Na GP-u Izačić pri izlasku iz BiH slobode je lišen i bh. državljanin K. M. (1996.) nakon što je ustanovljeno da ga potražuje Općinski sud u Bugojnu zbog kaznenog djela “teška krađa”. Službenici PGP-a Izačić u nedjelju su ga predali pripadnicima Sudbene policije Bihać, navodi se u priopćenju.

Riječ je o zaštićenom prirodnom području koje se prostire na 19.800 hektara, a koje se prostire dolinom gornjeg toka rijeke Une, kao i dolinom rijeke Unac, desne pritoke Une, sve do rječice Krke na zapadu.

Jedinstvena prirodna oaza, u kojoj se nalazi jedna od najčistijih rijeka svijeta, svakodnevno osvaja pažnju mnogih posjetilaca, koji sa brojnih kontinenata dolaze u BiH kako bi posjetili ovaj nacionalni park.

“NP Una, u skladu sa svojim kapacitetima i aktivnostima, kao i prethodnih godina, radi na zaštiti svih vrijednosti kojima raspolaže ovo zaštićeno područje. Mi smo, na neki način najmlađi nacionalni park u regiji, ali i Europi, a naši poslovi su zasnovani na zaštiti i očuvanju ove divne prirode, ali i na stvaranju predispozicija za razvoj turizma i sportskih kapaciteta”, kazao je za Radiosarajevo.ba Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Martin-Brod i Štrbački buk samo su dio prirodnih atrakcija koje možete posjetiti na ovom području, koje je pravi raj za sve zaljubljenike u prirodu. Ovo su, ujedno, i najposjećenije zone parka, koji pored prirodnih bogatstava nudi uživanje u brojim sportskim i turističkim sadržajima, kao što su kajak i rafting na divljim vodama, sportski ribolov ili, pak, pješačke i rekreativne staze za zaljubljenike u šetnju.

Zanimljivo je da je, prije manje od mjesec dana, Komisija za saradnju s UNESCO-om u PS BiH prihvatila inicijativu da najatraktivnije lokacije ovog parka budu uvrštene na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. U toku je proces odobravanja da se ove dvije lokacije uvrste na ovu listu, a ukoliko se to desi NP Una će dospjeti na mapu svjetskih prirodnih atrakcija.

To prepoznaju i brojni turisti koji iz godine u godinu sve više posjećuju sjeverozapad BiH, kako bi uživali u ljepotama Nacionalnog parka Una.

“Svakodnevno postajemo destinacija koja je prepoznatljiva ne samo u BiH i regiji, nego na svim kontinentima. Nakon šest godina operativne uspostave i razvoja, NP Una posjetiocima postaje sve interesantniji, a posebno otkada smo uvršteni u Zeleni put, kao dio velikog regionalnog projekta Via Dinarica. S ponosom mogu reći da smo mi zaštićeno područje s najvećim procentualnim rastom posjeta u cijeloj regiji“, dodao je Mulić.

Zvanični podaci govore kako je od 2012. godine do danas broj posjeta porastao za nevjerovatnih 2.500 posto, a rekordna je bila 2016. godina, kada je NP Una posjetilo oko 100.000 turista. Ipak, čini se kako to neće zadugo biti slučaj jer ovogodišnji podaci već pokazuju kako će 2017. godina srušiti rekorde.

Zahvaljujući svemu tome, istaknuo je Mulić, NP Una postaje generator sveukupnog razvoja ekonomije u ovom dijelu BiH.

“Drago nam je da smo prepoznati kod ovdašnjeg stanovništva i institucija, te da smo postali perjanica našeg turizma. NP Una ima veliki utjecaj na ekonomiju grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona. Dobro sarađujemo i s drugim zaštićenim područjima u regiji, s nevladinim sektorom i međunarodnim organizacija, a sve to pomaže u razvoju i kapacitiranju NP Una”, rekao je Mulić.

Takav utjecaj na ekonomiju Unsko-sanskog kantona prepoznat je i na međunarodnom nivou, te je prije nekoliko sedmica u Zagrebu predstavljen novi projekt NP Una, koji će objediniti turističku ponudu unske rivijere u obje države.

“Riječ je o projektu UnaLand – Zemlja vodenih čarolija, koji je vizija dugoročnog razvoja doline rijeke Une, od njenog izvora u Hrvatskoj, preko dijela koji prolazi kroz BiH, do ponovnog ušća u Hrvatskoj. Obje države zajedno će razvijati projekte putem kojih ćemo onda aplicirati za sredstva iz Europske unije, kako bismo u konačnici kontinentalnu rivijeru Une popularizirali i razvili do mjere da postane svjetska atrakcija“, zaključio je Mulić.

Grlo Kiss me Kate u vlasništvu Idriza Bašića iz Sanskog Mosta pobjednik je glavne urke 14. međunarodnih konjičkih utrka “Memorijal Alija Izetbegović”, koje su jučer održane na hipodromu Bakšaiške bare u Bihaću.

Drugo mjesto prilalo je grlu Ille de France u vlasništvu Sakiba Hopovca iz Prijedora, dok je treće mjesto osvojilo grlo Argentario, vlasnika Džanke Bjelaka.

Zbijeni u opkoljene enklave, izloženi embargu na oružje, izloženi izdajama i unutrašnjim i vanjskim, izdržali smo ono što bi malo koji narod na svijetu izdržao. Sami smo proizvodili oružje, hranu, energiju”, rekao je Izetbegović u obraćanju građanima na obilježavanju 25. godišnjice formiranja cazinske 503. Slavne brdske brigade.

Izetbegović je podsjetio na neke ranije procjene prema kojima je predviđano da će “Bosna šapatom pasti”.

“Pa su se kladili da će to trajati mjesec ili tri mjeseca ili 100 dana, a trajalo 1250 dana i Bosna nije pala. Naprosto, ne možete poraziti narod koji ne pristaje na poraz”, rekao je Izetbegović i podsjetio da je 1993. godina bila najteža jer to je period u kojem su se agresoru priključili i izdajnici pod vodstvom Fikreta Abdića.

Član Predsjedništva BiH je naglasio da Armija BiH u 1995. godini nije izgubila nijednu bitku.

Izetbegović je poručio da bosanski patrioti poštuju sve i svakoga ko je gradio i branio Bosnu i Hercegovinu.

“Naši su i Iliri i Kelti i Slaveni, i Japodi, i srednjovjekovni kraljevi su naši. Poštujemo i ono što su Osmanlije i Austro-ugarska učinili za ovu zemlju. Jugoslavija je bila naša i partizani su naši, dakle svako ko je gradio i branio ovu zemlju. Prije se u Bosni niko drugačije i nije zvao nego Bošnjanin. Danas je to drugačije i mi to prihvatamo. Neka se svako zove kako hoće i neka se Bogu moli onako kako ga je njegova majka naučila. Mi poštujemo i crkve i džamije i sinagoge, svačije nošnje, običaje i vjeru i bolilo nas je rušenje svakog mosta, svake bogomolje, a najviše nas je bolilo rušenje odnosa među narodima koji nose isti genetski kod. Naravno da ne počinje historija s nama ali vi, ovi ljudi ovdje ste iznijeli najvažniji dio te historije”, rekao je Izetbegović.

Izetbegović je poručio i da “nikada više ništa neće biti isto”.

“Nikad više na Balkanu, a naročito u Bosni i Hercegovini, nikakva se računica ni kalkulacija neće napraviti a da se mi ne uzmemo u obzir. Nikada se više neće vladati ovom zemljom niodakle i nikada više nećemo ginuti ni za koga i ni za što, osim za našu djecu i našu zemlju”, rekao je Izetbegović i podsjetio na bogate resurse kojima BiH raspolaže, među kojima su vode, rude i ljudski resursi, obrazovani mladi ljudi čiji odlazak iz zemlje treba zaustaviti.

On je kazao, kao odgovor onima koji nagrađuju ratne zločince i prijete cijepanjem države, kako je potrebno ubrzati provođenje reformi te što prije stupiti u članstvo u NATO-u i Evropsku uniju (EU).

Kazao je da je za narod država ono što je kuća za familiju i da tu kuću treba unapređivati.

Prisutnima su se, između ostalih, obratili i gradonačelnik Cazina, Nermin Ogrešević, i premijer Unsko-sanskog kantona, Husein Rošić.

Delegacije su prethodno položile cvijeće ispred spomen obilježja cazinskim šehidima. Izetbegović je održao i sastanak s gradonačelnikom Ogreševićem, a ranije danas je posjetio i Veliku Kladušu.

Na konkurs za dodjelu stipendija javilo se je 1145 kandidata. Uskoro će biti poznata imena onih koji su ispunili uslove, a potpisivanje ugovora o stipendiranju očekuje se polovinom septembra.

Budžet Ministarstva za boračka pitanja za ovu godinu iznosi 3.777.000 KM, što je u odnosu na prošlu godinu manje za 300.000 maraka. Uprkos toj činjenici, povećan je grant za stipendije na 500.000 KM , a ovih dana konkursna komisija završava proceduru odabira aplikanata koji ispunjavaju uslove za dodjelu stipendije, rekao nam je Dževad Malkoč ministar za boračka pitanja u Vladi USK.

Uz povećanje granta za ove namjene, dodaje ministar, ovogodišnje stipendije trebale bi iznositi 1000 KM.

Ministar kaže da su obaveze po osnovu stipendija iz ranijeg perioda izmirene, te da se potpisivanje novih ugovora o stipendiranju može očekivati polovinom septembra.

Voda će biti isključena u periodu od 14 do 15 sati, ukoliko se u međuvremenu ne postigne neki dogovor sa menadžmentom bolnice.

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća dao je danas izjavu za medije vezanu za aktivnost JP Vodovod Bihać na isključenju institucija koje ne izmiruju redovno račune za utrošenu vodu:

https://www.facebook.com/GRADBIHACBiH/videos/821273954664585/

Naime, dug bolnice prema vodovodu je oko 200 hiljada maraka. Danas je dogovoreno da će u narednih 15 dana menadžment bolnice učiniti sve kako bi sanirao dug, bilo u ratama ili odjednom.

Kako je gradonačelnik Fazlić prije skoro mjesec dana naveo, izmjene su bile u korist stranačkim tajkunima, naglašavajući da su građani redovne platiše komunalne naknade, te da se njima ovim izmjenama nije učinila nikakva usluga.

Kazao je da je ovo način udara na Grad Bihać i budžet grada,ali i da neće više gledati kroz prste dužnicima Gradu Bihaću, javnim ustanovama kojima je osnivač Kanton.

I nakon nepunih mjesec dana, Vodovod Bihać je počeo sa isključenjem vode dužnicima. Osnovne i srednje škole, te fakulteti na području grada Bihaća su bili prvi na listi, a sutra je na redu i  Kantonalna bolnica u Bihaću.

– U Kantonalnoj bolnici leži 400 pacijenata. Mi ne možemo raditi bez vode. Kazali su da će nam poslati cisterne s vodom, ali vodu za piće, a šta ćemo sa operacionim salama. Ko se odluči na takav potez, morat će se suočiti s posljedicama, kazao je Smail Dervišević, direktor Kantonalne bolnice.

Podsjećamo, dug Kantonalne bolnice iznosi 183.000 KM, a menadžment ove ustanove nije bio u stanju iznaći rješenje za ovaj finacijski problem.

Pohvalno je da gradonačelnik Fazlić, napokon, ispunjava neka od datih obećanja i Vodovod Bihać postupa jednako prema svima. Da li će gradonačelnik Fazlić izdržati pritisak, kako politički, tako i medijski ostaje nam da vidimo u narednom periodu.

Ukoliko se zbog dugova i kantonalnoj bolnici isključi voda mi ćemo biti prinuđeni da prestanemo sa radom i životi građana kantona biće ugroženi- kazao je Smail Dervišević, direktor kantonalne bolnice danas u izjavi za kantonalne medije.

Podsjećamo, par škola su isključene zbog dugovanja (u prosjeku 1 – 2 hiljade maraka za vodu) a bolnica je istaknuta kao najveći dužnik sa 190.000 KM duga za vodu.

Situacija je teška, a naši najviši politički funkcioneri kantona se prepucavaju preko društvenih mreža, umjesto da surađuju jer su najodgovorniji za stanje i upravljanje javnim sektorom.

Nakon što su portali prenijeli njihove FB objave, premijer Rošić je pobrisao svoj “Bravo mi” sarkastični status na račun Fazlića i Ogreševića, a sve zbog vode koju evidentno malo ko plaća od državnih ustanova.