Izvođač koji će provesti planirane aktivnosti deratizacije je Veterinarska stanica i to na površini na oko 100 hiljada m2. Kako je pojašnjeno, akcija se provodi postavljanjem otrovne mase na javne i zelene površine u pojasu gradskih i prigradskih naselja, obale rijeka, u kanalizacijske šahtove, groblja, ruševne objekte, obrazovne i zdravstvene ustanove i druge javne objekte.

Deratizacija se provodi savremenim i efikasnim sredstvima za uništavanje glodavaca, a postavljeni mamci su otrov. Iz Veterinarske stanice apeliraju na stanovništvo da ne diraju i ne pomjeraju mamce sa postavljenih lokacija.

Iz Veterinarske stanice također apeluju na vlasnike životinja da u periodu provođenja deratizacije životinje drže zatvorene ili pod nadzorom u skladu sa zakonskim propisnima.

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić ugostio je danas dr.sc. Almu Oračević sa Tehničkog fakulteta u Bihaću koja je kao najmlađi doktor iz oblasti telekomunikacija u BiH dobila prestižnu Fulbright stipendiju za akademsku 2018/2019. godinu.

Zahvaljujući Fulbright stipendiji dr. sc. Oračević će narednih deset mjeseci imati priliku da dosadašnje stečeno znanje unaprijedi kroz svoj naučni rad, te uspostavi profesionalne kontakte i stekne međunarodno iskustvo, te da pomognu u promovisanju bilateralnih odnosa između BiH i SAD-a.

Planovi za provođenje javnih nabavki za izradu idejnih projekata za ogradu, pristupni put i pločasti propust na putu koji vodi do glavne parcele aerodroma Golubić u Bihaću su završeni te bi se uskoro trebalo krenuti u njihovo provođenje.

Sve to direktno prati Federalno ministarstvo prometa i komunikacija putem svog predstavnika u Komisiji za javne nabavke, a u sadašnjoj upravi Javnog preduzeća “Aerodrom” Bihać ističu da se neće ponoviti praksa od prošle godine te da će odobrena dva miliona KM iz federalnog budžeta biti i namjenski potrošena.

Do Golubića se ovih dana teško dolazi zbog radova na novoj kanlizacionoj mreži, ceste su postale makadamski prašnjavi putevi koji su značajno izmijenili okoliš.

Kuća mještanina Golubića Mehmeda Hodžića u neposrednoj je blizini aerodroma, a kako je istaknuo ukoliko dođe do ostvarenja ovog projekta to će značiti novi ekonomski zamah za cijelo mjesto, ali i Grad Bihać.

“Prije mjesec ili dva dolazili su predstavnici komisija koji su mjerili kuće i tražili papire. Volio bih da mještani dobiju posao jer smo mi tu “slijepa ulica” nemamo industrijsku zonu, a s aerodromom ovo mjesto dobilo bi na većoj cijeni, mještani bi dobili cestu i rasvjetu”, kaže Hodžić.

Da bi u Bihać mogli stizati putnici charter letovima, prema nekim procjenama, bit će potrebno više od 25 miliona KM, ali i višegodišnji radovi, dok za sada Javno preduzeće “Aerodrom” Bihać na raspolaganju ima dva miliona KM za početne radove.

Direktor preduzeća Elvedin Sedić ističe da će taj novac biti iskorišten ukoliko ne bude nekih nepredviđenih stvari, ali kako se sada stvari realiziraju vjeruje da će se uspjeti iskoristiti taj novac pa možda i za evetualna dodatna ulaganja tokom ove godine.

Onako kako je to i predviđeno ugovorom o finasiranju ovog projekta Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je uključeno u cijelu proceduru te su dali saglasnost za početak ovih postupaka.

“U postupku je i raspisivanje javnog poziva odnosno konkurentskog zahtjeva za izradu studije izvodljivosti i nadam se da ćemo od naredne sedmice moći raspisati konkurs za početak radova za koje su rađeni ovi projekti”, istaknuo je Sedić, dodajući da se radi o pristupnom putu, pristupnom mostu te ogradi oko parcele aerodroma u Bihaću.

Studija izvodljivosti, koja je zahtjevan posao, trebala bi biti gotova u roku, a i sami radovi na ogradi i pristupnom putu trebali bi biti završeni do kraja ove građevinske sezone.

Pored boravka u Poslanikovoj džamiji, hadžijama iz Bosne i Hercegovine posebnu radost čine odlasci na Uhud, Hendek, u Mesdžidu-l-Kibletejn i džamiju Kuba, gdje se upoznaju s historijom islama.

Trenutno naše hadžije obilaze ova mjesta u pratnji svojih vodiča, što je i jedan vid pripreme za organizirano obavljanje umre i drugih ibadeta.

Među našim hadžijama Uhud je posjetio i naš general Atif Dudaković.

Na osnovu Ugovora o poslovnoj saradnji Vlade Unsko-sanskog Kantona i Bosna Bank International d.d. Sarajevo, objavljuje se Javni poziv subjektima male privrede (MSP) za podnošenje zahtjeva za odobrenje finansiranja.

Kompletan poziv prezmite klikom OVDJE.

Kupača još ima, ali je veći broj onih koji pored Une roštiljaju odolijevajući izazovu kupanja. Za odmarališta i plaže preostalo je još samo pola mjeseca do kraja sezone.

– Sunčanje i kupanje na Uni još su aktualni, ali ne zadugo – do kraja mjeseca. Dva faktora određuju kraj naše sezone i to povratak sa školskog raspusta u škole i odlazak naših ljudi u inostranstvo, po okončanju godišnjih odmora, kazao nam je Kemal Malkoč, menadžer odmarališta Topole na Uni.

Inače, Topole su jedno od omiljenih odmarališta Krajišnika. Za tri marke, koliko košta parkiranje, posjetioci cijeli dan imaju pravo da koriste klupe, ležaljke, stolove, roštilje, pecare, plažu i odbojkaški teren. Tu se sastaju na druženju porodice iz inostranstva i domovine, uz sač, ražanj i kotlić. Tu je Una plitka i široka, a okruglo kamenje i pijesak ugodni su i bosim nogama.

Jedno od stotinu mjesta gdje i turisti borave, a neki od njih samo su i došli jer su čuli za njega – jesu Nacionalni park i Štrbački buk. Iako turistička sezona traje i u NP-u Una, uprava već najavljuje da ima porast prodanih ulaznica. Od osnivanja Nacionalnog parka Una, četiri godine zaredom, svake godine konstantno raste broj turista za 10.000, a ove će oboriti rekord od 60.000 ulazaka u Nacionalni park. Divlja priroda NP-a Una već je turistički brend. No, manje je poznato da su sva druga mjesta na Uni mnogo posjećenija od Nacionalnog parka, bliže je, pitomije i ugodnije, a rijeka toplija za kupanje. Za taj užitak Krajišnicima su ostale još samo dvije sedmice, a onda je kraj sezone.

VIDEO uživo: Emil Mušeta / Biscani.net

Nesreća se dogodila na magistralnom putu M-4.2, u Jablanskoj ulici na ulazu u Bihać, ispred trgovačkog centra Ilma. Kako su nam kazali u MUP-u USK, u nesreći su učestvovala dva putnička vozila, a povrijeđeno je više osoba.

“Prema prvim informacijama povrijeđeno je šest osoba, među njima i jedan pješak. Svi su prebačeni u Kantonalnu bolnicu ‘Dr.Irfan Ljubijankić’ gdje im se utvrđuje stepen povreda”, kazala je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Kako saznajemo, u oba automobila se nalazilo nekoliko osoba, a jedno vozilo je nakon nesreće udarilo u obližnji kiosk. Za sada nije poznato da li se u njemu neko nalazio.

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1455810561153746/

Na lice mjesta izašli su pripadnici Policijske stanice Bihać i dežurni kantonalni tužilac, a saobraćaj na ovoj dionici se odvija otežano.

Od ukupno 23 odsjeka prvi upisni rok pokazao je da je upitno osam, dok petnaest ispunjava postotak. Drugi upisni rok odlučit će tako o opstanaku određenog broja odsjeka.

Kako su nam kazali u Rektoratu, stanje je zadovoljavajuće, s obzirom na broj učenika, koji su ove godine završili srednju školu, ali i stanja na drugim univerzitetima. Težu situaciju na Univerzitetu najavljuju narednih godina.

Iako je Univerzitet ‘osvježio’ odsjeke sa novim ili razdvajanjem postojećih, to prema trenutnoj upisnoj politici nije privuklo studente. Trenutno je upisano oko 400 studenata, što je daleko ispod normi za opstanak nekih odsjeka.

Prema riječima rektora Fadila Islamovića drugi upisni rok će pokazati stvarnu sliku i tek tada će se znati šta činiti.

Odsjek bosanski jezik i književnost na Pedagoškom fakultetu, do sada nije bio upitan. Ove godine sa još nekoliko odsjeka mogao bi biti zatvoren zbog nedostatka studenata, iako je kvota ranije smanjena.

Određen broj studenata za nastavak školovanja odlučio se u drugim kantonima, na privatnim fakultetima ili u zemljama EU, međutim i to, kada se sabere, ne može ublažiti primjetnu razliku.

Ove godine na fakultete se upisuje generacija rođena 1998 i dijelom 1997 . Od toga najviše ih je rođeno u Cazinu – 995, a najmanje u Bosanskom Petrovcu 141.

Pojačan priliv turista doveo je do velikih gužvi na ulicama Bihaća i dodatnu nervozu svih učesnika u prometu. Određen dio ulica već je završen, a u Zavodu za prostorno uređenje ističu kako nastoje okončati najveći dio ovog posla do početka školske godine.

Radovi kasne zbog probijanja rokova glavnog izvođača Euroasfalta, te poslova koji su trebali odraditi i drugi. Dosad je asfaltirano oko 60 posto ulica u kojima se postavljala nova kanalizaciona mreža.

Ovih dana trebala bi se asfaltirati ulica od nove gradske džamije do raskršća sa kantonalnim MUP-om, te dio pored škole Harmani 1.

Euroasfalt kasni s radovima već preko četiri mjeseca, ali djelimično za kašnjenje su krivi i radovi na na telefonskim i vodovodnim instalacijama.

Budući da se bliži jesen i vrijeme nabavke ogrjeva, građani su se već dali u potragu za ogrjevnim drvetom i peletom kako ove zime ne bi boravili u hladnim stanovima. U slobodnoj prodaji ogrjevno drvo, ovisno o vrsti i kvalitetu, može se nabaviti po cijeni od 65 do 75 KM za metar.

Za razliku od prošlogodišnje sezone, kada je tona peleta bila i do 600 KM, proizvođači tvrde kako ga pred ovu grijnu sezonu prodaju po 300 KM.

Veliko interesiranje

Svake godine u ovo vrijeme cijene ogrjevnog drveta počnu rasti, a kako se bliži sezona grijanja, bivaju sve više.

– Preveliko je interesiranje građana za ogrjevnim drvetom i baš ima previše narudžbe. Metar hrastovih drva košta 70, a metar bukovih 75 maraka. Najviše se traži bukovo drvo – kaže Adilan Ćehić, jedan od prodavača ogrjevnog drveta u Bihaću.

Osim na drva, građanima se nudi i mogućnost grijanja na pelet. Domaćinstva koja imaju centralno grijanje ovaj energent sve više koriste. Potvrđuju to i iz peletara u USK-u ističući kako je potražnja velika. U jednoj od njih tvrde da je cijena na nivou prošlogodišnje.

Kvalitetan pelet

– Da bi se dobio kvalitetan pelet, treba biti kvalitetna sirovina – ističe Zahid Mujić, jedan od proizvođača i distributera peleta iz Bosanske Krupe.

Cijena tone peleta je identična prošlogodišnjoj. Trenutno je 300 KM po toni.

Iz razgovora s građanima saznali smo da će se većina ove zime, kao i prethodnih, grijati na drvo. Kažu, znatno je povoljnije u odnosu na druge energente.

Penzionerima na rate U Savezu udruženja penzionera USK kažu kako su sa ŠPD „Unsko-sanske šume“ potpisali ugovor o isporuci ogrjevnog drveta. Omogućeno je plaćanje u osam rata.