Tako je između ostalog razgovarano o realizaciji projekta putne infrastrukture u zoni NP Una, podršci Vlade USK-a završetku izgradnje boračke zgrade STO 2 na Ozimicama I i zajedničkom projektu adaptacije prostora mjesne zajednice Vrsta za potrebe ambulante u ovom naselju za šta je Vlada USK-a osigurala 50.000 KM. Na sastanku je još jedanput istaknuta spremnost poslanika i zvaničnika koji su na funkcijama u kantonalnim i federalnim vlastima da podrže sve projekte koji se realiziraju na području grada Bihaća.
„Raduje me spremnost poslanika i funkcionera koji su iz našeg grada na višim nivoima vlasti da podrže i lobiraju za projekte koji su od značaja za građane Bihaća i ovo je dobar put kako zajednički možemo, neopterećeni politikama, realizirati projekte u našem gradu. Zbog toga će u meni kao gradonačelniku i Gradskoj upravi Bihać imati iskrenog sagovornika i maksimalnu podršku“- kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.
Međutim, čitatelj portala poslao nam je fotografije na kojima se vidi da su zastava i jarbol uklonjeni sa mjesta na kojem su podignute. U razgovoru sa mještanima ovog dijela Bihaća saznajemo zastava i jarbol su uklonjeni jer su pravili probleme vozačima na magistralnom putu M-5.
Naime, zbog olujnog vjetra koji je pogodio Bihać, jarobol se još u petak nakrivio na stranu magistralnog puta M-5 i otežao saobraćanje na ovom putnom pravcu.
Bez obzira o razlozima uklanjanja jarbola i zastave, pitamo se koliko će nadležnima trebati vremena da se jarbol i zastava vrate na ovo mjesto?
Na ostalim graničnim prijelazima se, prema informacijama iz BIHAMK-a, trenutno ne čeka duže od 30 minuta.
Uz ostalo navode da je zbog kvara na sistemu u Hrvatskoj, obustavljen saobraćaj teretnih vozila na GP Gorica – Vinjani Donji.
“Na magistralnom putu M-5 Sarajevo – Pale (dionici Ljubogošta – Pale) i dalje je, zbog radova, obustavljen saobraćaj u tunelu Kalovita Brda i saobraća se obilaznicom u neposrednoj blizini”, stoji u saopćenju iz BIHAMK-a.
Navode da se zbog radova na sanaciji dijela regionalnog puta R-444 Podlugovi – Breza – Vareš (kroz naselje Mahala u Brezi) saobraćaj odvija jednom trakom naizmjenično.
“Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralni put M-17 lokalitete Drivuša i Konjic (kod mosta), kao i regionalne puteve: R-469 Živinice –
Međaš, R-445 Semizovac – Visoko i R-461a Srebrenik – Donja Orahovica”, saopćeno je.
Dodaju da je zbog aktiviranih klizišta izmijenjen režim saobraćaja i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka – Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac – Drinjača.
“Na putevima u zapadnim i jugozapadnim krajevima, vozače upozoravamo na mjestimično jake udare vjetra. Vozačima skrećemo pažnju na moguće odrone zemlje ili kamenja, posebno na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i preko planinskih prevoja”, zaključeno je u saopćenju.
Pored prekidi u snabdijevanju električnom energijom u pojedinim dijelovima grada, vjetar je u bihaćkom naselju Vedro Polje odnio crijep sa krova jedne porodične kuće. Srećom, nije bilo povrijeđenih.
U ovoj obuci učešće su uzeli i pripadnici GSS USK-a, Kantonalna civilna zaštita, te Crveni križ grada Bihaća. Cilj obuke je savladavanje prepreka i spašavanje unesrećenih pod visokim nagibom.
Iako im vremenski uslovi nisu išli naruku, vježba i obuka su uspješno završeni. Pored Gorske službe spašavanja i Kantonalne civilne zaštite, mješoviti tim za spašavanje činili su i volonteri Crvenog križa.
Ovom vježbom završena je trodnevna obuka pripadnika specijalne jedinice MUP-a. Učesnici su zaključili da je ovo bila prilika za razmjenu iskustava, ali i učenja novih stvari.
Od osnutka 2006. godine do danas Katolički školski centar postao je respektabilna obrazovna ustanova koja danas ima više stotina učenika.
Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u svom je obraćanju čestitao Dan Katoličkog školskog centra “Ivan Pavao II”
“Čestitam prvenstveno onima koji su sanjali i dosanjali ovakav školski centar i svima koji su ugradili svoj trud u izgradnju ove školske ustanove. Ovaj centar preuzima dio društvene obveze obrazovanja i odgoja mladih i to na visokoj razini. Zbog toga sve nadležne institucije su dužne omogućiti i poduprijeti rad, a ne kako se događalo ove godine, da se iz nerazumnih razloga od strane vlade USK otežava, pa čak i osporava rad Katoličkog školskog centra. Nadam se da će svi pomoći da Katolički školski centar “Ivan Pavao II” u Bihaću nesmetano radi i dalje, odgaja i obrazuje mlade na najvišoj razini. Na dobrobit svih u bihaćkom kraju.” poručio je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara
Katolički školski centar u Bihaću je nastavak obrazovne funkcije koju su u Bihaću započele časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove 1894. godine otvorivši u Klosteru pučku školu s četiri razreda. Ratnim i poratnim prilikama 1945. godine prekinut je period u odgoju i obrazovanju djece u Gradu Bihaću koje je pokrenula Katolička Crkva. Nakon nekoliko desetljeća, 2006. godine ta je tradicija vraćena u Grad Bihać.
Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „ Šumska krađa „ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.
Po svemu sudeći, ovo je samo još jedan u nizu slučajeva bespravne sječe, odnono “šumske krađe” iz čistih egzistencijalnih potreba, a što je rezultat loše ekonomske situacije u BiH, posebice u Krajini koja bilježi najveću razliku u omjeru zaposlenih i nezaposlenih, a prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku.
Vrijedni supružnici Razija i Fadil ni nakon brojnih nedaća koje su ih pratile u životu nisu odustali od poljoprivredne proizvodnje. Od Razije, koja je po rođenju Vlaseničanka, doznajemo da su ih u životu i bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom pratile brojne nedaće:
“Osim što smo izbjeglice, prate nas i mnogobrojne nedaće. Prve plastenike smo napravili sami sa drvenom konstrukcijom i tako smo počeli. Te plastenike nam je uništio vjetar, pa smo dobili plastenik od grada Bihaća. Nedavno nam je izgorjela kuća i sada je obnavljamo. Od proizvodnje i prerade povrća ne odustajemo, jer nam je to jedini izvor prihoda. Živimo od prodaje povrća i voća koje uzgajamo ili sakupljamo.”
Sve radove obavljaju ručno, nemaju mehanizaciju za obradu zemljišta, a ni potrebnu opremu za preradu voća i povrća.
Raznovrsna ponuda sa imanja
Dedići imaju 5 dunuma na otvorenom i 200m² plastenika. Sve što proizvedu uzgajaju po ekološkim principima. Za đubrenje koriste isključivo ovčije đubrivo. Zemljište na kome uzgajaju povrće je teško za obradu i lošijeg kvaliteta, ali imaju prirodnu vodu što olakšava navodnjavanje. Na svom imanju uzgajaju različite vrste povrća: raštiku, crveni luk, bijeli luk, brokulu, ripu, ciklu, razne sorte paprika (paradajzuše, roge, babure, Somborsku ljutu) i druge vrste povrća. U zimskom periodu u njihovim plastenicima rastu mladi luk, salate, špinat.Za đubrenje koriste isključivo ovčije đubrivo.
Kod Dedića se mogu pronaći i egzotične vrste poput kivana i osam različitih sorti čili paprika.
Osim povrća imaju i manje zasade aronije, domaćeg grožđa i drugog voća. Tokom sezone iz prirode sakupljaju drenjine i druge vrste divljeg voća i ljekovitog bilja.
Najviše joj nedostaje pasirka za pripremu pekmeza i sokova
Tokom jeseni dio povrća i voća Razija preradi u zimnicu. U tom poslu joj pomaže suprug Fadil. Ova vrijedna žena svoje proizvode prodaje pod nazivom 100% domaći proizvod. Svu preradu povrća i voća obavlja ručno.
Razija nam okriva šta sve ima u ponudi: “Pravim pasirani pekmez od svježeg drenića. Ovaj pekmez se ne kuva, a izuzetno je zdrav za crijeva i probleme sa stomakom. Od zimnice imam ljutu feferonu, razne vrste zimnice od paprike (paprika punjena kupusom, paprika roga sa paradajzušom, kiselu papriku), kisele krastavce, kiselu ciklu, ajvar blagi, ajvar ljuti, zeleni paradajz, mješanu salatu, razne voćne sokove, sirup sok od bazginog cvijeta, paradajz sos, pekmez od kupine i druge proizvode.”
Kod Dedića se mogu pronaći i egzotične vrste poput kivana i osam različitih sorti čili paprika.
Najviše joj nedostaje pasirka, jer je pasiranje najzahtjevnija operacija kod prerade mnogobrojnih džemova, pekmeza, soka i slatka.
“Zajedno sa suprugom Fadilom preradim u zimnicu povrće i voće sa našeg imanja i ono koje sakupimo iz prirode. Nije lako, ali se trudimo da svake subote iznesemo naše proizvode na pijacu u Bihaću. Imamo svoje stalne mušterije koji cijene naše organske proizvode. Nemamo potrebnu opremu. Do sada nismo nabavili frezu i sve radove na imanju obavljamo ručno – motikom. Kod prerade mi nedostaje pasirka, ali i sokovnik i slična oprema. Za sada nemamo novca da nešto od toga nabavimo, jer nam je izgorjela kuća i sada nam je prioritet da osposobimo kuću za život”, zaključila je Razija.
Istaknuvši da je kao predsjednik F BiH uvijek na dispoziciji svim građanima Federacije BiH, pa samim time i čelnim ljudima lokalnih zajednica, predsjednik Čavara kazao je da će sve ideje i prijedloge Grada Bihaća podržati kako bi se olakšao život građana u lokalnoj sredini poput Bihaća kao najvećeg grada u USK-a.
„Upoznao sam predsjednika Čavaru sa aktuelnim stanjem u Gradu Bihaću, iznio mu naše probleme i prijedloge i svaka ovakva posjeta čelnih ljudi sa federalnog i državnog nivoa za nas je bitna jer uspostavljamo još bolju komunikaciju između grada i viših nivoa vlasti“- istakao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.
