Članovi PD “Plješevica”Bihać proteklog vikenda na planini Čvrsnici, gdje su pohodili vrh Velikog Vilinca 2118 m.n.v , jezero Crvenjak, koji se nalazi na 2000 m.n.v. te Hajdučka vrata 2000 m.n.v.
Svim učesnicima čestitke , a posebno Saneli Zećirević i Emini Gradinović koje su po prvi put ispenjale visinu preko 2000 metara.
– Povodom 25. obljetnice osnivanja Hrvatskog vijeća obrane Regije Bihać, u organizaciji Udruge Hvidra Unsko-sanskog kantona u Bihaću će biti otvorena izložba ratne opreme i vojnih eksponata iz Domovinskog rata 1991.-1995. godine.
Izložba će biti otvorena od 22. do 25. maja u Maloj galeriji Muzeja Unsko-sanskog kantona u Bihaću.
Izložbu su pripremili Osman Sulić i Mario Vuković, a eksponati se mogu pogledati od 10 do 14 i od 19 do 21 sat.
Una je kroz vjekove bila inspiracija mnogima koji su živjeli na području Bihaća i njegove okoline. Svojom ljepotom očarala je sve one koji bi je vidjeli, urezavši dubok trag na njihovim dušama. Hiljadu i jedna priča o njoj, jednostavno nije dovoljna. Uvijek ostane još nešto da se kaže. I stalno tako…
Za Unu se vezuju brojne legende od kojih su se neke sačuvale i do današnjih dana. Prema jednoj takvoj, na području današnjeg Bihaća je postojalo ogromno jezero oko kojeg su se naselila drevna plemena. Kao prilog tome, austrougarski izvori su zabilježili kazivanja starih mještana Bihaća o postojanju željeznih halki po okolnim brdima i planinama, koje su služile za vezivanje čamaca ili brodova kojima su se služili ta drevna plemena.
“Tako govore izvori koji su u vrijeme austrougarske uprave skupljali narodne legende i mitove ovog područja. Ta plemena su se dogovorila da probiju prirodnu branu koja je postojala na mjestu današnjeg naselja Kostela kako bi se ispraznilo to jezero. Na kraju probijanja sedrene barijere doveli su starce čije su živote žrtvovali probijajući zadnje centimetre te brane. Kada se jezero ispraznilo, ostala je plodna dolina i plemena su se spustila sa okolnih brda i prinijela žrtvu stradalima. Simbolika ove legende može se tumačiti kao rušenje starog svijeta i početak novog, otvorenog”, priča Rešad Behić iz udruženja naša Krajina, naša baština.
Martin Brod je naselje u kojem se nalazi najatraktivniji dio Nacionalnog parka Una. Za ovo naselje se vezuje jedna ljubavna legenda koja govori o nastanku imena ovog naselja.
“Davno nekad živjela je djevojka po imenu Marta, koja se zaljubila u jednog mladića. Njih dvoje su se potajno sastajali na ušću gdje se pritoka Unac ulijeva u Unu. Ona je u tim svojim prelazima ka momku prošla kroz neke oluje i došla do njega. Međutim, u međuvremenu dok su oni proveli nekoliko sati zajedno, voda je nadošla i kada se vraća u prijelazu preko tih slapova struja ju je dohvatila i ona se ugušila. Po njoj je Martin Brod dobio ime. Dakle, Unac bi po toj legendi bio muška pritoka ženske rijeke”, kaže Hazim Alagić, sanitarno-ekološki inžinjer u penziji.
Djevojka sa Une je simbol ljepote ove rijeke, a ideja za njenom izradom krenula je od pokojnog Boška Marjanovića, utemeljitelja Unskih smaragda, koji je bio zadivljen njenom ljepotom. Autor ove statue i jednog od simbola Bihaća je akademik Vladimir Herljević, koji je na ovaj način želio ovjekovječiti ljepotu Une.
“Djevojka sa Une je dobro izabrana kao simbol figura, da brendira Unu i Unske smaragde. Onako u prirodnoj ljepoti, više kao da je isklesana od majke prirode oslobođena je svih političkih i ideoloških formi, te kao takva predstavlja jednu vrstu iskazivanja slobode žene, afirmaciju žene, pa i do razine feminizma. Kao takva ne izaziva niske pobude, niti reakcije. Figura tijela je stilizovana u jedan reljef, okamljena ljepota. Kada je nakon posljednjeg rata novim ideološko-političkim matricama zasmetala, srušena je podmetanjem eksploziva, na sreću bez većih oštećenja. I opet je podignuta sa zemlje, čvrsto stoji, gotovo podignutih ruku, simbolizujući pobjedu nad vandalskim činom rušenja. Na novom mjestu, vjerovatno privremenom, dok se ne vrati uz prvotne pejsaže Une”, kaže Rešad Behić.
Bišćani su pokazali veliku svijest i zajedništvo tokom proteklih pola stoljeća, kada je u pitanju zaštita i očuvanje rijeke Une. Prkosno su stajali kao bedem ispred rijeke Une i svakog onog ko je pokušao da je kvari, onečisti i unazadi.
Sve to su radili samo iz jednog razloga, a to je ljubav prema rijeci koja se ne može riječima opisati i zbog toga što je ona za njih život.
“Rijeka Una nije samo prirodna ljepota Bihaća, Unsko-sanskog kantona i države, već i evropska i svjetska atrakcija i jedinstvena rijeka koja cijelim svojim tokom daje život gradovima i naseljima kroz koja protiče i zato je ona za nas život, u pravom smislu te riječi”, kaže Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.
Una je bukvalno značila život svima koji su živjeli u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. U njoj su lovili ribu, pravili mlinove u kojima se mljelo žito i gradili sojenice i naselja na vodi. Danas, kada se moderni život uveliko izmijenio, Una i dalje znači život za ovaj kraj. Ona svojom ljepotom privlači brojne turiste i tako nastavlja da hrani sve one koji žive oko nje.
Savremeni život sa sobom je donio brojne pogodnosti i koristi, ali ostavio i neke štetne posljedice koje iz dana u dan nastavljaju da ruše prirodni biodiverzitet Une i njenog okoliša. Koliko je Una zaista zaštićena i da li će ostati još dugo ovako lijepa, Hazim Alagić tvrdi da je to sad dovedeno u pitanje.
“Ako pogledate malo bolje, vidjet ćemo brojne alge kako se pojave odlaskom zime i dolaskom toplije klime. To je znak da je Una u određenoj mjeri zagađena ili bolje reći nađubrena raznim otpadima, što je stvorilo pogodnu klimu za rast algi koje se hrane tim fekalijama. Zatim, na području Martin Broda ima jedan dio Une u kojem se svako malo podigne temperatura za nekoliko stepeni. To je isto znak da se dešavaju neke promjene u vodi uslijed ulijevanja nekih materija u rijeku. Trebalo bi ispitati ovaj dio od Drvara i da li možda ima nekih zagađenja s te strane. Mi još nemamo vodoprivrednog inspektora koji bi pazio na tok rijeke Une i građenje uz nju, kao i otpadne materije iz objekata koji su izgrađeni uz rijeku Unu. Kada sve to uzmemo u obzir, možemo kazati da Una nije zaštićena u mjeri u kojoj bi trebala biti”, kaže Alagić.
Una je vječna inspiracija i nepresušni izvor pjesnika. Ona je nadahnuće slikara i strast ribara i lađara koji vole njene slapove i brzake. Una živi uz svoj Bihać i svjedoči burnu historiju ovog kraja. Una je kroz povijest naučila sama da se pazi, zato se zaljubljenici u nju nadaju da će preživjeti i ove savremene probleme, ostavši uvijek onako lijepa i blistava.
Krajina Film Festival je filmski festival u organizaciji Udruženja filmskih radnika Bosanske krajine (UFRBK) i Udruženja građana Bosanske krajine, na čelu s predsjednicima udruženja, Harisom Samardžićem (UFRBK) i Adnanom Bajrićem (Udruženje Krajišnika).
Ideja je nastala kao odgovor na postojanje samo jednog aktivnog kina na području Unsko-sanskog kantona, a i šire, gdje živi skoro 350.000 stanovnika, kao i neuslovnosti lokalnih tzv. domova kulture za filmske projekcije.
Kako organizatori ističu, Festival je osmišljen tako da ima upotpunjen sadržaj dnevnih aktivnosti te večernje projekcije najboljih dugometražnih igranih filmova. Dnevne aktivnosti su paneli, diskusije, Q&A s poznatim bh. glumcima te redovna izvještavanja medija iz Upravnog odbora Krajina Film Festivala. Noćni program uključuje Exclusive Red Carpet Event, projekciju filma/filmova, VIP+ zakuska, te Music Stage.
U toku festivala bit će otvoren i Krajina Film Lab, a radi se o radionici za talente u sklopu Krajina Film Festivala. Na kormilu prvog izdanja Krajina Film Laba bit će najpoznatiji bh. animator Ivan Ramadan. U sklopu njegove radionice, nekoliko najboljih crtača, animatora i drugih, radit će sedam dana na projektima dviju animacija. Pored toga, svim gostima će biti omogućeno mnoštvo sadržaja tokom cijelog festivala u Bihaću, Cazinu, Nacionalnom parku Una, itd.
“Festival je trenutno u završnoj fazi organizacije. Ovih dana ćemo obaviti pregovore s društveno odgovornim kompanijama koje još uvijek nisu dio tima našeg festivala te neke finalne potvrde lokacija, događaja na festivalu te samih gostiju. Mislim da imamo plemenit cilj, a to je opremanje krajiških domova kulture kroz narednih nekoliko godina i omogućavanje filmskih projekcija u njima tokom cijele godine. Izuzetno sam sretan što smo naišli na razumijevanje lokalnih vlasti te što su prepoznali vrijednost ovakvog projekta. Želim se zahvaliti premijeru Vlade USK, kao i gradonačelniku grada Bihaća. Nadamo se da ćemo ovogodišnjim Festivalom postaviti dobre temelje za naredna izdanja Festivala koja su u planu”, kazao je za Klix.ba Haris Samardžić, art direktor festivala.
On ističe da su se u roku od jedne godine, tačnije od kada je nastala ideja o Festivalu, organizatori uspjeli izboriti za maksimalan medijski prostor, za velika filmska imena iz regije – što je za 1. izdanje festivala iznad svih mogućih očekivanja.
Nadaju se da će im u tome pomoći i ljudski faktor, odnosno volonteri za koje su prijave otvorene do 10. juna. Više informacija o tome mogu potražiti na www.krajinafilmfestival.ba.
U ulici Bihaćkih branilaca u Bihaću danas se dogodila saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali vozači automobila i bicikla, a tom prilikom biciklista je zadobio lakše tjelesne povrede.
Za sada nisu poznati uzroci nesreće, ali kako tvrde svjedoci, biciklista je prelazio pješački prelaz, kada ga je automobil udario, nakon čega je izgubio kontrolu nad biciklom, te uslijed pada na asfalt zadobio lakše tjelesne povrede.
U Mađarskoj je 23 godinu zaredom održan Svjetski kickboxing kup na kojem je startalo 2692 takmičara iz 38 zemalja.
Na najrenomiranijem Svjetskom kupu nastupio je i bihaćki klub “FAVORIT BH” kojieg su predstavljali Ema Bajrić i Rasim Alunović koju su u Bihać donijeli srebrena odličja.
Rasim je nastupio kao junior u disciplini low kick -71 kg i u polufinalnom meču je ubjedljivo bio bolji od domaćeg takmičara iz Mađarske Mang Adriana dok je u finalu za protivnika imao odličnog Cerriku Albana iz Francuske.
Ema je nastupila u uzrastu mlađih juniorki do 60kg u disciplini low kick a odlukom ždrijeba je plasirana direktno u finale gdje se susrela sa reprezentativkom Srbije Aleksandrom Rapajić koja je do finala došla pobjedom protiv predstavnice Bugarske. Ema je odlično parirala Srpkinji koja je višestruka prvakinja Srbije u boksu i kickboxingu ali je iskustvo prevagnulo.
Ovo je bilo ogromno iskustvo za Emu i Rasima koji su poslije osvajanja Državnog prvenstva i Balkanskog kupa prvi put nastupili na Svjetskom kupu.
U Beču je pod pokroviteljstvom Svjetske banke, Njemačkog društva za međunarodnu saradnju (GIZ) i Međunarodnog udruženja vodovoda dunavskog sliva (IAWD) u periodu od 17-19. maja 2017. godine održana 5. konferencija Dunavskog vodnog programa. Na konferenciji su učestvovali predstavnici svih saveza općina i gradova i udruženja vodovodnih preduzeća iz 17 zemalja dunavskog sliva: Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Crne Gore, Češke, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Mađarske Moldavije, Njemačke, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Ukrajine, uključujući i njihove mrežne organizacije NALAS i IAWD. Na konferenciji su također učestvovali i predstavnici međunarodnih financijskih institucija i donatora: Svjetska banka, IFC, Ministarstvo financija Republike Austrije, KfW, SDC/SECO, GIZ, IWA, Evropska komisija, ICPDR. Pored njih na konferenciji je učestvovao velik broj gradonačelnika, direktora vodovodnih preduzeća i neovisnih konsultanata iz ovih zemalja.
Zapaženu ulogu na konferenciji ostvarilo je Udruženje za oblasti voda i zaštitu okoliša „Aquasan mreža u BiH“. Predstavnici Aquasan mreže u BiH su u nekoliko važnih sesija prezentirali iskustva vezana za unapređenje održivosti vodnih usluga i operativne i financijske održivosti javnih vodovodnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.Kroz program rada konferencije, na posebnom sastanku svih 17 udruženja vodovodnih preduzeća dunavskog sliva, Sandi Zulić iz Aquasan mreže u Bosni i Hercegovine je imenovan za predsjednika Upravnog vijeća Dunavskog partnerstva za učenje, D-LeaP.
Tokom konferencije, održan je sastanak bosansko-hercegovačke delegacije sa delegacijomSvjetske banke koje je predvodio jedan od izvršnih direktora, gospodin GuangzheChen. U bosansko-hercegovačkoj delegaciji bili su predstavnici Aqusan mreže u BiH, Distrikta Brčko, Agencije za vodno područje Jadranskog mora, Saveza općina i gradova FBiH, Udruženja Vodovodi RS, Udruženja poslodavaca komunalne privrede FBiH, te vodovodnih preduzeća iz Banja Luke, Bijeljine i Velike Kladuše. Tokom sastanka prezentirana su dosadašnja postignuća, tekući projekat Institucionalnog pregleda sektora voda, te razmotrene mogućnosti uspostave novih modela saradnje između institucija i organizacija iz BiH i Svjetske banke. Predstavnici Svjetske banke su potvrdili svoju opredijeljenost da pomognu BiH u tranziciji sektora voda i zaštite okoliša kroz različite programe jačanja institucionalno-pravnog okvira i izgradnji različitih modela financiranja kapitalnih investicija. Aquasan mreža u BiH je pomogla organizaciju ovog sastanka.
U sesiji „Uloga lokalne uprave u planiranju investicija i unapređenju kvalitete vodnih usluga u jugoistočnoj Evropi“ aktivnu ulogu su imali treneri i eksperti Aquasan mreže u BiH. Tokom, održavanja Aquasan mreža u BiH je sa predstavnicima GIZ-adogovorila nastavak saradnje na razvoju projekta smanjenja ne-prihodovane vode.
Tokom konferencije održan je i početni sastanak projekta uspostavljanja Regionalne mreže za izgradnju kapaciteta u Jugoistočnoj Evropi. Projekat financiraju Švicarski sekretarijat za ekonomsku pomoć (SECO) sa 6,8 miliona Eura i Njemačko ministarstvo financija sa 1,5 miliona Eura.Ovaj regionalni projekat će se realizirati u naredne 4 godine zajedno s savezima općina i gradova i udruženjima vodovodnih preduzeća iz 6 zemalja Jugoistočne Evrope i to Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije. Implementaciju projekta će predvoditi projektni tim koji čine Aquasan mreža u BiH, IAWD iNALAS.
U sklopu konferencije održan je generalna Skupština NALAS-a, udruženja saveza općina i gradova jugoistočne Evrope, na kojoj je za njenog predsjednika izabran gradonačelnik grada Bijeljine, Mićo Mićić.
Univerzitet u Bihaću je neiscrpan izvor za teme koje se tiču u najmanju ruku nelogičnih dešavanja.
Ovog puta ćemo se osvrnuti na dešavanja u posljednjih mjesec dana, a koja su posljedica one famozne sjednice Skupštine Unsko-sanskog kantona kojoj smo se tako svi radovali. Podsjetimo, na toj sjednici su izmjenama Zakona, smijenjeni svi dekani, rektor i prorektori, nadali smo se boljim danima na Univerzitetu u Bihaću.
Međutim, dok smo istraživali slučaj starijeg i mlađeg Omerdića, dok je stariji obnašao dužnost predsjednika Upravnog odbora na Univerzitetu, osjetili smo polarizaciju na Univerzitetu.
U tom periodu postojale su dvije suprotstavljene strane, jedna koja je tada djelimično “vladala” i druga koja je željela da “vlada”, međutim zbog neodržavanja sjednica Senata na čijem čelu je bio prof. Skender jasno je bilo vidljivo da nema jače i slabije strane, već su bili izjednačeni.
Sagovornici portala USN.ba iz političkog i akademskog života su nam tvrdili da niti jedna strana nije dobro rješenje za Univerzitet. Kao medij koji se odnosio kritički prema radu tadašnjeg rukovodstva predsjednik Upravnog odbora Omerdić, predsjednik Senata Skender i rektor Veladžić “optuženi” smo da “radimo” za one koji su danas tu. Redakcija portala USN.ba je optužena da radi po nalogu da “ruši” tadašnje rukovodsto iako smo svaki naš prilog argumentovano, dokumentovano obrazložili.
Kritikom i otkrivanem raznih radnji pokrenuli smo kotačić koji je rezultirao smjenom Upravnog odbora, svih dekana, rektora i prodekana. I od tad do danas Univerzitetom “vlada” samo jedna od dvije struje i nije to tako teško zaključiti koja ukoliko pažljivo pročitate imena članova Senata, pogledate njihove biografije i karijeru, imenom i prezimenom. U velikom procentu, nažalost su vezani za politiki više nego za nauku, što opet nažalost nije bio slučaj u sastavu Senata na kojem je bio prof. Skender.
Već skoro godinu dana Univerzitet u Bihaću ima privremeni Upravni odbor, iako je i privremeni Upravni odbor u tom periodu uglavnom bio bez mandata, jer je isti trajao samo 90 dana od imenovanja.
Isti taj Upravni odbor je trebao da provede onu famoznu “listu za odstrel” kada su pojedinim kandidatima za dekane zabranili kandidovanje, tačnije tadašnji ministar Adis Muharemović je poslao takvu instrukciju predsjedniku i članovima Upravnog odbora. Podsjetimo također da je tada predsjednik Upravnog odbora Samir Vojić dao ostavku na tu poziciju.
Prije nekoliko dana je imenovan novi privremeni Upravni odbor, čiji je predsjednik Mahmut Alagić, a jedan od članova je Samir Vojić koji je podnio ostavku prije pola godine.
Međutim, da bi Senat funkcionirao bez ometanja i bilo kakvih kontra stavova rektoru Islamoviću, prije nekoliko dana novi ministar obrazovanja Muhamed Ramić je razriješio dekane Pravnog fakulteta i Visoke zdravstvene škole. Ko je bar jednom pročitao Zakon o visokom obrazovanju i Zakon o Univerzitetu u Bihaću jasno je da zna da li to ministar zakonski može uraditi ili ne.
Prof. Pehlić i prof. Hamzabegović prema informacijama portala USN.ba, neslužbenim, razriješeni su prije nekoliko dana, a razlog je navodno upravni nadzor koji je ministarstvo radilo prošle godine na Univerzitetu u Bihaću.
Svima je jasno osim akademskoj zajednici da stanje na Univerzitetu u Bihaću nikad nije bilo lošije, da nam studenti odlaze, da drugi Univerziteti dolaze po naše studente, a uvaženi profesori će za nekoliko godina vrlo vjerovatno nastavu držati međusobno.
Narednu priču o Univerzitetu, portal USN.ba će posvetiti sastavu Senata, biografijama članova i aktivnostima istih.
Volonteri su najbitnija slagalica u projektu Krajina Film Festivala.
Entuzijazam, “hard-work” i predanost volontera će omogućiti Festivalu da ispuni svoju misiju, te učini doline Une i Sane respektabilnim za sve filmske autore iz regiona i svijeta. Kao značajan dio organizacionog tima Krajina Film Festivala, od volontera se očekuju prijateljsko i profesionalno ponašanje od dana učlanjivanja u veliku porodicu Krajina Film Festivala.
Neka očekivanja od volontera su:
Pored ovog postoji i veliki broj privilegija volonterima Krajina Film Festivala.
Prijavite se, dođite na castinge (koji će biti održani u svim općinama USK-a) i budite dio najljepše priče u Bosanskoj Krajini za ljeto 2017.
PRIJAVI SE NAJKASNIJE DO 10.06.2017. klikom OVDJE.
Tokom ramazana muslimani širom svijeta poste puni lunarni mjesec. Suzdržavanje od hrane i pića počinje jutarnjim pozivom na molitvu u zoru, prije izlaska Sunca, a završava sa zalaskom Sunca.
Posljednjih nekoliko godina ramazan u BiH pada u ljetnim mjesecima, što znači i duge dane na sjevernoj hemisferi, koji sa sobom nose i velike vrućine i sparine. Nasuprot tome, ramazan pada u najkraće, zimske dane, na južnoj hemisferi.
Najduži post ove godine u našoj zemlji trajati će 16 sati i 42 minute.
Pogledajte koliko će sati muslimani, za koje je post u ramazanu jedan od pet stubova islama, postiti svakog dana.
