držanje, nošenje, promet i posredovanje u prodaji oružja i municije, ali i kazne za nepoštivanje njegovih odredbi.

Mišljenja o ovom zakonskom rješenju su podijeljena. Jedni tvrde da je rigorozan, a bilo je i mišljenja da bi trebao biti još rigorozniji

Iako uz niz kritika, usvojen je i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na imovinu, porezu na naslijeđe i poklon. Inicijator donošenja ovog zakona je Poreska uprava Ured Bihać. Kako se čulo tokom rasprave, ovim nacrtom ide se naruku pravnim licima koji se bave igrama na sreću.

U Vladi kažu da je svaka rasprava u Skupštini Kantona dobro došla da bi se poboljšao prijedlog zakona.

Oba nacrta zakona u narednih 60 dana bit će predmet javnih rasprava koje bi trebale biti organizirane u svim općinama USK.

U nastavku sjednice zastupnici su razmatrali izvještaje i programe rada zdravstvenih ustanova. Iako nije bilo predviđeno dnevnim redom predsjedavajući Skupštine Nijaz Hušić danas se osvrnuo na službenu obavijest direktora Katoličkog školskog centra u Bihaću u kojoj stoji kako očekuje da će Skupština proglasiti javni interes za Medicinsku školu u ovoj školskoj ustanovi.

Šuhret Fazlić: Mogao sam i ja ganjati popularnost

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić na dužnost je izabran kao kandidat Građanskog saveza. S obzirom na to da je većinu u Gradskom vijeću sastavio iz četiri stranke, mora se mnogo angažovati na dogovoru sa svima, a najbrojnija SDA, koja je u Bihaću u opoziciji, čak ga proziva da ga koalicioni partneri ucjenjuju dok u rukama drži kočnice s viših nivoa vlasti. U takvom ambijentu Fazlić mora biti majstor da bi opstao.

Gradonačelniče, da li Vaša koaliciona većina u Gradskom vijeću zaista vrši pritisak na Vas, kakvi su vam odnosi?

– Do sada je to dobro, krenuli smo na pravilan način, usvojili smo dokument/platformu koje se držimo. Naravno, usaglašavamo se oko svega, ali dok god su naši potpisi ispod onoga što smo postavili kao cilj za sve četiri stranke (GS, SDF, SDP i A SDA), biće uredu.

S druge strane, vijećnici u SDA kažu: “Gradonačelniče, uvažavaj nas, pa ćemo pomoći s viših nivoa vlasti, gdje je SDA u većini”!

– Ja uvažavam sve političke stranke, a posebno one poput SDA koja u Gradskom vijeću Bihaća ima 11 vijećnika. Radi se o velikoj stranci koja ima svoju istoriju, ali bez obzira na to koliko je stranka značajna i koliko je ona zastupljena na svim nivoima vlasti, ja ne želim tražiti pomoć od bilo koje stranke za ovaj grad.

Država, a ne stranka

Ne želim se obraćati stranci, ja se obraćam državi, meni je država nešto što treba podupirati da se razvija. Državne institucije su te koje trebaju da vode računa o ravnomjernom razvoju i područja i gradova. Kada razgovaram sa ministrom Dedićem ili predsjednikom Izetbegovićem, ja razgovaram sa osobama na dužnostima u državnim institucijama i oni to tako i doživljavaju. To je normalan odnos. Ne prihvatam situaciju u kojoj će neko dijeliti neke pare po stranačkim linijama, bez obzira na to koliko to bila stvarnost, ja ne želim da se uklapam u te okvire.

Ali realno, Bihać zaostaje za drugim dijelovima BiH, kao da nije za tim velikim stolom?

– Tačno. To sam rekao i na sjednici Gradskog vijeća, koliko sam god tražio novaca, tražio sam za grad Bihać i sto puta ću više tražiti. Koliko su god dali za Bihać u zadnjih 20 godina, hiljadu puta je trebalo više da su ulagali, toliko smo zaslužili, toliko smo zaostali i toliko se to nepravedno radi. Tu nema prostora ni za koje stranke ni partije, tu nema prostora ni za kakve klanove ili grupe, to je pitanje sada institucija države i jednakog odnosa prema svim njenim građanima, bez obzira na to ko je iz koje stranke na vlasti u određenom gradu ili nivou vlasti.

Je li realno očekivati ujedinjenje ljevice, kao što je to sada slučaj u Vašem Gradskom vijeću, i šta biste Vi mogli doprinijeti?

– Naravno, ja podržavam ideju konsolidacije ljevice, svaka priča oko zajedničkog nastupa, oko suradnje pozitivna je bez obzira na to o čemu se radilo. Ali, za mene je to izlišna priča u ovom momentu jer se ne želim baviti političkim pričama i temama. Ne bih želio da takvim angažmanom nijedan posto ugrozim interese grada u ovom narednom periodu.

Upravo sva ta ograničenja, i slijeva i zdesna, zatim ograničenja zbog besparice, ne ostavljaju Vam dovoljno prostora da se iskažete. Koja je primarna misija Vašeg mandata?

– Ja sam to od početka svog mandata govorio. Došao sam kao neko ko će u ovom periodu da pospremi, čisti i da stvori uslove za intenzivniji razvoj grada. Kada grad ima 50 miliona duga, onda je bespredmetno govoriti o nekim razvojnim projektima, ali opet ima i razvojnih ideja i radi se na tome.

Od Nove godine do danas, iz budžeta, više milion maraka vratili smo duga/kredita UniCredit banci. Izmirili smo dosta starih obaveza, svaki dan smo u prilici da se bavimo potražiocima. Neki dan smo napravili sporazum sa Prijedor putevima, gdje imamo dug i sudsku presudu protiv nas od 700 hiljada maraka. Oni su izgradili putne pravce prije izbora 2014. godine i nijedan od tih puteva nije plaćen.

Posao umjesto propagande

Sad ako neko očekuje od mene da gradim nove puteve, a ni one nismo platili, onda je to suludo. A vi računajte sa zateznom kamatom od 12 posto, ako ne riješim to, svake godine su 84 hiljade maraka novih zateznih kamata. Onaj ko voli ovaj grad, onaj ko istinski razmišlja o njegovim najboljim interesima shvata dilemu. Neko se vodi političkim interesima propagande i uzimanja glasova za izbore, međutim, ja nisam sklon tome da ulazimo u nove projekte bez obzira na cijenu.

Ali, sve da i počistite nered u budžetu, a ovakve ulice raskopane, ko će Vam vjerovati da ste išta pospremili?

– Mi ćemo gledati da se to asfaltira. Kada završimo ovaj (KFW) projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda, a u ovoj besparici uspjeh bi bio i to završiti, mi ćemo dovesti grad u ljepši izgled. Šta znači za jedan grad kada više fekalije ne idu ulicama, kada se ne izlijevaju u Unu, kada se to u baznoj stanici prečišćava…

Čišćenje je, dakle, i metaforičko i bukvalno?

– Da, i taj projekat KFW košta 3 miliona maraka. Od Nove godine smo vratili više od 2 miliona maraka dugova, za pet miliona ja sam mogao čuda napraviti. Od Nove godine potrošio sam 10 hiljada budžetske rezerve, a prethodni načelnici su trošili 300-400 hiljada maraka. Da sam imao para na budžetu, mogao sam i ja dijeliti i biti popularan. Nije to zato što ja nekoga ne volim, nego zato što imamo dugova za vraćanje i što nemamo novaca.

U blizini trgovačkog centra “FIS” pronađeno tijelo muškarca, istraga u toku

Policijska stanica Bihać obaviještena je oko 19 sati da se na lokalitetu Ceravci nalazi beživotno tijelo nepoznate muške osobe. Izlaskom na lice mjesta, potvrđena je dojava te je pronađeno beživotno tijelo muškarca.

“Trenutno su u toku uviđajne radnje Sektora kriminalističke policije MUP-a USK, a pod nadzorom Tužilaštva USK. Da li se radi o ubistvu ili samoubistvu utvrdit će se nakon istrage”, kazala nam je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Kako saznajemo, tijelo muškarca je pronađeno u neposrednoj blizini trgovačkog centra FIS, a radi se o muškarcu srednjih godina. Prema posljednjim informacijama koje smo dobili iz MUP-a, identitet muškarca je utvrđen, no radi daljnje istrage, bit će naknadno objavljen.

Više informacijama bit će poznato u toku sutrašnjeg dana.

Općinski sud u Bihaću: 7 mjeseci zatvora bivšem šefu Detašmana Bihać, Federalne uprave policije FBIH

Dana 30.6.2017. godine, nakon provedenog krivičnog postupka po optužnici ovog tužilaštva protiv Besima Derviševića, službene osobe Federalne uprave policije FBIH – šef Detašmana Bihać, zbog krivičnog djela Zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz čl. 383.st.1. KZ FBIH u sticaju sa krivičnim djelima Krivotvorenje službene isprave iz čl. 389.st.2. KZ FBIH i Odavanje službene tajne iz čl. 388. KZ FBIH, Općinski sud u Bihaću je istog nepravosnažno oglasio krivim i optuženom Besimu Derviševiću za krivično djelo Zloupotreba položaja ili ovlaštenja izrekao kaznu zatvora u trajanju od 7 mjeseci, te mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti policijskog službenika, dok je za krivična djela Krivotvorenje službene isprave i Odavanje službene tajne, sud optuženog oslobodio optužbe za ova krivična djela.

Tužilaštvo će na ovu presudu, nakon analize pismenog obrazloženja iste, podnijeti žalbu Kantonalnom sudu u Bihaću s ciljem da se za osuđujući dio presude izrekne kazna zatvora u dužem trajanju, kao i da se oslobađajući dio presude preinači i optuženi oglasi krivim za krivotvorenje službene isprave i odavanje službene tajne.

Danas nastavak sjednice Gradskog vijeća Bihać: Nova vlast ili nestašno ponašanje vijećnika?

Danas je zakazan nastavak 11. sjednice Gradskog vijeća Bihać, koja je započeta u srijedu.

Podsjetimo, da je javnost posebno zainteresirana za posljednju tačku ove sjednice koja se tiče famoznog urbicida o kojem se najviše pričalo u izbornoj kampanji, a o kojoj nije bilo rasprave prije prekida.

Sjednica je prekinuta kada su vijećnicu napustili opozicioni klubovi SDA i SBB, ali i Klub vijećnika A SDA koji je do tog momenta bio pozicija. Zašto do tog momenta? Po jasnoj pozicijiskoj-opozicijskoj logici, ukoliko ne podržavate rad Gradskog vijeća i svojim napuštanjem prekidate sjednicu, logično je da niste više vlast.

Da li je to bio jasan potez principa ili samo nestašluk vijećnika koji su se zaigrali ostaje nam da vidimo danas u 12h kada je i zakazan nastavak 11. sjednice Gradskog vijeća u Bihaću!

Zašto posjetiti Krajinu: Una regata, filmski festival, koncerti Dine Merlina, Prljavog kazališta…

Internacionalna Una regata, Rotary turistički voz Smaragdnom dolinom, Festival scenskih umjetnosti “Bihaćko ljeto”, Krajina Film Festival, koncerti Dine Merlina i Prljavog kazališta – predstavljaju samo dio događaja i manifestacija koje će ovog ljeta, a ponajviše u julu, biti održane u krajiškim gradovima.
Unsko-sanski kanton ovog ljeta bit će poprište brojnih kulturnih, ekoloških, zabavnih i sportskih manifestacija i aktivnosti, a turisti i posjetioci, kojih se ove godine očekuje više nego ikada, moći će pronaći raznovrsne sadržaje koji će, sasvim sigurno, zadovoljiti njihove potrebe i apetite. Pa krenimo redom.

28. juni-8. juli: Festival scenskih umjetnosti “Bihaćko ljeto”

Sezona je, praktično, već započela 28. juna kada je u Bihaću otvoren 19. Festival scenskih umjetnosti “Bihaćko ljeto”. Bez obzira na tešku financijsku situaciju, JU Kulturni centar uz podršku Grada Bihaća uspio je na Festival i ove godine dovesti vrhunske umjetnike i ponuditi kvalitetan program. Posjetioci ovih dana imaju priliku uživati u devetnaest različitih kulturnih sadržaja, od toga deset predstava, osam za odrasle i dvije dječije.

Bišćanima i njihovim gostima u proteklim danima već se predstavio Zijah Sokolović sa predstavom Demokratija, kao i Stojan Matavulj sa standup komedijom Komušanje mozga.

Glumci Teatra Exit iz Zagreba dio su Bihaćkog ljeta od početka. Ove godine Zijada Gračića i Roberta Budaka gledatelji će moći vidjeti 4. jula u Kulturnom centru u predstavi Taksimetar, u režiji Natka Raguža. Organizator Festivala scenskih umjetnosti “Bihaćko ljeto” dovodi i glumce Kamernog teatra 55 Sarajevo, koje će 5. jula u Kulturnom centru prirediti predstavu Mirna Bosna.

Karta više zasigurno će se tražiti za predstavu Ćiro, Tarika Filipovića, koja je na programu 8. jula , kada i završava Bihaćko ljeto 2017.

8. juli i 19. avgust: Rotary voz Smaragdnom dolinom

Nacionalni park “Una” u saradnji sa Rotary klubom Bihać i ove godine organizira 14. Rotary turistički voz Smaragdnom dolinom koji će se održati 8. jula, odnosno na dan završetka “Bihaćkog ljeta”.

Jedinstveno putovanje Unskom prugom od Bihaća do Martin Broda i obilazak najmlađeg zaštićenog područja u BiH, smještenog na 198 km2, neizmjerno vrijednog prirodnog bogatstva, iznimne ljepote i bogate kulturno-historijske baštine i ove godine privuklo je veliko interesovanje turista i građana.

“Tu će biti priređen prigodan program uz obilazak Nacionalnog parka željeznicom, ali i kopnom, pri čemu ćemo obići najatraktivnije lokacije. Nažalost, karte za ovaj voz su rasprodate još prije tri mjeseca”, kazao je za naš portal Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

S obzirom na veliko interesovanje posjetilaca, turista i građanstva, iz Uprave NP “Una” odlučili su da sa svojim partnerima organizuju i 15. Rotary turistički voz koji će voziti 19. augusta, a kako su istakli organizatori, još ima praznih mjesta za sve one koji u punom smislu žele da dožive čari NP “Una”.

21-24 juli: Imperium festival na tvrđavi Ostrožac

Na Starom gradu Ostrožac u Cazinu od 21-24. jula održat će se popularni Imperium festival, na kojem će nastupiti oko 40 izvođača iz 10 zemalja svijeta.

“O Festivalu dovoljno govori da će nastupiti poznata imena, kao što su Mladen Tomić, Alberto Ruiz, Paolo Barbato, britanski duo Silicone Soul, zatim na urban stage-u Frenkie i mnoge regionalne DJ snage i bendovi. U trodnevni program bit će uključeni i after partiji svaki dan, kamp, rafting izleti i još mnogo mnogo zanimljivih sadržaja”, rekao je za naš portal Elmir Rekić, iz agencije Stage Art, koja je partner Festivala.

23-30. juli: Krajina Film Festival

Prvi filmski festival u Bosanskoj krajini bit će održan od 23. do 30. jula ove godine u nekoliko gradova Unsko-sanskog kantona, a organizira ga Udruženje filmskih radnika Bosanske krajine (UFRBK) i Udruženje građana Bosanske krajine.

Festival je osmišljen tako da ima upotpunjen sadržaj dnevnih aktivnosti te večernje projekcije najboljih dugometražnih igranih filmova. Dnevne aktivnosti su paneli, diskusije, Q&A s poznatim bh. glumcima te redovna izvještavanja medija iz Upravnog odbora Krajina Film Festivala. Noćni program uključuje Exclusive Red Carpet Event, projekciju filma/filmova, VIP+ zakuska, te Music Stage.

U toku festivala bit će otvoren i Krajina Film Lab, a radi se o radionici za talente u sklopu Krajina Film Festivala. Na kormilu prvog izdanja Krajina Film Laba bit će najpoznatiji bh. animator Ivan Ramadan. U sklopu njegove radionice, nekoliko najboljih crtača, animatora i drugih, radit će sedam dana na projektima dviju animacija.

“Krajina Film Festival je prvi i jedini festival u Evropi regionalnog naziva. Održavat će se u dolinama tri rijeke Une, Sane i Vrbasa, odnosno u Bihaću, Cazinu, Sanskom Mostu, Prijedoru-Kozarcu, Jajcu i Banja Luci. Pored filma, festival predstavlja i druge umjetnosti, gdje će se okupiti novinari i književnici. Također, KFF podrazumijeva i okupljanja krajiške privrednike i hotelijere iz BiH i dijaspore, jer već godinama ostvarujemo kontakte i sarađujemo sa krajiškom – bh. dijasporom koja je već generacijski zaposlena ili radi na značajnim pozicijama u EU i svjetskim kompanija”, kazao nam je Adnan Bajrić, predsjednik Udruženja građana Bosanske krajine.

Prema njegovim riječima, podršku prvom filmskom festivalu ovoj regiji u dosadašnjem periodu dali su brojni kulturni radnici, sportisti, akademski građani i druge poznate ličnosti iz BiH i dijaspore.

26-29. juli: Internacionalna turistička Una regata

Nacionalni park “Una” već četvrtu godinu organizira tradicionalnu manifestaciju Internacionalnu Una regatu, koja će se ove godine održati od 26. do 29. jula. Radi se o vrhunskoj manifestaciji koja je prepoznata u regionu, ali i šire. I ove godine, kako otkrivaju organizatori, učesnici će se kretati od Martin Broda, gdje je start regate, do Bosanske Krupe, gdje završava.

“26. jula u Martin Brodu će se formirati kamp sa učesnicima, a navečer je svečano otvaranje, uz kulturno-zabavni program gdje će goste zabavljati lokalni izvođači. Dana 27. jula je start regate, odnosno iz Martin Broda do Štrbačkog buka, sa pauzom u Kulen Vakufu. Tu noć, učesnici regate će zanoćiti u kampu na Štrbačkom buku, gdje ćemo također prirediti kulturno-zabavni program za sve učesnike i posjetioce. 28. jula je najatraktivniji dio etape, od Štrbačkog buka do Bihaća, sa pauzom u mjestu Račić nadomak Bihaća. Rafteri u svi učesnici regate bi, prema planovima, između 18 i 19 sati trebali uploviti u Bihać, a na Gradskom mostu će ih dočekati građani Bihaća i svi posjetioci”, ističe Amarildo Mulić, direktor NP “Una”.

Na toj lokaciji, organizirat će se i tradicionalni skokovi sa Gradskog mosta, kao i skokovi sa blob jastuka, što je atrakcija koja je prošle godine po prvi put održana na ovim prostorima. Istu noć, na Gradskoj otoci održat će se koncert legendarne grupe Prljavo kazalište.

U subotu 29. jula, etapa kreće iz Bihaća prema Bosanskoj Krupi, uz pauzu u okviru turističko-rekreativnog centra hotela Sedra u Cazinu. U kasnim popodnevnim satima učesnici bi trebali uploviti u Bosansku Krupu, gdje će također biti upriličen program u okviru završnice Una regate. Tu će se izabrati najbolje i najhrabrije posade, najmlađi i najstariji učesnik, Unska sirena, njene pratilje, muški Neptun, kao i mnoge druge nagrade.

“Očekujemo veoma dobru zabavu za sve učesnike, kotizacija je simboličnih 40 KM, u koju je uključena i ulaznica za koncert Prljavog kazališta, kao i ishrana za sve učesnike regate. Učesnici trebaju samo obezbijediti mjesto u čamcu, a za to se mogu obratiti nama kao organizatoru ili turističkim agencijama koje pružaju usluge raftinga i kajaka na divljim vodama u USK, a svi se mogu pronaći na našoj web stranici”, istakao je Mulić.

Muzički koncerti: Prljavo kazalište, Dino Merlin, Hari Mata Hari, Festival piva i muzike

Osim avanturističkih oblika turizma, Una regate, Bihaćkog ljeta i Krajina Film Festivala, ovog ljeta u krajiškim gradovima bit će održano i nekoliko vrhunskih koncerata, koji će svoj vrhunac imati u periodu Una regate i Krajina Film Festivala.

“Pored već pomenutog Imperium festivala, bit će održano i nekoliko odličnih koncerata. S obzirom na to da Una regata svake godine ide uzlaznom putanjom, prošle godine smo, u okviru regate, organizirali koncert Bijelog dugmeta, dok ove godine sa našim partnerima NP “Una” pripremamo koncert Prljavog kazališta, koji će se održati na Gradskoj otoci u Bihaću 28. jula. Inače, Prljavo kazalište ove godine obilježava 40 godina svog postojanja, pa su tu godišnjicu, simbolično, htjeli obilježiti i na 45-toj Una regati”, kazao nam je Elmir Rekić iz agencije Stage Art.

Sa općinom Bosanska Krupa trenutno se pregovara za koncert koji će se 29. jula, na dan završetka Una regate, održati u ovom gradu, a učesnicima regate će, prema posljednjim informacijama, svirati Hari Mata Hari ili Amel Ćurić.

“Kao partneri sa firmom Magaza, preuzeli smo i suorganizaciju koncerta Dine Merlina na Starom gradu Ostrošcu, koji je svojevrsni hram kulture. To će se desiti 31. jula i o tome je već upoznata bosanskohercegovačka i javnost u regiji. Pripremamo još jedan odličan koncert na stadionu Jedinstva koji će se održati do polovine augusta, a trenutno smo u pregovorima sa izvođačem i u narednim danima će sve biti ozvaničeno. Čak smo pripremali i koncert Zdravka Čolića za ovo ljeto, no on je pomjeren za narednu godinu”, istakao je Rekić.

On je otkrio i da će se u septembru, u periodu održavanja sajma Ekobis, održati i prvi Festival piva i muzike u Bihaću, dok će 6. oktobra u Cazinu igrati Vatre Anadolije.

Osim prethodno nabrojanih manifestacija i događaja koji će se ovog ljeta održati u regiji Bosanske krajine, svi naši sagovornici istakli su i proširenu ponudu brojnih hotela, restorana, terasa, ugostiteljskih objekata i eko-sela širom Unsko-sanskog kantona, tako da je svim posjetiocima i turistima zagarantovano vrhunsko domaćinstvo i sadržaji kakve samo Krajišnici mogu ponuditi i prezentirati.

Biciklisti, motoristi, maratonci – Iz Evrope preko Bihaća za Srebrenicu

“Svaki put kada dođemo u Srebrenicu, u Potočare, zaplačemo. Tu je nemoguće zadržati suzu… kada vidiš te majke, kada vidiš tu zbijenu tugu događaja, sudbine ugrađene i iskazane tim bijelim nišanima… I zato ko jednom dođe ovdje postaje ovisnik i ide ponovo”, riječi su Branislava – Brane Veršića, Bišćanina, ultramaratonca, čovjeka, humaniste i sportiste, odaslane prilikom polaska biciklista, motorista i maratonaca na Marš mira za Srebrenicu sa gradskog trga u Bihaću, grada na Uni, na zapadnoj granici Bosne i Hercegovine.

S njegovom porukom, jer ovogodišnji Marš mira nije dočekao, krenuli su njegovi – iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, iz Švedske, Švicarske, Njemačke, Austrije, Francuske, Danske, Turske, Italije, Slovenije, Hrvatske… Trinaestu godinu zaredom. Klub ekstremnih sportova Limit iz Bihaća još je 2004. godine uvezao želje mladih da pohode Srebrenicu.

“Tako je nastala ideja o organizaciji biciklističkog maratona”, kaže Ermin Lipović, predsjednik Limita. “Podržali su nas svugdje, u gotovo svim gradovima u Bosni i Hercegovini. Posebnu podršku smo dobili od Bosanaca i Hercegovaca koji žive i rade u evropskim zemljama. Više od 200 biciklista krenulo je prije 13 godina. Svake godine broj se povećavao, interes rastao. Kasnije je krenuo i pješački maraton, pa motoristi, i to je sada dio nas, našeg življenja. I kako to reče naš pokojni član Branislav Veršić, postali smo ovisnici o dolasku u Srebrenicu svakog 11. jula.”

Staza duga 1.400 kilometara

Marš mira je krenuo. Prvog jula krenuli su biciklisti iz Švicarske, iz grada Sent Margarethena.

Oni će voziti stazu dugu 1.400 kilometara, prolazeći od Sent Margarethena, preko Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, do Bihaća i Cazina, a potom do Srebrenice.Bekir Liđan, Cazinjanin koji već tridesetak godina živi u Švicarskoj, ponovo je među putnicima.

“Vozimo jedan od najdužih maratona. Preći ćemo blizu 1.400 kilometara da se poklonimo žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici. Tri dana vozimo do Bosne i Hercegovine, do Cazina i Bihaća, gdje se pridužujemo ostalim učesnicima, a 8. jula nastavljamo za Srebrenicu. Interes u Švicarskoj je veliki, posebno među mladima. Mnogi hoće da dođu u Srebrenicu, i još na ovakav način”, kazuje.

Biciklistička karavana kreće u ponedjeljak, 3. jula, iz Innsbrucka u Austriji. I oni će se, nakon tri dana u Bihaću, pridružiti ostalim učesnicima.

Za njima će krenuti i brojni Bosanci i Hercegovci koji će učestvovati u Maršu mira od Nezuka do Potočara.

U ponedjeljak kreću i karavane iz Njemačke, Francuske, Italije; i oni će se “susresti” u Sloveniji, odakle će zajedno do Bihaća, gdje planiraju stići 6. jula. U njemačkoj karavani će i ove godine biti Dietrich Kreiziger, koji je poodavno ušao u sedmu deceniju života.

“Ne smetaju mi godine, želim da vozim, da stignem u Srebrenicu, da izrazim poštovanje žrtvama, jer to što se dogodilo tamo malo gdje je bilo u svijetu. Zato se ovako solidariziram sa svima onima koji smatraju da je mir potreban, a to je potrebno svijetu.”

U njemačkoj karavani ponovo je Alen Dedić, koji kaže: “Veliki je motiv kada znate da su toliki ljudi stradali, da leže u zemlji, da je ovo naše putovanje nešto najmanje što možemo učiniti za njih.”

U Sloveniji učesnike iz Austrije, Švicarske i Njemačke čeka i Zaim Karić. Predvodit će slovensku karavanu od tridesetak biciklista. I njemu godine, a prevalio je šezdesetu, ne smetaju. Kaže: “Ništa to ne znači, volja je jača, Srebrenica mi daje snagu.

S nama će biti i Hasan Gušić, koji srebreničku golgotu pamti kao četrnaestogodišnjak. Da se nikad tako što ne ponovi – zato mi i idemo.”

Fotoreporter iz Engleske

Saša Turk predvodit će bicikliste iz svoje zemlje. “Kada sam jednom otišao, nisam vjerovao da ću ‘morati’ svake godine. Preko prijatelja iz Bosne i Hercegovine smo saznali i tako je krenulo. Iz Slovenije krećemo 5. jula i dva dana vozimo do Bihaća, a potom ćemo svi zajedno krenuti 8. jula put Srebrenice.”

U Bihaću čekaju i Paula Lowea, fotoreportera iz Engleske, koji je bosanskohercegovačkoj tragediji svjedočio tokom rata.

“I on će ponovo s nama”, podsjeća Ermin Lipović iz Organizacionog odbora.

“Kada je prvi put čuo za naš maraton i marš, javio se i išao je s nama. Ponovo se vraća ove godine.”

U Marš mira uključili su se i maratonci. “Krenuli su prije sedam godina. Poveli su ih pripadnici policije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, a podržali drugi sportisti”, kaže Jasmin Halilagić, član Organizacionog odbora. “Trčimo tri dana, štafetno. Krenulo nas je dvadesetak, a sada se broj već udvostručio. Mnogi žele na taj način izraziti solidarnost sa Srebreničanima. Sve više dobijamo poziva i iz susjednih zemalja od kolega, prijatelja, da nam se pridruže. Za ovaj maraton, za Marš mira, živimo”, naglašava Halilagić.

“Pripremamo se tako što trčimo maratone ovdje, u Bihaću, trčimo povodom godišnjice stradanja stanovnika Ljutočke doline, bihaćkog područja, u kojem je stradalo nekoliko stotina stanovnika, a sve stanošvništvo, njih oko 5.000, protjerano je.”

U Marš mira sa Une uključili su se i motoristi. I oni će voziti šestu godinu zaredom. Fuad Komić, predsjednik Moto-kluba Bihać očekuje više stotina učesnika i iz sedam evropskih zemalja.

“Sve nas je više. Ove godine dolaze motoristi iz Austrije, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Švedske, Luksemburga, Italije… Skupljamo se ovdje, u Bihaću, i 10. jula vozimo za Potočare.”

Dean Šinkovec iz Slovenije je ponovo među učesnicima. “Dolazim u Bihać i idemo u Srebrenicu. Iskreno da kažem, sramota je šta se to desilo u Srebrenici. I ja mislim da svaki motorist, koji ima malo srca, treba doći u Srebrenicu.”

Prvi julski dani u Bihaću, gradu na Uni, središte su sportista, biciklista, motorista, maratonaca. Svi oni dolaze ovdje da bi zajedno krenuli put Srebrenice.

Da se ne zaboravi i ne ponovi

“Tako je jednostavno počelo, nastavljeno i traje…” podsjeća Ermin Lipović. “Mi smo krenuli s idejom, svi je prihvatili i sada je jednostavno tako. Prvo biciklisti dolaze sa svih strana, iz cijele Bosne i Hercegovine, pa iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Švedske… ove godine i iz Turske, za njima stižu maratonci, pa onda motoristi. Sve je više mladih, sve je više djevojaka. Ove godine imamo nekoliko desetaka koji su mađi od 16 godina. Svi krećemo sa Gradskog trga u Bihaću. Ima tu simbolike. I ovaj je kraj, ovaj dio Bosne i Hercegovine, stradao u proteklom ratu – dolina Sane je druga Srebrenica… I zato je prihvaćeno da se odavde kreće. A to su Bišćani, ali i u ostalim općinama u ovom kantonu, prihvatili i dobijamo uistinu veliku podršku. Nosimo poruku – da se ne zaboravi i ne ponovi.”

Biciklisti će na Marš mira krenuti 8. jula. Njih više stotina iz cijele Bosne i Hercegovine i devet evropskih zemalja.

Trasu od 490 kilometara vozit će tri dana u tri etape. Prvu do Jajca, potom do Sarajeva i treću do Potočara.

“Bit će to istinski događaj, susreti s mještanima, susreti s prijateljima, kolegama, a onda boravak u Srebrenici”, govori Lipović. “Najveći nam je problem šta s mnogima koji žele s nama. Za nama će dan kasnije, 9. jula, krenuti maratonci. Oni će trčati štafetno, također istom stazom, a potom 10. jula kreću motoristi, također istom stazom.”

I tako će 13. godinu zaredom iz Bihaća, ali i iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, pa iz devet zapadnoevropskih zemalja, krenuti poruke mira u Srebrenicu.

Nosit će ih, kako za sebe kažu, “ovisnici o dolasku u Srebrenicu”, koji će se pokloniti žrtvama genocida i doživjeti tu srebreničku težinu, sadržanu od tuge događanja ugrađenih u život Srebrenice. Da se ne zaboravi i ne ponovi.

Pogledajte kako je rasla imovina i plaća krajiškog političara Senada Šepića

Diplomirao je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2003. godine, a nakon devet godina i magistrirao na Pravnom fakultetu.

Član je stranke SDA od 1995. godine. Predsjednik Asocijacije mladih SDA-a te član Predsjedništva SDA-a postaje 2001. godine. Na ovim funkcijama je bio do 2009. godine, kada je izabran za već sada bivšeg potpredsjednika Stranke. Osnivač je i direktor Političke akademije SDA.

Karijera

Šepić je od 2002. godine bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u dva mandata ( prvi mandat plaća 1.868 KM), a drugi mandat (1.400 KM) je prekinuo 2007. godine jer je imenovan za zamjenika ministra civilnih poslova BiH (plaća 3.885 KM) .

Za poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH izabran je na općim izborima 2010. godine. Međutim, kako je novi saziv Vijeća ministara potvrđen tek početkom 2012. godine, Šepić je do tada produžio mandat na mjestu zamjenika ministra civilnih poslova pa je mjesto u državnom parlamentu zauzeo tek u 2012. godini ( plaća 4.948 KM + 136 KM topli obrok i 391 KM regres) .

Na općim izborima 2014. opet se kandiduje za mjesto državnog zastupnika, te osvaja mandat za Parlamentarnau skupštinu BiH, Predstavnički dom (plaća 4.275 KM + dodaci 1.258 KM).

Imovina

Šepić je vlasnik stana od 112 kvadratnih metara koji je procijenio na 269.000 KM. U imovinskom kartonu iz 2014. godine prijavio je automobil peugeot vrijedan 20.000 KM.

Stan mu je pod hipotekom. Šepić se zadužio kreditom od 140.000 KM, a drugi kredit – od 242.000 KM – vraća kao žirant.

Potpredsjednik SDA-a 2002. godine nije prijavio ništa. Četiri godine kasnije u njegovom imovinskom kartonu bili su upisani stan i automobil, a 2010. godine dodao je još i zemljište u vrijednosti 17.514 KM. Tada je za suprugu Lejlu prijavio vozilo Ford Focus vrijedan 24.000 KM.

Šepić kaže da je ovaj stan zamijenio za veći. U zemljišnoknjižnim dokumentima stoji da ga je prodao 2014. godine, kao i zemljište.

Izgubljena fotelja

Na kraju možemo zaključiti da je “borba” počela kada je izgubljena fotelja potpredsjednika Stranke demokratske akcije. Podsjećamo, Šepić je na Kongresu SDA 2009. izabran za potpredsjednika Stranke demokratske akcije. Međutim, ponovo ostaje da vidimo kakvu će podršku na općim izborima dobiti ovaj Krajišnik jer je najavio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.

Završena manifestacija „Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi“

Današnjim maršom pod nazivom “Putem stradanja i spasa“, završena je tradicionalna manifestacija „Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi“ . Jednodnevno pješačenje od školskog igrališta u Orašcu do Štrbačkog buka preko Radolja i Kliševića, Basače i Rudenaka, ima za cilj podsjetiti i prenijeti poruku da nikad više buduća pokoljenja ne dožive sudbinu svojih očeva koji su prošli ovim putem.

I ove godine oko 350 učesnika krenulo je putem kojim je narod mjesnih zajednica Orašac i Kulen-Vakuf pred najezdom srpskog agresora, bježao tražeći spas na slobodnim teritorijama. Njihov put je obilježilo je stradanje, ali su se mnogi i spasili.

Stanovnici Ljutočke doline bili su u srpskom okruženju od aprila do juna 1992. godine, kada je počelo etničko čišćenje, ubijanje i pljačka.

Organizatore manifestacije raduje činjenica da se maršu priključio velik broj mladih, ali i onih koji do sada nisu prolazili putem spasa. Bitno je, kažu, stvoriti kulturu sjećanja, kako bi se prenijela poruka da se sudbina Ljutočana, nikada i nikome ne bi ponovila.

Nedužnim žrtvama i borcima poginulim za slobodu BiH, mještani Ljutočke doline i gosti proučili su fatihu na mjestu Radolje, gdje su stradali na putu koji je trebao biti put spasa.