Potplješevička sela na području Bihaća zametena su s više od pola metra snijega, ali je regionalna cesta koja vodi do Zavalja, Međudražja i Skočaja, uglavnom prohodna. Stariji stanovnici ovih sela kažu kako je zima pokazala svoje zube, ali ni izbliza kao prije tridesetak godina, kad su snježni nameti znali biti viši od tri metra.

Nije rijetkost

– Nije strašno, mi smo na zimu naučili. Sad imamo šta raditi. Moram počistiti snijeg oko kuće, garaže i proprtiti do glavnog puta. Imamo brašna, mesa… Drva spremimo. Neka pada dokle hoće. Evo, hvala Bogu, čiste nam i ceste. Ma, imamo svega, nismo gladni ni žedni. Samo, Bože, zdravlja – kazao je Marko Veljača iz Zavalja.

Mještani ovog kraja tvrde da pola metra snijega u januaru ovdje nije nikakva rijetkost te da ih ne može iznenaditi.

– Snijeg pada, ali imamo svega, drva, kruha, svega u kući. Ne moramo van. U svojih 86 godina pamtim i gore zime od ove. Zdravlje me poprilično služi – rekla je Ana Perišić.

U dvadesetak domaćinstava u Zavalju živi skoro 50 uglavnom starijih mještana, istaknula je Đurđica Perišić te je dodala kako u ovim zimskim danima i nije baš ugodno živjeti u ovim selima, jer snijeg mnogo napada i treba ga stalno čistiti, a to je naporno.

Debeli minus

– Živim sa dva sina. Nemam dovoljno drva za ogrjev, ali struje i pitke vode imamo. Sinovi su proprtili snijeg, a prošle su i dvije ralice i očistile nanose s naših puteva – pohvalila je Perišić radnike Zimske službe, koji ovo selo nastoje učiniti prohodnim.

Zavaljčani kažu kako temperatura još nije u debelom minusu iako snijeg neprestano pada.

Život nije lak

Amra Selimović-Perišić kaže da u ovo vrijeme život u Zavalju i nije baš lak, jer se snijeg mora stalno čistiti, a ni putevi nisu baš uvijek prohodni.

– Malo ljudi ovdje živi. Većinom su to stare i iznemogle osobe. Ja sam tu s djecom. Muž je na terenu. S ogrjevnim drvetom smo se osigurali, a za neke sitne potrepštine moramo do grada. No, za djecu je ovdje idila, jer je snijeg veći te dane provode na sankanju i u igranju – kaže Selimović-Perišić.

U Bihaću je danas zasjedala Vlada Unsko-sanskog kantona. Na 42. sjednici premijer Husein Rošić i članovi Vlade razmatrali su nekoliko materijala iz oblasti zdravstva i socijalne politike.

Prihvaćena su mišljena Ministarstva rada i socijalne politike na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu te na Prednacrt Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova te utvrđen Prijedlog Odluke o davanju saglasnosti na Prijedlog Protokola o vođenju pregovora radi zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika doktora medicine i doktora stomatologa u oblasti zdravstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.

Na današnjoj sjednici razmatran je Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja USK za 2017.godinu koji je prezentovao Almin Handanagić, direktor ZZO USK.

Ukupni prihodi za 2017. godinu pranirani su u 93.295.387,57 KM, ukupni rashodi 93.285.946,25KM a sredstva rezervi 9.441.32 KM.

Finansijski plan ZZO USK upućen je Skupštini Kantona na razmatranje s preporukom resornog ministra Dženisa Šabulića da se Skupština USK očituje o planiranju prihoda Zavoda, posebno u dijelu koji se odnosi na radnu taksu, odnosno prihode od participiranja osiguranih lica u lijekovima od jedne KM, a koji su planirani u visini od 1.229.700 na osnovu planirane potrošnje lijekova .

Članovi izvršne vlasti USK dali su danas i saglasnost na niz odgovora na nadležna pitanja iz Upitnika Evropske komisije, iz nadležnosti Kantona, a koje pripremaju ovlašteni koordinatori.

BiH i država Turska potpisali su više memoranduma, sporazuma i ugovora o saradnji između dvije zemlje. Trgovinska razmjena između dvije zemlje je cca 500 miliona dolara. Opće opredjeljenje obje zemlje je da se trgovinska razmjena kao i ukupna privredna suradnja više unaprijedi. Ogroman doprinos ekonomskoj suradnji doprinose i tradicionalno jake kulturne veze između BiH i Turske. U tom kontekstu, „Yunus Emre Enstitüsü”- Turski kulturni centar Sarajevo u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje Grada Istanbula od 17 – 19. januara 2017. godine za ministre-predstavnike šest kantona FBiH organizirao je studijsko putovanje u Istanbul. Osim niza sastanaka, Kantonalni ministri su u okviru programa prisustvovali prvom času bosanskog jezika u osnovnoj školi Mehmet Akif İnan u istanbulskoj općini Bajrampaša. Bosanski jezik je od ove godine i zvanično uveden kao izborni predmet u osnovnim školama u Turskoj.

Ispred Vlade Unsko-sanskog kantona u službenoj delegaciji bio je ministar privrede mr. sci Asmir Crnkić koji se tom prilikom sastao sa predsjednikom ureda za obrazovanje grada Istanbula Omer Faruk Yelkenci, njegovim zamjenikom Mehmet Nezir Eryasoy te predstavnicima istanbulske općine Bajrampaša.

„Turska je sa BiH i Srbijom potpisala trilateralni sporazum o slobodnoj trgovini koji obuhvata sve industrijske proizvode. Međutim, to je ipak, samo četvrtina od ukupnog trgovinskog potencijala tri države. Namjera je da Sporazum o slobodnoj trgovini treba obuhvatiti i sektor usluga, javne uprave, poljoprivrede, hrane i turizma. Broj turskih turista koji dolaze u našu zemlju se iz godine u godinu povećava. Iz tog razloga, afirmacija turskog jezika u bh školama kao i bosanskog jezika u turskim školama bi trebala da još značajnije doprinese sveukupnoj privrednoj i kulturnoj suradnji. Jake privredne i kulturne veze sa Turskom su Bosni i Hercegovini od strateškog značaja. Osim što nam je istinski prijatelj, Turska je ekonomska velesila i već je među 20 predvodnica (G-20) globalnog rasta i sve značajniji faktor regionalne moći“- izjavio je ministar Crnkić.

Predsjednik ureda za obrazovanje grada Istanbula Omer Faruk Yelkenci je uputio pozdrave građanima Unsko-sanskog kantona te poručio da je brži i veći razvoj privredne i kulturne suradnje istanbulske općine Bajrampaša sa BiH njima strateški cilj s obzirom na činjenicu da u ovoj općini živi veliki broj građana porijeklom iz BiH , navodi se u informaciji Ministarstva privrede.

Godinu za nama u Službi za zapošljavanje Unsko-sanskoga kantona službeno nazivaju godinom propuštenih prilika, ali – kako za koga! Nekima je bila više nego uspješna.

O propuštenim prilikama pozvaniji su govoriti oni koji su, po tko zna koji put, uzaludno prikupljali dokumentaciju, nadajući se kako će ih fakultetska diploma, godine na burzi rada i Zakon o dodatnim pravima branitelja i njihovih obitelji konačno učiniti ako ne konkurentnijima ono bar jednako vrijednima kad je o natječaju za posao u Službi za zapošljavanje riječ.

“Teško je uopće opisati osjećaj kad već unaprijed čujete imena, odnosno rezultate utakmice koja treba biti odigrana, da kažem sportskim žargonom. Nezadovoljan sam samom procedurom, nepoštivanjem zakona. Kao stoprocentni ratni vojni invalid sam u svakom slučaju morao biti uzet u obzir, ako ne već primljen, jer ne znam da li postoji 110-procentni RVI”, kaže Semin Oraščanin, odbijeni kandidat.

A Semin nije uzet u obzir. Govori o prošlogodišnjem zapošljavanju u Službi za zapošljavanje i natječaju okončanom u svibnju. Premda će se, vjeruje, priča ponoviti i s natječajem za posao u Cazinu. Tvrdnje u javnosti kako se unaprijed već sve zna razljutile su aktualnu upravu javne ustanove koja je dala svoj doprinos smanjenju nezaposlenosti, pa makar i za onih pet-šest koje su već primili.

“Sigurni smo da mladi nezaposleni i poniženi Krajišnici o svome opravdanom nezadovoljstvu ne bi govorili anonimno”, ocijenio je Rifat Dolić, ravnatelj Službe za zapošljavanje USK-a.

I nisu govorili anonimno. Federalna televizija je već bilježila priču i nezadovoljnih kandidata i tadašnjeg v.d. ravnatelja Službe Rame Sulić, koji je izjavio kako je sve po zakonu, i njegovome diskrecijskom pravu da odlučuje o kandidatima.

“Svi koji su smatrali da je bilo određenih nepravilnosti, da nisu zadovoljni, imali su mogućnost podnošenja prigovora upravnom organu ove službe, a to je Upravni odbor, koji je razmotrio te prigovore i odbio ih”, kazao je Sulić.

Neki su otišli dalje od žalbe, čak do prijave FUP-u. Upravnom odboru, svakako, nisu mogli vjerovati. “Najupečatljiviji kandidat kod kojeg sam našla najveći broj povreda jeste izabrani Enes Mustafić. U prvom redu što je on član Upravnog odbora bio u vrijeme raspisivanja navedenog konkursa i koji je odlučivao o žalbama nas koji smo se smatrali oštećenim kandidatima”, navodi odbijena kandidatkinja Elvira Abdaković-Memagić.

Mustafića nismo pronašli na radnome mjestu. U jeku nove afere koja se tiče i njegovog zapošljavanja otišao je, kažu, na godišnji odmor. Ostaje pitanje je li njegovo članstvo u Upravnom odboru bilo odlučujuće?

“Naši interni normativni akti poput Pravilnika o radu i pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta unutar Službe zapošljavanja ne predviđaju bilo kakvu proceduru provjere znanja, testiranja, tako da ne postoji rang-lista po broju bodova itd. Presuda kriterij bio je ispunjenje općih i posebnih uvjeta, radno iskustvo na istim ili sličnim poslovima i na kraju kriterij pripadnosti nekoj od kategorija koje imaju prioritet u zapošljavanju. Obavijesni, odnosno, informativni razgovor sa svim kandidatima obavila je konkursna komisija”, kaže Sulić.

“Direktor Ramo Sulić je imenovao komisiju u sastavu tri člana. Kao predsjednica je bila imenovana Jasmina Salihović. Konkretno, kad sam bila na intervjuu, predsjednica komisije nije bila prisutna u kancelariji, ali kad sam otišla da izvršim uvid u spis ona je bila prisutna i na moj upit na osnovu čega je stekla lični dojam o meni, koje kriterije je cijenila, jednostavno mi nije mogla dati odgovor”, ističe Elvira Abdaković-Memagić.

Među zaposlenima u ljeto 2015. je i Ismar Karabegović, navodno, nećak aktualnoga kantonalnog premijera Izudina Saračevića iz SDA. Da to provjerimo, upit smo poslali upravo premijeru, ali odgovora nije bilo.

“Kategorički tvrdim, a stojim i na raspolaganju svim istražnim organima, da nije bilo nikakvog utjecaja po osnovu političke pripadnosti. Svi koji to tvrde govore neistinu”, kaže Sulić. Na pitanje je li svojedobno podnio prijavu protiv zaposlenice Službe za zapošljavanje Jasmine Salihović, bivši v.d. ravnatelja Službe za zapošljavanje USK-a kaže da je prijavu podnio u okviru Službe po osnovu disciplinskih propusta.

“Upoznali smo Tužiteljstvo o ovom događaju i predmet je u radu. Radi se o prijavi obmane od strane ove uposlenice, u sumnju na obmanu”, navodi Ale Šiljdedić, glasnogovornik policije USK-a.

Osim te, policija je Tužiteljstvu dostavila još tri izvješća o provedenim istragama u Službi za zapošljavanje: protiv jednog ili više zaposlenika po aktu Državne agencije za istrage i zaštitu, protiv sindikalne organizacije po prijavi odgovorne osobe u Službi te, u svibnju prošle godine, po prijavi grupe građana koji su, kako navodi Šiljdedić, “upozorili na određene nezakonitosti prilikom prijema uposlenika u radni odnos u JU Služba za zapošljavanje gdje je na neki način potencirana priča da se već sve zna, da su određene osobe već zaposlene i da samo čekaju da se određene procedure provedu”.

Bivši i sadašnji čelnici Službe za bezakonje pak terete zajedničkog im prethodnika: “Sačinjena je kaznena prijava protiv Mešić Mesuda i drugih zbog postojanja osnova sumnje o izvršenju krivičnog djela iz člana 383. – zloupotreba položaja ili ovlaštenja te 247. – zloupotreba ovlaštenja u privrednom poslovanju. Izvršenjem ovih krivičnih djela Služba za zapošljavanje je oštećena za ukupan iznos 1.583.000 KM”, navodi Sulić.

U policiji i Tužiteljstvu nemaju kaznenih prijava tog sadržaja. Mešić nije komentirao navode, samo je kratko, u telefonskom razgovoru, najavio tužbe protiv Sulića i Dolića.

A tužbu protiv Službe za zapošljavanje pokrenula je kćerka poginulog branitelja Amra Bajrić, jer je posao u Velikoj Kladuši dobio stranački kolega sadašnjeg ravnatelja iz DNZ-a. “Isključivo sam se vodio onim što kaže zakon – svaka osoba koja dođe na listu onih koji ispunjavaju opće i posebne uslove. Osoba koja je zaposlena ispunjava te uslove, s druge strane ima i moju preporuku jer dugo radim s tom osobom i dobro je poznajem, te mogu garantirati da je moralna i stručna”, kaže Dolić.

“Ja sam kod Amre vidio da se stvari kompliciraju. Nezvanično sam dobio informaciju da postoji politički dogovor, da će biti trgovina radnim mjestima, da će se zaposliti dvoje iz SDA, dvoje iz ASDA i jedno u Velikoj Kladuši iz DNZ-a. To sam nezvanično saznao, ali nisam vjerovao u to. Sve informacije koje smo dobivali, ko će biti zaposlen, znali smo već u martu da će Muhamed Tabaković biti zaposlen, i tako je i bilo”, kaže Agan Elkasović, bivši predsjednik Zlatnih ljiljana USK-a.

“To su netačne tvrdnje, takvi dogovori apsolutno ne postoje. Ako ima bilo kakvih sumnji u regularnost zapošljavanja, mi ispred ASDA podržavamo da se utvrdi zakonitost tog postupka”, poručuje Admir Hadžipašić, glavni tajnik ASDA.

“Kad je u istoj toj službi za zapošljavanje primljen novi uposlenik u Velikoj Kladuši gdje opet imali smo kandidaturu nekoliko mladih pravnika i drugih osoba koje nisu prošle zbog očito političke podobnosti i na žalbu koju je uputila kandidatkinja Bajrić dobili smo obrazloženje da se žalba odbija jer je neosnovana, bez obrazloženja”, kaže Albin Muslić, iz SDP-a USK-a.

“Nažalost, kada se podijele određene ustanove često ne postoji klasični nepotizam, ali postoji onaj politički gdje se biraju ljudi koji nisu stručni, ali su politički podobni i bilo bi krajnje vrijeme da biramo na drugi način ljude koji će se baviti konkretnim poslovima”, kaže Nijaz Kadirić, iz SBB-a USK-a.

“Oni koji su danas oporba jučer su bili vlast, gotovo da nema nikog ko nije bio na vlasti. Nažalost, svaka vlast se ponaša na način da ima zaslužne za koje imaju preporuke i intervencije. Naravno, često se te preporuke i uvaže tamo gdje se mogu uvažiti”, ističe Dolić.

A koji će kriterij presuditi prilikom popune radnog mjesta s početka priče, u Cazinu? Rezervirano je, navodno, za Adnana Mašinovića iz Bosanske Krupe, čime bi se, opet navodno, trebala osigurati lojalnost kantonalnog zastupnika Mehmeda Mahmića u već dulje vrijeme podijeljenome klubu SDA. Mašinović već radi u Cazinu po ugovoru na određeno: “Isključivo je na neki način presudilo što su ljudi poznavali tog momka od ranije i nekoliko puta se prijavljivao na konkurse i, drugo, bio je član Upravnog odbora ovdje”, kaže Dolić.

Je li to jednadžba uspjeha pri zapošljavanju: Upravni odbor, stranka, diskrecijsko pravo? Čelnik Kantonalne SDA Sead Kadić odbacuje stranački utjecaj: “Insinuacije mogu biti ovakve i onakve. Nemam nikakvih obaveza ni prema Mahmiću ni prema tom momku. Vidio sam da ne mogu ovdje osigurati potrebnu skupštinsku većinu, odrekao se mjesta predsjednika Kantonalnog odbora, ponudio ga Predsjedništvu na raspolaganje, vraćam se u svoju općinsku organizaciju i nisam taj koji to radi i pozivam da se to završi kako treba bez ikakvih utjecaja bilo koga, pa vezano i za taj konkretan slučaj”, poručuje Kadić.

A analiza stanja koju je po prijavama nezadovoljnih kandidata provela Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ukazuje na bit problema: “Statutom kojem je data suglasnost 20. 5. 2013. osnivač je odlučio da prihvati prijedlog Upravnog odbora da je sve diskreciono pravo direktora da može zasnivati radne odnose za svaku osobu ponaosob. Također da je diskreciono pravo direktora da može raskidati radne odnose kod osoba za koje se on odluči”, pojašnjava Sena Družić, glavna kantonalna inspektorica za rad i radne odnose.

To je privilegij, skoro pa feudalni, koji je sebi uredila bivša vlast. A nova to, unatoč silnim obećanjima s početka mandata, ne mijenja, već šutke koristi. Za dobro stranke i stranačkih poslušnika, a bez imalo srama spram poštenih i djece onih koji su branili državu.

federalna.ba/Mreža

Gradsko vijeće Bihaća danas je nakon opsežne rasprave i predloženih amandmana većinom glasova usvojilo Prijedlog Odluke o finansiranju troškova prevoza učenika srednjih škola u gradu Bihaću za 2017. godinu.

Zahvalivši se gradskim vijećnicima na podršci predloženoj odluci , Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća , kazao je da je iako nije zakonska obaveza grada Bihaća, predložena Odluka kojom se reguliše način i kriterij plaćanja prevoza učenika srednjih škola, uvesti će reda u ovu oblast, ali i pravičnost i transparentnost. On je istakao da je danas raspravljano o odluci o prevozu učenika, ali isto tako će gradska uprava Bihaća i Gradsko vijeće Bihaća u narednom periodu raspravljati o predloženim mjerama ušteda u drugim oblastima, a sve sa ciljem kreiranja budžeta koji će na realnim osnovama u ovoj godini donijeti konkretne uštede i mjere stabilizacije.

„Želio sam izbjeći da svima linearno plaćamo prevoz i zato je i pripremljena ova odluka i mislim da je i usvojeni cenzus od jedne prosječne plate realan i široko postavljen i većina učenika koji podnesu zahtjev imati će i pravo na novčanu podršku grada Bihaća. Tokom rasprave mogli smo čuti dosta konstruktivni primjedbi i sugestija i mislim da ćemo nakon usvajanja ove odluke konačno postaviti stvari na svoje mjesto,misleći pri tom na gradski budžet i naše finanacijske mogućnosti. Kada se bude usvajao budžet neću dozvoliti da povećavamo i pravimo nerealne budžete, već ću predložiti budžet koji će , između ostalog , omogućiti i plaćanje prevoza srednjoškolaca u ovoj godini po kriterijima danas usvojene odluke „- kazao je gradonačelnik Fazlić.

Danas usvojena Odluka omogućava besplatan prevoz za sve učenike srednjih škola čije mjesto prebivališta do škole prelazi udaljenost veću od pet kilometara, a pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:
• djeca bez roditeljskog staranja,
• djeca čija oba roditelja nemaju primanja po bilo kom osnovu bez obzira na broj djece,
• djeca sa invaliditetom,
• djeca samohranih roditelja bez primanja ili primanja koja ne prelaze iznos jedne prosječne neto plate isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca, a prema zvaničnim podacima objavljenim u Zavodu za statistiku,
• ukoliko u porodici ima jedan učenik srednje škole, a primanja u domaćinstvu po bilo kom osnovu ne prelaze iznos jedne prosječne neto plate isplaćene u FBiH u posljednja tri mjeseca, a prema zvaničnim podacima objavljenim u Zavodu za statistiku, ostvaruje pravo na subvenciju troškova prevoza,
• ukoliko u porodici ima dva ili više učenika srednje škole, a primanja u domaćinstvu po bilo kom osnovu ne prelaze iznos jedne i pol prosječne neto plate isplaćene u FBiH u zadnja 3 mjeseca, a prema zvaničnim podacima objavljenim u Zavodu za statistiku, pravo na subvenciju troškova prevoza ima drugo, treće i više djece.

Djeca sa invaliditetom imaju pravo na subvenciju troškova prevoza bez obzira na udaljenost od mjesta prebivališta do mjesta sjedišta škole.

Svi poljoprivredni proizvođači koji ostvaruju novčanu podršku za mliječna grla koja su u sistemu otkupa mlijeka dužni su do 31.01.2017.godine u nadležnoj gradskoj Službi prijaviti početak proizvodnje na propisanom obrazcu.

Svi oni koji ne prijave početak proizvodnje do propisanog roka neće moći ostvariti prava na novčanu podršku u poljoprivredi iz Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine.

U Bosni i Hercegovini povećao se broj krivotvorenih novčanica u odnosu na prošlu godinu. Pokazuju to podaci Centralne banke BiH, koji ne uključuju podatke i drugih institucija, koje se bave sprečavanjem krivotvorenja novca.

Ukupan broj krivotvorenih novčanica vještačen u Centralnoj banci BiH prošle godine iznosi 1.036 komada, potvrđeno je iz te institucije. Na području USK-a u toku 2016. izuzeto je ukupno 39 krivotvorenih novčanica, za koje je podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv pet osoba.

U toku 2016. godine Odjeljenje za sprječavanje privrednog kriminala, kompjuterskog kriminala i korupcije, Sektora kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona je ukupno izuzelo 39 novčanica, za koje je nakon vještačenja u Centralnoj banci, utvrđeno da se radi o krivotvorenim.

Snežana Galić, portparol Policije USK-a kazala je da od tih 39 novčanica, koje su pronađene na terenu i koje su izuzete, podnešen je izvještaj o počinjenom krivičnom djelu iz člana 250, Kaznenog zakona BiH protiv pet lica i upravo su sudski procesi u toku na Sudu BiH.

Tokom prošle godine prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, najviše je bilo krivotvorenih novčanica konvertibilne marke – 821 komad, 162 novčanice eura, te 53 novčanice američkog dolara. Kad je u pitanju apoenska struktura krivotvorenih novčanica za 2016., najviše je bilo apoena od 100 maraka, zatim 20, 50, 10 i 200 maraka. U 2016. krivotvoreno je i 2.676 kovanica, najviše od jedne marke, zatim pet i dvije marke. Krivotvorenih novčanica eura najviše je bilo u apoenu od 50, zatim 100, 20, 200 i 10 eura, ali i od 500 i pet eura, dok su sve krivotvorene novčanice američkog dolara bile u apoenima od 100-nu.

Za krivotvorenje novca, zbog kojeg dolazi do poremećajau privredi Bosne i Hercegovine, predviđene su posebne kazne. Krivičnim zakonom BiH za to su predviđene kazne zatvora od najmanje pet godina.Izvornu nadležnost za sprečavanje ovog krivičnog djela ima državna agencija za istrage i zaštitu. Iz te agencije kažu da mnoge istrage, ipak, provodi lokalna policija, a oni samo složenije, piše RTVUSK.