“Svaki put kada dođemo u Srebrenicu, u Potočare, zaplačemo. Tu je nemoguće zadržati suzu… kada vidiš te majke, kada vidiš tu zbijenu tugu događaja, sudbine ugrađene i iskazane tim bijelim nišanima… I zato ko jednom dođe ovdje postaje ovisnik i ide ponovo”, riječi su Branislava – Brane Veršića, Bišćanina, ultramaratonca, čovjeka, humaniste i sportiste, odaslane prilikom polaska biciklista, motorista i maratonaca na Marš mira za Srebrenicu sa gradskog trga u Bihaću, grada na Uni, na zapadnoj granici Bosne i Hercegovine.

S njegovom porukom, jer ovogodišnji Marš mira nije dočekao, krenuli su njegovi – iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, iz Švedske, Švicarske, Njemačke, Austrije, Francuske, Danske, Turske, Italije, Slovenije, Hrvatske… Trinaestu godinu zaredom. Klub ekstremnih sportova Limit iz Bihaća još je 2004. godine uvezao želje mladih da pohode Srebrenicu.

“Tako je nastala ideja o organizaciji biciklističkog maratona”, kaže Ermin Lipović, predsjednik Limita. “Podržali su nas svugdje, u gotovo svim gradovima u Bosni i Hercegovini. Posebnu podršku smo dobili od Bosanaca i Hercegovaca koji žive i rade u evropskim zemljama. Više od 200 biciklista krenulo je prije 13 godina. Svake godine broj se povećavao, interes rastao. Kasnije je krenuo i pješački maraton, pa motoristi, i to je sada dio nas, našeg življenja. I kako to reče naš pokojni član Branislav Veršić, postali smo ovisnici o dolasku u Srebrenicu svakog 11. jula.”

Staza duga 1.400 kilometara

Marš mira je krenuo. Prvog jula krenuli su biciklisti iz Švicarske, iz grada Sent Margarethena.

Oni će voziti stazu dugu 1.400 kilometara, prolazeći od Sent Margarethena, preko Austrije, Italije, Slovenije, Hrvatske, do Bihaća i Cazina, a potom do Srebrenice.Bekir Liđan, Cazinjanin koji već tridesetak godina živi u Švicarskoj, ponovo je među putnicima.

“Vozimo jedan od najdužih maratona. Preći ćemo blizu 1.400 kilometara da se poklonimo žrtvama genocida počinjenog u Srebrenici. Tri dana vozimo do Bosne i Hercegovine, do Cazina i Bihaća, gdje se pridužujemo ostalim učesnicima, a 8. jula nastavljamo za Srebrenicu. Interes u Švicarskoj je veliki, posebno među mladima. Mnogi hoće da dođu u Srebrenicu, i još na ovakav način”, kazuje.

Biciklistička karavana kreće u ponedjeljak, 3. jula, iz Innsbrucka u Austriji. I oni će se, nakon tri dana u Bihaću, pridružiti ostalim učesnicima.

Za njima će krenuti i brojni Bosanci i Hercegovci koji će učestvovati u Maršu mira od Nezuka do Potočara.

U ponedjeljak kreću i karavane iz Njemačke, Francuske, Italije; i oni će se “susresti” u Sloveniji, odakle će zajedno do Bihaća, gdje planiraju stići 6. jula. U njemačkoj karavani će i ove godine biti Dietrich Kreiziger, koji je poodavno ušao u sedmu deceniju života.

“Ne smetaju mi godine, želim da vozim, da stignem u Srebrenicu, da izrazim poštovanje žrtvama, jer to što se dogodilo tamo malo gdje je bilo u svijetu. Zato se ovako solidariziram sa svima onima koji smatraju da je mir potreban, a to je potrebno svijetu.”

U njemačkoj karavani ponovo je Alen Dedić, koji kaže: “Veliki je motiv kada znate da su toliki ljudi stradali, da leže u zemlji, da je ovo naše putovanje nešto najmanje što možemo učiniti za njih.”

U Sloveniji učesnike iz Austrije, Švicarske i Njemačke čeka i Zaim Karić. Predvodit će slovensku karavanu od tridesetak biciklista. I njemu godine, a prevalio je šezdesetu, ne smetaju. Kaže: “Ništa to ne znači, volja je jača, Srebrenica mi daje snagu.

S nama će biti i Hasan Gušić, koji srebreničku golgotu pamti kao četrnaestogodišnjak. Da se nikad tako što ne ponovi – zato mi i idemo.”

Fotoreporter iz Engleske

Saša Turk predvodit će bicikliste iz svoje zemlje. “Kada sam jednom otišao, nisam vjerovao da ću ‘morati’ svake godine. Preko prijatelja iz Bosne i Hercegovine smo saznali i tako je krenulo. Iz Slovenije krećemo 5. jula i dva dana vozimo do Bihaća, a potom ćemo svi zajedno krenuti 8. jula put Srebrenice.”

U Bihaću čekaju i Paula Lowea, fotoreportera iz Engleske, koji je bosanskohercegovačkoj tragediji svjedočio tokom rata.

“I on će ponovo s nama”, podsjeća Ermin Lipović iz Organizacionog odbora.

“Kada je prvi put čuo za naš maraton i marš, javio se i išao je s nama. Ponovo se vraća ove godine.”

U Marš mira uključili su se i maratonci. “Krenuli su prije sedam godina. Poveli su ih pripadnici policije iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, a podržali drugi sportisti”, kaže Jasmin Halilagić, član Organizacionog odbora. “Trčimo tri dana, štafetno. Krenulo nas je dvadesetak, a sada se broj već udvostručio. Mnogi žele na taj način izraziti solidarnost sa Srebreničanima. Sve više dobijamo poziva i iz susjednih zemalja od kolega, prijatelja, da nam se pridruže. Za ovaj maraton, za Marš mira, živimo”, naglašava Halilagić.

“Pripremamo se tako što trčimo maratone ovdje, u Bihaću, trčimo povodom godišnjice stradanja stanovnika Ljutočke doline, bihaćkog područja, u kojem je stradalo nekoliko stotina stanovnika, a sve stanošvništvo, njih oko 5.000, protjerano je.”

U Marš mira sa Une uključili su se i motoristi. I oni će voziti šestu godinu zaredom. Fuad Komić, predsjednik Moto-kluba Bihać očekuje više stotina učesnika i iz sedam evropskih zemalja.

“Sve nas je više. Ove godine dolaze motoristi iz Austrije, Slovenije, Hrvatske, Njemačke, Švedske, Luksemburga, Italije… Skupljamo se ovdje, u Bihaću, i 10. jula vozimo za Potočare.”

Dean Šinkovec iz Slovenije je ponovo među učesnicima. “Dolazim u Bihać i idemo u Srebrenicu. Iskreno da kažem, sramota je šta se to desilo u Srebrenici. I ja mislim da svaki motorist, koji ima malo srca, treba doći u Srebrenicu.”

Prvi julski dani u Bihaću, gradu na Uni, središte su sportista, biciklista, motorista, maratonaca. Svi oni dolaze ovdje da bi zajedno krenuli put Srebrenice.

Da se ne zaboravi i ne ponovi

“Tako je jednostavno počelo, nastavljeno i traje…” podsjeća Ermin Lipović. “Mi smo krenuli s idejom, svi je prihvatili i sada je jednostavno tako. Prvo biciklisti dolaze sa svih strana, iz cijele Bosne i Hercegovine, pa iz Austrije, Njemačke, Švicarske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Švedske… ove godine i iz Turske, za njima stižu maratonci, pa onda motoristi. Sve je više mladih, sve je više djevojaka. Ove godine imamo nekoliko desetaka koji su mađi od 16 godina. Svi krećemo sa Gradskog trga u Bihaću. Ima tu simbolike. I ovaj je kraj, ovaj dio Bosne i Hercegovine, stradao u proteklom ratu – dolina Sane je druga Srebrenica… I zato je prihvaćeno da se odavde kreće. A to su Bišćani, ali i u ostalim općinama u ovom kantonu, prihvatili i dobijamo uistinu veliku podršku. Nosimo poruku – da se ne zaboravi i ne ponovi.”

Biciklisti će na Marš mira krenuti 8. jula. Njih više stotina iz cijele Bosne i Hercegovine i devet evropskih zemalja.

Trasu od 490 kilometara vozit će tri dana u tri etape. Prvu do Jajca, potom do Sarajeva i treću do Potočara.

“Bit će to istinski događaj, susreti s mještanima, susreti s prijateljima, kolegama, a onda boravak u Srebrenici”, govori Lipović. “Najveći nam je problem šta s mnogima koji žele s nama. Za nama će dan kasnije, 9. jula, krenuti maratonci. Oni će trčati štafetno, također istom stazom, a potom 10. jula kreću motoristi, također istom stazom.”

I tako će 13. godinu zaredom iz Bihaća, ali i iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, pa iz devet zapadnoevropskih zemalja, krenuti poruke mira u Srebrenicu.

Nosit će ih, kako za sebe kažu, “ovisnici o dolasku u Srebrenicu”, koji će se pokloniti žrtvama genocida i doživjeti tu srebreničku težinu, sadržanu od tuge događanja ugrađenih u život Srebrenice. Da se ne zaboravi i ne ponovi.

Diplomirao je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2003. godine, a nakon devet godina i magistrirao na Pravnom fakultetu.

Član je stranke SDA od 1995. godine. Predsjednik Asocijacije mladih SDA-a te član Predsjedništva SDA-a postaje 2001. godine. Na ovim funkcijama je bio do 2009. godine, kada je izabran za već sada bivšeg potpredsjednika Stranke. Osnivač je i direktor Političke akademije SDA.

Karijera

Šepić je od 2002. godine bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) u dva mandata ( prvi mandat plaća 1.868 KM), a drugi mandat (1.400 KM) je prekinuo 2007. godine jer je imenovan za zamjenika ministra civilnih poslova BiH (plaća 3.885 KM) .

Za poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH izabran je na općim izborima 2010. godine. Međutim, kako je novi saziv Vijeća ministara potvrđen tek početkom 2012. godine, Šepić je do tada produžio mandat na mjestu zamjenika ministra civilnih poslova pa je mjesto u državnom parlamentu zauzeo tek u 2012. godini ( plaća 4.948 KM + 136 KM topli obrok i 391 KM regres) .

Na općim izborima 2014. opet se kandiduje za mjesto državnog zastupnika, te osvaja mandat za Parlamentarnau skupštinu BiH, Predstavnički dom (plaća 4.275 KM + dodaci 1.258 KM).

Imovina

Šepić je vlasnik stana od 112 kvadratnih metara koji je procijenio na 269.000 KM. U imovinskom kartonu iz 2014. godine prijavio je automobil peugeot vrijedan 20.000 KM.

Stan mu je pod hipotekom. Šepić se zadužio kreditom od 140.000 KM, a drugi kredit – od 242.000 KM – vraća kao žirant.

Potpredsjednik SDA-a 2002. godine nije prijavio ništa. Četiri godine kasnije u njegovom imovinskom kartonu bili su upisani stan i automobil, a 2010. godine dodao je još i zemljište u vrijednosti 17.514 KM. Tada je za suprugu Lejlu prijavio vozilo Ford Focus vrijedan 24.000 KM.

Šepić kaže da je ovaj stan zamijenio za veći. U zemljišnoknjižnim dokumentima stoji da ga je prodao 2014. godine, kao i zemljište.

Izgubljena fotelja

Na kraju možemo zaključiti da je “borba” počela kada je izgubljena fotelja potpredsjednika Stranke demokratske akcije. Podsjećamo, Šepić je na Kongresu SDA 2009. izabran za potpredsjednika Stranke demokratske akcije. Međutim, ponovo ostaje da vidimo kakvu će podršku na općim izborima dobiti ovaj Krajišnik jer je najavio kandidaturu za člana Predsjedništva BiH.

Današnjim maršom pod nazivom “Putem stradanja i spasa“, završena je tradicionalna manifestacija „Ljutočka dolino, nikad ne zaboravi“ . Jednodnevno pješačenje od školskog igrališta u Orašcu do Štrbačkog buka preko Radolja i Kliševića, Basače i Rudenaka, ima za cilj podsjetiti i prenijeti poruku da nikad više buduća pokoljenja ne dožive sudbinu svojih očeva koji su prošli ovim putem.

I ove godine oko 350 učesnika krenulo je putem kojim je narod mjesnih zajednica Orašac i Kulen-Vakuf pred najezdom srpskog agresora, bježao tražeći spas na slobodnim teritorijama. Njihov put je obilježilo je stradanje, ali su se mnogi i spasili.

Stanovnici Ljutočke doline bili su u srpskom okruženju od aprila do juna 1992. godine, kada je počelo etničko čišćenje, ubijanje i pljačka.

Organizatore manifestacije raduje činjenica da se maršu priključio velik broj mladih, ali i onih koji do sada nisu prolazili putem spasa. Bitno je, kažu, stvoriti kulturu sjećanja, kako bi se prenijela poruka da se sudbina Ljutočana, nikada i nikome ne bi ponovila.

Nedužnim žrtvama i borcima poginulim za slobodu BiH, mještani Ljutočke doline i gosti proučili su fatihu na mjestu Radolje, gdje su stradali na putu koji je trebao biti put spasa.

U organizaciji Udruženja Bošnjaka Štajerske, jučer se u Augartenparku u Grazu održala tradicionalna manifestacija pod nazivom „VII. fest Bošnjaka Štajerske”. Tako su se u jednom o parkova u centru Graca mogli čuti zvuci sevdalinke, vidjeti pregršt igara folklornih društava u narodnim nošnjama, te probati specijaliteti naše kuhinje.

„Fest Bošnjaka Štajerske“, najveća kulturno-zabavna manifestacija Bošnjaka u Austriji, ponovo je okupila hiljade posjetilaca iz svih krajeva Austrije, a i ovogodišnje druženje Bošnjaka Štajerske svojim prisustvom uveličali su predstavnici Grada Graca, te krajiških općina i gradova, među kojima i gradonačelnik Grada Bihaća Šuhret Fazlić.

Zahvalivši se na dolasku i učešću na „VII. Festu Bošnjaka Štajerske“, predsjednik Safet Ljubijankić i Hasan Isaković, sekretar Udruženja Bošnjaka Štajerske istakli su da se Udruženje uspjelo se afirmisati i postati jedno od najjačih i najbolje organizovanih udruženja Bošnjaka u Austriji, koje ujedno postaje i jedan od najboljih promotora i baštinara kulture, tradicije i običaja Bošnjaka i BiH.

Sa manifestacije poslana je poruka mira i suživota koji je utemeljen davno prije, jer Bosnjaci imaju posebno mjesto u ovoj zemlji i tako će i ostati, rečeno u obraćanju predstavnika Austrijskih i Bosanskih vlasti.

„Sve vas je više koji žive van Bosne i Hercegovina ali naša nastojanja da ostvarujemo i održavamo veze sa našom dijasporom sve su veća. Ovakvi događaji koji na na dostojanstven način prikazuju naše običaje, našu vjeru i našu kulturu sigurno pomažu kako bi naši ljudi ovdje bili poštovani građani. Zahvaljujem se Austrijancima koji su dobri domaćini našim ljudima, ali isto tako želim reći da Bošnjaci u Austriji nisu gosti, Austrija je i njihova zemlja s obzirom na historiju koju dijelimo“ – reko je gradonačelnik Fazlić.

Gradonačelnik Fazlić je ovu priliku da posjeti prostorije džemata „Bošnjak“ Grac, neke od proizvodnih firmi čiji su vlasnici ljudi iz Krajine koji žive u Austriji, te vojno groblje u Lebringu pored Graca gdje je pokopano 805 Bošnjaka iz Druge bošnjačke regimente koji su se borili u Austro-Ugarskoj vojsci.

Svi pripadnici regimente nazivali su se Bošnjacima, a nosili su fesove kao zajednički simbol. U Prvom svjetskom ratu ovakve regimente smatrale su se najelitnijim jedinicama. Sa 42 zlatne medalje, Druga bošnjačka regimenta bila je najodlikovanija jedinica Austro-Ugarskog carstva, a posebno se istakla na italijanskom frontu u pobjedničkoj bitci na Monte Meleti koja se vodila 1916. godine. Na jednom od spomenika na groblju u Lebringu upisana zahvala bošnjačkim vojnicima: U spomen hrabrim Bošnjacima, koji su u Prvom svjetskom ratu herojski branili zajedničku otadžbinu Austro-ugarsku. Edvar Vagnes (Eduard Wagnes) je 1895. godine u Gracu komponirao marš „Die Bosniaken kommen“ („Bošnjaci dolaze“), posvećen Drugoj bošnjačkoj regimenti, a jedna ulica u Gracu dobila naziv po tom odredu – „Zweier Bosniaken Gasse“.

Ovo je bila prilika da se položi cvijeće i oda počast poginulim, ali i da se na neki način potvrdi zajednička historija i uloga Bošnjaka u Austriji.

U sklopu aktivnosti čiji je cilj povećanje udjela željezničkog prometa na tržištu transportnih usluga, Željeznice FBiH su s partnerskim željezničkim operatorom na prugama u Hrvatskoj, PPD Transport d.o.o. Zagreb, dogovorile prevoz oko 20.000 tona sirovog gipsa do kraja tekuće godine. Ovaj prevoz će se realizirati za potrebe cementare Našicecement d.o.o. iz Našica čiji su dugogodišnji dobavljač Rudnici gipsa iz Donjeg Vakufa.

Ovim je praktično deblokirana Bosanska Krajina u smislu teretnog željezničkog saobraćaja, a uspostavljanjem turističkog voza “Unskom prugom” 7. jula, te završetkom elektrifikacije ove pruge, bit će otklonjena i blokada putničkog željezničkog saobraćaja prema Bihaću, saopćeno je iz Službe za odnose s javnošću Javnog preduzeća Željeznice FBiH.

Planirana otprema prve kompozicije voza od 18 vagona i oko 1.000 neto tona iz željezničke stanice Kulen Vakuf je 1. jula, a dalje otpreme ukupno ugovorene količine će se realizovati prema planiranoj dinamici korisnika.

Ovaj ugovoreni prevoz predstavlja značajan doprinos daljem razvoju željezničkog sektora u BiH posebno na dijelu pruge koji teritorijalno pripada području Unsko-sanskog kantona.

Kako se navodi, ŽFBiH je sa partnerima učinila maksimalne napore kako bi kod ovog prevoza postigla tržišno prihvatljive uslove za korisnika. Našicecement ima asortiman i drugih roba koje su izvozno i uvozno orjentisane prema tržištu BiH. Također, i Rudnici gipsa iz Donjeg Vakufa imaju svoje planske aktivnosti usmjerene na plasman gipsa i za druge destinacije u regionu.

– I ovim primjerom mi smo pokazali da smo kičma razvoja ove zemlje. Naš cilj je deblokada Bosanske Krajine u transportnom i putničkom željezničkom saobraćaju. Na taj način Željeznice FBiH će na najbolji način ostvariti svoju misiju, a to je slobodan i neometan protok ljudi i roba na teritoriji cijele države – izjavio je Enis Džafić, generalni direktor Željeznica FBiH.

Danas 30.06.2017. godine u 10:00 sati održan je sastanak Pregovaračkog tima ispred komisije za polaganje vozačkih ispita sa resornim Ministarstvom obrazovanja (MONK USK) na kojem su iznešeni opravdani Zahtjevi za isplatu svih zaostalih dugovanja prema komisiji za polaganje vozačkih ispita u periodu 01.09.2015. do 30.06.2017. godine.

Napomenuli smo ih da komisija za svoj rad nije plaćena 21 mjesec i i da smo samofinansirajuća komisija koja USK i Vladi USK godišnje privredi oko 800.000,00 KM, od čega za naknade komisije odpada oko 25 % navedene sume.

Dali smo rok od sedam dana resornom ministarstvu i Vladi USK da nam isplate sva dugovanja u protivnom ćemo počev od 15.07.2017. godine obustaviti kompletan ispit za polaganje vozačkih ispita na USK.

Visoka zdravstvena škola, koja je od jeseni Fakultet zdravstvenih studija, danas je ispratila još jednu generaciju diplomanata. Svečanost je organizirana u novom amfiteatru, koji je izgrađen zahvaljujući donaciji jednog ovdašnjeg privrednika.

Najviše su se radovali roditelji i ostali članovi porodica koji su došli sa diplomantima obilježiti za njih ovaj važan događaj u životu. Za sada već bivšu studenticu Mersudu Mujakić, današnji dan je bio poseban.Tokom studija ostvarila je nabolje ocjene i proglašena je studentom generacije.

Pored Mersude, najbolji prosjek ocjena imala je i Ajla Mujić sa Odsjeka sanitarnog inžinjerstva. Diplome dobilo je 47 bečlera zdravstva, smjer sestrinstvo, 31 smjera sanitarno inžinjerstvo, dva sanitarnog smjera, te jedna diplomirana medicinska sestra.

Profesori i ostalo osoblje Fakulteta ponosni su što su, nakon dvije godine procedure,Visoka zdravstvena škola prerasla u fakultet. Tako će od oktobra u novu akademsku godinu krenuti studenti Fakuteta zdravstenog studija. Stručnog kadra ima dovoljno,s tim da su dijelom iskazane potrebe za saradnicima ,asistentimai višim asistentima.Ima i dovoljno studenta, jer za razliku od drugih fakulteta za zdravstvenu struku još uvijek vlada veliki interes.

Ono što brine je da, umjesto za domaće, fakultet obrazuje kadrove koji potom masovno odlaze raditi van Kantona i države. Ministar obrazovanja, koji je također psisutvovao svečanosti, nada se da će značajan dio ovih mladih ljudi ipak ostati u domovini.

Bihaćki Univerzitet tako je posao bogatiji za još jednu visokoobrazovnu ustanovu sa četverogodišnjim studijem. Uprkos brojnim problemima koji su ponekad objektivni, ali češće uzrokovani pogrešnim potezima nadležnih unutar visokog obrazovanja, dobro je što Kanton bogatiji za još jednu generaciju akademskih građana.

Konzum u BiH, u procesu restruktuiranja, namjerava zatvoriti 48 malih prodavnica koje su nerentabilne. Radi se o malim prodavnicama u kojima radi do pet uposlenih, saznajemo do naših izvora.

– Još uvijek nije poznato o kolikom se broju uposlenika radi, koji bi mogli ostati bez posla. U Konzumu postoje ideje da se dio tih radnika prebaci u njihove druge prodajne objekte. Druga varijanta, sa kojom bi nadležni u Konzumu uskoro mogli izaći u javnost, je da uposlenike iz tih prodavnica “ponude” svojoj konkurenciji, odnosno da radnicima pomognu u pronalasku posla u drugim trgovinskim lancima – kazali su nam izvori bliski Vladi FBiH.

Ovu informaciju smo pokušali provjeriti i kod Konzumove konkurencije, odnosno u trgovačkom lancu Bingo. Međutim, iz te kompanije nam je rečeno da nemaju nikakve informacije o toj ideji.

Nakon sastanka sa bh. dobavljačima povjerenik Vlade Hrvatske za Agrokor Ante Ramljak je najavio da će firme kćerke u BiH zatvarati prodavnice i otpuštati radnike, ali nije precizirao o kojem broju ljudi se radi. S tim u vezi je dodao kako je zatvoren prodajni objekat Velproa u Čitluku, ne govoreći da li su radnici otpušteni i ako jesu, koliko ih je.

– Kako sam uspio saznati, radnici su uspjeli ostati na poslu. Vlasnik koji je preuzeo taj prodajni objekat preuzeo je i radnike. Međutim, nemam nikakve zvanične informacije, jer je iz ne znam kojeg razloga, Vanjskotrgovinska komora isključena iz razgovora predstavnika Agrokora sa domaćim firmama. Recimo, niko me nije pozvao na posljednji sastanak kojeg je Ramljak održao sa bh. kompanijama. Ne zna zašto domaćim firmama nije stalo da i Komora BiH Bude prisutna na tim sastancima – kazao nam je potpredsjednik VTKBiH Bruno Bojić.

Informacijama iz prve ruke ne raspolaže ni predsjednica Sindikata trgovine Mersiha Beširović.

– Sve što znamo o Velprou znamo iz medija, jer ta firma ne priznaje reprezentativnost Sindikatu trgovine iako okupljamo najviše uposlenika Velproa u odnosu na ostala radnička udruženja. Što se tiče Konzuma, nakon Ramljakove izjave o zatvaranju prodavnica, uputili smo pismo upravi ove firme kojim tražimo da nam se dostave informacije o broju prodavnica, kao i broju radnika koji bi mogli ostati bez posla – rekla je Beširović.

Nakon sastanka Ramljaka i predstavnika Agrokora u BiH sa domaćim firmama dobavljačima u javnosti se pojavio iznos duga od 112 miliona KM, iako se ranije govorilo da dugovanje iznosi 130 miliona maraka. Kako smo obaviješteni, u proteklom periodu Agrokorove firme su uspjele izmiriti 18 miliona KM duga prema bh. kompanijama.