Kako se sama dolina nalazila van linije okruženja Bihaća i bila nastanjena većinskim bošnjačkim stanovništvom, od kojeg je bilo oko hiljadu vojno sposobnih muškaraca, trebalo je nju prvu “riješiti”, a onda se pozabaviti Bihaćem.

RAZORUŽAVANJE I OPKOLJAVANJE

Ljutočani ni u najgorim noćnim morama nisu mogli sanjati da će ih dojučerašnje komšije napasti, i to na prvi dan Kurban-bajrama. Prethodno su srpske paravojne jedinice razoružale stanovništvo Ljutočke doline postavivši im ultimatum za predaju oružja, a potom sa svih strana opkolili naselja smještana u dolini.

Namjere su ultimatuma, kako bilježi dr. Mujo Begić u svojoj knjizi Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi, realizirali preko Muhameda Hodžića, kojeg je vojna policija JNA zaustavila na putu za selo, a zatim ga s povezom oko glave odvela na nepoznato mjesto, gdje mu je pukovnik Đuro Karailović lično izdiktirao šta će da napiše u ultimatumu koji će odnijeti svojim sunarodnjacima. Nakon što je ultimatum došao do ruku stanovništva Ljutočke doline, odlučeno je da se izvrši predaja ono malo oružja što se imalo, te da se ne ide na pregovore o predaji kako je traženo u pomenutom ultimatumu. Cilj dolaska na pregovore bio je da se tadašnji predstavnici i rukovodstvo Ljutočke doline zarobi na jednom mjestu.

“Osnovna zamisao za napad bila je potpuno okružiti dolinu sa svih strana, uz vatrenu podršku, i pješadijskim snagama slomiti otpor snaga koje ga brane i prisiliti na potpunu predaju. Pored toga, planirano je dolinu presjeći i razdvojiti na četiri dijela, planirano je i presijecanje komunikacije Dubovsko – Martinbrod. Presijecajući komunikaciju, agresor bi razdvojio dolinu, što bi mu olakšalo protjerivanje stanovništva i onemogućilo pružanje bilo kakvog otpora. Presijecanje je imalo za cilj da se svi vojno sposobni muškarci pohvataju, strpaju u logore, a kasnije i likvidiraju. Agresor je za izvršenje ovog zadatka angažirao snage iz 15. lbr, dijelove snaga iz 1. br Drvar, dijelove snaga 3. br. Bosanski Petrovac, vod vojne policije, dvije čete lokalnih Srba, i to četu Kalati i četu Rajnovci, dok je s pravca Republike Hrvatske angažirao snage jednog bataljona, jedinicu MUP-a stanice milicije Bihać sa sjedištem u Ripču”, navodi Begić u svojoj knjizi.

Srpske su jedinice dan uoči Kurban-bajrama imale sve spremno za napad na Ljutočku dolinu, u kojoj se nalazilo goloruko stanovništvo koje su prethodno razoružali kako bi sebi olakšali zamišljeni plan i posao. Stacionirali su teško oružje čak i po dijelovima teritorije susjedne Hrvatske, koja s Bosnom i Hercegovinom u ovom dijelu graniči uz samu Ljutočku dolinu. Postavljanje oružja počelo je 10. juna 1992. godine, a ovdje prenosimo dio svjedočenja Ćamila Hadžića, koje je zabilježio dr. Mujo Begić.

“10. juna 1992. godine, ja i Hrnjica Muhamed Zajkin smo krenuli na Kestenovac kako bi kupili brašna, jer nigdje u dolini nije bilo kupiti brašna, mi smo čuli da ima na Kestenovcu. Krenuli smo pješice i kod kuće Mane Glušice sreli smo vojsku, bili su uniformisani i naoružani. Vidjeli smo da kod kuće Mane Glušice postavljaju top, tu sam vidio Duška Glušicu. Vojska nas je zaustavila i rekli su nam da ne možemo dalje, da oni traže zelene beretke. Ti vojnici koji su tu bili meni su nepoznati, osim nekolicine mještana koje sam poznavao. Mi smo se vratili nazad jer nismo mogli dalje proći.”

U pronađenim dokumentima srpskih paravojnih jedinica pronađeni su “zadaci za izvođenje dejstava”, i to po jedinicama i smjerovima kretanja, a spremnost i gotovost za napad bila je planirana za 11. juni 1992. godine s početkom od 10 sati. Miroljubivom stanovništvu Ljutočke doline ostala je vječna dilema zašto je baš odabran taj datum.

OSVANUO KRVAVI BAJRAM

Ljutočanima su već otprije upućivane prijetnje da će biti krvavi Bajram, što se, nažalost, i ostvarilo. Opkoljeni sa svih strana i bez mogućnosti izlaza, Ljutočani su se već od ranih jutarnjih sati suočili s granatiranjem koje je trajalo i prethodnu noć, ali se intenziviralo izjutra prvog dana Bajrama. Teškim naoružanjem gađana je cijela Ljutočka dolina, ali glavni ciljevi bili su prostor oko škole i džamije u samom centru Orašca, te putna komunikacija Ćukovi – Orašac. Granatiranje je vršeno sa svih strana i pravaca.

U međuvremenu je s područja Kulen-Vakufa, Klise i Ostrovice pristizalo stanovništvo koje je bježalo od četnika i smještalo se u školskom objektu koji je bio stalna meta granatiranja, tako da je postojala realna opasnost pogibije velikog broja stanovnika. Glavni ciljevi napada bili su civilni objekti jer vojnih u Ljutočkoj dolini nije ni bilo. Nije uspio pokušaj da se putem barikada, napravljenih od hrpe stabala i kamenja, zaustavi napredovanje četničkih oklopnih vozila ka Orašcu, u kojem je bilo smješteno svo stanovništvo Ljutočke doline.

EGZODUS U BIHAĆ

Kada su četnici probili barikadu u Dulibi (brdo kroz koje prolazi cesta koja povezuje Ljutočku dolinu s magistralom), stanovništvo je otpočelo bijeg prema Basači (brdo okrenuto ka Hrvatskoj) i dalje prema Radolju, tako da je do kasnih noćnih sati veliki broj ljudi uspio izići na Radolje.

O tome koliko je težak put ka izlasku i bijegu iz opkoljene Ljutočke doline bio, govori i svjedočenje Smaila Hrnjice, zabilježeno u knjizi Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi autora dr. Muje Begića.

“Kada sam sa svojom familijom krenuo od kuće prema Basači, u Jazmaku je bilo puno naroda, bilo je puno žena, djece, starijih. Kiša koja je padala prethodnu noć i voda koja je išla niz Jazmak otežavala je kretanje. Kupine, grane i loze udarale su nas po licu. Sve vrijeme dok smo prolazili granate su padale okolo Jazmaka, ali nijedna nije direktno pala u Jazmak, da je pala, bio bi masakar jer se tu nalazilo više stotina ljudi. Kada sam išao kroz Jazmak, vidio sam scenu koja će mi ostati u sjećanju čitav život. Vidio sam četvericu momaka kako nose u invalidskim kolicima Demirović Fikreta. Kako se teško prolazilo pojedinačno, nije mi bilo jasno kako su ovi momci iznijeli Fikreta u invalidskim kolicima.”

Bijeg, kojeg je pratila iscrpljenost, glad, hladnoća i kiša, trajao je cijeli dan, a mjesto grupiranja bilo je u rejonu Radolja, u koji, kada su došli, već se smračilo i padala je noć. Narod je bio na otvorenom, pod krošnjama drveća, bez ikakve zaštite. Rijetki su imali sreće da su imali komad najlona kako bi mogli napraviti malo nadstrešnice zbog djece. Tada se javlja i nedostatak vode za piće, a jedina voda koja je bila dostupna bila je jedna lokva.

Kada su se nakon višestrukih muka i tortura stigli u rejon Štrbačkog buka, gdje se nalazi most koji spaja dvije države, preko kojeg se ide u Štrpce i Donji Lapac u susjednu Hrvatsku, Bošnjaci Ljutočke doline suočili su se s novim torturama. Ovaj će moment mnogim Ljutočanima ostati u najtužnijim sjećanjima do kraja života. Ovaj viseći most kojim su nekada dolazili mnogi da se dive ljepotama Štrbačkog buka za Bošnjake Ljutočke doline postao je simbol rastanka, suza, bola i patnje. Na mostu i pored mosta mnogi su posljednji put zagrlili svoju djecu, očeve, sinove, muževe.

Selekciju i odvajanje muškaraca četnici su vršili po unaprijed pripremljenim spiskovima, ali i po vlastitom nahođenju. Prelazak preko mosta i spas ovisio je o tome da li četnici koji vrše selekciju lično poznaju nekog od Bošnjaka koji su u bijegu. A četnici, ako su znali da se neki Bošnjak nekada zamjerio nekom Srbinu, odvojili bi ga i odveli u logor. Prelazak preko mosta isključivo je ovisio o volji onih koji su prelazak kontrolirali.

Na visećem mostu iz kolone je odvojeno 210 ljudi, i to pred očima francuskog bataljona UN-a. Odvajani su muževi od žena, očevi od djece i djeca od roditelja. Tu su neki posljednji put vidjeli svoje očeve, sinove i braću. Sretnici koji su prešli most nastavili bi dalje prema pruzi gdje je bio stacioniran transporter UN-a, a malo dalje od njega i kamioni UN-a koji su prevozili jedan dio naroda, a jedan dio je išao pješke prema Štrpcima, gdje je na jednoj livadi bilo napravljeno prihvatno mjesto za boravak pod vedrim nebom. Tu su prenoćili, da bi ujutro 13. juna kamionima UNPROFOR-a bili prebačeni za Donji Lapac, odakle su prevezeni u Bihać.

NAKON ETNIČKOG ČIŠĆENJA, PLJAČKI I UBIJANJA

Nakon što su oklopnim vozilima lahko probili slabe barikade postavljene na ulazu u Orašac, četnici su počeli paliti muslimanske kuće i ubijati civile. Oko 15 sati četnici su u potpunosti ušli u gotovo napušteni Orašac, čije je stanovništvo bilo na putu prema Radolju, a samo je jedan manji dio ostao kod svojih kuća. Velik broj civila koji je ostao kod svojih kuća prošao je stravične torture, a jedan je broj ubijen. Ljudi koji su bježali u kolonama s brda su mogli vidjeti kako četnici pljačkaju i pale njihove kuće, prodavnice, odvoze automobile i kolju stoku. Bradati i prljavi četnici s noževima u rukama pili su i slavili.

Tokom čitave noći Orašac, Ćukovi i Duljci gorjeli su od vatre koju su četnici potpaljivali kako bi uništili svu muslimansku imovinu koju nisu uspjeli opljačkati. Po ulasku u Orašac, četnici u narednim danima vrše stravične torture i maltretiranja preostalih stanovnika, a istovremeno u lokalnu školu zatvaraju sve muškarce bez obzira na godine. Tako je u školi bila smještena komanda i logor, a služila je i kao mjesto gdje su ispitivali zarobljenike koje su zatvarali u učionice, bez ikakvih uvjeta za boravak.

Preostali Bošnjaci koji su ostali u svojim kućama redovno su bivali maltretirani i tučeni od strane pripadnika rezervnog sastava policije. Pored toga su svakodnevno bivali odvođeni na prisilni rad. Morali su širom doline brati luk, grah i ostalo povrće. Sabranu ljetinu morali su stavljati na mjesta uz cestu koja su bila za to predviđena. Četnici su kamionima odvozili tu ubranu ljetinu dalje. Tako je prostor čitave Ljutočke doline postao jedan veliki logor. Preostalo stanovništvo nije se moglo kretati niti su smjeli udaljavati se od svojih kuća, niti se međusobno sastajati. Četnici su često upadali u njihove kuće i vršili fizička zlostavljanja i zastrašivanja. Predvodnici ovih dešavanja bile su dojučerašnje komšije i ljudi koji su poznavali svakog od preostalih stanovnika Ljutočke doline.

Ovih dana, kada dočekujemo Kurban-bajram, prisjetimo se naše braće Ljutočana koji su te već pomalo zaboravljene 1992. godine, umjesto da Kurban-bajram dočekaju sa svojim porodicama, morali bježati iz svojih domova i rodnog kraja. A mnogi su upravo na taj dan izgubili živote i bili žrtve četničkog zločinačkog poduhvata koji je pripreman Bošnjacima tog kraja samo zato što su bili muslimani.

Naime, čitatelji portala koji žive u bihaćkom naselju Harmani kažu da se od jutros osjeti miris nafte u vodi i nisu sigurni da li je voda zdravstveno ispravna. Portal USN.ba je pokušao telefonski konktaktirati Vodovod Bihać, ali je ostao bez odgovora na ovo pitanje jer niko nije odgovarao na pozive.

Podsjećamo, direktor Vodvoda Damir Felić je kazao za sarajevsko Oslobođenje da svake nove padavine mogu utjecati na kvalitet vode u Bihaću.

– Danas smo (jučer, op. a.) opet poslali osam uzoraka na nove analize u Zavod za javno zdravstvo USK, a rezultate ćemo dobiti za tri dana. Kao što vam je poznato, sinoć (preksinoć) smo opet imali obilne padavine na području grada, što može utjecati na kvalitet vode – podsjetio je Felić, uz opasku da je od 4. septembra, kada su vršene prve analize, do danas stanje sa zdravstvenom ispravnošću popravljalo.

– Pjesma je u karakterističnom balkanskom ritmu, a govori o jednoj univerzalnoj temi – “pranju ruku” od odgovornosti. Ovim izrazom osoba demonstrativno izražava svoju nekrivnju. U Evanđelju po Mateju, Ponicije Pilat pere ruke kao znak da nije kriv za Isusovo raspeće i smrt. Pilat je čovjekova aktualnost, najbolja slika prosječnog čovjeka današnjice. Mi smo svi Ponicije Pilat, rezigrirani, sebični, nespremni izraziti sumnju prema svijetu koji nam je teško shvatljiv. Mislimo da gunđamo, da se odupiremo, ali u stvarnosti mi mirno prihvaćamo ono što se događa oko nas. I povrh svega se nadamo da ćemo zadržati čiste ruke, kažu momci iz benda Jall Aux Yeux.

Spot za jesmu “Je m’en lave les mains” snimljen je u prostorijama Katoličkog školskog centra u Bihaću.

– Spot je snimljen u KŠC-u kojem se ovom prilikom zahvaljujemo. Također, moramo se zahvaliti našem prijatelju Eli Hodžiću koji je odradio snimateljski dio spota, kažu iz benda “Jall Aux Yeux”.

Pjesma je drugi singl benda “Jall Aux Yeux”, a naći se na njihovom prvom albumu koji možemo očekivati krajem godine.

Poklonici ovog muzičkog pravca smatraju da “Jall Aux Yeux” po kvaliteti ne zaostaje za renomiranim bendovima iz Amerike ili Francuske.

Oni koji prvi put čuju njihove izvedbe na francuskom jeziku ni ne pomisle da dolaze sa Balkana.

Kako je saopćeno iz sarajevske policije, radi se o Dž. H. (27) iz Sarajeva i Č.E. (33) sa Ilidže koji su u noći sa petka na subotu ulici Zmaja od Bosne bb, iz još neutvrđenih razloga, napali dvije osobe.

Tom prilikom su teške povrede zadobili Bišćanin Ć. S. te Sarajlija Đ. A. Na KUM-u Kliničkog centra u Sarajevu njima je ukazana pomoć i konstatovano je da je Ć. S. zadobio teške tjelesne povrede te je zadržan na liječenju. Ljekari su konstatovali i da je D. A. teško povrijeđen ali je nakon ukazane pomoći pušten na kućno liječenje.

Radeći na rasvjetljavanju slučaja policija uhapsila nasilnike te ih zadržala na saslušanju u policijskim prostorijama.

J A V N I    O G L A S

za prijem kandidata za polaznike osnovne policijske obuke prvog nivoa u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine

I

 Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH vrši prijem kandidata za pohađanje osnovne obuke – kadeta za čin policajac, kako slijedi:

1.    SEKTOR ZA OSIGURANJE VIP OSOBA I OBJEKATA…………………………50 kandidata za čin policajac sa najmanje IV stepenom školske spreme;

II

 Kandidati koji se prijavljuju na Javni oglas moraju ispunjavati sljedeće opće uslove:

a)      državljanstvo BiH;

b)      životna dob između osamnaest i trideset i pet godina života;

c)      najmanje IV stepen školske spreme za čin policajac;

d)     zdravstvena sposobnost potvrđena ljekarskim uvjerenjem, kojim se potvrđuje da je kandidat zdrav, te psihofizički sposoban za rad na poslovima policijskog službenika;

e)      da nije otpušten iz institucije državne uprave ili iz vojne službe u BiH kao rezultat disciplinske sankcije;

f)       da protiv njega nije pokrenut krivični postupak i da nije izrečena pravomoćna kazna zatvora za krivično djelo, osim za krivična djela protiv sigurnosti saobraćaja, u skladu sa krivičnim zakonodavstvom;

g)      da nije odbilo da se pojavi pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju kao lice optuženo od strane toga tribunala;

Kandidati moraju ispunjavati i sljedeće posebne uslove:

a)      da ima položen vozački ispit „B“ kategorije;

b)      da poznaje rad na računaru.

Ispunjavanje uslova utvrđenih ovim oglasom računa se sa danom predaje prijave.

Napomena:

a)      Prije donošenja odluke o izboru kanidata za popunu upražnjenih radnih mjesta, predloženi kandidati će, uz ličnu saglasnost, biti predmet osnovne sigurnosne provjere u skladu sa postupkom za izdavanje dozvole za pristup tajnim podacima stepena  „POVJERLJIVO“, shodno odredbama Zakona o zaštiti tajnih podataka („Službeni glasnik BiH“ br, 54/04 i 12/09), kao i odredbama podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog Zakona. U slučaju da predloženi kandidat ne prođe sigurnosne provjere bit će isključen iz procedure izbora i biće predložen slijedeći kandidat sa rang liste najboljih kandidata koji taj uslov ispunjava. U okviru ovih provjera vršiće se i provjera opšteg uslova iz člana 46. stav (1) tačka f) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine (da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak, i da nije izrečena pravosnažna kazna zatvora za krivično djelo osim za krivična djela protiv sigurnosti saobraćaja, u skladu sa krivičnim zakonodavstvom), te stoga kandidati nisu u obavezi dostavljati uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, niti uvjerenje o nekažnjavanju.

b)      Provjera općeg uslova „zdravstvene, psihičke i fizičke sposobnosti“ utvrdiće se u postupku selekcije od strane nadležne zdravstvene institucije, te kandidati nisu u obavezi dostavljati posebno ljekarsko uvjerenje. Kandidati koji ne zadovolje opšti uslov „zdravstvene, fizičke i psihičke sposobnosti za rad“ biće isključeni iz dalje procedure odabira i biće predložen slijedeći kandidat sa rang liste najboljih kandidata koji taj uslov ispunjava.

III

 Uz prijavni obrazac (koji možete preuzeti ovdje), neophodni dokumenti koji se dostavljaju, u originalu ili ovjerenoj kopiji, su:

a)      uvjerenje o državljanstvu BiH ne starije od 6 mjeseci;

b)      izvod iz matične knjige rođenih

c)      diplomu o završenom najmanje IV stepenu školske spreme (za čin policajac), odnosno Diploma mora biti nostrificirana ukoliko škola nije završena u BiH ili je diploma stečena u nekoj drugoj državi nakon 06.04.1992. godine.

d)     izjava kandidata ovjerena od strane nadležnog organa da kandidat nije otpušten iz organa državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH ili iz vojne službe.

e)      izjava kandidata ovjerena od strane nadležnog organa da protiv kandidata nije pokrenut krivični postupak, i da nije izrečena pravosnažna kazna zatvora za krivično djelo osim za krivična djela protiv sigurnosti saobraćaja, u skladu sa krivičnim zakonodavstvom;

f)       izjava kandidata ovjerena od strane nadležnog organa da kandidat nije obuhvaćen odredbama člana IX stav 1. Ustava BiH;

g)      ovjerenu izjavu da kandidat posjeduje položen vozački ispit „B“ kategorije ili ovjerenu kopiju vozačke dozvole ako kandidat na to pristaje;

h)      dokaz o poznavanju rada na računaru (ovjerena kopija certifikata, uvjerenja ili svjedočanstva). Kao dokaz o nivou znanja rada na računaru ne dostavljati: potvrdu ili uvjerenje pravne osobe ili ustanove u kojoj je kandidat bio u radnom odnosu, jer isti nisu registrovani za obavljanje te djelatnosti, te kao takvi dokazi nisu valjani.

IV

 Postupak testiranja kandidata sastoji se od:

a)        test opšteg znanja (poseban pisani test, interpretacija, esej i gramatika);

b)        test fizičke sposobnosti ( morfološki status i motoričke sposobnosti);

c)                    intervju

d)                   ljekarski pregled, uključujući psiho test i intervju;

 Kandidat koji ne ostvari eliminacioni prag bodova na jednom od testova (testovi iz tačke a, i b i c.) ili se utvrdi da ne zadovojava kriterije pod tačkom d. isključuju se iz daljeg procesa odabira.

U slučaju da veći broj kandidata nakon provedenog testiranja ostvari isti broj bodova, Komisija prednost daje kandidatu ženskog pola.

Test opšteg znanja obuhvatit će pitanja iz sljedećih oblasti: Ustavnopravno uređenje Bosne i Hercegovine, Upravno pravo i organizacija uprave u Bosni i Hercegovini, Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za potporu policijskoj strukturi Bosne i Hercegovine, Uputstvo o načinu vršenja uredskog poslovanja u institucijama BiH, Krivični zakon i Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine i Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine.

Test opšteg znanja biti će u skladu sa minimalnim stepenom obrazovanja potrebnim za nivo u koji kandidat pristupa.

Kompletna procedura provjere kandidata vršit će se u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, Pravilnikom o postupku izbora i zapošljavanja kandidata za polaznike osnovne policijske obuke prvog i drugog nivoa u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, Odlukom o metodu, načinu i sistemu bodovanja testiranja kandidata za polaznike osnovne policijske obuke prvog i drugog nivoa u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, te Poslovnikom o radu Komisije za prijem kandidata za polaznike osnovne policijske obuke prvog nivoa u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine, koji su dostupni na web stranici Direkcije. Navedene propise možete preuzeti ovdje.

Trajanje osnovne obuke za kadete za čin policajac traje 30 sedmica i obavlja se u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru. Kadet koji dobrovoljno napusti pohađanje osnovne obuke ili svojom krivicom bude isključen sa obuke, dužan je nadoknaditi srazmjerne troškove obuke.

Nakon uspješno završene obuke kandidati će biti raspoređeni prema potrebama službe unutar Sektora za osiguranje VIP osoba i objekata. Po zasnivanju radnog odnosa probni rad traje dvanaest mjeseci.

Za pismenu provjeru znanja kandidati koji su osobno predali prijemnu dokumentaciju će biti pozvani putem web stranice prema dodijeljenim šiframa, dok će kandidati koji su dokumentaciju uputili preporučenom poštom biti pozivani putem telefona ili e-maila, a šifra će im biti dodijeljena na pismenom testiranju, o čemu će im biti izdata potvrda.

Za provjere fizičke sposobnosti, ljekarski pregled i intervju, kandidati će biti pozivani samo putem web stranice Direkcije prema dodijeljenim šiframa za svakog kandidata.

Konačna lista izabranih kandidata biće objavljena na oglasnoj ploči u sjedištu i na web stranici Direkcije.

U skladu sa odredbama člana 4. Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine, struktura policijskih službenika u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva BiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

Nijedna aplikacija neće biti izuzeta iz razmatranja isključivo na osnovu pola, rase, boje kože, jezika, religije, političkog ili drugog ubjeđenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, pripadnosti nacionalnim manjinama, imovine, rođenja ili drugog statusa kandidata.

V

 Prijava na Oglas sa potrebnim dokumentima se podnosi na obrascu koji se može preuzeti na web stranici Direkcije (www.dkpt.ba) ili u sjedištu Direkcije (kancelarija broj BG05 – prizemlje), u zatvorenoj koverti, neposrednom predajom u navedenu kancelariju ili preporučenom poštom na adresu:

Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine

„Javni oglas za prijem kandidata za polaznike osnovne policijske obuke

prvog nivoa u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela Bosne i Hercegovine“

Aleja Bosne Srebrene bb, 71000 Sarajevo.

Rok za predaju prijava na Javni oglas je

30 dana od dana objavljivanja oglasa u dnevnim novinama.

Kandidat je u obavezi da uz potpis na prijavnom obrascu upiše broj lične karte i datum i mjesto izdavanja.

 Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tražene dokumentacije koje nisu ovjerene neće se uzimati u razmatranje.

Nakon završene konkursne procedure dokumentacija se neće vraćati, a kandidati na lični zahtjev istu mogu preuzeti u prostorijama Direkcije, u roku od 3 mjeseca.

Za sve dodatne informacije možete se obratiti na sljedeće brojeve telefona:

033/779-018, 033/779-097 i 033/779-079.

SPISAK LITERATURE POTREBNE ZA PRIPREMU KANDIDATA:

– Ustav Bosne i Hercegovine,

– Upravno pravo i organizacija uprave u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“, br. 32/02 i 102/09),

– Zakon o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br.27/04, 63/04, 05/06, 33/06, 58/06, 15/08, 63/08, 35/09 i 7/12),

– Zakon o Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i o agencijama za podršku policjskoj strukturi Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 36/08),

– Krivični zakon Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14 i 40/15),

– Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“,br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06/, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09 i 72/13)

– Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 26/04, 7/05, 48/05, 60/10 i 32/13),

– Uputstvo o načinu vršenja uredskog poslovanja u institucijama BiH („Službeni glasnik BiH“, br. 30/15 i 7/16).

Broj: 20-34-2-1420-7/17

Datum: 14.09.2017.godine

Polaganjem cvijeća na spomen-obilježju i učenjem Fatihe jučer je na Grabežu obilježena 25. godišnjica nestanka četvorice boraca 501. slavne brigade.

Stotinjak metara od nekadašnje zloglasne kasarne podignuto je spomen-obilježje četvorici boraca Prve bihaćke brigade, kasnije 501. slavne, nestalih u akciji „Plamen“ 15. septembra 1992. godine. I ove godine članovi porodica nestalih, saborci i brojni građani posjetili su spomen-obilježje, te polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe odali počast nestalim borcima Ahmetu Ćehiću, Mehmedu Šariću, Fehimu Dediću i Rifetu Draganoviću. Nažalost, i nakon 25 godina upornog traganja porodice nemaju tačnu informaciju o tome šta se desilo s njihovim najmilijima.

U aktivnosti traženja uključen je i Insitut za nestale osobe, a tokom obilaska jedne od potencijalnih lokacija poginuo je jedan deminer. Od tada istraga je vraćena na početak, a porodice i danas čekaju istinu.

Karavan biciklista okupio se na Gradskom trgu Bihać, odakle su i startovali stazu dugu 45 kilometara od Bihaća – Pritoke – Ripča – Gorjevca – Štrbačkog buka, zatim sela Ćelije, do cilja u Kulen-Vakufu na samom slapu krajiške ljepotice.

Stručni skup

Na cilju aktere biciklističkog karavana dočekao je veliki broj ljubitelja ove vrste sporta, domaćina MZ-a Kulen-Vakuf, organizatora ali i velikog broja inostranih turista koji su se zatekli u Kulen-Vakufu. Za sve učesnike priređen je ručak, a nakon druženja povratak za Bihać organizovan je vozom, koji je stigao u večernjim satima u Bihać. Ovo je populacija biciklističkog sporta, razvoj cikloturizma, kao i promocija turističkih potencijala i vrijednosti doline Une i grada Bihaća.

U cilju zaštite okoliša u Bihaću je nedavno održan peti naučno-stručni skup, koji je za cilj imao obilježje međunarodnog značaja. Na ovom skupu bilo je prisutno više od 140 gostiju iz BiH i regiona, odnosno predstavnika federalnih, kantonalnih, općinskih, gradskih institucija, međunarodnih stručnjaka. U dva dana održano je 11 plenarnih predavanja,10 poster-prezentacija iz oblasti ekološke poljoprivrede, 20 iz oblasti okoliša, hrane i zdravlja, iz oblasti upravljanja otpadom održano je sedam poster-prezentacija, tri iz oblasti energetske efikasnosti i 19 iz oblasti zaštite eko-sistema. Završno plenarno predavanje održala je Tanja Fajon, europska parlamentarka, o temi “San o europskoj budućnosti”.

Posjeta ambasadora

U sklopu Dana Europe, koji je organizirao Europski pokret u BiH, a koji je održan u Cazinu, akteri ovog skupa posjetili su i Nacionalni park Una. Martin Pammer, ambasador Austrije u BiH, Ivan del Vechio, ambasador Hrvatske, Tomaš Szuynogu i Jan Pšenica, ambasadori Češke i Slovačke u BiH, posjetili su Štrbački buk i Martinbrod, lokacije koje je državna Komisija za suradnju s UNESCO-om predložila na listu zaštićene prirodne baštine ove svjetske organizacije. Gosti-posjetioci bili su oduševljeni, a posebno prelijepim prirodnim raritetima Štrbačkog buka.

Predsjednik Europskog pokreta u BiH Predrag Praštalo prilikom posjete je istakao: “Prvi put sam na Štrbačkom buku i ovo je za mene savršenstvo od prirode i uopće ne sumnjam da će ovaj lokalitet, kao i slapovi u Martinbrodu vrlo brzo biti prirodna baština pod zaštitom UNESCO-a. Cijeli tok Une to zaslužuje, a i USK bi mogao biti zaštićen prirodni rezervat”, istakao je Praštalo.