Unija za održivi povratak i integracije BiH nedavno je iznijela podatke o iseljavanju građana iz BiH prema kojima je od polovine 2013. godine državu napustilo 90.000 osoba.Samo u 2016. evidentiran je odlazak 16.000 ljudi.Nažalost, u odlascima prednjače Krajišnici. Kompletne porodice napuštaju Sanski Most, Ključ, Veliku Kladušu, Cazin, ali ima i primjere onih koji još uvijek vjeruju da ima nade za promjenu surove bh. stvarnosti.Ovo je priča iz Velike Kladuše.

Zlatko Oručević svakodnevno svjedoči odlasku prijatelja, komšija, rodbine iz Vrnograča, naselja udaljenog od 20-tak kilometara od Velike Kladuše.

Samo u dijelu Vrnograča gdje živi Oručević odselilo se oko 20 porodica.

Da bi Vrnograč i njegova okolica mogla ostati bez stanovnika, ukazuju i podaci o broju učenika. Zlatkova supruga, Saneta Oručević,nastavnica tehničkog odgoja u ovdašnjoj osnovnoj školi. Nakon skoro 30 godina rada i ona se pita hoće li imati kome predavati. Unazad pet godina evidentan je odlazak djece. Posljednje dvije signaliziraju da stanje postaje alarmantno. Odlaze kompletne porodice, gubimo djecu, ostajemo bez nadarenih i odličnih učenika, poručuju Oručevići.

U Vrnograču, ali i drugim dijelovima velikokladuške općine vlada razočarenje sveopćim ekonomskim stanjem u ovoj lokalnoj zajednici, rekli su nam anketirani građani.

Ali, da nije sve izgubljeno i da vlast u ovoj državi, bez obzira kojeg je nivoa, pod hitno mora popraviti štetu koju je napravila, pokazuje primjer mladog čovjeka, Harisa Mešanovića, profesora u srednjoj školi u Velikoj Kladuši. Magistar je poljoprivrede, bez stalnog zaposlenja, ali sa željom da što više ljudi uključi u poljoprivredu koja, kaže, nudi priliku za posao. Ne želi otići iz Velike Kladuše.

Za sada iz Velika Kladuše ne želi otići ni mladi bračni par Maida i Denis Karajić. Sve su uložili u svoju plantažu maline. Denis je također nastavnik u školi. Završio je Fakultet elektrotehnike u Zagrebu gdje je imao dobru priliku za zaposlenjem. Za sada se ne želi priključiti hiljadama ljudi koji su napustili Kladušu.

Hoće li i ovi mladi ljudi spakovati kofere i krenuti za boljim životom odlučuju oni koji su proteklih godina, umjesto da stvaraju ambijent za zapošljavanja, sve činili da se danas Krajina jedino spominje po aferama i prostoru sa kojeg odlazi najveći broj građana BiH.

Štrbački buk spada u najljepše vodopade u ovom dijelu Evrope, no putna komunikacija do bisera rijeke Une je katastrofalna, tako da se brojni posjetioci, čak i oni domaći, preispituju prilikom posjete ovoj jedinstvenoj prirodnoj atrakciji.

Štrbački buk je 24 metra visok vodopad na rijeci Uni u blizini bihaćkih naselja Kulen Vakuf i Orašac, a nalazi se u neposrednoj blizini granice BiH s Hrvatskom. Štrbački buk, ustvari, čini nekoliko vodopada koji su u neposrednoj blizini. Prirodni vodopadi decenijama privlače pažnju zaljubljenika u prirodu, ali i ribolovaca, kao i umjetnika koji u ljepotama Une traže inspiraciju za svoja djela.

Ipak, veliki broj turista koji se odluče posjetiti vodopad Štrbački buk, smješten u srcu Nacionalnog parka Una, ostaju zgroženi izrazito lošim makadamskim putevima koji vode ka ovoj lokaciji. Na taj način, među impresijama turista koje bi mogli prenijeti drugima, vrlo vjerovatno bi se mogla naći i ona o “veoma lošem putu”, što zasigurno ne spada u red dobrih reklama.

Dva prilaza vodopadu: Oba makadamski putevi

Iako se već godinama govori o modernizaciji i asfaltiranju ovog putnog pravca, to se još nikada nije dogodilo.

“Rješavanje putne komunikacije prema vodopadu Štrbački buk nije prvi, već nulti prioritet za razvoj Nacionalnog parka Una”, kaže u razgovoru za Klix.ba direktor Amarildo Mulić.

Postoje dva prilaza Štrbačkom buku. Prvi put je od Gorjevca prema vodopadu dužine 14 kilometara. Drugi, najkorišteniji prilaz, je od naselja Orašac, preko zaseoka Ćelije do Štrbačkog buka, dužine osam kilometara. Radi se o lokalnim nekategorisanim makadamskim putevima, širine do četiri metra, na kojim se vozila ne mogu mimoići, a ako se sretnu moraju se vraćati više desetina metara da nađu dovoljno prostora za mimoilaženje.

“Nacionalni park Una svake godine prije ljetne turističke sezone ulaže u sanaciju tih puteva nasipanjem pijeska, međutim, zbog obilnih padavina i kiša, kao i povećane frekvencije vozila, ne postiže se pravi efekat. S druge strane, za nas su i to ogromna sredstva jer nam je budžet ograničen”, ističe Mulić.

Projekt asfaltiranja ovih puteva, prema predračunima, koštao bi blizu pet miliona KM, no zbog isprepletenosti nadležnosti, ništa ozbiljnije do sada nije poduzeto u vezi s realizacijom. Mulić kaže da, iako je Vlada FBiH proglasila Nacionalni park Una zaštićenim područjem, nadležnosti Grada Bihaća, Unsko-sanskog kantona pa i drugih nivoa vlasti time nisu prestale.

“Formalno-pravno, lokalni putevi su u ingerenciji Grada Bihaća. Međutim, čitavo područje Nacionalnog parka Una proglašeno je područjem od posebnog interesa za FBiH, tako da se tu isprepliću nadležnosti Grada Bihaća, Vlade FBiH, pa i Unsko-sanskog kantona koji bi trebao da vodi računa o prosperitetnim projektima koji daju rezultate i koji bi donijeli dobrobit za građane”, pojašnjava naš sagovornik.

Nema ni vode: Prvo vodovod pa cesta

Kako dalje govori, prilikom nedavne posjete delegacije Vlade FBiH ovom kantonu, dogovoreno je da se putem fondova, prvenstveno iz Ministarstva za izbjegle i raseljene osobe, pokuša uraditi projekt vodovoda prema pojedinim povratničkim naseljima, a koji bi, zatim, dalje išao i prema Štrbačkom buku.

“Grad Bihać će konkurisati za ta sredstva projektom vodovoda koji bi išao od Orašca do Štrbačkog buka u dužini od osam km. To bi mogla biti naznaka da bi, poslije vodovoda na red trebala doći i putna komunikacija”, dodaje.

Početkom godine, pojedini zastupnici u parlamentu FBiH koji dolaze s prostora USK, pokušali su, putem amandmana, osigurati namjenska sredstva u budžetu FBiH za izgradnju i modernizaciju saobraćajnica prema Štrbačkom buku, no svi amandmani su odbijeni.

Mulić kaže da bi se realizacijom projekta asfaltiranja puta koji vodi ka Štrbačkom buku, u ukupnoj dužini od 21 km ili samo jedne faze od 8 km, zatim adekvatnim povezivanjem Kulen Vakufa s Martin Brodom, jer je tu ostalo 4,7 km makadamskog puta, te stavljanjem Unske pruge u funkciju turizma, gdje bi se od Bihaća do Martin Broda moglo ponuditi turističkim agencijama da na komercijalnoj osnovi dovode turiste i nude im nove turističke proizvode, kao što je turistički voz Smaragdnom dolinom, mogli postići ogromni rezultati.

Adekvatnim ulaganjem moguća ekonomska neovisnost NP Una

“Povećali bismo broj posjeta sa prošlogodišnjih 65.000 s plaćenim ulaznicama na 200.000-300.000 posjeta, što bi zasigurno garantovalo ekonomsku neovisnost, snagu, jačanje u svim segmentima i proširenje kapaciteta. Mogli bi se raditi i drugi projekti koji bi povećali vidljivost Nacionalnog parka na tržištu i njegovo brendiranje, a pridonijeli bi i investiranju u područje Nacionalnog parka, ali i kontakt zonama pa i širem području. Zasigurno bi došlo do jedne ekspanzije turizma koja direktno vodi ka zapošljavanju”, govori Mulić.

Konačno, kako zaključuje, s ova tri projekta stvorile bi se pretpostavke da Javno preduzeće Nacionalni park Una u roku od 2-3 godine postane ekonomski nezavisno od budžetskih sredstava i samostalno.

“Samo rješavanje putne komunikacije prema Štrbačkom buku doprinijelo bi razvoju cjelokupnog područja, boljem ambijentu i klimi za razvoj kako turizma tako i drugih djelatnosti. Lokalno stanovništvo mnogo više bi ulagalo u one djelatnosti koje su dozvoljene i kojima se i sada bavi, čime bi došlo do porasta samozapošljavanja, a adekvatna putna komunikacija bi povećala i cijenu nekretnina u tom području”, napominje Mulić.

Bez obzira na sve navedeno, Mulić za kraj ističe da je u mjesecu martu zabilježen veliki broj posjeta Nacionalnom parku Una, kako individualnih, tako i organizovanih te da postoje naznake da bi i ova sezona mogla biti odlična i ponovo rekordna.

Nakon što su zemlje Šengena počele da vrše pojačane kontrole na svojim granicama, što je u slučaju Hrvatske granica sa Slovenijom i Mađarskom, težinu tereta je prebačena i na granice sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom zbog čega su nastale gužve na svim prelazima.

S obzirom na to da je sinoć, u dogovoru s Evropskom komisijom, suspendirana primjena uredbe o pojačanoj kontroli na šengenskoj granici Slovenije i Mađarske prema Hrvatskoj, gužve na granici su se osjetno smanjile, pa Hrvatski auto moto klub javlja kako su čekanja na graničnim prijelazima uobičajena za dane vikenda.

Frekvencija vozila je pojačana, a u BIHAMK-u kažu da je to uobičajeno za nedjelju. Danas se manje čeka na graničnim prijelazima, nego u subotu, ali čekanja na prelazak granice nisu višesatna kao u petak i subotu.

Najduže se čeka na graničnim prijelazima u Bosanskoj Gradišci i Donjoj Gradini, gdje zadržavanja traju od 60 do 90 minuta. Vozači koji su se našli na ovim graničnim prijelazima preko društvenih mreža kažu da se čeka više od dva sata!

Na graničnom prelazu Velika Kladuša, između BiH i Hrvatske, vozači na izlazu iz BiH čekaju dva sata, a na ulazu u BiH sat i po, saopćio je Auto-moto savez RS.

Hapšenje prijedorske patologinje dr. Nikoline Balaban koja je donedavno radila u Kantonalnoj bolnici (KB) “Dr. Irfan Ljubijankić” zbog fatalnih patohistoloških nalaza kojima su ugrožavani životi pacijenata, očekivani je epilog jedne kontroverzne i apsurdne ljekarske karijere.

Zabrana rada

Kada su isplivali dokazi nestručnog rada Nikoline Balaban u vidu revizija njenih nalaza, a pacijentima odstranjivani zdravi organi, odreagirali su bihaćka policija i tužilaštvo. Kako saznaje “Avaz”, nadležna tužiteljica Kantonalnog tužilaštva u Bihaću Alida Kadić pustila je jučer dr. Balaban na slobodu nakon saslušanja, ali uz zabranu da obavlja poslove u struci.

U Upravi KB-a vlada šutnja, iako su oni najpozvaniji da “nešto kažu”. Poznato je da su svi patohistološki nalazi dr. Balaban, njih oko 800, poslani na reviziju u druge medicinske ustanove, što će koštati oko 100.000 KM. Strahuje se od rezultata revizije.

Armina Rekić, 32-godišnja Bišćanka, greškom uhapšene patologinje ostala je bez maternice.

– Nemam šta više reći, sada je na redu pravosuđe, a ja sam tužila KB za nesavjesno liječenje i uništeno zdravlje – kazala nam je Rekić, vidno uznemirena na spomen dr. Balaban.

Ona nije jedina koja se odvažila da javno progovori o fatalnim greškama uhapšene patologinje. I Bekira Kržalić je optužila dr. Balaban za pogrešnu dijagnozu, nakon koje joj je odstranjena zdrava dojka.

Bez licence

No, “minuli rad” dr. Nikoline Balaban, koja je u bihaćku KB primljena bez konkursa, stručnih provjera, probnog rada, te je radila i bez licence Ljekarske komore USK, uzima svoje žrtve i ovih dana, kada ona ne radi u toj ustanovi, jer su njeni nalazi još na snazi.

Zvuči nevjerovatno, ali 6. marta ove godine hirurg Goran Galić je, prema nalazu dr. Balaban, odstranio želudac 61-godišnjoj pacijenti Lj. V. iako se već tada „na sva zvona“ pričalo o sumnjivim nalazima dr. Balaban, a policija i Tužilaštvo već radili svoj posao.

Revizija nalaza dr. Balaban na Institutu za patologiju Medicinskog fakulteta u Sarajevu utvrdila je da pacijentica LJ. V. ima samo čir na želucu!?

Kako je radila u Prijedoru

Prije “karijere” u Bihaću, dr. Balaban je u Opštoj bolnici u Prijedoru godinama šefovala na Odjelu patologije, gdje je, kako se saznaje, također bilo mnogo žalbi na njen rad, ali je to, navodno, sakrivano. No, direktor Opšte bolnice u Prijedoru dr. Mirko Sovilj tvrdi suprotno.

– Mi nismo imali prijava na pogrešne nalaze, ali je bilo kašnjenja njenih nalaza. Nekada su njeni nalazi slani u Beograd i to smo tako razrješavali, ali nismo imali žalbe pacijenata. Bilo je slučajeva kada su pacijenti na svoj zahtjev uzimali materijal i svoje pločice i nosili u druge ustanove, ali sve je bilo u skladu s već ranije postavljenom dijagnozom – tvrdi dr. Sovilj, koji se sjeća “samo jednog spornog ginekološkog nalaza koji je izdala Balaban”.

Jedna od najboljih plesnih skupina na svijetu ‘Vatra Anadolije’ predstavit će se 19. maja i krajiškoj publici, budući da je tog dana zakazan koncert u Gradskoj dvorani u Cazinu, potvrdili su za naš portal iz agencije Stage Art, koja je organizator menifestacije.

“Vatra Anadolije”, jedna od najboljih plesnih skupina na svijetu, koja ujedinjuje stotinjak folklornih plesova Azije, Egeja, Mediterana i Balkana, zatim elemente baleta, modernog plesa, stepa, atraktivne kostime i scenografiju, te muziku iz različitih krajeva Orijenta, nastupiće u Gradskoj dvorani u Cazinu 19. maja ove godine.

“Ugovor za ovaj veliki projekat je potpisan i nakon gostovanja u Sarajevu, a dan prije nastupa u Zagrebu, priliku da dožive ovaj veliki muzičko-scenski spektakl imat će i publika s područja Cazina, cijelog Unsko-sanskog kantona, pa i šire”, rekao je za naš portal Elmir Rekić, direktor Agencije Stage Art, koja je organizator manifestacije.

On ističe da je nastup gostiju iz Turske svjetski događaj, koji će publika iz ovog dijela Bosne i Hercegovine imati priliku prvi put vidjeti.

“Borimo se da Krajina ne ostane u ‘slijepom crijevu’ bar u kulturnom smislu, kao što je u mnogim drugim segmentima. Mi imamo mogućnosti da i najveće koncerte i događaje možemo iznijeti, zajedno sa građanima Unsko-sanskog kantona”, kaže Rekić.

‘Vatru Anadolije’ osnovao je Mustafa Erdogan 1999. godine. Počevši svoju prvu svjetsku turneju 2002. godine, grupa je postigla veliki uspjeh kod ljubitelja umjetnosti u mnogim zemljama diljem svijeta, uključujući Albaniju, Alžir, Austriju, Belgiju, Kinu, Hrvatsku, Češku, Dansku, Egipat, Francusku, Njemačku, Grčku, Italiju, Japan, Latviju, Maleziju, Meksiko, Portugal, Sjedinjene Američke Države.

Predstavu je do sada vidjelo preko 41 milion gledalaca u 97 zemalja svijeta.

“Cazin smo izabrali zato što ima najveću dvoranu, ovih dana Cazin je službeno postao gradom, pa je to sve imalo smisla i određenu težinu. Što se tiče grupe, doći će 70 plesača iz Turske koji isti program izvode i u Sarajevu, i u Zagrebu, kao što su izvodili i u New Yorku ili Istanbulu. Znači, jedna ogromna scenografija, tehnički preduvjeti koje mi obezbjeđujemo, sve ono što su oni od nas tražili kada smo potpisivali ugovor, a mi to sve možemo ispoštovati”, govori Rekić.

Pripreme za muzičko-scenski spektakl počele su prije nekoliko dana, a Rekić vjeruje da će se ulaznice rasprodati u rekordnom roku.

S obzirom na veliki interes i zadovoljstvo publike gostovanjem ruskog carskog baleta prošle godine u Bihaću, sigurno je da će i nastup svjetski poznate Vatre Anadolije biti s velikom radošću dočekan kod publike iz cijele regije.

Kako saznajemo, ulaznice će biti puštene u prodaju 17. aprila.

Na graničnim prijelazima između BiH i Hrvatske, a naročito na granici Hrvatske i Slovenije te Hrvatske i Mađarske u dva dana primjene Uredbe o strožijoj kontroli na granicama formirale su se kilometarske kolone, za prelazak slovenačke granice čekalo se i do 3,5 sati, što je izazivalo nerzvozu kod građana.

Trenutno je obustavljena potpuna primjena strožijih kontrola te se provode tzv. ciljane provjere. To se prije svega odnosi na detaljnu kontrolu državljana trećih zemalja, među koje spadaju i državljani BiH te ciljane provjere određenih državljana EU, na osnovu procjene graničara.

Nova uredba od 15. marta o strožijim kontrolama na granicama, ipak nije obustavljena već se primjenjuje u tom dijelu u smislu ciljanih kontrola, a sistematske provjere su ukinute i radit će se tokom ove sedmice da se dogovori tačno koji će to biti periodi u kojima će sistemske kontrole biti u primjeni.

Shodno tome i dalje se očekuju gužve na graničnim prijelazima, a iz Granične policije Hrvatske saopćeno je da će se situacija pratiti, analizirati i shodno situaciji na terenu, odnosno nastalim gužvama sprovoditi detaljna kontrola putnika.

Prema informacijama prikupljenim od Granične policije Bosne i Hercegovine na graničnim prijelazima jutros nema dužih zadržavanja.

Zbog radova koji još uvijek traju na području Hrvatske, povremeno se na graničnim prijelazima Bosanski Brod-Slavonski Brod i Orašje-Županja formiraju duže kolone vozila.

Iz Granične policije Hrvatske saopćeno je da su čekanja do 30 minuta, ali da se očekuju veće gužve s obzirom da je vikend.

Ipak, pritužbe građana ne prestaju, a naročito kada je u pitanju promet na granici Hrvatske i Slovenije, gdje se prema izjavama putnika čeka i do nekoliko sati. Naročito velike gužve stvaraju kolone autobusa i teretnih vozila.

U četvrtom duelu borili su se Elvis Bakterović i Adnan Nezirov. Elvis se u prvoj pjesmi predstavio numerom “Sila Kale Bal” koju izvodi Šaban Bajramović, dok je Adnan odabrao pjesmu Šabana Šaulića “Tajna želja”.

Poslije prvog pjevanja glasovi su bili u korist kandidata broj jedan, međutim situacija se brzo izmijenila.

Krajnji rezultat je bio sedam prema šest u korist Adnana Nezirova, koji je sebi osigurao mjesto u trećem krugu!

https://www.youtube.com/watch?v=pvrA5_-VHW0

Najmlađi nacionalni park u Bosni i Hercegovini Una iz godine u godinu bilježi sve veći broj posjeta.

Čisti voda i zrak, domaća kuhinja i krajiško gostoprimstvo, te njegovanje kulta ličnosti Josipa Broza Tita dovode turiste iz cijelog svijeta.

Ova destinacija je poseban izazov za ribare jer, mještani tvrde, da je unska riba inteligentna i rijetko zagrize mamac. Sa prvim proljećnim suncem stigli su i prvi turisti.

Detaljnije pogledajte u prilogu reporterke N1 televizije Anđelke Marković.

Prijedorčanka Semira Hoffman, koja živi u Americi, jedna je od prevarenih žena koja je na Facebooku progovorila o tome kako joj se dr. Balaban uvukla “pod kožu”.

“I ja sam ‘nasjela’ na njenu ‘tužnu’ priču i žao mi je. Voljela bih samo da se svi oni koji su joj slali novac jave, može i privatnom porukom, jer ipak je to bio samo dobro unovčen posao”, napisala je Hoffman.

Nezvanično, ali potpuno pouzdano, ona je Nikolini Balaban na njenu molbu da joj pomogne, posudila 15.000 KM, a dala joj je čak i auto na korištenje. Nikolina je vrlo brzo u pijanom stanju slupala auto, dok je novac odbila vratiti. Zbog toga ju je Semira Hoffman tužila nadležnom sudu.

Poznat je i slučaj prevare Senada Delića, koji joj je dao kuću na korištenje, novčana sredstva i automobil, a Balaban je i njegovo vozilo slupala u alkoholiziranom stanju. Kako bi spriječila kontakte naivnih ljudi koje je izvarala, Nikolina Balaban ih je blokirala na svom profilu, ili je svakom od njih pričala loše stvari o drugima kako ne bi skontali u čemu je poenta njene dobro osmišljene prevare – navodi se u istom tekstu.