Zastupnici u Skupštini USK Nisvet Jusić (SDA) i Nijaz Kadirić (SBB) napustili su ove stranke i formirat će Klub zastupnika Nezavisnog bloka u Skupštini Unsko-sanskog kantona, potvrđeno je za Klix.ba.

Jusić je za naš portal kazao da je definitivno napustio SDA te da će sa Kadirićem, koji je prije nekoliko mjeseci obznanio da je prešao u Nezavisni blok, formirati novi klub Skupštini USK.

“U protekle dvije godine, zajedno sa brojnim drugim ljudima, pokušali smo mijenjati neke stvari u SDA. Nažalost, nije bilo moguće doći do bilo kakvog dogovora te smo morali ići dalje. Donijeli smo odluku da ćemo gospodin Kadirić i ja osnovati Klub Nezavisnog bloka u Skupštini USK, a sa ovom strankom nastupit ćemo i na predstojećim izborima”, rekao je Jusić.

On je istakao da je protekle dvije godine podnosio brojne inicijative, tražio drugačiji pristup i odgovornost nosioca izvršnih funkcija, ali da njegova nijedna sugestija nije naišla na pozitivnu reakciju.

“Jedan od razloga je i nepostojanje bilo kakvih principa i ostajanje u vlasti pod bilo koju cijenu, iz čega se rađaju neprincipijelne koalicije i javnosti je jasno o čemu je tu riječ. Također, imamo potpuno odsustvo odgovornosti za stanje u USK koji je demografski uništen, a privredno i infrastrukturno zapušten. Niko u vlasti se ne bavi suštinskim pitanjima i problemima građanima”, kazao je Jusić.

On je naglasio da odluku o prelasku u Nezavisni blok ne donosi sam, već da iza njega stoji šira grupacija ljudi koja je zajedno nastupila na izborima 2016. godine u Bužimu i ostvarila odlične rezultate.

Policijskoj stanici u BIhaću obratili su se Ž.N. rođen 1938.godine i njegova supruga Ž.A.rođena 1943.godine, koji su prijavili da im je na njihovu kućnu adresu došlo lice koje se predstavilo kao radnik Suda, te od istih tražio na uvid dokumentaciju od kuće što su mu i omogućili.

Naknadno su utvrdili da im nedostaje koverta u kojoj se nalazila određena količina novca.

Operativnim radom došlo se do saznanja da je mogući počinilac ovog krivičnog djela lice K.I., te daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „ Prijevara“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.

Ministarstvo unutrašnji poslova Unsko-sanskog kantona poziva građane na oprez i da prijave sumnjive aktivnosti najbližoj Policijskoj stanici.

Regulatorna agencija za komunikacije BiH odbacila je prigovore Laburističke stranke na rad Radiotelevizije (RTV) USK i dokumentarni serijal “Svi zločini Fikreta Abdića”.

Agencija je konstatovala da RTV USK nije prekršila pravila i propise te da se protiv ovog obavještenja ne može uložiti žalba.

Podsjećamo, početak emitovanja serijala “Svi zločini Fikreta Abdića” uzburkao je širu javnost u Bosni i Hercegovini, a nakon emitovanja prve epizode “pao” je Izvještaj o radu ove medijske kuće u Skupštini USK. To je, po mnogima, bio uvod u smjenu direktora Izeta Mustafića koji je odbio prekinuti emitovanje serijala. Aktuelna većina u Skupštini USK tada je neusvajanje izvještaja pravdala kadrovskom raspodjelom učesnika u vlasti.

Ipak, do smjene nije došlo, no započele su razmirice na relaciji RTV USK – Laburistička stranka.

Naime, programski kolegij RTV USK ustanovio je prošle godine godišnju novinarsku nagradu “Emin Huskić”, koja nosi ime dugogodišnjeg novinara, urednika i direktora RTV USK. Upravo je Huskić autor knjige “Svi zločini Fikreta Abdića”, na osnovu čijeg je sadržaja novinarka RTV USK Ajša Pehlić uradila istoimeni dokumentarni serijal, za kojeg je osvojila novinarsku nagradu.

Nakon dodjele nagrade, reagovala je Laburistička stranka koja je utvrdila da je “knjiga Emina Huskića zločin, a ne nagrada”.

Laburisti su rad televizije, kao i serijal, ocijenili neprofesionalnim i pristrasnim. Osim toga, Regulatornoj agenciji za komunikacije uputili su prigovor zbog navodne povrede odredbi Zakona o komunikacijama i Kodeksa o audiovizuelnim i medijskim uslugama radija, govora mržnje, nepoštivanja pravičnosti i nepristranosti te prava na odgovor i i zavarujućeg programa. Požalili su se i na ograničene objave njihovog reagovanja u Dnevniku RTV USK, kao i na reagovanje kantonalne Jedinstvene organizacije boraca Unija veterana, objavljenom dan kasnije također u Dnevniku.

Nakon analize, stigao je i odgovor iz RAK-a, kojim su svi navodi iz prigovora Laburističke stranke odbačeni.

“Iz RAK-a navode da je na početku svake emitovane epizode naznačeno da je dokumentarni serijal ‘Svi zločini Fikreta Abdića’ rađen prema sadržaju istoimene knjige Emina Huskića, te da su na odjavnoj špici pobrojani korišteni izvori emitovanog materijala. U epizodama koje je Agencija razmatrala događanja iz ratne prošlosti Bihaćkog okruga isključivo su prezentovana kroz izjave sagovornika i ispovijesti određenih sudionika, bez ikakvog narativnog dijela autora. Agencija je konstatovala da Radiotelevizija Unsko-sanskog kantona nije prekršila pravila i propise te da se neće poduzimati daljnje radnje”, saopćeno je iz RTV USK.

Iz RTV USK su istakli da je ovakva odluka RAK-a još jedan dokaz da je ova medijska kuća “na pravom putu” i da više od 20 godina uposlenici televizije profesionalno i časno obavljaju svoj posao.

Skoro dvije i po decenije Nihadu Horozović iz Cazina te Senitu Abdić i Nurfeta Salkića iz Velike Kladuše vežu zajednička bol i tuga, za koje kažu da nikada neće proći. Prošle su pune 23 godine otkako su zlikovci takozvane autonomne pokrajine zapadna Bosna zarobili u Velikoj Kladuši Nihadinog brata Elfada, Senitinog oca Husu Ćehića i Nurfetovog oca Fikreta i strica Izeta, a potom ih ubili na području Hrvatske. Njihova tijela pronađena su tek 2003. u masovnoj grobnici u Cetingradu.

Čekamo pravdu

Izvršioci zločina nikad nisu izvedeni pred lice pravde, a Nihada, Senita i Nurfet jučer su po treći put bili u Tužilaštvu BiH kako bi se informirali dokle je došla istraga i šta je s predmetom koji je u Tužilaštvu pod imenom „Braća Salkić i ostali“ od 2012. godine. Podršku im je dao i Murat Tahirović, predsjednik Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

Salkiću, kojem su 16. novembra 1994. ubijeni otac i stric, kaže da djeca žrtava znaju ko su ubice njihovih očeva. Tvrdi da su tu uglavnom ljudi angažirani danas kao savjetnici i tjelohranitelji zločinca Fikreta Abdića i aktuelnog načelnika Velike Kladuše, a neki su, kaže, i postavljeni na važne funkcije u toj općini.

– Imao sam 11 godina kada je ubijen moj otac. Danas imam 35. Samo godinu više nego što je imao on kad su ga ubili. Svih ovih godina liježem i ustajem samo s jednom mišlju, da ubice moga oca i strica odgovaraju za ono što su učinili. A oni šetaju slobodno i još nam se smiju u lice. Tužilaštvo treba uraditi svoj posao i ispitati one koji su u tome učestvovali – kaže Salkić.

Nestajali svjedoci

Senita Abdić imala je 13 godina kada su joj zlikovci odveli i ubili oca samo zato što je, kako kaže, branio i volio svoju domovinu. S majkom i bratom prošla je torture Abdićeve paravojske. I ona kaže da se zna ko su ubice njenog oca.

– To su bili ljudi koji su njega poznavali. Moj otac dao je život za ovu zemlji i tražim da one koji su ga ubili stigne pravda – istakla je Abdić.

Nijedan od naših sagovornika ne može sakriti suze dok priča o svojim najdražima. Vidno potresena, o smrti brata Elfada priča Nihada Horozović. Kaže, imao je samo 22 godine kada su ga zlikovci ubili.

– Prije toga su ga mučili. Tražim pravdu za svoga brata i nadam se da će ono što nam je rekao tužilac Saša Sarajlić, a dao nam je podršku, i ostvariti. Znamo da se u ovaj slučaj umiješala i politika i da su nestajali i svjedoci i dokazi, ali krajnje je vrijeme da pobijedi pravda – kaže Horozović.

Živimo li u „autonomiji“ ili u Federaciji?

Seniti Abdić i Nurfetu Slakiću posebno je teško jer žive u gradu gdje se i dalje provodi ideologija i politika onih koji su odgovorni za smrt njihovih najdražih. Prava kao djeca šehida, ona koja su zagarantirana u ostatku FBiH, u Velikoj Kladuši ne važe.

– Mi ne znamo da li živimo u „autonomiji“ ili u Federaciji. Primjerice, kad se u Općini Velika Kladuša pojavim sa šehidskom karticom, odmah mi kažu da „kod njih to ne vrijedi“ – jedan je od primjera odnosa prema onima čiji su očevi dali živote za BiH.

Kako je istaknuo ministar u Vladi F BiH Šemsudin Dedić, Unsko-sanski kanton prvi put je, ove godine, dobro zastupljen u investicijskim planovima, a očekuje da će izmjenama Odluke o prekategorizaciji cesta, koja treba da stupi na snagu ove godine, biti, umjesto sadašnjih 330 kilometara cesta koje su kategorizirane kao regionalne, biti obuhvaćeno oko 580 kilometara cesta na ovom području. Istovremeno, intenzivno se radi na uspostavljanju željezničkog saobraćaja na relaciji Bihać- Sarajevo dok će projekt Aerodroma Bihać, za koji je planirano 6,5 miliona maraka u federalnom budžetu, biti prezentiran i zainteresovanim investitorima na predstojećem Biznis forumu u Sarajevu.

Za Projekt modernizacije cestovnog sektora FBiH do 2020. godine Vlada FBiH je podržala inicijativu za osiguranje kreditnih sredstava kod međunarodnih finansijskih institucija u iznosu do 150 miliona € za Program, uključujući ukupno 103,38 miliona € od Svjetske Banke (SB) i Evropske Investicijske Banke (EIB) za finansiranje Projekta. Za Unsko-sanski kanton predviđeno je 26, 7 miliona eura, rečeno je na sastanku u Bihaću.

Prioriteti JP Ceste Federacije za područje Unsko-sanskog kantona će biti: izgradnja ceste koja se vezuje na planiranu obilaznicu Bihaća, Bihać – Bosanska Krupa, izgradnja dionice Jablanska – čvor Mali Lug L = 3,5 km i izgradnja dioinice Jezero – Grmuša – Vranjska L = 16,8 km; izgradnja traka za spora vozila : Ripač – Dubovsko, Bos. Petrovac – Ključ – prijevoj Lanište, Bos.Petrovac – Pasjak; Rekonstrukcija cesta : Bihać 4 – Ripač; Izgradnja mostova : mostovi preko potoka Mrižnica, Kamenica, Most preko rijeke Sane, Ključ, Most preko rijeke Banjice, Ključ; Rekonstrukcija crnih tačaka: Skokovi – Srbljani Rekonstrukcija crne tačke “Mala Lisa”, km 11, Granica BiH/RH (Izačić) rekonstrukcija opasnog mjesta Kamenica (M-5 i R-403a); Izgradnja obilaznica: obilaznica Ključ i Cazin, te sanacija šteta od poplava na dionici ceste potez: Crljeni – Zgon, Ključ

Prema Planu Kantonalne direkcije regioanlnih cesta USK za ovu godinu prioriteti će biti: saniranje aktuelnih klizišta na regionalnim cestama USK za koja postoji projektna dokumentacija (R 400 dionica Skokovi- Jušići), za koje je prema predmjeru radova planiran iznos od 300.000 KM; Nastavak radova izgradnje pješackih staza i kružne raskrsnice u Sanskom Mostu (tzv tranzit) za koje je planirano 250.000 KM, što sa 200.000,00 KM prenesenih sredstava iz 2017.g. iznosi ukupno 450.000 KM koje će biti realizirane u ovoj godini; Rekonstrukcija i modernizacija ceste R 404a (B.Krupa-Arapuša), II faza, L= -1000 m, u iznosu od 270.000 KM, što sa 185 000 KM iz 2017.godine iznosi ukupno 455.OOO KM; lzgradnja pješačkih staza sa rješavanjem odvodnje oborinskih voda na R403 (dionica Ćoralići – Begove Kafane), za koje je planiran iznos od 150 000 KM; lzgradnja pješačkih staza sa rješavanjem odvodnje oborinskih voda na cesti R 400 (naselje Todorovo), L=-200 m, u iznosu od 150.000 KM; Radovi vanrednog održavanja regionalnih cesta koji obuhvataju obimnije radove koji se izvode u cestovnom pojasu, poboljšanja elemenata ceste, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.
Vanredno održavanje se provodi na području cijelog Kantona, a obuhvaćene su ceste, odnosno dionice cesta po prioritetima koji su utvrđeni redovnim obilascima, snimanjem stanja i potrebi provođenja ovih vrsta radova. Za 2018.godinu za ovu potrebu su planirana sredstva u iznosu od ukupno 4.190.000 KM.

Na današnjem sastanku usaglašavan je prijedlog Unsko-sanskog kantona za prekategorizaciju cesta. Odluka o prekategorizaciji donesena je 2014. Godine ali je stupanje na snagu odgođeno do marta 2018. godine. U međuvremenu je vršena revizija, tako da će USK zastupati prijedlog da dužina magistralne mreže ceste umjesto 330 km bude oko 580 km, svrstane u magistralne ceste I i II reda, što je bitna razlika u odnosu na zadnju kategorizaciju koja je rađena 1992. godine.

Premijer Kantona Rošić i federalni ministar Dedić kažu da su ove godine zadovoljni zastupljenošću ovog kraja u planovima izgradnje i modernizacije cesta na federalnom nivou te ističu da je to rezultat timskog, strateškog djelovanja prema višim nivoima vlasti vođen isključivo ekonomskom politikom i razvojnim planovima Kantona te parametrima struke.

U bihaćkom naselju Midžić Mahala jutros je oko pet sati odjeknula eksplozija koja je uznemirila mještane. Kako nam je rečeno u MUP-u USK, aktivirana je nepoznata eksplozivna naprava koja je bila postavljena pod automobil.

U eksploziji srećom nije bilo povrijeđenih osoba, ali je nastupila materijalna šteta na automobilu Mercedes i kući u blizini mjesta eksplozije.

Policijski službenici Kriminalističkog sektora PS Bihać rade uviđaj kojim će, između ostalog, biti utvrđeno o kojoj eksplozivnoj napravi je riječ.

Uviđaj se obavlja pod nadzorom Tužilaštva USK.

Sportski savez Kantona Sarajevo sinoć je izabrao najbolje sportiste za 2017. godinu. Nagrade su dodijeljene na svečanosti u Domu mladih u Sarajevu a najboljima su proglašeni karatista Meris Muhović i džudistkinja Larisa Cerić.

Za najuspješnije muške ekipe proglašeni su Karate klub “Champion“ i Hrvački klub “Bosna“, dok je Stonoteniski klub “Spin 201“ najuspješnija ženska ekipa.

Organizacionim odborom predsjedavao je Mirvad Kurić, ministar kulture i sporta KS.

Galić član najuspješnije muške ekipe u 2017. godini

Ervin Galić, šesterostruki karate prvak naše zemlje i stipendista Fondacije “Izvor nade“, našao se među najboljima. Klub za kojeg Galić nastupa, Karate klub “Champion“ proglašen je za najbolji muški sportski kolektiv u 2017. godini na području Kantona Sarajevo.

“Champion” su do ovog rezultata vodili uspješni članovi kluba: Meris Muhović, Anes Čongo, Ervin Galić, Edin Sarić, Haris Škrijelj, Ajdin Vatrić, Jusuf Suljić.

Rukovodstvo Fondacije “Izvor nade“ mladom Galiću je uputilo čestitke uz želju da nastavi nizati uspješne rezultate i predstavljati Kanton Sarajevo ali i Bosnu i Hercegovinu na najbolji način.

Arijana Jašarević-Vojić (37) osnovnu i srednju školu završila je u rodnom Bihaću, a 2005. godine, diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Bihaću. Iste godine zaposlila se u Turističkoj zajednici Unsko-sanskog kantona, kao samostalni stručni saradnik za promociju i izradu projekata u turizmu. Od malih nogu se bavi sportom, a rukomet je njena prva ljubav.

„Na rukometni teren prvi put sam ušla 1991. godine. Bio je to moj prvi trening u sportskoj dvorani Luke u Bihaću. Bila je to ljubav na prvi pogled, jer sam od tog dana sve do danas u kontinuitetu na rukometnom terenu. Mogu slobodno kazati da mi je sportska dvorana Luke postala druga kuća, na tom sportskom terenu ostavila sam puno znoja, ponekad i krvi, pretrpjela puno udaraca, povreda, ali i slavila jako puno pobjeda i doživjela pravu sportsku radost i euforiju, koja je vrlo brzo svaki put potisnula sve ono prethodno pomenuto“, započinje Arijana svoju priču.

Od igrača do sudije

Rukometnu karijeru je započela u ŽRK Bihać, koji se nekad takmičio u Premijer ligi BiH, a nekad u Prvoj ligi Federacije BIH. Tokom svoga postojanja ŽRK Bihać je prolazio kroz različite probleme, opstrukcije i uticaje kojima se nekad mogao oduprijeti, a nekad to nije bilo moguće.

Njena generacija na svojim leđima je nosila teško breme ratnog i poratnog vremena, prilika i okolnosti koje su tada vladale u domaćem sportu. Svako od njih je, kaže Arijana, davao svoj maksimum i nikad nisu poklekli niti izdali boje svog kluba.

„Radili smo to za buduće generacije rukometašica koje dolaze. Posebno nas raduje činjenica da naš ŽRK Bihać, u koji je svaka od nas utkala dio sebe, i dalje postoji, i takmiči se u najvišem rangu takmičenja u BiH. U ŽRK Bihać sam nastupala sve do 2005. godine. Igrala sam na poziciji lijevog vanjskog beka, a u odbrani na poziciji jednog od dva srednja beka, gdje sam rame uz rame sa sestrom i još jednom kolegicom otprilike iste visine (185 cm) stvarala teško premostiv zid za protivnika.“

Paralelno sa igračkom karijerom započela je i Arijanina karijera rukometnog sudije. Negdje krajem 2002. godine, tadašnji trener ŽRK Bihać, pokojni Rade Popović, koji je bio poznat po svojoj strogoći, ali izuzetnim pedagoškim i psihološkim vještinama, pozvao je Arijanu i njenu suigračicu Mirelu, na razgovor. Kada su sutradan otišle na razgovor, trener im je predložio da se okušaju u sudijskim vodama.

„Nakon obuke i gledanja većeg broja utakmica uz analizu sudijskih odluka, tokom juna 2003. godine, izlazimo na ispit, polažemo i stičemo zvanje rukometnih sudija. Kada smo se počeli baviti ovim, znali smo da će nam trebati mnogo hrabrosti i odvažnosti da se upustimo u ‘mušku’ igru, zato smo naoružane strpljenjem radile, trudile se i napredovale do najvišeg ranga takmičenja u BIH, a to je Premijer liga BiH. Vremenom smo stekle određeni autoritet i postale prihvaćene od igrača i igračica, kao i od publike. Mogu kazati da je vrlo malo bilo ružnih situacija tokom naše sudijske karijere.”, kaže Arijana.

Sa smijehom se prisjeća jedne simpatične situacije kada je poslije dosuđenog faula, neko iz publike dobacio „Šta si došla ovdje pametovati, što nisi ostala kod kuće da razvijaš pitu!“

S obzirom na visoko obrazovanje, izuzetno poznavanje engleskog jezika, igračku i sudijsku karijeru, te ostale predispozicije koje su imale, Arijanu i Mirelu, nacionalni rukometni savez razmatra kao prijedlog kandidata za polaganje i sticanje međunarodne kategorije rukometnog sudije EHF (Europska rukometna federacija).

Međutim, sudbina se malo ispriječila i Arijanu usmjerila u drugom pravcu. Nakon razgovora sa njenim kolegama i prijateljima sudijama, odlazi na polaganje ispita za rukometnog delegata i od 2012. godine, započinje svoju delegatsku karijeru.

„Tokom 2014. godine, EHF je raspisao javni poziv za prijavu i polaganje ispita za sticanje zvanja EHF delegata, i ja sam se prijavila. Nakon analize pristiglih aplikacija iz cijele Europe, obaviještena sam da sam u ušla u uži izbor i da dođem u Beč, sjedište EHF-a na testiranje. Nakon dvodnevnog testiranja, uspješno sam položila testove i stekla zvanje EHF delegata. Time sam postala prva žena EHF delegat u BiH“, ističe Arijana.

Historijski trenuci

U decembru 2016. godine, dešava se pomalo i historijska stvar, Bosna i Hercegovina je prvi put imala svog predstavnika na najprestižnijem rukometnom takmičenju kada je Europa u pitanju. Zastava Bosne i Hercegovine se viorila se na najvišoj i najvećoj završnici Europskog rukometa za žene, jer je Arijana Jašarević-Vojić iz Bihaća, bila delegat na Europskom rukometnom prvenstvu EURO 2016, održanom u Švedskoj tokom decembra 2016. godine.

„Tokom 2017. godine, u Sloveniji sam bila delegat na Europskom rukometnom prvenstvu za žene U19 i imala čast i privilegiju da pored jako puno utakmica u preliminarnim rundama, zajedno sa kolegicom iz Španije budem delegat na finalnoj utakmici ‘Euro 2017 U19’ – Francuska-Rusija“, kaže Arijana, koja je u jesen 2017. godine, imenovana za komesara takmičenja Premijer rukometne lige za žene.

Pored sportske karijere i funkcije koju obnaša u Turističkoj zajednici Unsko-sanskog kantona, Arijana nastupa u lokalnom ženskom horu ‘Bišćanke’ sve do 2008. godine, kada postaje član sekcije hora BZK Preporod. Od 2013. godine do danas je aktivna članica gradskog ženskog hora ‘Bihać’, koji bilježi brojne nastupe i učešća na smotrama i takmičenjima horova. Uprkos tome, Arijana je uzorita supruga i dobra majka sinu Faruku kojem, kaže, uvijek nadoknadi sve trenutke odsustva.

„Sve je isključivo stvar dobre organizacije, ako ste dobro organizirani onda za sve obaveze imate vremena. Kako kažu da iza svakog uspješnog muškarca stoji uspješna žena, rekla bih da to važi i u obrnutom slučaju. S obzirom da mi je i suprug u sportskim vodama, trener je u košarkaškom klubu, ima jako puno razumijevanja za ovo čime se ja bavim i izuzetno mi je velika podrška.“, kaže Arijana na kraju razgovora.

Najdramatični oblik i najveće konkretne posljedice zaokupljenosti političara skorim izborima i uskostranačkim i ličnim interesima pokazali su se u Federaciji BiH tokom prošle godine, stoji u Izvještaju o monitoringu rada Vlade i Parlamenta Federacije koji su sačinili Centri civilnih inicijativa (CCI).

U monitoringu rada Vlade i Parlamenta Federacije BiH u 2017. godini CCI je podsjetio na događaj, od kada je, prema tom Izvještaju o monitoringu, nastala svojevrsna blokada u radu Federalnog parlamenta. Riječ je o neusvajanju Godišnjeg izvještaja o radu Vlade Federacije BiH za 2016. godinu u oba parlamentarna doma u entitetu, ali ni Izvještaja o izvršenju budžeta za 2016. godinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

“Sjednica Predstavničkog doma Parlamenta FBiH na kojoj su stranke vladajuće koalicije iskazale jedinstvenu podršku Vladi održana u julu 2017. godine bila je posljednja održana redovna sjednica u tom domu u prošloj godini – do kraja te godine biće održane tek još tri vanredne sjednice. Situacija u Domu naroda je još lošija – nakon što je u prva tri mjeseca 2017. godine održao pet redovnih sjednica, sljedećih pet mjeseci, od aprila do septembra, održavala se samo jedna sjednica, u četiri nastavka, a do kraja godine još samo tri vanredne od kojih je jedna još nedovršena”, piše u Izvještaju o monitoringu rada Vlade i Parlamenta FBiH za 2017. godinu koji je sačinio CCI.

Iz te nevladine organizacije konstatuju da rezultat rada u takvim okolnostima najbolje oslikava štetu učinjenu građanima Federacije BiH, jer je, kako se navodi, većina urađenog u Federalnom parlamentu u 2017. godini urađena na početku te godine.

Za takvo stanje iz CCI-a optužuju političke stranke koje čine vladajuću koaliciju u Federaciji BiH.

“Permanentna kriza u odnosima unutar vladajuće koalicije u FBiH koju proizvode stranke koje čine tu koaliciju svojim stalnim sukobima ostavlja ozbiljne posljedice po cijelo društvo. Parlament je spriječen da vrši svoju projektovanu društvenu funkciju, a Vladin rad je u dobroj mjeri doveden u pitanje”, navodi se u monitoringu rada Vlade i Parlamenta FBiH za prošlu godinu.

Tokom konferencije za novinare u Sarajevu Lejla Deronja Suljić iz CCI-a osvrnula se na zakon o platama službenika koji, kako je istakla, čeka na parlamentarnu raspravu pune tri godine.

“Pune tri godine čeka se na raspravu o zakonu o platama službenika. Samim tim čeka se i na raspravu o naknadi za takozvani bijeli hljeb, kao i na ukidanje brojnih drugih naknada – odvojeni život, vikend posjeta porodici i slično. Samim tim postavlja se pitanje učinkovitosti rada oba doma Parlamenta Federacije BiH, a o moralu poslanika, odnosno delegata upitno je uopšte i komentarisati”, istakla je Deronja Suljić iz CCI-a.

Vlada FBiH: Čak 45% sjednica telefonske sjednice

Govoreći o radu Vlade Federacije BiH tokom prošle godine, Alen Čular iz Centara civilnih inicijativa je rekao da su čak 45% sjednica bile telefonske sjednice.

Rečeno je i to da je prošlo godinu dana od kako je Zakon o državnim službenicima FBiH proglašen neustavnim, te da se novi zakon nije pojavio do kraja 2017. godine.

“Produktivnost Vlade Federacije BiH pala je za 21% u prošloj u odnosu na 2016. godinu, a realizacija Programom rada planiranih obaveza je neprihvatljivo niska”, navodi se u Izvještaju CCI-a o monitoringu rada federalne izvršne i zakonodavne vlasti u 2017. godini.

Aktivnost krajiških zastupnika u Sarajevu

Izvještaj Centra civilnih inicijativa (CCI) o monitoringu rada Parlamenta Federacije BiH za 2017. godinu prezentiran je u četvrtak, 16.02.2018. godine u Sarajevu te sadrži analizu rada i aktivizam poslanika u Predstavničkom Domu Parlamenta FBiH.

Prema istom zastupnica Elma Đogić (Laburističke stranke BiH) rangirana je među 10 najaktivnijih zastupnika u Parlamentu Federacije i kao najaktivniji zastupnik sa područja Unsko-sanskom kantonu u Parlamentu Federacije BiH.

Izvještaj i aktivnost krajiških zastupnika možete pogledati OVDJE  (aktivnost zastupnika počinje na 113. stranici)