Home Blog Page 1338

Psi lutaliceu Bihaću poubijali zečeve na privatnom posjedu

Jučer se u Bihaću desio incident koji nas je u najmanju ruku zgrozio. Psi lutalice usmrtili su oko 50 zečeva na privatnom posjedu porodice Derviševć.

Porodica Dervišević iz Bihaća uzgojem i prodajom zečeva bavi se već dugih 60 godina. Zečevi su bili rasni te su posjedovali rodovnike. No, nažalost jučer su, u ranim jutarnjim satima, u napadu pasa lutalica, ostali bez i jednog. Psi su ušli u objekt, namjenski izgrađen za uzgoj zečeva, te napravili masakr.

Ovim činom porodica je, osim duševne boli zbog gubitka, pretrpila i veliku materijalnu štetu. Podavljeno je 7 odraslih zečica i 2 mužjaka, koji koštaju po 100 €, te skoro 40 malih zečića čija se cijena na tržištu kreće oko 20 KM. Osim toga objekat je devastiran i razrušen te se materijalna šteta time povećava.

U razgovoru sa Sabinom Dervišević, kćerkom vlasnika uzgajališta saznali smo da je slučaj odmah prijavljen policiji.

Nije mi u interesu da naplatim štetu, jer se to ne može ničim naplatiti. Ali hoću da pokrenem stvari da se oni psi koji se ne udome eutaniziraju, kako se ne bi dešavale ovakve stvari, dodaje Dervišević.

I, stvarno, ovakvu štetu niko porodici Dervišević ne može platiti. Uzgojem se bave iz ljubavi prema zečevima ali i drugim životinjama koje posjeduju. Nisu “mrzoljubci” životinja, to dokazuje i činjenica da cijeli svoj život posjeduju i druge životinje. Dugogodišnji problem pasa lutalica koji je eskalirao osjetili su na svojoj koži.

Psi lutalice stvaraju mnoge probleme građanima, kako u Bihaću tako i u Cazinu. Dok se borci za životinjska prava bore protiv javnog i ilegalnog ubijanja pasa za to vrijeme psi nanose štetu građanstvu. Time ne aludiramo na podržavanje ubijanja pasa. Već, dajemo do znanja da je problem postao gorući. Nije rješenje ostaviti ih na životu bez azila, bez doma, bez potrebne njege i skrbi.

Apelujemo na vlasti u USK-u da se više pobrine o ovom problemu. Uvjereni smo da bi i građani podržali inicijativu te pomogli u rješavanju stanja o psima lutalicama.

U bihaćkom džematu Bakšaiš restauriran dio unutrašnjosti džamije

Čisti od grijeha

Džemat Bakšaiš, Medžlisa Islamske zajednice Bihać, jedan je od najstarijih bihaćkih džemata koji se može pohvaliti bogatom historijom. Bakšaiška džamija po prvi put je na ovome mjestu izgrađena 1262. godine po Hidžri ili 1845. godine, prije tačno stotinu sedamdeset i dvije godine. Na mjestu stare porušene džamije 1975. godine izgrađena je nova bakšaiška džamija u kojoj se i danas ovdje odvija vjerski život. -Ta stara džamija je po mnogo čemu bila posebna. Između ostalog, sam njen ulaz bio je poseban. Iznad vrata se nalazio natpis uklesan u kamenu bihacitu na kojem su bile ispisane godina njene izgradnje i ajet sure Zumer koji glasi „Selam, mir neka je na vas. Uđite u nju čisti od grijeha, u džennetu će te vječno boraviti“. Potrudili smo se da pronađemo sve one ostatke stare džamije, a bilo ih je vrlo malo, i na osnovu nekih komada kamena bihacita, uspio sam povezati nekadašnji autentičan natpis sa stare džamije i pročitati ajet i natpis koji je bio na starom kamenu. Nakon toga, potrudili smo se da u novom kamenu bihacitu ponovno isklešemo isti ajet, natpis i godinu izgradnje stare bakšaiške džamije, kaže Adis ef. Skalić, imam u džematu Bakšaiš. Ova džamija ima mnogo svojih simbola među kojima je i mihrab koji je po mnogo čemu značajan. U bihaćkom Medžlisu postoji trideset i sedam džamija i džemata. Svaka od njih ima mihrab, mimber i sve ono što jedna džamija treba imati, ali ovakav mihrab, ma koliko djelovao star, upravo u njegovoj starini je njegova posebnost.

Sačuvani suvenir

-Unutrašnjost mihraba bakšaiške džamije jedini je suvenir sačuvan iz stare bihaćke Medrese izgrađene 1892. godine. U nedostatku informacija zaboravljamo određene stvari. Taj objekt Medrese bio je najljepši u Krajini a po nekim zapisima, najljepši u Bosni i Hercegovini. 1944. godine u granatiranju grada Bihaća ta Medresa je pogođena granatom, što je bio razlog da nakon rata Komunistička partija Jugoslavije donese odluku da se ona ne može obnoviti i tako su je potpuno porušili a na njenim temeljim izgradili novu zgradu. Jedini autentičan, vjerodostojan dio iz bihaćke Medrese, pored slika koje imamo, jeste upravo taj mihrab kojeg je sačuvao Sadik ef. Ribić, najveća ličnost u posljednjih stotinu godina po pitanju čuvanja vakufa i angažmana u Islamskoj zajednici, a ukopan u haremu bakšaiške džamije. U vrijeme izgradnje džamije 1975. godine, stari mihrab je dovezao u tri dijela i zatražio od džematlija da se on ugradi u bakšaišku džamiju. To je nešto što mi moramo čuvati, kaže imam Skalić.

Renovirati mihrab

Nedostatak naših današnjih džamija je, smatra Adis ef. Skalić, skromnost kaligrafije za razliku od džamija u Sarajevu i vezirskom Travniku, koji su njome obilovali. -I Krajina je imala te prekrasne stare džamije. One danas, na žalost, imaju malo kaligrafije. Ove bihacitne ploče i sve što je na njima uklesano je ručni rad, djelo našega džematlije, umjetnika Enesa Toromanovića koji među posljednjima njeguju i čuvaju našu tradiciju. Potrudili smo se da dio onoga što je bilo dotrajalo zamijenimo. Mihrab ćemo nastojati u dogledno vrijeme renovirati s tim da stari dio, njegovu unutrašnjost, ne diramo. Ukrasit ćemo ga. Mimber, mjesto s kojeg se petkom drži vaz-govor, ćemo ako Bog da, zamijeniti, poručio je imam Adis ef. Skalić. Restauratorske radove besplatno izvodi grupa džematlija Bakšaiša a angažirani su i radnici pojedinih firmi s bogatim iskustvom u uređenju interijera džamija. U protekle dvije godine, na poziv imama Skalića upućen s hutbe, vjernici su upoznati s vrijednostima koje krase ovaj džemat i njegovom bogatom historijom, te potrebama obnove ove džamije. Prikupljena je skromna svota novca a otpočinjanjem radova, sve više džematlija se odazvalo ovoj akciji.

Usvojen budžet USK od 218 miliona maraka

I nakon cjelodnevne borbe u Skupštini kantona, pregovora iza zatvorenih vrata u Vladinom kabinetu, konačno je i usvojen budžet USK za 2017 godinu koji iznosi 218 miliona i 900 hiljada konvertibilnih maraka. Realno prenapuhan i teško ostvariv s obzirom na slabo punjenje, dugovanja, zahtjeve i smanjena sredstva od raspodjele javnih prihoda.

Za budžet glasalo je 21 poslanik, pripadnici skupštinske grupe koja podržava manjinsku Vladu, dok je ostatak glasova stigao iz redova opozicije koji nisu smijeli ne usvojiti budžet, pogotovo nakon onolikih pritisaka sindikata.

Ovaj put sindikati su pobjedili, izborili su Vladi budžet, a kako će sami budžetski korisnici proći u ostvarenju svojih prava iz kolektivnih ugovora tek će da se vidi.

Socijalni nemiri odgođeni su za dogledno vrijeme.

Razvoj drvne proizvodnje u Bihaću? Turska firma spremna uložiti 100 miliona eura i zaposliti 400 radnika

U Bihaću je danas održan sastanak sa turskom kompanijom koja ima odlučne namjere da ulaže u drvnu industriju u Bihaću.

Svojim konkretnim ciljevima ulaganja planiraju zaposliti 400 radnika a vrijednost investicije bi bila oko 100 miliona eura. Firma je prvenstveno bila zainteresirana za “Sanicu” ali kako u Sanskom Mostu nisu našli lokaciju koja zadovoljava njihove potrebe odlučili su se da proizvodnju iverice pokrenu u Bihaću.

Da bi se ovo investiranje u Gradu Bihaću obavilo potrebno je ispuniti određene preduslove.

Više o inostranom ulaganju i potencijalnom razvoju drvne industrije u Bihaću pogledajte u videu u prilogu:

Fazlić podnio krivične prijave: Neću prikrivati ničiji kriminal

Prema informacijama kojima raspolaže portal Vijesti.ba, gradnoačelnik grada Bihaća Šuhret Fazlić od preuzimanja mandata do danas uputio je nadležnom tužilaštvu nekoliko obavijesti i prijava kojima je ukazao na postojanje sumnje u zakonitost određenih postupaka kojima se susreo u svom dosadašnjem radu.

Nenamjensko trošenje budžetskog novca

Naime, nakon niza primjedbi da visinu ovogodišnjeg budžeta determiniraju nezakonito utrošena namjenska sredstva i obaveze iz ranijeg perioda koje se moraju vraćati i zbog čega u Gradu Bihaću u ovoj godini neće biti moguće realizirati niti jedan infrastrukturni projekat, vijećnici stranaka GS, SDP, A-SDA i DF koji čine parlamentarnu većinu u Gradskom vijeću upravo su na toj sjednici donijeli su Zaključak kojim su obavezali gradonačelnika Fazlića da u roku 15 dana sva saznanja u vezi nenamjenskog trošenja namjenskih sredstava iz Budžeta Grada Bihaća dostavi nadležnom tužilaštvu radi utvrđivanja eventualne krivične odgovornosti odgovornih lica, u prvom redu bivšeg gradonačelnika Emdžada Galijaševića (SDA).

U skladu sa Zaključkom, gradonačelnik Fazlić je prema Kantonalnom tužilaštvu uputio akt u kojem se navodi da je 6.017.498,26 KM namjenskih sredstava nenamjenski utrošeno u toku prošle godine, te da ista nisu vraćena. Naime, prema ranijoj Odluci Gradskog vijeća Bihaća, gradonačelnik u toku godine, u slučaju potrebe, može „posuditi“ namjenska sredstva ali se ista do kraja fiskalne godine moraju vratiti, što nije učinjeno.

Međutim, prema izvorima portala Vijesti.ba, to nije prva krivična prijava koju je gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić uputio prema Tužilaštvu USK-a.
Raskidom ugovora pri realizaciji KfW projekta prouzročena šteta od 2 miliona KM
U nekoliko ranijih medijskih istupa Fazlić je rekao da neće štititi i prikrivati kriminal svojih prethodnika ali ni uposlanika organa Gradske uprave, te da će svaku nezakonitost na koju u svom radu naiđe prijaviti.

Da je ozbiljno mislio govori činjenica da je još u mjesecu februaru ove godine od Kantonalnog tužilaštva pismeno zatražio utvrđivanje zlopotrebe položaja i ovlasti, odnosno favorizovanja interesa izvođača u slučaju raskidanja Ugovora o izvođenju radova u okviru projekta odvodnje i prećišćavanja otpadnih voda (tzv. KfW) sa firmom “Aquaterm” iz Karlovca gdje je Grad Bihać pretrpio finansijsku štetu od preko 2 miliona KM i značajno prolongiranje rokova završetka projekta.
Malverzacije se zamljištem na kojem su izgrađeni tržni centri FIS i Bingo

Pored toga, također u mjesecu februaru ove godine zatražio je od nadležnog tužilaštva da utvrdi zakonitost promjene vlasničkog statusa zemljišta na kojima su izgrađeni tržni centri Fis i Bingo. Naime, sumnja se da su gradski slžbenici pravnim malverzacijama koje su započele još 2000. godine, zemljište koje je bilo u državnom vlasništvu, sa pravom korištenja ustanovljnim u korist nekadašnjeg privrednog giganta „Žitoprerada“, prvo nezakonito pretvorili u posjed fizičkih lica, da bi zatim ta fizička lica dio tako pribavljenog zemljišta prodala preduzećima “Bingo”, “Fis” i “Stanovi” d.o.o, a dio zadržali za sebe.

Prije niza mahinacija, površina zemljišta u državnom vlasništvu na kojem je žitoprerada imala pravo korištenja iznosila je 50.603m², dok se danas ovo preduzeće vodi kao korisnik na neprometovanom ostatku ovog zemljišta u površino od samo 6.088m². Iz navedenog proizilazi da je Grad Bihać ovim nezakonitim radnjama lišen prava vlasništva nad ovim zemljištem u državnoj svojini u površini od 44.515m2, a čija vrijednost se procjenjuje na 4,5 miliona KM.

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi na Nacrt izmjena i dopuna Regulacionog plana “Ceravci I” za područje “A1” i “H”

Obavještavamo građane Bihaća da će se javni uvid na Nacrt izmjena i dopuna Regulacionog plana “Ceravci I” za područje “A1” i “H” održati u periodu od 03.04. do 18.04.2017. godine, od 8.00 do 12.00 sati, u kancelariji Službe za urbanističko planiranje i građenje u prizemlju zgrade Gradske uprave Bihać.

Pozivamo sve zainteresirane građane i pravne subjekte da svojim primjedbama, sugestijama, mišljenjima i prijedlozima daju svoj doprinos.

Nakon Javnog uvida održat će se Javna rasprava. Pozivamo Vas da prisustvujete javnoj raspravi na Nacrt izmjena i dopuna Regulacionog plana “Ceravci I” za područje “A1” i “H”, koja će se održati dana 20.04.2017.godine sa početkom u 13.00 sati u Salonu za vjenčanja u prizemlju zgrade Gradske uprave Bihać.

UŽIVO: Pratite sjednicu Skupštine USK: Hoće li biti usvojen Budžet ili će se desiti financijska blokada !?

Danas je u Bihaću je počela sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona (USK) na kojoj će zastupnici pokušati ponovo izglasati budžet za 2017. godinu te Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) USK, što im nije uspjelo prije sedam dana.

Pratite uživo sjednicu Skupštine USK-a:

Kliknite iznad “zeleni gumb – Play” i slušajte sjednicu.

Hoće li USK od sutra biti u finansijskoj blokadi

Danas je u Bihaću zakazana redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona (USK) na kojoj će zastupnici pokušati ponovo izglasati budžet za 2017. godinu te Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) USK, što im nije uspjelo prije sedam dana.

Danas je posljednji dan kada to mogu učiniti, jer će, u suprotnom, Kanton od sutra biti u finansijskoj blokadi.

Zastupnike su ispred sale, gdje se održava sjednica, sačekali predstavnici sindikata različitih branši kao dio indirektnog pritiska, koji traje posljednju sedmicu.

Bihaćka glumica Darja Badnjević: Svaka godina je za mene bila borba i uživanje

Svestrana i predana do krajnjih granica svakoj od strana, Darja je uspjela objediniti sva svoja interesovanja pozivom koji je čini kompletnom i nadasve sretnom. Danas je uspješna glumica koja se ne zamara sudbinom, već svakodnevnim radom nastoji istančati svoj glumački kvalitet i profinjenost.

Ko je Darja Badnjević?

Darja Badnjević je glumica iz Bihaća, koja trenutno živi u Sarajevu. Nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Bihaću, upisuje Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu, odsjek gluma, i završava u klasi profesora Senada Bašića. Trenutno je možete gledati u predstavama „Antigona- 3000 godina kasnije“, „Prosjačka opera“ i „Elizabeta Bam“, te u predstavama „Medvjed“ i „Muzičko na Obali“.

Zašto gluma?

Glumu sam izabrala jer je to jedini poziv koji objedinjuje sve moje interese koji su jako široki.

Šta si očekivala da ćeš naučiti na sarajevskoj Akademiji scenskih umjetnosti?

Prije upisa na Akademiju student ne može ni u najluđim snovima da zamisli šta ga čeka na nastavi koja obuhvata kompleksne scenske vježbe, koje rastavljaju studenta na male djeliće da bi on sam pronašao način na koji će se sastaviti i uspostaviti svoje glumačko biće. Ja sam očekivala da ću upisati zahtjevan fakultet, ali količina rada na sebi, posvećenosti, truda i znoja koje sam ostavila u toj ustanovi je iznad svakih očekivanja. U suštini očekuješ da ćeš naučiti glumiti, a zapravo naučiš put, i na tebi ostaje da učiš čitav život. Smatram da najviše znanja dolazi kroz iskustvo.


Tvoja impresija tokom studija u odnosu na očekivanja?

Svaka godina je za mene bila borba i uživanje. Uvijek sam birala teži put umjesto onog lakšeg, jer sam mislila da ću tako više naučiti. Zahvaljujući tome sad s većom lakoćom prilazim poslu, jer sam naučila ko sam i šta sam, šta su želje, a šta mogućnosti. Vrijednim radom čovjek najviše uči o sebi, stekne vještine pomoću kojih lakše kanališe talenat.

Šta nakon studija?

Ja se ne opterećujem sudbinom, smatram da glumac nakon studija treba da nastavi raditi na sebi kao i na Akademiji, i da na taj način neće biti bez posla. Ja želim izlaziti na kastinge, kvalitetno se pripremiti za svaki, i svakom projektu pristupiti sa velikom požrtvovanošću i ljubavlju. Mene ljubav prema poslu gura dalje, i zato nemam strah.

Gdje se vidiš za 10 godina?

Za 10 god se nadam da ću mnogo napredovati, tj da će moja gluma postati profinjenija i kvalitetnija. Voljela bih raditi sa što više reditelja, snimiti svoj film, napraviti par projekata u Bihaću i zainteresovati ljude iz tog kraja za ovaj posao, jer realno ne znaju šta propuštaju. Također, želim imati miran i sređen privatni život, jer smatram da ljudi koji imaju porodičnu stabilnost lakše podnose poslovne izazove.

Gdje si sad?

Sad živim u Sarajevu, tu imam najviše prilike za rad. Voljela bih uraditi projekat u Bihaću jer volim svoj grad i želim svoju umjetnost da podijelim sa svojim sugrađanima, koji će nadam se znati to cijeniti. Mislim da se mladi u Bihaću trebaju više zanimati za pozorište i filmsku umjetost, jer je to tržište koje je otvoreno i gotovo nepostojeće u Krajini. Voljela bih da vidim veći interes za snimanje filmova, odnosno da se ljudi obrazuju i rade u toj oblasti, može im donijeti veliku korist.

Vremeplov: Hafizovića džamija u Bihaću

Prije nego počnem pisati o samoj džamiji, dužan sam kazati nekoliko stvari vezano za porodicu koja ju je i utemeljila. Za našu porodicu veže se legenda da smo potomci plemića von Wihitsch, koji su, da bi zadržali imanje, prešli na islam 1592. godine nakon osvajanja Bihaća od strane Osmanlija. Bila je to nekad utjecajna, kršćanska porodica koja je vladala gradom i branila ga od osmanskih napada. Svako od braće iz te plemićke porodice, morao je uzeti različito prezime, kako se ne bi ponovno udružili i pobunili protiv osmanske vlasti. Tako je moj predak uzeo prezime Hafizović, od arap. hafiz što znači čuvar Kur’ana, i zadržao se na imanju nadomak gradskih zidina u Harman Ičezaru. Tako se stara kuća Hafizovića sve do Drugog svjetskog rata, nalazila tačno ispred današnjeg Hotela Park, uz jarak, a posljednji je u njoj rođen moj djed Ahmet.
Piše: Dinko Hafizović
Naziv naselja Harman Ičezar, vodi porijeklo od arap. Ad-Hazar, što znači bijela kula, bijeli grad, jer se prostiralo na južnoj strani bihaćkih zidina koje su imale puno sunca i bile suhe, pa su na suncu bile blještave, za razliku od sjevera gdje ima manje sunca, puno vlage pa zidine obuđaju od mahovine i vlage. Na sjevernoj strani prema Krupskoj ul., nalazila se Zelengradska Tabija i Vrata, a na južnoj prema naselju Ičezar, Njemačka vrata, odnosno Reichs-Thor, jer su išla izravno prema carstvu preko Zavalja. Zbog teškog izgovaranja same riječi, od naziva Harman Ičezar, danas se zadržalo samo ono „harman“, pa tako govorimo o naselju Harmani.
Dolaskom Austrijanaca, zatečeni su podosta održani sistemi obrane, bedema, kula i stari kaštel u kojem je također bila mala džamija. Radilo se o ruševini koja je uklonjena i na kojoj je sagrađena bihaćka medresa, danas zgrada SDK. Pojedini povjesničari pogrešno tumače ovu ruševinu kao Ičezarsku džamiju, zbog naziva koji upućuje na zidine, a nesvjesni naziva samog naselja u današnjem gradskom parku i okolo Hotela Park, a u kom se nalazila prava Ičezarska džamija – ispred Doma Armije, nekad poznata kao Hafizovića džamija, a što je dokumentovano i ovjekovječeno na prvoj fotografiji grada Bihaća iz 1880. godine.
Na istoj fotografiji, vidljiva su tri minareta, prvi Fethijin, zatim minaret Bišćevića džamije u centru grada, i na kraju minaret Hafizovića džamije na lokalitetu današnjeg Doma Armije, južno od Njemačkih vrata.
Hafizovića džamija bila je drvena džamija koju su austrijske vlasti, s ciljem uljepšanja i uređenja grada, uklonile u periodu između 1890. i 1900. godine, pa umjesto od drveta, izgradile novu, kamenu džamiju nešto sjevernije, bliže jarku. Riječ je o današnjoj džamiji u Harmanima, u kojoj je posljednji mutevelija iz porodice Hafizovića bio moj pradjed Salih, a koja do danas nosi naziv džamija Ičezar.
Uklanjanje Hafizovića džamije, kao i gradskih bedema, nije bio vandalski ili neprijateljski čin, nego planska transformacija grada iz srednjovjekovne, otomanske utvrde, u moderan, srednjoevropski grad, kakav je bio Bihać sve do savezničkog bombardovanja 1944. godine. U Harman Ičezaru, prema pisanju Radoslava Lopašića, ubrzo su nikle moderne kuće, uređeni su trotoari na glavnoj, Zavaljskoj cesti, te šetalište i novonasađeni park u kom je bihaćka gospoda svakodnevno uživala u njegovim ljepotama – kako nekad, tako i sad.