U cijeloj zemlji bit će pretežno sunčano i veoma vruće sa slabim vjetrom.

Jutarnja temperatura zraka kretat će se uglavnom između 16 i 21, na jugu do 24, a najviša dnevna temperatura zraka će biti između 33 i 39 stepeni.

Jutros u 8 sati u Neumu je živa u termometru već dostigla 28 stepeni, dok su se stanovnici Gradačca probudili na 26 stepeni. Veoma toplo je i u Mostaru, Bijeljini i Bihaću – 25 stepeni, a u Banjoj Luci i Trebinju 24. U Sarajevu je u 8 sati izmjereno 20 stepeni celzija.

Vrelo ljeto nastavlja se i u narednim danima.

Mreža mladih džemata Brekovica, Bihać će u ponedjeljak, 10.07.2017. godine od 17 sati upriličiti poseban program posvećen obilježavanju 22. godišnjice od genocida u Srebrenici.

• 17:10 – Ikindija namaz
• 17:25 – Jasin
• 17:50 – Komemoracija
• 18:20 – Podizanje zastave države BiH na jarbol
• 18:25 – Dova šehidima

– Ovim povodom ćemo podignuti najveću zastavu države Bosne i Hercegovini u Krajini, koja će se ubuduće vijoriti na vidikovcu Mazgal u neposrednoj blizini džamije u Brekovici, u znak ljubavi prema domovini i stalnom jačanju naše patriotske svijesti, kazali su organizatori.

Jarbol je veličine 14 m, a zastava promjera 8 X 4 m. S obzirom da zastava, himna i druga državna obilježja bude posebne emocije prema domovini, cilj je da se i na drugim mjestima što češće vijori naša zastava koja će nas podsjećati na blagodat domovine.

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) Bosne i Hercegovine izdao je narandžasto upozorenje za većinu područja u BiH, dok je crveno upozorenje izdato za područje Prijedora zbog ekstremno visokih temperatura u cijeloj zemlji koje se očekuju sutra i prekosutra.

Početkom iduće sedmice se očekuju visoke maksimalne dnevne temperature zraka, uglavnom od 32 do 38 stepeni, a upozorenje se posebno odnosi na vremenski interval od 9 do 17 sati.

Na sjeveru i jugu zemlje lokalne maksimalne vrijednosti mogu dostizati i vrijednosti od 40 stepeni.

Sutra u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i veoma vruće. Vjetar slab do umjerene jačine jugozapadnog smjera, a na momente i pojačan. Jutarnja temperatura zraka uglavnom između 16 i 21, na jugu do 24, a najviša dnevna temperatura zraka između 33 i 39 stepeni.

U Sarajevu, u ponedjeljak sunčano vrijeme. Jutarnja temperatura oko 17, a najviša dnevna temperatura oko 33 stepena.

Prethodnih 11 godina istrčao je put od Bihaća do Srebrenice.

– Osam dana sam putovao i sve je prošlo dobro. Jedino sam kod Mrkonjić Grada imao nekih neugodnosti. Gađali su me kamenom, ali sam ih uspio savladati. Nije bilo većeg incidenta, ali ko god bude išao treba da se pripazi jer muslimane gađaju, provociraju, psuju im – kazao je za Faktor Mušić koji je sam krenuo na ovaj put, dok su mu druga dva prijatelja išla pješke preko planina.

Motivaciju da po najvećim vrućinama pređe nekoliko stotina kilometara daje mu, kako kaže, narod Srebrenice koji je previše patio.

– Motiviše me ovaj narod, želim da im odam počast. I ja sam 35 članova porodice izgubio i znam kako je, sve me to boli. To se ne može opisati riječima. Kada mi nije srce puklo prilikom mog prvog dolaska, onda neće nikad – prisjeća se biciklista.

Kaže da je s vremenom počeo lakše podnositi godišnjice genocida u Srebrenici i kolektivne dženaze, ali da svaki put izazove u njemu lavinu emocija.

– Navikao sam se na sve ovo. Kamo sreće da se ovaj narod može vratiti ali ne može, svi idemo kod Boga, svi ćemo tamo kad-tad – ističe Mušić.

Dodaje da će i narednih godina obavezno dolaziti u Srebrenicu i Potočare.

– Dok me god zdravlje bude služilo, dolazit ću. Ako treba i u kolicima, ali ću dolaziti – zaključuje Bišćanin Bešir Mušić.

Biciklisti su iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Švedske, SAD-a, Holandije i Mađarske, a preći će ukupno 500 kilometara odajući na taj način počast žrtvama genocida u Srebrenici.

Sutra u 7 sati kreću iz Rajlovca na put dug još 165 kilometara do Potočara.

“Svake godine ima sve više interesanata. Biciklistički maraton ima za cilj da na jedan sportski način, putujući od sjeverozapada prema istoku, od Une do Drine i pod parolom ‘Da se ne zaboravi i ne ponovi’, prisjetimo svih žrtava genocida. Na jedan način, suosjećajući se sa sportašima koji su stradali, gajimo kulturu sjećanja, obilježavamo značajne datume i želimo da otrgnemo od zaborava ono što se desilo”, izjavio je za Klix.ba Ermin Lipović.

Podsjetio je da ove godine učestvuje oko 270 učesnika iz deset zemalja, iz cijele BiH i ljudi svih nacionalnosti koji su željeli odati počast žrtvama.

“Završena je druga etapa koja je malo lakša od prve i zadnje. Bilo je ugodno voziti. Sutra je treća i završna etapa koja ima dva teška dijela. Nišićka visoravan i Karaula. Mi ćemo se potruditi da kao jedan tim sve prođe kako treba i da 13. put donesemo našu parolu ‘Da se ne zaboravi i ne ponovi’ ono što se desilo u BiH”, kazao je Lipović.

Prema planu kraj druge etape i noćenje je danas u Sarajevu, a sutra bi biciklisti bi trebali da stignu u Srebrenicu. Oni će 11. jula u Memorijalnom centru Potočari prisustvovati zajedničkoj dženazi i ukopu posmrtnih ostataka 71 žrtve genocida u Srebrenici, počinjenog u julu 1995. godine.

Genocid su izvršili pripdanici Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih dobrovoljaca.

Ljudsku vrijednost pokazao je davno, još kada se odrekao novčanih primanja za orden „Zlatni ljiljan“ i državi tako do danas poklonio više od 200.000 KM. Šira bh. javnost ga je imala priliku upoznati i po humanosti kada je u jeku katastrofalnih poplava koje su 2014. godine pogodile našu zemlju sa svojim radnicima i mašinama danima spašavao Maglaj od vodene stihije.

Na zahtjev SIPA-e, Ministarstvo privrede USK odgovorilo da firma „Huremagić“ nema nijedan koncesioni ugovor ni elaborat o iskopanim količinama dolomita, te da u budžet USK nije uplatila ni marku 

No, kako politika i privatni interesi političara već četvrt stoljeća kontroliraju tokove novca, i državnih budžeta, ali i privatnih kasa, tako se i Bajramović našao na udaru određenih taldžija u čije sheme se, očito, nije uklapao.

A jedino što je, kako kaže, tražio od vlasti u Krajini jeste barem isti tretman kakav imaju i ostali u biznisu, pa makar to bili i oni koji su u ratu čuvali Fikreta Abdića, a danas se prave da imaju amneziju. 

Bajramović je vlasnik dvije firme, „Rad putevi“ i “Rad”, koji je u stečaju nekoliko godina. Privatizirao je “Sedru”, turističko-ugostiteljski kompleks, ali on nije dio ove priče.

– Ja nisam u interesnoj skupini firmaša koje drže SDA i A-sda u Cazinu, a ne daj Bože da za mene brinu laburisti Fikreta Abdića, prije bih ruku sebi odsjekao. U Cazinu, koji je moja općina po rođenju, nastoje od mene napraviti kriminalca, a ni u Bihaću, gdje živim, ništa nisu bolji – započinje Bajramović složenu ispovijest  s puno „rukavaca“.

Naime, nekadašnju državnu firmu „Rad“ Cazin kupio je njegov punac Muharem Kulauzović za 13,8 miliona KM, u kojoj je Bajramović bio vlasnik paketa dionica od 46 posto. Sada je već općepoznato kako su od Kulauzovića koji je iz Slovenije donio milione u Bihaću i Cazinu politički mešetari u aferama „Citrus“ i „Rad“ Cazin uzeli “i jare i pare”, a onda napravili od njega privatizacijskog lopova, pa je na kraju osuđen na osam godina zatvora. Kaznu je odležao i vratio se u Sloveniju. Bajramović i dalje, očito, plaća te cehove.

U sklopu cazinskog „Rada“ u Ćoralićima Bajramoviću je dva puta zapaljena separacija „Džehveruša“, gdje je proizvodio kamene agregate iz istoimenog kamenoloma. Krivci nikada nisu uhvaćeni, da bi mu 2014. godine separaciju zatvorila inspekcija i ekspresno je raskinut ugovor o korištenju koncesije.

Na zahtjev SIPA-e, Ministarstvo privrede USK odgovorilo da firma „Huremagić“ nema nijedan koncesioni ugovor ni elaborat o iskopanim količinama dolomita, te da u budžet USK nije uplatila ni marku 

– Aktuelna vlast 2013. spašava firmu „Huremagić“ iz Cazina od istrage SIPA-e za utaju poreza i obaveza koncesije na utvrđenih skoro milion kubika nelegalno iskopanog dolomita na čak četiri lokacije u općini Cazin, a da ta firma uopće nema koncesije! Vlast pomaže firmi „Huremagić“ da se na istoj adresi registrira firma „Hodurnik“, bez obzira na dugovanja. „Hodurnik“ nastavlja rad iako je njen vlasnik Ćamil Huremagić zadeverao državu, koja protiv njega vodi istragu – opisuje Bajramović.

Pojašnjenja radi, firmu “Huremagić” vode tri brata, a za jednog od njih se tvrdi da je bio pripadnik Abdićeve “Autonomne pokrajine Zapadna Bosna” koji je kasnije prešao na stranu ARBiH. Nakon rata javno su braća Huremagić podržavala Abdićev DNZ. Zanimljivo je i da je „Džehverušu“ zatvorio predsjednik Komisije za koncesije Enes Demirović, koji je također bio učesnik “Autonomije” cijeli rat.

Rad “na divlje”

Bajramovićeva dokumentacija, pak, potvrđuje da je SIPA 15. aprila 2013. zatražila od Ministarstva privrede USK podatke o firmi „Huremagić, a ono sedam dana kasnije odgovorilo: “Firma „Huremagić“ nema nijedan koncesioni ugovor, nema elaborat o iskopanim količinama dolomita, u budžet USK nije uplatila ni marku!?”

I pored upozoravajućih informacija o višemilionskim utajama, ministar Amir Džajić 17. oktobra 2013. godine potpisuje rješenje o ustupanju rezultata geoloških istraživanja dolomita na nalazištu „Hajrat“, općina Velika Kladuša, od privrednog društva „Huremagić“ privrednom društvu „Hodurnik“. “Hodurnik” uskoro dobiva bez ikakvih problema saglasnost Općine Velika Kladuša za pokretanje postupka dobivanja koncesije, dok Općina Cazin Bajramovićevoj firmi „Rad putevi“ ne da saglasnost.

Bivši ministar Džajić, koji je kratko vrijeme bio i ministar poljoprivrede i v. d. ministra privrede nakon što je ostavku na ovu poziciju dao Redžo Kurbegović, kaže za „Avaz“ da se “ne sjeća konkretnog slučaja”.

– Kratko sam obnašao poziciju vršioca dužnosti, nakon čega sam se razbolio i više mjeseci bio na pretragama. Mnogo više o tome znaju državni službenici u resoru privrede, prije svih Hasan Bajraktarević – kazao nam je Džajić.

Potražili smo Hasana Bajraktarevića i pitali kako firma „Huremagić“ može dobiti saglasnost i rezultate geoloških istraživanja na nalazištu „Hajrat“ dati sama sebi, tj. firmi „Hodurnik“, koja je registrirana na istoj adresi gdje i „Huremagić“?

– Moguće je, jer oni na to imaju pravo po Zakonu o geološkim istraživanjima. A to što SIPA tereti firmu “Huremagić” i je li utajila PDV, to je „drugi par opanaka“, neka ih ganja – lakonski odgovara državni službenik Bajraktarević.

Kada smo mu predočili izvještaj SIPA-e da je firma „Huremagić“ bez ikakvih papira iskopala skoro milion tona dolomita na četiri lokaliteta u Cazinu, Bajraktarević tvrdi da “nije do Ministarstva nego do inspekcija“, iako su inspekcije pod direktnim nadzorom resora u kome radi, a te iste inspekcije ekspresno su zatvorile lokalitet „Džehverušu“.

Druga strana

Bajramovićevi „Rad“ i „Rad putevi“ za korištenje koncesije do sada su uplatili više od 400.000 KM, ali, prema svemu sudeći, te firme su nepodobne vlastima.

Istovremeno, firma „Huremagić“ pismom namjere traži od Vlade USK koncesiju na ležištu „Džehveruša“, gdje se još nalazi mehanizacija i oprema Bajramovićeve firme u stečaju. Cilj je istjerati „zlatnog ljiljana“ po svaku cijenu.

– Znam da su lobisti Ćamila Huremagića Cazinjani Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine USK, i Almin Handanagić, direktor  Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) USK – tvrdi Bajramović, dodajući kako je posebna priča o kriminalu pokušaj Općine Cazin da zemljište firme “Rad” uknjiži na sebe, što je spriječeno sudskim putem.

Nijaz Hušić, kojeg smo, također, kontaktirali za drugu stranu priče, javio se i odgovorio:

– Nemam nikakve veze sa spomenutim ljudima i firmama. A bit ću zadovoljan ako sve navode Bajramovića ispitaju nadležni organi.

Almin Handanagić, pak, nije odgovorio na naš upit. Ni odgovor od firme „Huremagić“ ni nakon dvije sedmice, koliko smo čekali radeći na istraživanju ove teme, nije stigao. Pozivali smo ih i telefonom i ostavili naše kontakte, ali niko se nije oglasio.

Ko i kako plaća PDV?

Društvene mreže usijane su posljednjih dana, a brojni su angažirani na blaćenju Bajramovića i njegove firme „Rad putevi“ s nekoliko lažnih profila. Bajramović je na to odreagirao objavivši podatke koji bi mogli biti zanimljivi i istražnim organima. Naime, uporedio je prijave i plaćanje PDV-a u svojoj i konkurentskoj firmi iz iste branše “I-Selimović” iz Cazina.

Iako za prošlu godinu obje firme imaju identičan promet od 3.500.000 KM, Bajramovićevi “Rad putevi” koji se, inače, bave održavanjem cesta, prijavili su 360.834 KM PDV-a, a “I-Selimović” svega 31.735 KM, što je više nego deseterostruko manje!? Bajramović iznosi i neke ranije pokazatelje:

– „I-Selimović“ prijavio je i uplatio 2.089 KM za cijelu 2011. godinu ili 5.383 KM za cijelu 2013., a svi znamo da je tih godina ta firma radila skoro sav građevinski posao u Cazinu, dok “Rad putevi” odavno imaju embargo na te poslove. Taj iznos PDV-a malo je i za cazinskog bricu – kaže Bajramović.

Prvi Krajina film festival (KFF) bit će održan u dolinama triju rijeka Une, Sane i Vrbasa, odnosno u Bihaću, Cazinu, Sanskom Mostu, Prijedoru-Kozarcu, Jajcu i Banjoj Luci od 23. do 30. jula.

Festivalski centar će biti smješten u Bihaću, gdje će biti i otvoren.

U okviru festivala, kako su danas na konferenciji za medije u Sarajevu najavili menadžer i umjetnički direktor KFF-a Adnan Bajrić i Haris Samardžić, osim 28 filmova koji će biti prikazani u takmičarskom dijelu, ljubitelji filma će također imati priliku pratiti i radionice za mlade, panele, diskusije, Q&A sesije i slično.

– Na adresu KFF-a stiglo je više od 2.000 dugometražnih i kratkometražnih filmova sa svih kontinenata. Što je sigurno veliki uspjeh za prvi festival. Među tim filmovima je veliki broj studentskih, ali i amaterskih filmskih ostvarenja i moram priznati da je ta raznolikost u načinu režiranja, raznolikost tema i žanrova apsolutno oduševila – kazao je Bajrić.

U takmičarskom programu KFF-a bit će 12 dugometražnih igranih i 16 kratkometražnih filmova pristiglih iz 24 države svijeta, tako da će, kako je Samardžić kazao, publika imati priliku upoznati brojne svjetske kinematografije, ali i uživati u filmovima.

– Žiri KFF-a će imati pune ruke posla, jer stvarno želimo uručiti priznanja najboljima u pojedinačnim elementima filma, a bit će dodijeljeno 14 priznanja, ne računajući priznanja koja dodjeljuje Udruženje filmskih radnika Bosanske krajine – rekao je Samardžić.

Podršku Krajina film festivalu dao je i direktor Sarajevo film festivala Mirsad Purivatra, te je timu KFF-a poželio dobrodošlicu u “porodicu filmskih festivala”.

Purivatra je izrazio nadu da će saradnja biti konstruktivna, dobra, te da će Krajišnici u velikom broju posjetiti filmske projekcije koje će biti upriličene u večernjim satima.

Domaćin je bio Biciklistički klub „Bugojno“ čijih pet članova i ove godine učestvuje u pomenutom biciklističkom maratonu.

Po dolasku u Bugojno za sve učesnike maratona priređen je ručak i osvježenje, nakon čega su u koloni pješice otišli do Centralnog šehidskog spomen obilježja položili cvijeće, proučili Fatihu i na druge načine odali počast šehidima-poginulim borcima AR RBiH i MUP –a Bugojno i Bosne i Hercegovine.

Zaim Karić, rođen je Gnojnici kod Lukavca, a trenutno je nastanjen u Velenju u Sloveniji. Ovo je šesta godina kako na biciklu dolazi iz Slovenije u Srebrenicu. Sa 76. godina najstariji je učesnik biciklističkog maratona Bihać-Srebrenica.

– Odlaskom u Srebrenicu ja smatram da sam se bar na neki način odužio žrtvama i nedužnim ljudima u Srebrenici. I radit ću to sve dok me zdravlje bude služilo. To je nešto neopisivo i treba se doživjeti – kaže Karić.

Treći put u maratonu učestvuje Hasan Čelebić, 73- ogodišnji Biščanin. Želja mu je da još dugo dolazi na marton i obori rekord, kao najstariji učesnik maratona.

– Učešće u maratonu čini me u jednu ruku sretnim, a u drugu ruku i tužnim. Tužnim zbog činjenice da je stradao veliki broj nevinih ljudi, a sretan što mogu odati počast žrtvama Srebrenice. Nije mi teško i u duši sam zadovoljan  – kaže nam Čelebić.

Riječi hvale za doček i organizaciju uputio je i Ervin Lipović-Lipa, predsjednik Kluba ekstremnih sportova „Limit“ Bihać , organizator i pokretač biciklističkog maratona Bihać- Srebrenica.

Bosanskohercegovački auto-moto klub BIHAMK obavještava sve koji planiraju putovati ka Hrvatskoj da su na pojedinim graničnim prelazima zabilježene gužve i duža čekanja.

Prema informacijama jutros u 8:30 sati najveće kolone su na Ivanici gdje se na prelazak granice čeka i do dva sata, a na Izačiću, Doljanima i Prisiki i do sat i po. Gužve su i na Gabela Polju, Osojama/Vinjanima Gornjim i Zupcima, gdje se čeka od 45 do 60 minuta.

Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja su za sada do 30 minuta.

Današnja etapa maratona “Da se nikad ne ponovi i ne zaboravi” krenula je iz Jajca prema Sarajevu, gdje će 285 biciklista i 28 maratonaca večeras prenoćiti na svom putu prema Srebrenici. Maratonci se kreću uz policijsku pratnju, a iz BIHAMK-a mole sve učesnike u saobraćaju da uspore u trenutku prolaska kolone.

Zbog visokih dnevnih temperatura, savjetuju da na duža putovanja krećete u ranim jutarnjim satima ili kasno poslijepodne, a ukoliko ipak putujete tokom dana, pravite pauze svakih 100-120 km. Prije napuštanja vozila ugasite rashladne uređaje, kako bi se organizam na vrijeme navikao na vanjsku temperaturu vazduha.

Zbog obilježavanja 22. godišnjice genocida nad građanima Srebrenice i ukopa identificiranih žrtava srebreničke tragedije, 10. i 11. 7. u BIH na snazi će biti zabrana kretanja vozila koja prevoze eksplozivne materije. Dodatno, u utorak 11.07 na snazi će biti i zabrana kretanja za teretna vozila nosivosti preko 3,5 t na svim putevima koji, iz pravca Tuzle, Zvornika i Sarajeva, vode prema Srebrenici, saopćeno je iz BIHAMK-a.

Učesnici 13. Biciklističkog maratona Bihać – Srebrenica, koji su sinoć stigli u Jajce, gdje su prenoćili, jutros su nastavili svoj put do cilja.

Biciklisti su iz BiH, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Švedske, SAD-a, Holandije i Mađarske.

Organizator maratona je klub ekstremnih sportova Limit.

Biciklisti će preći oko 500 kilometara podijeljenih u tri etape. Na put su krenuli iz Bihaća 8.jula u jutarnjim satima, kraj prve etape i prvo noćenje je bilo u Jajcu.

Prema planu kraj druge etape i noćenje je danas u Sarajevu a sutra bi biciklisti bi trebali da stignu u Srebrenicu.

Oni će 11. jula u Memorijalnom centru Potočari prisustvovati zajedničkoj dženazi i ukopu posmrtnih ostataka 71 žrtve genocida u Srebrenici, počinjenog u julu 1995. godine.

Genocid su izvršili pripdanici Vojska Republike Srpske pod komandom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih dobrovoljaca.