U bihaćkoj ulici Bosne Srebrene jučer je došlo do saobraćajne nesreće u kojoj su učestvovala dva vozila. Prema riječima očevidaca, nesreća se desila jučer u 14:30 sati.
Kako saznajemo u nesreći nije bilo teže povrijeđenih, a na vozilima je pričinjena veća materijalna šteta.
Uviđaj su obavili službenici Ministarstva unutrašnjih poslova.
Pored priče o brzoj cesti Bihać – Sarajevo, druga najveća tema koja se obično pojavljuje u godini prije izbora u Unsko-sanskom kantonu jeste i oživljavanje Unske pruge, kojom više ne saobraćaju putnički vagoni. Ovaj put bi moglo biti drugačije.
Resorni ministri prometa BiH i Hrvatske su prije nekoliko dana uputili zajedničku inicijativu za stavljanje u promet Unske pruge Vijeću ministara BiH i Vladi susjedne zemlje.
Na njima je da usaglase eventualno formiranje radne grupe, koja bi navodno trebala razmotriti mogućnosti osposobljavanja južnog kraka pruge na dionici Bihać – Knin.
Ugovor iz 2001.
Nikad nije kasno, iako počeci ove priče sežu do oktobra 2001. godine, kada su države BiH i Hrvatska ratificirale sporazum o načinu korištenja i održavanja zajedničke pruge.
U tekstu Sporazuma ugovorne strane se sporazumijevaju oko definiranja prijelaza pruge preko državne granice, Bosanski Novi/Novi Grad – Knin, izrađenog po ŽTP-u Sarajevo – Sektor za razvoj i investicije.
Vlasnički odnosi se ne mijenjaju u pogledu dijelova pruge i postrojenja koji se nalaze na njihovom državnom području.
Utvrđena je i “razdjelna tačka“, odnosno šta bi bila nadležnost željezničkih preduzeća iz Bosne i Hercegovine, a šta željezničke uprave Republike Hrvatske. Svako će svoj dio održavati. Regulisano je i pitanje inspekcija i prava ubiranja prihoda od prijevoza putnika i tereta.
Naravno, trebaće pasoši, jer primjenjuju se pravni propisi u skladu sa odredbama Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o uređenju graničnog željezničkog prometa, a na putnike na navedenom dijelu pruge pravni propisi države na čijem se teritoriju pruga nalazi.
Međutim, iako važeći već 16 godina, ovaj sporazum nije do kraja realizovan do današnjeg dana.
Prije rata, Unskom prugom godišnje je prolazilo oko četiri miliona tona robe, te više od milion putnika. Pruga je bila značajna za čitavu regiju.
Građani USK-a žele da ona ponovo oživi, ali uz pokretanje na relaciji Bihać – Knin traže i izlaz do mora.
– Bez razvoja željeznice i revitalizacije Unske pruge nema razvoja privrede, s obzirom na to da je to najkraći put i najjeftiniji vid transporta od sjevera do juga Hrvatske, preko Unsko-sanskog kantona i Republike Srpske, te dalje prema Europi i balkanskim zemljama, koji povezuje srednjodalmatinske sa lukama unutarnje plovidbe kao što je Vukovar i dalje sa drugim mrežama riječnih puteva kroz EU – koridor sjeverno more – Rajna – Dunav i sve do luka Crnog mora. Ja sam ovu inicijativu uputio još prije dvije godine. Ništa, samo je odbačena, kazao nam je Željko Mirković, poslanik SDP-a u federalnom Parlamentu koji dolazi iz Bihaća.
Od mora preko Bihaća
Po njemu, do realizacije ratificiranog sporazuma između država, što bi bio bar prvi korak na obnovi cjelokupne Unske pruge, nikada neće doći.
– Jednostavno, sve to poklekne pred nevjerovatno velikim prevozničkim lobijima, i ovih ovdje u BiH i onih u Hrvatskoj. Ovaj pokušaj za polovično rješenje pogotovo će pasti. Unska pruga, ako ne ide od Bihaća do Splita, onda i nema ništa od nje. Ona, kada se gradila 1931. godine, nikad ne bi bila ni započeta da se razmišljalo samo o dužini od Knina do Bihaća. Dakle, od Jadrana ide teret, preko Bihaća ide za Zagreb, za Beograd, preko Save sve do Crnog mora, to je taj željeznički koridor, istakao je Mirković.
Ipak, korištenjem barem dijela Unske pruge i željeznički transport Hrvatske bio bi kraći. Velike luke kao što su Šibenik, Zadar i Split imaju oko 3,8 miliona tona robe godišnjeg prometa, nešto manje nego što je prije rata cjelokupan promet Unske pruge bio.
Samir Alagić, direktor područja infrastrukture Željeznica FBiH u Bihaću, smatra da, kada bi se samo 10 posto robe preusmjerilo, Unska pruga bi itekako živjela.
– Ima ova pruga svoju perspektivu, pogotovu ako se uzme u obzir da može naći svoje mjesto i u konceptu intermodalnog prometa kao prioritet prometne politike Europske unije i smatram da će otvaranje ovog pravca svima biti od koristi, prokomentarisao je nedavno Alagić.
Na jednoj od posljednjih sjednica federalni Parlament je na zahtjev Azre Hadžić-Bećirspahić iz Bihaća (SBB) usvojio zaključak kojim obavezuje Vladu FBiH da obezbijedi dva miliona KM za rekonstrukciju dijela Unske pruge Bosanska Krupa – Bihać. Novac bi bio utrošen u elektrifikaciju dijela pruge, na kojem je sada nema. To bi potaknulo veći promet Unskom prugom, s obzirom na to da je dizel-gorivo kao jedini dostupni energent preskup za Željeznice Federacije.
Unska pruga je sve donedavno bila elektrificirana, podsjetio nas je Željko Mirković, ali je žica pokradena, jer se nije koristila.
Nakon Azre Bećirspahić i kolege iz SDA USK-a, Asim Kamber, Esad Bašagić i Kasim Mulalić, progurale su inicijativu na Parlamentu da se obezbijede još dva dodatna miliona KM za troškove revitalizacije Unske pruge.
To su, dakle, sada već tri konkretna iskoraka koja daju nadu građanima USK-a u tome da priča o Unskoj pruzi neće ponovo propasti kao što je to bivalo i do sada.
Detaljne informacije
Pored inicijative Željka Mirkovića iz 2015. godine, sličan prijedlog podnosio je i njegov kolega Hajrudin Havić, sad već bivši predsjednik Kantonalnog odbora SDP-a USK-a.
Zatim, tu su brojne inicijative i poslanika A SDA, naročito inicijative Jasmina Emrića, člana Zastupničkog doma državnog Parlamenta.Emrić je kritikovao državne institucije zbog činjenice da je u 2016. utihnula priča o ponovnoj uspostavi željezničkog saobraćaja na Unskoj pruzi. Postavio je tada i dopunsko zastupničko pitanje, u kojem je zatražio detaljne informacije o planovima za Unsku prugu u 2017, podsjetio nas je Emirić.I evo, u 2017. bar se nešto poduzima.
A što se tiče Krajišnika, kojima je u najvećem interesu da se potpuno revitalizira Unska pruga, ona je za sada jedino pitanje oko kojeg postoji opće jedinstvo kod svih političkih stanaka i njihovih poslanika na svim nivoima vlasti.
U Bihaću je završena dvodnevna radionica Dev Days u organizaciji Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona, Tehničkog fakulteta u Bihaću i IT firme Atlantbh iz Sarajeva.
Ovo je bio prvi događaj na kojem su studenti, učenici srednjih škola i svi oni koji posjeduju predznanje iz informatike, uz mentorstvo inžinjera koji rade u Atlantbh firmi i studenata ETF-a i članova organizacije EESTEC iz Sarajeva, radili na izradi web aplikacije. Učesnici radionice su bili podijeljeni u timove, a njihov zadatak je bio da u kratkom periodu naprave funkcionalan proizvod i prezentuju ga pred žirijem kojeg čine članovi domaće IT firme IDK Studio iz Bihaća, Tehničkog fakutleta i firme Atlantbh.
Pobjedničkom timu su uručene nagrade.
„Na radionici je vladala odlična radna atmosfera, radilo se timski, puno novog se naučilo i otvoreni su vidici u kojem smjeru trebam dalje da se razvijam i učim“ kazala nam je jedna od budućih inžinjerki.
Kao jedan među najmlađim kandidatima je Din Ferizović, učenik Unsko-sanskog koledža koji je osvojio prvo mjesto na takmičenju Informatix u Rumuniji iz kategorije programiranja.
„Odlučio sam učestvovati da radim u timu i i da unaprijedim neke nove vještine“ kazao je Din.
Posebno nam je drago da je pored studenata velik broj srednjoškolaca i to da su učesnici ne samo iz Bihaća već i iz ostalih gradova USK. Kroz ovaj događaj vidjeli smo da zainteresiranost i motivacija među mladim ljudima postoji i da su prepoznali važnost IT sektora i mogućnost da se u tom pravcu razvijaju.
Iz tog razloga je važno da što prije osposobimo Co-working prostor i krenemo aktivno raditi na edukacijama, radionicama ovakvog tipa i općenito popularizirati zanimanja u IT-u među mladima u Unsko-sanskom kantonu.
U Bihaću večeras počinje međunarodna konferencija na temu “BiH: Korak do statusa zemlje kandidata – Možemo li ubzrati proces?”.
A između ostalog, na ovom događaju na kojem će prisustvovati veliki broj ličnosti iz političkog života BiH i građana BiH održat će se i zajednička molitva Bogu za BiH, EU i cijelu Evropu.
Predvodit će je Franjo Komarica, biskup banjalučki, Suad Mahmutović, bihaćki imam te Dalibor Nenić – pravoslavni bihaćki paroh.
Da li Bog, Allah, Jahve ili ko već može pomoći BiH na putu ka EU – odgovorili su nam Vanja Gavran, predsjednik Panevropske inicijative u BiH i Osman Topčagić, bivši ambasador BiH pri Evropskoj uniji.
“Mi prije svega trebamo zasukati rukave, pa tražiti Božiju milost”, kazao je Gavran za N1, koji je dodao da će večeras na ovoj konferenciji biti više od 130 učesnika.
Što se napretka BiH ka EU tiče, kaže da je potrebno vrijeme.
“Upitnik se popunjava, treba ostaviti izvjesno vrijeme. 2018. godina je izvjesnija za kandidatski status. Mi u Panevropskoj uniji podržavamo ustavne promjene – kako bi BiH bila pravedna i samoodrživa”, izjavio je Gavran.
Topčagić smatra da se proces puta BiH ka EU treba ubrzati.
“Kasnili smo. Sada je na nama da ispunimo ono što je obećano i prihvaćeno u Predsjedništvu BiH, Parlamentarnoj skupštini BiH i svih lidera”, kaže Topčagić.
U razgovoru za N1 ocijenio je da treba ubrzati put ka EU, ispuniti sve uslove i onda u skladu s tim napredovati.
Na otoku u blizini hotela Paviljon u Bihaću ove večeri dogodila se jedna neobična i romantična scena.
Naime, na ovom mjestu je mladi Bišćanin smogao hrabrosti i odlučio napraviti korak koji će mu promijeniti život. Zaprosio je ljubav svog života!
Dok je Lejla u nevjerici gledala šta se dešava, njen momak je hrabro kleknuo na koljena ispred nje i zaprosio je. Naravno, šta je drugo preostalo, nego da kaže DA!
U organizaciji Paneuropske unije BiH u Bihaću je danas počela međunarodna konferencija o temi Bosna i Hercegovina: Korak do statusa zemlje kandidata – Možemo li ubrzati proces?
Na otvaranju konferencije prisutnima se obratio Husein Rosic, premijer Unsko-sanskog kantona.
– Iz grada Bihaća, odašiljale su se značajne poruke. U zgradi preko puta ove u kojoj se nalazimo, za vrijeme II svjetskog rata, još se čuva postavka sa I zasjedanja AVNOJ-a, u minulom odbrambeno-oslobodilačkom ratu, ovaj nepokoreni grad bio je sinonim odbrane vrijednosti multikulturane Bosne i svih vrijednosti koje i danas snažno zagovara i brani EU. Vjerujem, sa ovog skupa poslat ćemo jasnu poruku da je jedini put Bosne i Hercegovine – evropski.
U mom viđenju, temeljni ideal Evropske unije je otkrivanje novih puteva posredstvom kojih različiti narodi Evrope mogu prosperirati zajedno. Bosna i Hercegovina jest evropska država svojom geografskom pozicioniranošću ali želimo biti dijelom Evropske unije i čuvati evropski identitet i njegove osnovne principe: slobodu, demokratiju, ljudska prava i slobode i vladavinu prava. Poseban naglasak stavljam na poštivanje ljudskih prava i sloboda u skladu i sa ustavnim principima naše domovine i Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Možemo li mi, u Bosni i Hercegovini, ubrzati ovaj proces? Ja, optimistično vjerujem da možemo. Svaki od nas pojedinačno, djelujući u okviru svojih nadležnosti, u dobroj vjeri i s punom odgovornopšću, može pokrenuti točak ubrzanja i postići stepen spremnosti države da postane članom EU. Ono šti EU od nas zahtijeva kao odraz te spremnosti je, zapravo, ono što je naša dužnost osigurati građanima koji su nam, direktno ili posredno, povjerili funkcije, a to je : zdrava tržišna ekonomija koju podržava odgovarajući pravni i administrativni okvir u javnom i privatnom sektoru te prihvatanje zajedničke spoljne i bezbjedonosne politike i sposobnost za njeno provođenje.
Da, mi to možemo jedinstveni, kazao je mr. Rosic.
Učesnici,njih 120, će zajednički donijeti Deklaraciju koju će po završetku konferencije uputiti vlastima Bosne i Hercegovine i predstavnicima međunarodne zajednice. Bihaćka konferencija održava pod pokroviteljstvom Vlade Unsko-sanskog kantona i Grada Bihaća, a glavni partner skupa je Fondacija Konrad Adenauer – Predstavništvo u Bosni i Hercegovini. Partneri su i Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Fondacija Robert Schuman.
JP ”BH POŠTA” raspisalo je konkurs za popunu upražnjenih radnih mjesta na određeno vrijeme, a najduže do godine dana.
Nakon dvije prekinute i odgođene sjednice Skupštine USK a zbog ne postojanja Skupštinske većine, danas je u toku zasjedanje na kojem je sa 17 glasova ZA usvojen Dnevni red.
Podsjećamo, kantonalni SBB je javno obznanio da izlaze iz Vladajuće koalicije sa SDA prošle sedmice, a jutros su dvoje poslanika SBB-a ipak bili dio većine.
Tako da za sada nema izgleda da bi Vlada mogla pasti, uz dvoje SBB-ovaca, SDA sa DF i Laburistima imala je većinu od 17 glasova, te vjerovatno i sigurnu Skupštinsku većinu za ubuduće od 18 glasova s obzirom da je jedan poslanik DF-a (Amir Murić) nije bio prisutan na sjednici.
No ostaje da se vidi kakva će biti reakcija kantonalnog SBB-a kao i strančkog šefa u Sarajevu, hoće li podržati Merisu Šljivar i Admira Mušanovića koji su i dalje podrška Vladajućoj većini u USK.
Tijekom historije sport je uvijek bio od vitalnog značaja. No nikad nije imao tako dominantnu ulogu u svakodnevnom životu kao danas.
Promatranje, kao i aktivno učešće u sportskim aktivnostima pruža nam učinkovit način oslobađanja od stresa i mogućnost da se ostvarimo kao društvena zajednica. Organiziranje sportskih događaja može uveliko da pomogne turizmu i samom ugledu grada.
Sport ima jedinstvenu snagu da privuče, mobilizira i inspirira.
Imajući navedeno na umu – Miss.Net je prepoznao značaj i ulogu sporta, kao i vrijednost informacije u slobodnom i modernom društvu.
I ovaj put odlučili smo se za aktivizam – priključak interneta u dvorani zajedno sa svom terminalnom opremom za distribuciju i dostupnost istog je naš doprinos izgradnji zdravih aspekata društva i bolje perspektive.
Informacija je sjeme ideje – surfajte u dvorani uz Miss.Net – Kućnog ljubimca kojeg svi volite!
Na jučerašnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona data je saglasnost na Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o kriterijima za dodjelu stipendija studentima boračkih kategorija sa područja Unsko-sanskog kantona. Ovim Pravilnikom utvrđuju se uslovi, kriteriji i postupak dodjele stipendija studentima boračkih kategorija koji imaju prebivalište na području Unsko-sanskog kantona i u općinama Prijedor, Bosanski Novi, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška i Bosanska Kostajnica, a koji ne koriste stipendiju po drugom osnovu.
– Stipendija će se i ove godine dodjeljivati na osnovu konkursa. S tim što je utvrđen način kontinuiranog prava na stipendiju. Znači, od ove godine ukidamo obavezu ponovnog dostavljanja sve dokumentacije za korisnike stipendija. Studenti koji su ostvarili pravo na stipendiju, a koji redovno upišu narednu godinu studija zadržavaju pravo na stipendiju, odnosno ostvaruje pravo na kontinuiranu stipendiju do završetka redovnog studija,sa potvrdom o upisu naredne godine, naglašava ministar za pitanja boraca i RVI Dževad Malkoč.
Konkurs za dodjelu stipendija bit će objavljen u naredni petak u sedmičnom listu Unsko-sanske novine „Krajina“ od kad teče i rok za prijavu. Obrasci za prijavu bit će dostupni u prostorijama Ministarstva za pitanja boraca i RVI gdje će se zaprimati i prijave za stipendije tokom narednih 15 dana, od dana objave.
Za studente iz ove populacije, koji prvi put apliciraju zahtjev za dodjelu stipendije mora svu sadržavati potrebnu dokumentaciju, navedenu konkursom.
Ministar Malkoč i premijer USK Husein Rošić ističu da su, shodno obećanju datom studentima iz ove populacije prošle godine, povećali budžet za stipendije te će stipedija ove godine iznositi 1000 KM.
