Na suđenju za zloupotrebe u “Unsko-sanskim šumama”, svjedok Kantonalnog tužilaštva je rekao da je optuženi Đevad Muslimović tražio donacije za Stranku demokratske akcije (SDA).

Ratko Macanović, vlasnik firme “Gros” iz Prijedora koja se bavi proizvodnjom rezane građe i drvopreradom, rekao je da je poslovao sa Unsko-sanskim šumama od 2006. do 2011. godine.

“Redovno sam plaćao svoje obaveze prema njima. Pored toga, pri potpisivanju Ugovora, dobio sam dva vaučera koje sam platio 2.000 maraka. Direktor je rekao da se treba dati donacija za SDA. Ja nisam bio prisutan na toj donatorskoj večeri niti sam sipatizer ni član bilo koje stranke, ali sam te vaučere uzeo jer sam sarađivao sa šumama”, kazao je Macanović.

Prema riječima ovog svjedoka, saradnja s “Unsko-sanskim šumama” prekinuta je zbog nesporazuma s Muslimovićem oko gradnje vikendice.

“Dogovarali smo to i direktor je vidio katalog kuća koje proizvodimo i odabrao jednu. Rekao sam mu da je cijena tog objekta oko 30.000 KM. Trebalo je uplatiti avans, ali je direktor umjesto avansa poslao oko 66 kubika kvalitetnih trupaca. Zbog dobre saradnje u ranijem periodu, pristao sam na to… Kasnije sam tražio da poravnamo račune i da mi se uplati preostali dug, koji je, prema mojoj procjeni, oko 12.000 KM, no, od Muslimovića sam dobio poruku da sam zaboravio 2009. i 2010. godinu”, rekao je Macanović.

Svjedok je pojasnio da nakon ovog nesporazuma nije želio raditi sa Unsko-sanskim šumama.

Đevad Muslimović je optužen zajedno s Fadilom Šehićem, Sabahudinom Solakovićem, Rasimom Mehmedovićem, Enesom Karićem i Fahirom Sirćom da su, kao organizirana grupa, od više firmi koja se bave sječom drva primali novac, darove i druge oblike koristi. Prema optužnici, pribavili su korist od 540.100 maraka i zahtijevali dodatnih 76.500 KM.

Svjedok Fahrudin Talić, šef proizvodnje u firmi “Una les”, kazao je da je dobivao lošiju sirovinu na području Petrovačke šumarije, te da su zbog toga počeli poslavati sa šumarijom u Sanskom Mostu.

“Mogu reći da je šumarija u Sanskom Mostu bila najprofesionalnija i da je ta saradnja bila korektna. Roba je bila puno kvalitetnija. Zbog tog odnosa u dva navrata sam sa po 600 i 400 maraka počastio Enesa Karića. On to nije tražio od mene, ali ja sam bio zadovoljan robom i svojevoljno sam ga počastio kako bi ta saradnja ostala dobra i dalje”, rekao je Talić.

Svjedok je kazao da Karić od njega nije iznudio novac, već da je to bila njegova volja.

Na ovom ročištu svjedočilo je Jasmin Mešić, vlasnik firme za sječu i izvoz drvnih sortimenata iz Bosanskog Petrovca, koji je rekao da je uvijek imao “opstrukcije od strane Unsko-sanskih šuma”.

“Znalo se, ili si Sirćin i dobro posluješ ili nisi i slabo posluješ. Od mene niti je ko tražio novac niti sam ga dao”, rekao je Mešić.

Svjedok Nedžad Tutić, vlasnik firme “Deca merc” iz Bihaća, kazao je bio nezadovoljan saradnjom sa “Unsko-sanskim šumama” jer nije dobijao potrebne količine sirovine. Ispričao je kako je zbog potreba za sirovinom nazvao Muslimovića pitajući da da mu odobri 300-500 kubika robe.

“Doslovce mi je rekao: ‘Nemoj više zvati nikad, jer to od mene nećete dobiti’”, prisjetio se svjedok.

Nastavak suđenja zakazan je za 28. mart, javlja Birn.

Bivši komandant Petog korpusa Armije RBiH Atif Dudaković je u izjavi za Faktor kazao kako se ne opterećuje informacijama o navodnoj krivičnoj prijavi koja je podnesena protiv njega Državnom odvjetništvu Hrvatske.

Prema navodima pojedinih medija u Hrvatskoj, u krivičnoj prijavi mu se stavlja na teret učešće u uništavanju Zadra, ali i navodni ratni zločini protiv civila srpske nacionalnosti na teritoriji Hrvatske i to u mjestima Dvor na Uni, Rakovica, Plitvice i Glina.

– To je već stara priča. Mi smo njima po potrebi saveznici, a po potrebi neprijatelji. Osim toga, od tog perioda koji se spominje prošlo je 22 godine. Pitam onda šta se čekalo do sada? Kako to protumačiti? Ja se lično time ne opterećujem. Nedavno sam prošao kroz Hrvatsku. Mislim da je sve to politiziranje. Samo oni znaju zašto sada potenciraju tu priču. Možda je to zbog one grupe iz Orašja (bivši oficiri HVO-a koje je Tužilaštvo BiH optužilo za ratne zločine op.a.), jer od tada je krenula ta “halabuka“ – kazao je Dudaković za Faktor.

Prema navodima hrvatskih medija, udruženja branitelja Domovinskog rata iz BiH navodno su podnijeli veći broj krivičnih prijava Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv bivših viših oficira Armije RBiH. U ovim prijavama oni se terete za ratne zločine u Hrvatskoj koje su navodno počinili kao pripadnici JNA, ili protiv Hrvata u BiH kao pripadnici Armije RBiH. S obzirom na to da DORH nije saopćio zvanične informacije o ovim prijavama u medijima se navode različite liste oficira koji se sumnjiče za ratne zločine, a njihov broj se kreće između 15 i 30.

Braća Selman iz Bihaća ovih dana se pripremaju za izložbu u Njemačkom gradu Minhenu. Izložba nosi naziv The brothers Selman zoo story, a održaće se od 3. do 28. aprila ove godine.

– Moja zamisao i smjer je vododaizam (aquadaizam). Tema se rodila iz čežnje za umjetničkim djelovanjem, te potrebe za stvaranjem uz korištenje postupaka i tehnike tijela vode kao urbane akcije. Sadržaj o djelima je već neki sadržaj. U radu se zadržao kritički stav prema cjelokupnoj kulturi i umjetnosti.

Nije to filozofija niti obična apstracija. U dijelima su prepoznatljivi elementi vode i vazduha, sa kojima slobodno komuniciram na platnu. Prostor je radikalno iskorišten, plava dominantna boja asocira otvoreno i iskreno pokazuje ljubav. Često kad slikam uredno slušam elektronsku muziku, čiji ritmovi me inspirišu i donose mi zvukove mora, ljeta i slobode.

Želim da budem more koje gleda beskonačno u beskonačnost. Slike su čisti odraz neba koje prodire duboko u vodu. Želim da budem more koje gleda beskonačno u beskonačnost.

Slike su čisti odraz neba koje prodire duboko u vodu. I to što me spaja s tim je stapanje tijela u vodi jer čitavo tijelo trpi u sebi zbog ograničenosti slobode, pa iako i živ čovjek, tijelo je na jednu stranu mrtvo, kazao je Ferdi Selman.

Nacrt zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje odobren je većinom glasova na današnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i upućen u javnu raspravu od 30 dana.

Prije glasanja, deklarativno su bili protiv neki pojedinci, korisnici duhanskih proizvoda, poput poslanice Mire Ljubijankić, zbog toga što, kako je rekla, zakon s pravom uvažava prava na zaštitu zdravlja osobama koje ne puše, ali ne i prava ostrašćenih pušača duhana jer ne propisuje prostore u kojima je pušenje dozvoljeno.

Miri Ljubijankić je replicirao poslanik Zlatko Kravić rekavši da je i on pušač, ali da će podržati zakon jer smatra da treba da motivira korisnike duhanskih proizvoda na pokušaj odvikavanje od štetne navike.

Nacrt je odobren, a Federalna vlada je zadužena da kod izrade konačnog prijedloga, uvaži primjedbe i sugestije izrečene u današnjoj parlamentarnoj raspravi. Većina primjedbi nalaže zakonodavcu da propiše prostore u kojima uživaoci duhana mogu upražnjavati njihovu naviku.

Prema obrazloženju Snježane Bodnaruk iz Federalnog ministarstva zdravstva, predloženi zakon, u cilju zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva, regulira odnosno zabranjuje upotrebu svih duhanskih proizvoda za pušenje u svim zatvorenim javnim prostorima, na javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prijevozu, čak i u privatnim autima ako su u njima maloljetne osobe. Za prekršioce odredbi o zabani pušenja u zatvorenom prostoru zakon predviđa novčane kazne od 100 KM fizičkim osobama, dok su pravnim osobama kazne nijansirane u rasponu od 2.000 do 5.000 KM. Predviđene su i veće kazne privatnim osobama vezano za nedozvoljenu prodaju duhanskih proizvoda i druge prekršaje u ovoj djelatnosti.

Zakon regulira i prodaju, reklamiranje, pakiranje, odnos vlade s duhanskom industrijom, sadržaj duhanskih proizvoda i druge efikasne mjere za kontrolu duhana.

Bodnaruk je rekla da će na paklicama cigareta stajati velika kombinovana upozorenja o opasnosti duhanskog dima po ljudsko zdravlje.

Nacrt zakona je usklađen s Okvirnom konvencijom o kontroli duhana, međunarodnim dokumentom koji ima supremaciju nad nacionalnim zakonodavstvom, dodala je.

Ta konvencija obavezuje zemlje potpisnice na zaštitu zdravlja stanovništva od svih oblika izloženosti duhanskom dimu.

Tekst je usklađen i s nizom drugih dokumenata iz ove oblasti i rađen je multisektorski, pod pokroviteljstvom Evropske komisije, kao i u suradnji s udruženjima pacijenata.

Usklađen je s propisima Evropske unije, rekla je Snježana Bodnaruk.

Četrdesetčetverogodišnja F. S. povrijeđena je jučer kada ju je M. E. udario staklenom flašom u glavu u jednoj kafani u Bihaću.

Povređena žena bihaćkoj policiji prijavila je da se u vreme incidenta nalazila u jednom ugostiteljskom objektu u naselju Pritoka, gde je bila u društvu sa M. E., piše Faktor.ba.

On ju je, kako je navela, nakon kraće prepirke udario staklenom flašom u levu slepočnicu, pilikom čega joj je naneo povrede.

Policija je odmah nakon prijave izašla na mesto događaja i obavila uviđaj, dok će M. E. bihaćkom Kantonalnom tužilaštvu biti prijavljen zbog nanošenja lakše telesne povrede.

Ostavljen na milost i nemilost, ovaj dobri čovjek morao je donijeti najtežu odluku u svome životu – da živi kao beskućnik i spava ispod gradskog mosta u Bihaću. Adnanovi sugrađani nisu ostali nijemi, udružili su se da mu pomognu i barem ga privremeno sklone s ulice

Život često piše bolne priče, a takva je i priča mladog Adnana Husaka (22) iz Bihaća, koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Dok su ostala djeca iz njegovog komšiluka odrastala u roditeljskom krilu, Adnan je vrlo rano morao otići kod dede i nene. Kad je imao samo šest godina, Adnan upada u novo životno iskušenje, umire njegova nena koja mu je bila druga mati. Dedo, star i bolestan, nije mogao da se o njemu brine i Adnan završava u Domu za djecu bez roditeljskog staranja, koji se nalazi u bihaćkom naselju Kamenica.

Ostavljen i zaboravljen

Tu je proveo svoju mladost i školovao se. Kada je napunio 18 godina, dolazi novo iskušenje. Zbog punoljetnosti, Adnan više nije mogao boraviti u Domu, a Uprava mu je pronašla neki posao od kojeg se trebao hraniti i plaćati režije u stanu koji su mu dodijelili. Međutim, s obzirom na neizdrživi režim kod privatnika poslodavca, uz nisku i neredovnu plaću, Adnanu nije preostalo ništa drugo već da napusti taj posao i počne život beskućnika.

“Kad sam napunio 18 godina, našli su mi posao kod jednog automehaničara, gdje sam se trebao dokazati. Radio sam od 7 do 17 sati, a dnevnica je bila pet maraka. To je zaista bilo malo i s tim nisam mogao plaćati režije u stanu koji sam dobio na korištenje i u kojem je moj prethodnik ostavio nagomilane dugove i neplaćene račune. Onda sam dobio posao u hotelu ‘Sedra’, u kojem sam radio 6 mjeseci i, pošto nisam dobio plate, odlučio sam napustiti i taj posao. U to me vrijeme primio jedan prijatelj kod kojeg sam imao prenoćište tri mjeseca. Poslije toga više nisam mogao tu ostati, a niti sam uspio pronaći drugo mjesto za prenoćište. Niko me nije htio primiti ni od rodbine niti od prijatelja i nisam imao drugog izbora nego pod most. Nabavio sam deku za spavanje i torbu što sam imao stavio pod glavu, a karton prostro na betonsku konstrukciju na kojoj sam odabrao da spavam, i tako sam provodio dvadesetak noći. Preko dana sam boravio u kafićima i grijao se, a noćima ispod hladnih betonskih konstrukcija gradskog mosta u Bihaću i ledene Une, koja je, čini mi se, bila toplija od temperature zraka napolju”, priča nam Adnan Husak.

Nikog ne krivi

Ovaj tihi mladić nikoga ne krivi za svoju sudbinu, pa čak ni svoje roditelje. Strpljivo podnosi udarce života i čeka da ga obuhvati Božija milost. Ne kažu džabe: Ko čeka taj i dočeka. Tako je i Adnan dočekao spas u posljednji čas. Kada je bilo najhladnije, a temperatura dostizala i do 19 stepeni ispod nule, stiže pomoć koja je ovom napaćenom mladiću ulila novu snagu i pružila mu nadu u bolje sutra.

“Hvala Bogu, još uvijek ima dobrih ljudi koji me nisu mogli gledati da ovdje spavam i odlučili su mi pomoći. Sve je krenulo zahvaljujući gospođi Arijani Hadžić, koja je na svom profilu na Facebooku objavila status o meni. Nakon toga, u akciju su se uključili i lokalni portali, privrednici i vjerski predstavnici. Skupili su mi novac za kiriju do kraja maja, kupili mi nešto hrane i spasili me. Svima im se od srca zahvaljujem”, kaže Adnan.

Iz Medžlisa Islamske zajednice Bihać rekli su nam da su upoznati sa sudbinom Adnana Husaka i da su se odmah odazvali akciji sakupljanja pomoći za ovog mladića kako bi se našlo odgovarajuće rješenje za problem njegovog smještaja i prehrane. Glavni imam prof. Mensur ef. Ćehić kazao nam je kako je kompletnu akciju u ime Medžlisa IZ Bihać koordinirao hafiz Abdurahman Osmanović. Hafiz priča da je od džematlija saznao da jedan njihov mladi sugrađanin spava ispod gradskog mosta: “Prvo što sam učinio u dogovoru s rukovodstvom Medžlisa IZ Bihać jeste da sam na hutbi govorio o ovom problemu i rekao kako svi mi kao članovi Islamske zajednice, ali i lokalne društvene zajednice, imamo obavezu da pomognemo ovog mladog čovjeka koji se nije svojom krivicom našao u ovakvoj situaciji. Mene su zadužili da budem koordinator ove akcije, u kojoj je najprije Medžlis IZ Bihać izdvojio sredstva i uplatio Adnanu obrok u restoranu ‘Theatre AS’ za narednih desetak dana. Zatim su dobri ljudi ovog grada, među kojima privatnici najviše, skupili sredstva i uplatili Adnanu kiriju za stan koji smo iznajmili, a zatim mu dali i nešto namirnica da se ima čime hraniti. Medžlis IZ Bihać i dalje je spreman da mu pomogne, ali mi, nažalost, ne možemo da mu pružimo zaposlenje, što bi dugoročno riješilo sve njegove probleme.”

Posao najveća želja

Adnan svog oca Rifeta Husaka i majku Edinu Glumac odavno nije vidio niti o njima bilo šta zna. Kaže da ima samo daidže, ali svi su oni zaokupljeni vlastitim porodicama i problemima, tako da Adnan opet ostaje sam. Sve što Adnan traži jeste posao dostojan čovjeka. Tvrdi da mu milostinja samo produžava agoniju jer problem i dalje ostaje kad poklonjenog novca nestane.

“Ne pijem, ne konzumiram droge, niti kradem. Nisam od onih koji traže marku za pivu, već da preživim. Ali vjerujte mi, ono što bih najviše volio i što mi je životni san jeste da imam neki normalan posao. Kuhar sam po zanimanju i imam nešto iskustva u tom poslu, a prije toga sam završio dva razreda, smjer komercijalista. Pored toga, imam i završen kurs keramičara, tako da mogu svašta raditi, ali samo da je stalni posao, jer ovo sve što sam do sad radio bili su samo privremeni angažmani i problemi s naplatom zarađenog”, objašnjava Adnan, ističući da je, ipak, drukčije kad živiš od vlastitog rada, nego kada te neko stalno pomaže i hrani.

Uprkos svemu, Adnan Husak ima snage da kuje planove. Podnio je zahtjev za izdavanje pasoša jer planira pokušati naći posao u inostranstvu. Od ove nakane može ga odvratiti samo posao u rodnom gradu od kojeg bi mogao normalno živjeti.

U Katoličkom školskom centru „Ivan Pavao II“ je 14.3. obilježen dan broja Pi.

Profesori Nejra Suljić i Vedran Mihić su zajedno s učenicima Opće gimnazije i Srednje medicinske škole , pripremili edukativni sat matematike posvećen broju Pi.

Učenici 3.razreda Opće gimnazije, pripremili su prezentaciju kojoj je prethodio kratki film o broju Pi.

„Pi ili p je matematička konstanta, danas široko primjenjivana u matematici i fizici. Njena približna vrijednost je 3,14159, a definira se kao odnos opsega i promjera kruga. Danas znamo da se PI nalazi posvuda oko nas – u diskovima Sunca i planeta. Dvostruka zavojnica DNA slijedi broj PI, naša zjenica oka… Poznat je još od antičkih vremena i svojim je svojstvima često bio uzrokom različitih interpretacija – čak su mu se pridavala i magična svojstva. Ovom prilikom se želim zahvaliti svim hrabrim natjecateljima i učenicima koji su na bilo koji način uljepšali našu svečanost!“ – ističe profesor Vedran Mihić.

Budući da je u svijetu mnoštvo zaljubljenika u ovaj broj, neki od njih su čak pisali i skladali pjesme o broju Pi, stoga su učenice Osnovne i Srednje medicinske škole pročitale nekoliko zanimljivih recitala i citata, poznatih matematičara i fizičara.

„.Na današnji dan, 14. ožujka 1879. godine, u Njemačkoj, rođen je čovjek koji je promijenio naše poimanje stvarnosti. Albert Einstein je jedan od najvećih naučnika svih vremena, koji je dao ogroman doprinos fizici i čovječanstvu. Pored mnogih teorija, iza sebe je ostavio pregršt ideja na kojima su mnogi kasniji nobelovci izgradili svoje ime i naučne karijere. Čak se i Ajnštajnove „greške” prihvataju kao veliki doprinosi nauci. Još jednom zahvaljujem svim našim vrijednim učenicima bez kojih se ova proslava ne bi uspješno realizirala.“- ističe profesorica Nejra Suljić.

Čuveni fizičar i jedan od najznačajnijih svjetskih ličnosti Albert Einstein, osmislio je mnoge testove inteligencije, a naši učenici su svoju sreću okušali u jednom od njih. U nastavku programa , učenici su prenijeli zanimljivosti o životu Alberta Einsteina, te njegove najpoznatije citate .

Na samom kraju učenici su sudjelovali u kvizu znanja o broju Pi, te natjecanju u učenju znamenki broja Pi napamet. Kako je broj beskonačan, samo vrsni matematičari znaju nekoliko brojeva iza decimalnog zareza. Edna Hrkić, učenica Srednje medicinske škole, odnijela je pobjedu u poznavanju znamenki broja Pi , točnije 88 znamenki , čime je postavila školski rekord.

Naposlijetku učenici su se počastili ukusnom tortom i na taj način proslavili dan broja Pi.

Služba za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove u suradnji sa JP „Veterinarska stanica“ Bihać i JKP „Komrad“ d.o.o. Bihać u vremenskom periodu od 14.03.2017.godine do 30.05.2017. godine realizirati će akciju „Kućni ljubimac“.

Akcija za cilj ima uklanjanje pasa lutalica sa ulica i trgova, ispred škola i bolnica i stavljanje istih pod nadzor, pri čemu će se posebna pažnja obratiti na opasne pse (pas koji je već napao čovjeka, psi koji svojom veličinom i agresivnošću predstavljaju prijetnju).

Svim građanima upućujemo poziv da prijave i izvrše registraciju i čipiranje pasa u vlasništvu. Građani Bihaća Odsjeku za inspekcijske poslove pri gradskoj upravi Bihaća mogu prijaviti vlasnike koje drže kućne ljubimce u stanovima ili dvorištima, a isti nisu registrirani i prijavljeni.

Akciju „Kućni ljubimac“, istovremeno sa tri tima, zajednički će provoditi zaposlenici JP „ Veterinarska stanica“ d.o.o. Bihać i JKP „Komrad“ d.o.o. Bihać, te komunalni redari Službe za komunalne djelatnosti, vode, zaštitu okoliša i inspekcijske poslove. Akcija će se provoditi svaki radni dan (u dane vikenda po potrebi) u ranim jutarnjim satima ili u vremenu najvećeg okupljanja pasa lutalica po određenim lokalitetima do okončanja akcije.

Ovim putem upozoravamo građane da će ometanje izvođenja akcije biti sankcionirano od nadležnih inspekcijskih službi i policije. Vlasnici pasa koji za vrijeme akcije ne prijave psa za čipiranje biti će sankcionisani u skladu sa propisanim zakonskim odlukama.

Zbog sve veće potražnje medicinskog kadra u republici Njemačkoj, poslodavci odnosno medicinske ustanove s kojima surađujemo su nam skrenule pažnju na sve veću potrebu za radnicima medicinske struke koji imaju minimalno 10 godina radnog iskustva ili su završili srednju medicinsku i visoku zdravstvenu školu (Bachelor zdravstva) uz uslove koje Vam prenosimo u cjelosti.

Kandidati koji imaju dole navedene predispozicije ujedno ispunjavaju uslove za nostrifikaciju diplome i to prije odlaska na radno mjesto, što je jedan od zadataka koji naša agencija odrađuje za vas.

Direktno priznatom diplomom kao medicinski tehničar stiče se mogućnost na rad uz platu 4500 Eura.

NAŠA USLUGA ZA POSREDOVANJE PRI PRONALASKU POSLA JE BESPLATNA.

Na raspolaganju su dvije opcije sa uslovima pod kojim se možete prijaviti:

Prva opcija:
1. Srednja medicinska škola (opšti smjer )
2. Minimalno 10 godina radnog iskustva
3. Položen stručni ispit
4. Minimalno B1 certifikat o poznavanju njemačkog jezika ( ÖSD ili Goethe Institut)

Druga opcija:
1. Srednja medicinska i Visoka zdravstvena škola (opšti smjer )
2. Položen stručni ispit
3. Minimalno B1 certifikat o poznavanju njemačkog jezika (ÖSD ili Goethe Institut)

Uz prijavu dostaviti CV sa slikom putem maila : prijava@jobstep.ba sa naznakom „intezivna njega Stuttgart“

Kontakt za više informacija:
Ul. Bosanska 31 , 77000, Bihac (BiH)
+387 37 961 370 (BiH)
+387 37 961 371
info@jobstep.ba
www.jobstep.ba

(Sponzorirana objava)