Čak i 22 godina nakon završetka rata u BiH, mine predstavljaju opasnost za veliki broj građana.

Prema podacima koje je Vijeće ministara BiH (VMBiH) objavilo u vidu odgovora na pitanja državnih parlamentaraca, navodi se da je problem mina identificiran u 129 općina.

– Trenutno je identificirano 8.800 minama zagađenih mikrolokacija u 1.400 ugroženih naseljenih mjesta BiH. Mikrolokacije zagađene minama direktno utječu na sigurnost 545.000 stanovnika ili 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH. Trenutna veličina sumnjive opasne površine na mine u BiH iznosi 1.123 km2 ili 2,3 posto u odnosu na ukupnu površinu BiH, na kojoj je, procjena je, zaostalo 84.000 mina – navodi se u dokumentu VMBiH.

Prema veličini sumnjive opasne površine na mine, BiH je najpogođenija zemlja minskim problemom u Evropi. Struktura sumnjive opasne površine u BiH je 62 posto šumsko zemljište, 26 posto poljoprivredno zemljište, 10 posto infrastrukturno zemljište i dva posto ostalo.

Najpogođenije geografske regije minskim problemom u BiH su Bosanska Posavina, Srednja Bosna, Krajina i regija Doboja. Deset općina sa najviše visoko ugroženih zajednica u BiH su Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

U tabeli ispod prikazan je nacrt liste prioritetnih zadataka humanitarnog deminiranja prema administrativnim nivoima u BiH u 2017. godini.

U BiH je trenutno u toku realizacija Strategije protivminskog djelovanja 2009-2019. godina, koju je VMBiH usvojilo 2008. godine. Ovim dokumentom je predviđeno da BiH bude zemlja bez mina od 2019. godine.

U periodu od 2009. do 2016. ispunjeno je tek 50 posto planiranih operacija deminiranja, i projekat kasni četiri godine. Ključni razlog kašnjenja je u nedostatku finansijskih sredstava jer je od planiranih 660 miliona KM utrošeno tek 330 miliona KM.

– U periodu 1996-2016. u BiH su oslobođena 3.073 km2 sumnjive opasne površine na mine. Od toga, 188 km2 (ili 6 posto) operacijama humanitarnog deminiranja akreditovanih organizacija, a ostalo netehničkim metodama Centra za uklanjanje mina u BiH – navode iz VMBiH.

U operacijama humanitarnog deminiranja pronađene su i uništene 62.000 protivpješadijskih mina, 8.000 protivtenkovskih mina i 55.000 komada ESZR. Od 1992. godine, od mina je u BiH stradalo 8.379 osoba. Od toga, u poslijeratnom periodu stradalo je 1.751 osoba, od čega 612 osoba smrtno.

U sljedećoj tabeli prikazana je veličina sumnjive opasne površine na mine prema administrativnim nivoima BiH i kategorijama prioriteta.

Jučer je u Bihaću nastavljeno suđenje Đevadu Muslimoviću, Fadilu Šehiću, Sabahudinu Solakoviću, Rasimu Mehmedoviću, Fahiru Sirći i Enesu Kariću.

Muslimović se je pred kraj suđenja upustio u raspravu sa članovima Sudskog vijeća, te je nakon tri opomene da im ne može upadati u riječ, udaljen iz sudnice- piše današnje Oslobođenje.

Podsjećamo, ranijih pet svjedoka ispričalo je pred Sudom kako su svakog mjeseca slali po hiljadu maraka direktoru preduzeća, kako bi im na vrijeme poslovi bili isplaćeni. Jučerašnji svjedoci imali su svoje priče.
– Sa svojom firmom Lozić d.o.o. vršio sam sječu za USK Šume. Direktora Đevada Muslimovića sam upoznao prilikom organizacije šumskog takmičenja, kada nam je svima tražio po hiljadu maraka za šumarijadu. Dao sam. Drugom prilikom sam pozvan u šumariju da svi mi firmaši isfinansiramo doškolovanje za Fahira Sirću i Đevada Muslimovića. Dao sam 3.500 maraka. Shvatio sam da to moram platiti, kako iz Šumarije ne bih imao kontraudar na posao koji nam je ovisio o njima, posvjedočio je Mustafa Lozić.

I većina ranijih svjedoka spominjali su da su dio novca morali davati i za stranku, a bivši direktor Šuma Đevad Muslimović pripada SDA, koja ga je predlagala i za mjesto kantonalnog premijera.

– Sreo sam upravnika Fadila Šehića, koji mi je rekao “treba te direktor”. Bilo je to pred izbore 2010. godine. Muslimović mi je rekao da su svi nešto davali za stranku, dodavši: Ti nisi ništa, trebao bi nešto! I ja sam dao 5.000 maraka. Direktor mi je tada rekao da, ako mi nešto zapne, javim njemu, nastavio je u iskazu Lozić.

Za te novce nije dobio nikakvu zahvalnicu niti priznanicu.

– Nisam je ni tražio, jesam jednom želio bolje odjele u šumi, a nešto je bilo zapelo i ja sam se obratio direktoru, pa sam ih i dobio, kazao je Lozić.
Zatim je naveo da je davao i Šehiću oko 500 maraka, ne znajući reći koliko puta, a jednom mu je prilikom, kada je upravnik Šehić kupovao automobil, dao 1.000 maraka.
Na njegovu dužnost kasnije je došao Solaković, koji se prema njemu drsko ophodio, pa je i njemu dao 1.000 maraka.
Prevara u Šumama se odvijala tokom tendera i takozvanih konkurencijskih zahtjeva. Bilo bi dogovoreno ko će biti pravi takmac, a ko će biti u pratnji, pa bi po dogovoru pratnja dala skuplju ponudu za javne nabavke da bi prošao onaj po dogovoru. Tako su izvođači radova jedni s drugima bili u kooperaciji, uz glavnu riječ Uprave za šumarstvo. Izmjenom Zakona o javnim nabavkama te hapšenjem osumnjičenih iz USK Šuma to više nije išlo tako, objasnio je svjedok.
Zatim je posvjedočio i o tome kako je dolazilo do viška drva, te kako je davao osumnjičenom Sirći novac za oznake.
– I višak se potplaćivao, čak smo se i cjenkali oko cijene 5-6 maraka po kubiku, rekao je Lozić, posvjedočivši da je Sirći na duži period ukupno dao od 10 do 15 hiljada maraka.

Posljednji put kada je Sirći dao novac i sam Lozić je priveden, te je osuđen na tri godine zatvora i godinu uslovno, uz okolnosti da svjedoči.
– Sve što sam rekao danas je istina i nije bilo pritisaka na mene iz istrage i Tužilaštva, obratio se članovima sudskog vijeća.

Muslimovićev advokat Alaga Bajramović je pitao svjedoka mogu li se složiti da je za školovanje i za stranku Muslimoviću dao novac kao donaciju.

– Ne slažemo se, osjećao sam da kada ne bih dao pare, imao bih kontraefekat za firmu i da bih ostao van posla, odgovorio je Lonić.

Na pitanje sutkinje Jasminke Karabegović gdje je Muslimoviću predao 5.000 za stranku, svjedok je kazao da je to učinio u direktorovoj kancelariji, u ŠPD-u USK Šume.

Još jedan svjedok Hasib Kasupović je govorio o tome kako je plaćao fešte za direktorovu ekipu, da je platio gume za džip i to 1.000 maraka, te 2.000 maraka za direktora putem njegovog vozača Hajrudina Pehlivanovića, koji je ranije već svjedočio. Suđenje se nastavlja idućeg utorka.

U Muzeju Avnoja u Bihaću održana je komemoracija prerano preminuloj dr.Dajani Vukadin Džanić, načelnici Odjela za kožne bolesti u KB „Dr.Irfan Ljubijankić“. Od dr. Džanić oprostile su se brojne kolege iz ove medicinske ustanove kao i učenici i profesori u Medicinskoj školi gdje je doktorica radila nekoliko godina.

Dr. Dajana Vukadin Džanić rođena je u Maglaju  gdje je  i završila  osnovnu školu.Nakon srednje škole i   Medicinskog fakulteta u Banja Luci,   1987. zapošljava se u Kantonalnoj bolnici u Bihaću  u kojoj je 1996. dobila specijalizaciju  iz dermatovenerologije. Nakon položenog ispita radi kao načelnica Odjela  za kožne bolesti. U svom radu  odradila je i subspecijalizaciju iz dermatološke mikologije. Davna želja za učiteljskim pozivom  joj se ostvarila  pa je u Medcinskoj skoli  predavala predmet  Higijena i zdravstvena zaštita i izvela niz mladih generacija. Na danas upriličenoj komemoraciji upravo su se učenici sa svojom profesoricom  oprostili, ističući da su od nje učili ne samo  medicinu, već i životna iskustva.

Posebno emotivno od dr.  Dajane Džanić su se oprostile i  njene radne  kolege kao i direktor Medicinske škole u Bihaću, Senaid Haskić.

Uz niz  profesionalnih  edukacija, dr. Džanić bila je član Komore ljekara USK  i Udruženja dermatovenerologa BiH.

Odmah po preuzimanju mandata, nakon sagledavanja sveukupne situacije, bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić krenuo je u postepeno rješavanje nagomilanih problema koje je naslijedio od svojih prethodnika. Jedan od tih problema zasigurno je i boračka zgrada na Ozimicama I čiji se završetak gradnje čeka preko sedam godina.

Još u mjesecu decembru prošle godine gradonačelnik Fazlić ugostio je predstavnike stanara boračke zgrade STO II koji još uvijek čekaju da usele u svoje stanove, a potom je obavio razgovore i sa predstavnicima Javne ustanove “Stanouprava” Bihać koja se nalazi u ulozi investitora, kao i sa izvođačem radova na licu mjesta prilikom obilaska zgrade. Želeći blagovremeno informisati stanare, na drugom sastanku održanom protekle sedmice gradonačelnik je upoznao stanare sa novim saznanjima i informacijama .

Jedinstveno sportsko natjecanje „Grand Prix BiH“ u kick boxingu za kadete, juniore i seniore jučer je održano u Kulturno-sportskom centru Ilidža, uz veliki broj sportskih radnika i posjetitelja koji su pokazali veliki interes za ovaj događaj.

Na ovom turniru koji je organizirala kick boxing akademija „Ilidža“ pod pokroviteljstvom Općine Ilidža i Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo je sudjelovao 71 klub iz sedam zemalja – BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Austrije i drugih, te više od 500 sudionika.

KBS FFAVORIT BH iz Bihaća su predstavili četri takmičara u disciplini “low kick” osvojivši isto toliko medalja.

Rasim Alunović – 71 kg bronza
Adil Ćenanović – 67 kg bronza
Amra Okugić – 56 kg srebro
Ema Bajrić -60 kg zlato

Ema je u polufinalu jednoglasnom sudijskom odlukom pobjedila Fatimu Kurdić iz kickboxing akademije Ilidža dok je u finalu takođe jednoglasno savladala Dženetu Ljubijankić iz Kbs Zino iz Bihaća što je bilo dovoljno da osvoji pehar za najbolju juniorku na turniru u disciplini low kick.

Mlada Bišćanka (16god) uspjela je i na ovom turniru pokazati da je talenat čije vrijeme tek dolazi, a činjenica da se bori u uzrasnoj kategoriji starijih juniorki (do 19 god.) dovoljno govori o hrabrosti i odlučnosti ove mlade sportašice da ove godine uđe u juniorsku kickboxing reprezentaciju BiH.

Na vanrednoj sjednici Senata Univerziteta u Bihaću data je puna podrška i upućena inicijativa Privremenom Upravnom odboru za prerastanje Visoke zdravstvene škole u Fakultet zdravstvenih studija.

Rektor Fadil Islamović je potvrdio za našu kuću, da će se u narednom periodu poduzeti sve potrebne radnje radi stvaranja pretpostavki za upis studenata na četverogodišnji studij, već u narednoj godini.

Ideja o prerastanju Visoke zdravstvene škole u fakultet živi već nekoliko godina. Svoj formalni karakter dobila je odlukom Senata 2015. godine, kada je imenovana Komisija od pet profesora sa Visoke zdravstvene škole, koja je imala zadatak da pripremi Elaborat o prerastanju ove škole u fakultet.

Komisija je dužna da u okviru Elaborata definiše diferencijalnu razliku za studente koji su okončali školovanje po studijskom programu od 180 ECTS kredita, radi omogućavanja upisa na četverogodišnji studij sa 240 ECTS kredita.

Zaključak Senata upućen je Upravnom odboru koji će sutra zasjedati. Rektor Islamović je uvjeren da će se već u narednoj godini steći uslovi za upis studenata na četverogodišnji studij.

JU Medicinska škola Bihać, povodom prerane smrti naše uvažene kolegice i prijateljice prim. Dr. Dajane Vukadin – Džanić organizira komemoraciju koja će se održati sutra, 22.02.2017. godine u 11 sati u Muzeju Prvog zasjedanja AVNOJ.

Kako Biscani.net portal donosi informacije sa terena, u ulici Kasima Ćehajića u blizini restorana “Amfora” se desila saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovali vozači VW Golf 2 i terenca Nissan Pajero.

Pogledajte fotografije saobraćajne nezgode koje je zabilježio Biscani.net portal. Uskoro opširnije nakon policijskog uviđaja, pratite Biscani.net portal.

U konkurenciji od 541 takmičara iz 7 zemalja, KBS “ZINO” iz Bihaća je ukupni pobjednik turnira sa osvojenih 44 medalje (19 zlatnih, 12 srebrenih i 13 bronzanih) dok su 3 takmičara proglašeni najboljim takmičarima turnira! Šejla Oraščanin iz Bosanske Krupe je osvojila odlično 2 zlata u kategoriji PF-55 i….

ZLATNE MEDALJE:
Berina Midžić, Dj, PF +32
Diana Ramić, SK, PF -65
Hana Midžić, SK, LC -65
Emina Ferizović, J, PF -65
Neira Oraščanin, J, PF -55
Šejla Oraščanin, S, PF -55 i S, KL -55 (2)
Antonela Tomaševic, S, LC +70, S, KL -70, S,
KL+70 (3)
Dino Nadarević, MK, PF -47
Aljoša Ramić, DJ, PF +32
Adijan Nadarević, MK, PF +47
Ajdin Kurtović, SK, LC -52
Almir Kasupović, J, LC -74
Edis Mešić, SK, PF -52
Haris Zjakić, J, KL -94 i J, LC +94 (2)
Dino Kurjaković, S, FC -75

SREBRENE MEDALJE:
Adna Behrem, SK, LC +65
Berina Midžić, MK, PF +47
Diana Ramić, SK, LC -65
Dženeta Ljubijankić, J, LK -60
Emina Ferizović, J, LC -65
Hana Midžić, SK, PF -65
Naida Muhić, SK, PF -60
Neira Oraščanin, J, PF -65
Sabahudin Hrnjica, SK, PF -63
Zarif Sefić, J, LC -57
Dino Nadarević, DJ, PF +32
Adijan Nadarević, SK, PF -57

BRONZANE MEDALJE:
Naida Muhić, SK, LC -60 i SK, KL -60 (2)
Hannan Brkić, MK, PF +47 i SK, PF – 57 (2)
Sanjin Hrnjica, SK, PF -52
Ramiz Hošić, S, LC -89
Emin Islamović, MK, PF -32
Eldin Vojić, J, LC -69
Dino Kurjaković, S, KL -79
Arman Sušić, SK, LC +69
Amil Tutić, SK, PF -52
Almir Kasupović, J, KL -74
Ahmed Kovačević, SK, PF -63

Proglašeni najboljim:
Aljoša Ramić, Point Fighting, djeca
Diana Ramić, Point Fighting, starije kadetkinje
Emina Ferizović, Point Fighting, juniorke