Home Blog Page 1347

Tri medalje za cazinske bicikliste s takmičenja u Sinju

Članovi Biciklističkog kluba (BK) „Cazin” nastavljaju s postizanjem dobrih rezultata na takmičenju „XCZ lige Dalmacije”.

Novi uspjeh postigli su u Sinju, gdje su na kružnoj stazi XCO „Šušnjevača”, u dužini od pet kilometara, osvojili tri medalje, i to dvije srebrene i jednu bronzanu. Staza je bila dosta zahtjevna, s nešto manje od 200 metara nadmorske visine po krugu, što je bio pravi izazov za oko 150 učesnika.

Vozila su se četiri kruga na dobro pripremljenoj i obilježenoj stazi, tehnički dorađenoj do detalja, za šta se pobrinuo organizator takmičenja BK „Vlaji – Sinj”.

Boje BK ”Cazin” branila su petorica biciklista, od čega su četvorica aktivni takmičari – Senad Prošić, Haris Puškar, Irvin Hušić i Mirsad Čizmić, dok je Adnan Abdagić rekreativac.

Srebrene medalje osvojili su Haris Puškar u kategoriji 20 do 30 godina i Mirsad Čizmić u kategoriji više od 50 godina, dok se bronzom okitio Senad Prošić u kategoriji 16-20 godina. Članovi BK „Cazin” pripremaju se za nastup u posljednjem kolu „XCZ lige Dalmacije”, koje će biti održana u Kninu.

Krajiški Bošnjaci u Turskoj ne zaboravljaju svoje korijene

U gradiću Biga i okolnim selima u turskoj provinciji Canakkale živi nekoliko stotina Bošnjaka koji uglavnom vode porijeklo iz Krajine.

U ovaj gradić udaljen 90 kilometara sjeveroistočno od Canakkalea, Bošnjaci su doselili prije više od 120 godina. Elkasović, Bešić, Bašić, Ramić, Zulić samo su neka od prezimena čiji potomci danas žive u ovom dijelu.

„Kada su Austrija i Mađarska ušle u Krajinu, naši djedovi su krenuli prema Turskoj, u Canakkale. Prvo selo u kojem su živjeli zvalo se Bosna, a danas nosi ime Kalafat. U selima ima 50 porodica čiji preci vode porijeklo iz Krajine, uglavnom iz Bihaća, Bužima, Cazina, Velike Kladuše…“, kaže Ergun Erkap čiji su preci nosili prezime Elkasović iz bužimskog sela Lubarda.

Osim iz krajiških sela, Ergun kaže da ima i jedna porodica koja vodi porijeklo iz Kiseljaka. Iako već desetljećima žive van svoje matične zemlje, ne zaboravljaju odakle vode porijeklo.

Skoro svake godine posjećuju svoje rođake, ali idu i u Srebrenicu u Memorijalni centar Potočari.

„I ove godine ćemo doći. Čuvamo našu tradiciju, iako naša djeca manje znaju od nas. Uglavnom pričamo na turskom, ali govorimo i na bosanskom jeziku. Iako u školi uče engleski, želimo da uče i bosanski jezik, da znaju tražiti hrane, vode kad odu tamo“, kaže Erkap.

Kako kaže, zbog činjenice da su mu svi u selu rođaci, oženio je Bugarkinju.

„Naučila je razvijati pitu, pravi dobru puru… To mi je najdraže“, kaže kroz smijeh.

„I njen djed je došao prije 130 godine ovdje. Imam 23-godišnju kćerku i 15-godišnjeg sina“, dodaje.
Kako navodi, za vrijeme Bitke u Canakkaleu u Prvom svjetskom ratu, četiri brata iz Krajine su otišla u rat. Samo se njegov dedo vratio.

„Svi su tu poginuli“, kazao je.

Orhan Tvali, guverner pokrajine Canakkale, kaže da je Bosna i Hercegovina bratska zemlja.

“Naša braća i sestre žive tamo. Ljudi iz Canakkalea i Bosne i Hercegovine se međusobno posjećuju jer imaju prijatelje i rođake tamo. Imamo šehidsko mezarje u koje su ukopani vojnici iz BiH i ljudi dolaze da obiđu to mjesto”, kazao je Orhan Tvali, guverner pokrajine Canakkale.

Ayhan Gider, zastupnik AK partije u Parlamentu Turske, kaže da im Mostar i Sarajevo znače isto kao Instanbul i Ankara.

„One granice koje ljudi crtaju nisu granice naših srca. Zato kad odem na Kosovo ili u Bosnu, ne osjećam se kao da sam u stranoj zemlji“, kazao je Gider.

U Parlamentu Turske postoje prijateljske grupe, među kojima je i ona grupa prijatelja Bosne i Hercegovine.

“Ta grupa grupa za BiH je grupa gdje svi parlamentarci žele biti. Sada je ulov da nauče jezik ako žele biti u toj grupi. Mi ne vidimo Bosnu i Hercegovinu kao stranu zemlju. Mi smo braća koja ne poznaju granice“, poručio je on.

Procjenjuje se da u Turskoj živi od četiri do devet miliona ljudi koji su s prostora bivše Jugoslavije.

Hostel “Begović” je spreman za ovu sezonu: Otvorenje 31. marta

Hostel Begović nalazi se u Vedrom Polju, na 3,9 km od Bihaća te pruža pogled na planine.

U okviru objekta dostupan je bar. Gosti mogu besplatno koristiti WiFi i privatno parkiralište u sklopu hostela Begović.

Pojedine jedinice sadrže TV ravnog ekrana s kabelskim programima i prostor za sjedenje. Sobe uključuju vlastitu kupaonicu s kadom ili tušem.

Recepcija je otvorena 24 sata dnevno. Hostel obuhvaća dječje igralište i nudi uslugu najma automobila.

Hostel Begovic udaljen je 35 km od Plitvičkih jezera. Najbliži autobusni kolodvor smješten je u Bihaću, do kojega ima 4,8 km.

Ono što dodatno nudi ove sezone restoran u sklopu hostela jeste da imate sada mogućnost organiziranja privatnih zabava po vrlo povoljnim cijenama.

Za sva dodatna pitanja, osoblje hostela “Begović” vam stoji na raspolaganju.

Hoste Begović
Druge Satnije HVO, 77000 Vedro Polje, Bosna i Hercegovina
Telefon:037 224-445
Facebook: https://www.facebook.com/prenociste.begovic/

Počela 7. sjednica: Nacrt Budžeta Grada Bihaća za 2017. godinu

U 9:00 sati u gradskoj vijećnici počela je 7. sjednica Gradskog vijeća Bihać. Vijećnici će raspravljati o slijedećim tačkama:

1. a) Nacrt Budžeta Grada Bihaća za 2017. godinu.
b) Nacrt Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Bihaća za 2017. godinu.

2. Prijedlog Odluke o usvajanju Nacrta izmjena i dopuna Regulacionog plana “Ceravci I” za područje “A1” i “H”

3. Izvještaj o realizaciji Programa rada Gradskog vijeća Bihać za 2016. godinu.

4. Izvještaj o radu Gradske izborne komisije Bihać za 2016. godinu.

Na znanje: Informacija o radu Policijske stanice Bihać za januar 2017.godine.

“1.Pokal Velenja”: KK Jion Bihać osvojio 5 zlatnih, 1 srebrenu i 5 brončanih medalja

Dana 18.03.2017 godine klub je nastupio na Međunarodnom turniru „1.Pokal Velenja„ u Republici Sloveniji ,te među 48 klubova iz 7 zemalja osvojio 5 zlatnih, 1 srebrenu i 5 brončanih medalja čime se svrstao u najuspješniji klub na ovom turniru.

ZLATNE MEDALJE SU OSVOJILI:

1. MURTIĆ MUHAMMED u kategoriji – 35 i -45 kg ,dječaci 12-13 godina
2. MURTIĆ JUSUF u kategoriji -40 i -45 kg ,dječaci 10-11 godina
3. DURDŽIĆ IMANA u kategoriji -30 kg, djevojčice 8-9 godina

SREBRENU MEDALJU JE OSVOJILA:

1. IMANA DURDŽIĆ +35 kg, djevojčice 8-9 godina

BRONČANE MEDALJE SU OSVOJILI:

1. FELIĆ EMA- seniorke -68 kg
2. VOJIĆ JASMINA- juniorke +59 kg
3. SELIMOVIĆ HASSAN +40 kg u kategoriji dječaci 8-9 godina i 10-11 godina
4. DURDŽIĆ IMANA- kate djevojčice 8-9 godina

Ratnom vojnom invalidu Šemsi Mujadžiću odbili liječenje u Gati

46-godišnji Šemso Mujadžić iz Cazina je ratni vojni invalid od 1994. godine, poslije teškog ranjavanja. Od posljedice samog ranjavanja i teške operacije, izgubio je dosta krvi, te mu tom prilikom daju krv od koje biva zaražen Hepatitisom “B”, koji mu je dodatno pogoršao zdravstveno stanje.

Od rata, pa sve ove godine posjećuje bolnice i liječi se, pet puta do sad bio operisan, te ni sam ne zna kako sve to fizički i psihički izdrži.

Također boluje od diskus-hernije, od čijih posljedica ima probleme sa zdravljem, odnosno, konstantna bol u leđima, bol u vratu i grudima, otežana fizička aktivnost, glavobolja i drugo.

Od 2002. godine, godišnje jednom liječi se u ZU Lječilište “Gata”, što je veoma povoljno utjecalo na njegovo zdravlje.

Posljednje dvije godine “Ljekarska komisija za medicnsku rehabilitaciju i banjsko liječenje Zavoda za zdravstveno osiguranje USK-a, odbija da ga primi u Lječilištu “Gata” s obrazloženjem da je njegovo zdravstveno stanje bolje, ali to Mujadžić negira.

“Dvadeset i neku godinu poslije rata, ja, a i svi RVI i demobilisani borci možemo biti samo bolesniji, a ne zdraviji, a ne kako ljekarska komisija tvrdi suprotno. Pored bolesti, kako fizičke tako i psihološke, od posljedica izlaganja stresnim situacijama u ratu, dovode nas u situaciju da i u miru doživljavamo stresne situacije. Imam svoje pravo na banjsko lječenjena osnovu zakona o dopusnskim pravima boraca, a to nam uskraćuju. Najviše boli kada čujem priče da se odobrava banjsko lječenje na osnovu raznoraznih veza usluga i raznih “hedija”. Mi broci, RVI , ispaštamo te se moramo za svoja prava u miru boriti i uglavnom gubimo te bitke, a u ratu smo svaku bitku dobijali”, priča Mujadžić.

Šemso Mujadžić podnio je i žalbu prema ZZO USK na odluku ljekarske komisije koji su mu isti odbili sa obrazloženjem da je neosnovana.

“Uvidom u medicinsku i ostalu dokumentaciju, Drugostepena ljekarska komisija ZZUSK donijela je odluku da je Ljekarska komisija za medicninsku rehabilitaciju i banjsko liječenje pravilno utvrdila činjenično stanje obzirom na medicinske indikacije bolesti Šemse Mujadžić” navodi se u obrazloženju odbijene žalbe.

Mujadžić ipak misli da ispunjava uslove za ovo liječenje, te da mnogi RVI i demobilisani borci ne mogu dobiti banjsko liječenje zato što su obespravljeni i nemaju veza, ne mogu vratiti usluge i nemaju odkud dati razne “hedije”.

U Bihaću osnovano Udruženje “Naša Krajina – naša baština”

U Kulturnom centru Bihać održana je osnivačka skupština Udruženja prijatelja kulturne baštine i prirode Unsko-sanskog kantona – “Naša Krajina – naša baština”. Usvojen je nacrt statuta udruženja, donesen osnivački akt, imenovan upravni odbor, a za predsjednika Udruženja izabran je Almir Ami Kurtović.

– Udruženja “Naša Krajina – naša baština” ima za cilj više stvari, svakako bi okupljali osobe koje se bave i zanimaju kulturnom i prirodnom baštinom; prikupljati ćemo informacije o stanju kulturne i prirodne baštine; organizirati ćemo aktivnosti na njihovom očuvanju; učestvovati će u izradama projekata, kao i implementaciji istih, koji bi bili od značaja za istraživanje, pronalaženje, dokumentiranje, konzerviranje, zaštitu i obnovu kulturne baštine; radiće se na aktivnostima promocije historijskih, prirodnih i kulturnih potencijala, koji bi bili od zančaja za privredni razvoj; raditi na edukacijama građana o značaju kulturne i prirodne baštine; organizirati savjetovanja, seminare, treninge, edukativne kurseve i predavanja radi upoznavanja i usavršavanja članova društva i šire društvene zajednice o vrijednosti i značaju, te upravljanju kulturnom i prirodnom baštinom; organizirati će manifestacije turističkog, kulturnog i zabavnog karaktera, kojima bi se promovirala kulturna i prirodna baština… između ostalog i da naglasim još jednu tačku, a koja se odnosi na obavljanje suradnji i razmjenu iskustava sa istim i sličnim udruženjima i drugim nevladinim organizacijama u zemlji i inozemstvu, kazao je novoizabrani predsjednik Udruženja Almir Ami Kurtović.

Na osnivačkoj skupštini jednoglasno je usvojen amblem udruženja, prema kojem će se i izraditi pečat istog. Ideju/rješenje amblema/znaka je složio Rešad Behić, grafički izradio i za buduće korištenje osposobio Almir Ami Kurtović.

Članovi upravnog odbora Udruženja su: Almir Ami Kurtović, Paola Luchesi, Dženita Halilagić, Ahmet Ami Ibukić i Eduard Živni.

Krajina je regija koja obuhvata prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usora na istoku do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu današnje Bosne i Hercegovine. Najveći grad regije je Banja Luka potom slijede gradovi Bihać, Prijedor, Kotor Varoš, Bosanska Krupa, Bosanska Dubica, Bosanska Gradiška‚ Cazin, Velika Kladuša, Bosanski Novi, Sanski Most. Krajnji sjeverozapadni dio Krajine se naziva i Cazinska Krajina po gradu Cazinu. Istočna granica Krajine je gora Borje i početak derventske općine, a južna prirodna granica kanjon rijeke Ugar.

Krajina nema administrativno utvrđene granice, niti ima političko predstavništvo u trenutnoj upravnoj strukturi države Bosne i Hercegovine ali ima značajan hrvatski kulturno-povijesni identitet koji je formiran kroz mnoge historijske i gospodarske događaje.

Teritorij uklopljen rijekama Una, Sava i Vrbas je prije nosila ime “Turska Hrvatska” u europskim literaturama 18. i 19. stoljeća. Ime Krajina ovom predjelu su dale Osmanlije, iako sama riječ nije turska nego slavenska. Austrijski, talijanski, njemački i nizozemski kartografi su naziv prihvatili 1860. godine. Ime ove oblasti su promijenili u Bosanska Krajina koje se po prvi put spominje na kartama 1869. godine.

Historija Bosanske Krajine je možda i razlog specifične kulture njenih stanovnika koji se ponose sa otpornošću i buntovništvom uglavnom prema Sarajevu. Ipak takav stav prema Sarajevu je više označeno kao bratinsko rivalstvo nego kao stvarna mržnja. Institucije koje odražavaju kulturni identitet Bosanske krajine su u Banjoj Luci, gdje se nalazi Muzej Bosanske krajine i Narodno Pozorište Bosanske krajine, koji su nedavno i preimenovanim od strane vlasti Republike Srpske iz političkih razloga.

Humanitarno veče ilahija i kasida za Semiru Ibrišimović

Prijatelji porodice Ibrišimović iz IZ bihać organizirali su još jednu akciju u nizu, u cilju prikupljanja pomoći našoj oboljeloj sugrađanki.

Semiri Ibrišimović iz Bihaća je hitno potrebna novčana pomoć za transplantaciju bubrega. Humanitarno veče za našu sugrađanku će se održati 25.3. u KC Bihać (Dom Armije), a goste će zabavljati Adnan Nezirov, Sinaudin Bajrić, MIZ Cazin, i mnogi poznati umjetnici iz svijeta ilahija i kasida.

Karte će se moći kupiti i u pretprodaji u prostorijama Centra za žene Nahla u Bihaću.

Brzina ubija, zato uspori!

Brzina ubija, zato uspori!

Ne, nije se ništa upravo strašno desilo ali baš zbog toga moramo imati u vidu poruke ove naše omladina pa da tako i ostane.

Dolazi vikend i opreznost u saobraćaju nije na odmet.

Kaže jedna stara kineska poslovica:

Kad god žuriš, stani!

Jedinstvo osvojilo bod u meču protiv posljedno plasirane ekipe

Novi Travnik i Jedinstvo remizirali su (0:0) u susretu 18. kola Prve lige Federacije BiH. Prvo poluvrijeme donijelo je za nijansu bolju igru domaćeg tima.

Imali su dva dobra pokušaja, ali do gola nisu mogli, pa se na odmor otišlo bez golova. I u nastavku bolja igra domaćeg tima. Nekoliko odličnih šansi su imali pred golom Alijagića, ali realizacije nije bilo, pa su se gosti iz Bihaća uspješno branili.

Do kraja susreta mirna igra na obje strane. Meč je završen bez golova, a jednim bodom svakako moraju biti zadovoljniji gosti, koji danas ništa nisu pokazali. – piše sportsport.ba

Prva liga FBiH, 18. kolo: Novi Travnik – Jedinstvo 0:0