Još se nije slegla prašina ni oko prošle rekonstrukcije manjinske vlade SDA-SBB, koja je izvršena prije sedam dana, a u političkim krugovima već se nagađa o novoj.
Za 22 godine imao je 18 premijera i s rekonstrukcijama, najmanje 25 različitih sastava vlade.
https://www.facebook.com/federalna/videos/1744566572225470/
Poznato da nama u Bosni i Hercegovini nije potreban poseban razlog za janje i sve ostalo sto ide uz to, ali 1.maj je i više od praznika i to je tradicija koja se na ovim prostorima njeguje.
Međunarodni praznik rada 1. Maj prilika je za koju se građani Bosne i Hercegovine pripremaju mjesecima, a neki gotovo cijelu godinu. Tradicionalno na većini izletiša traži se mjesto više, a već dugi niz godina za stanovnike MZ Ostrožac kod Cazina 1. maj je i više od praznika.
Kažu da u Cazinu postoji izreka ako ne znaš gdje ćeš za1. maj vidimo se na Ostrošcu. Prvomajski praznici u ovoj cazinskoj mjesnoj zajednici svaki put privuku više hiljada posjetilaca, ne samo sa ovih prostora nego i znatno šire. Tako se i ove godine od ranih jutarnjih sati mogla čuti muzika sa svake strane ulice. Štandovi, miris janjetine i veliki broj građana nešto je što se ne propušta 1. maja i tako nekoliko desetina godina unatrag.
Pored Ostrošca popunjeno je bilo i u ostalim izletištima na području cazinske općine. Ništa drugcija slika nije ni na području Bihaća. Poznato izletište Topole bilo je tjesno da primi sve one koji su ovdje željeli proslaviti 1.maj, pa se nemali broj njih morao vratiti i potražiti neku drugu lokaciju. Zabave nije nedostajalo, svako je,u skladu svojih mogućnosti, priredio prvomajsku trpezu.
Iako je poznato da nama u Bosni i Hercegovini nije potreban poseban razlog za janje i sve ostalo sto ide uz to, ali 1.maj je i više od praznika i to je tradicija koja se na ovim prostorima njeguje gotovo stotinu godina, a prema danas viđenom ne sumnjamo i narednih stotinu.
Spomenik kod Bihaća čini petnaest skulptura poredanih u prostoru sa pristupnim stazama, platoom, krajolikom i grobnicom…
Jedno od okupljališta mladih u Bihaću za mnoge je nepoznanica i misterija koja ih samo podsjeća na Stonehenge u Velikoj Britaniji. Osim mladih koji se ovdje okupljaju i ponekog rekreacioniste, jedini posjetioci bihaćkog Stonehengea su turisti koji čuvaju sjećanje na žrtve u čije ime je podignut ovaj spomenik, koji svjedoči o fašizmu i masovnom pokolju stanovništva koji se desilo tokom Drugog svjetskog rata. a koji su počinile ustaše.
Znaju li o tome išta mlade generacije?
Nacionalni spomenik BiH
Ovaj kompleks u spomen na žrtve fašističkog terora, idejno je djelo Bogdana Bogdanovića jednog od najpoznatijih i najuspješnijih graditelja memorijalne arhitekture u regionu jugoistočne Evrope. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 2011. godine, donijela je Odluku da se Spomen-park žrtvama fašističkog terora proglašava nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
“Spomenik čini petnaest skulptura poredanih u prostoru sa pristupnim stazama, platoom, krajolikom i grobnicom. Na ovaj spomenik se primjenjuju mjere zaštite utvrđene zakonom o sprovođenju odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika koja je uspostavljena prema Aneksu 8. opšteg mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini”, kaže Amir Kadić, direktor Zavoda za zaštitu kulturnog nasljeđa USK-a.
Kulturni pejzaž Spomen-park žrtava fašističkog terora nalazi se na brdu Garavice uz cestu koja iz Bihaća vodi do graničnog prijelaza Izačić i Republike Hrvatske. Ovaj spomen-kompleks na Garavicama otvoren je 1981. godine, a podršku izgradnji spomen-kompleksa dao je visoki funkcioner KPJ Hakija Pozderac.
Fašisti ubili desetine ljudi
Prema podacima kojima raspolaže Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, na tom mjestu i njegovoj okolici tokom 1941. godine, ustaške snage počinile su zločine nad građanima bihaćkog kraja. Kako se navodi u obrazloženju Komisije – prema nekim podacima ubijeno je 7.000 civila, dok prema drugim izvorima broj žrtava dostiže i 12.000 ljudi.
“Tu nisu ubijani samo ljudi iz Bihaća, ima tu ljudi sa područja Like i Korduna. Među žrtvama je i Salih Mušanović, koji je bio prvi sekretar komiteta Komunističke partije. To je najveće stratiše poslije Jasenovca, nema većeg stratišta u okrugu. U znak sjećanja na žrtve izgrađen je spomen-park, koji je nažalost u određenoj mjeri zapušten i ja sam na to reagirao uputivši poslaničko pitanje u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Bihać ima tekovine antifašizma i ovo je vrlo značajno za nas sa strane proevropske orijentacije”, kaže Mirković
Novac glavni problem
Direktor Kadić ističe da je Zavod u saradnji sa Javnom ustanovom za sport, odmor i rekreaciju uradio projekat kojeg je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika odobrila, ali da bi ga realizirali potrebna su im materijalna sredstva.
“Mi smo neki dan imali posjetu Državne komisije i Republičkog zavoda Republike Srpske, koji su nam došli s primjedbama kako se spomen-park ne održava. Odveli smo ih gore da se uvjere u stanje koje je ekstra. Međutim, da bismo mi to uredili i unaprijedili kvalitetu pejzaža tog lokaliteta sa atraktivnim i autohtonim vrstama biljaka, te omogućili neku vrstu rekreativne ponude, potrebna su nam finansijska sredstva. Ukupna vrijednost projekta iznosi 31.700 km, a mi taj novac nemamo. Čim se iznađe novac, mi ćemo pristupiti realizaciji projekta”, ističe Kadić.
Potreba revitalizacije Unske pruge za teretni i putnički saobraćaj jedna je od tri panel-diskusije okruglog stola „Knin – sjecište željezničkih pravaca“ održanog u Kninu a kojeg su upriličili Hrvatska gospodarska komora i Udruženje luka pod pokroviteljstvom Grada Knina. U ime Uprave Željeznica Federacije BIH o potrebi oživljavanja Unske pruge govorio je Samir Alagić, direktor bihaćkog Područja infrastrukture ŽFBH, predstavnica Uprave ŽRS te privrednici, predstavnici lučkih uprava Split, Zadar i Šibenik zainteresiranih za korištenje željezničkih usluga.
Do 500.000 tona roba
Direktori lučkih uprava Šibenika, Zadra i Splita su na Okruglom stolu „Knin – sjecište željezničkih pravaca“, potreba revitalizacije Unske pruge, u Kninu, bili izričiti u zahtjevu upućenom Upravi HŽ infrastrukture da se željeznički pravac Knin – Bihać mora napokon otvoriti i uspostaviti teretni saobraćaj.
U ime Uprave ŽFBH, direktor bihaćkog PI ŽFBH Samir Alagić je iskazao interes za otvaranje Unske pruge, jer je njenim jednostranim zatvaranjem od strane HŽ 17. maja 2010. godine, USK transportno izoliran.
„Zbog toga stagnira i ovdašnja privreda. Mi u Željeznicama Federacije BIH smatramo da bi otvaranjem Unske pruge na njenoj cijeloj dužini, dionici od Martin Broda do Knina koji održava Područje infrastrukture ŽF BH Bihać, u dužini 99,8 km i Željeznica Republike Srpske u dužini 19,6 km, prohodnoj i u redovnoj upotrebi za saobraćaj teretnih i putničkih vozova dizel-vučom, privreda ovoga dijela BiH oživjela“, kaže Alagić.
Dodaje kako je Unska pruga i prije rata i u prošlosti bila podrška i okosnica privrednog razvoja ovoga kraja pa bi se njenim otvaranjem povećale privredne aktivnosti u USK koji obiluje rudnim bogatstvima.
„Željeznicama se omogućuje da mogu prevoziti i do 500.000 tona različitih roba iz ovoga i drugih dijelova BIH. Predstavnici lučkih uprava Splita, Zadra i Šibenika su kazali kako godišnji promet roba u trima lukama iznosi između 3,5 četiri miliona tona roba, na što mi u Željeznicama Federacije BIH smatramo da, kada bi se samo deset posto tog tereta usmjerilo na Unsku prugu, a prirodno su usmjereni na korištenje željezničkih usluga Unskom prugom, to bi iznosilo do 400.000 tona“, kaže Alagić.
Doelektrifikacija Unske pruge
Željeznicama se otvaraju mogućnosti prijevoza između 900 hiljada i milion tona roba iz čega je vidljivo da je potreba za otvaranjem Unske pruge opravdana. Alagiću su predstavnici HŽ kazali da ne održavaju dio pruge za koji su nadležni. Stoga su svi učesnici okruglog stola odlučili iskazati pritisak na HŽ da se hrvatski dio Unske pruge što prije otvori.
„Mi ćemo po usvajanju plana poslovanja ŽFBH od strane Vlade FBIH, krenuti u realizaciju doelektrifikacije ovoga dijela Unske pruge od Blatne, Željeznica RS do Bihaća. Izvršili smo defektažu elektro-tehničkih postrojenja i specificiranje materijala a planirana vrijednost te investicije je oko dva i po miliona maraka“, kaže Samir Alagić.
Ovim bi se, dodaje, uspostavio saobraćaj elektro-vučom do Bihaća što bi značajno smanjilo troškove saobraćaja. Potom bi se pristupilo uvođenju putničkih talgo-vozova čime bi se ovaj kraj povezao s ostatkom BIH. U drugoj fazi bi prugu elektrificirali od Bihaća do Knina, ali zbog njenog presijecanja graničnom linijom na više mjesta, ovaj problem će morati riješiti nadležna tijela RH i BIH.
Zaključci sa okruglog stola s ciljem otvaranja Unske pruge bit će upućeni Vladi RH, vlastima županija koje gravitiraju Unskoj pruzi i Upravi HŽ infrastrukture, koja bi na svom području trebala osigurati prohodnost pruge.
Direktori lučkih uprava Šibenika, Zadra i Splita su na Okruglom stolu „Knin – sjecište željezničkih pravaca“, potreba revitalizacije Unske pruge, u Kninu, bili izričiti u zahtjevu upućenom Upravi HŽ infrastrukture da se željeznički pravac Knin – Bihać mora napokon otvoriti i uspostaviti teretni saobraćaj.
U ime Uprave ŽFBH, direktor bihaćkog PI ŽFBH Samir Alagić je iskazao interes za otvaranje Unske pruge, jer je njenim jednostranim zatvaranjem od strane HŽ 17. maja 2010. godine, USK transportno izoliran.
„Zbog toga stagnira i ovdašnja privreda. Mi u Željeznicama Federacije BIH smatramo da bi otvaranjem Unske pruge na njenoj cijeloj dužini, dionici od Martin Broda do Knina koji održava Područje infrastrukture ŽF BH Bihać, u dužini 99,8 km i Željeznica Republike Srpske u dužini 19,6 km, prohodnoj i u redovnoj upotrebi za saobraćaj teretnih i putničkih vozova dizel-vučom, privreda ovoga dijela BiH oživjela“, kaže Alagić.
Dodaje kako je Unska pruga i prije rata i u prošlosti bila podrška i okosnica privrednog razvoja ovoga kraja pa bi se njenim otvaranjem povećale privredne aktivnosti u USK koji obiluje rudnim bogatstvima.
„Željeznicama se omogućuje da mogu prevoziti i do 500.000 tona različitih roba iz ovoga i drugih dijelova BIH. Predstavnici lučkih uprava Splita, Zadra i Šibenika su kazali kako godišnji promet roba u trima lukama iznosi između 3,5 četiri miliona tona roba, na što mi u Željeznicama Federacije BIH smatramo da, kada bi se samo deset posto tog tereta usmjerilo na Unsku prugu, a prirodno su usmjereni na korištenje željezničkih usluga Unskom prugom, to bi iznosilo do 400.000 tona“, kaže Alagić.
Doelektrifikacija Unske pruge
Željeznicama se otvaraju mogućnosti prijevoza između 900 hiljada i milion tona roba iz čega je vidljivo da je potreba za otvaranjem Unske pruge opravdana. Alagiću su predstavnici HŽ kazali da ne održavaju dio pruge za koji su nadležni. Stoga su svi učesnici okruglog stola odlučili iskazati pritisak na HŽ da se hrvatski dio Unske pruge što prije otvori.
„Mi ćemo po usvajanju plana poslovanja ŽFBH od strane Vlade FBIH, krenuti u realizaciju doelektrifikacije ovoga dijela Unske pruge od Blatne, Željeznica RS do Bihaća. Izvršili smo defektažu elektro-tehničkih postrojenja i specificiranje materijala a planirana vrijednost te investicije je oko dva i po miliona maraka“, kaže Samir Alagić.
Ovim bi se, dodaje, uspostavio saobraćaj elektro-vučom do Bihaća što bi značajno smanjilo troškove saobraćaja. Potom bi se pristupilo uvođenju putničkih talgo-vozova čime bi se ovaj kraj povezao s ostatkom BIH. U drugoj fazi bi prugu elektrificirali od Bihaća do Knina, ali zbog njenog presijecanja graničnom linijom na više mjesta, ovaj problem će morati riješiti nadležna tijela RH i BIH.
Zaključci sa okruglog stola s ciljem otvaranja Unske pruge bit će upućeni Vladi RH, vlastima županija koje gravitiraju Unskoj pruzi i Upravi HŽ infrastrukture, koja bi na svom području trebala osigurati prohodnost pruge.
Nakon pet godina djelovanja u gradu Bihaću, kvalitet muzike bihaćke grupe “Legende Japoda” je prepoznat čak i u dalekoj Švicarskoj, tačnije u gradu Lucerne iz kojeg su ovi muzičari dobili poziv od organizatora malog gradskog festivala da nastupaju i predstave grad Bihać u punom sjaju.
Podršku odlasku muzičara iz grupe “Legende Japoda” je dalo i Udruženje muzičara “LIRA” iz Bihaća u vidu besplatnog prevoza.
Za sve one koji žive u Švicarskoj, a željni su kvalitetne muzike bihaćke grupe “Legende Japoda”, ovo je ujedno pozivnica da uživaju u noći opuštanja.
Više informacija možete dobiti putem Facebook-a na profilu Hasan Kišmić, putem telefona +38762247567 ili putem maila skonadino@gmail.com.
Džematlije bihaćkoga džemata Ribić – Orljani, predvođeni ovdašnjim imamom Mujom ef. Spahićem, konačno su poslije godina čekanja i pribavljanja neophodnih saglasnosti i dokumentacije početkom marta pristupili rušenju stare i dotrajale džamije, nakon čega će na njenim temeljima biti izgrađena nova i funkcionalna džamija.
Valentino Perutina iz Mostara učestvovao je u duelu u trećem krugu “Zvezda Granda” sa Evinom Čavkićem iz Bihaća. Prvi se predstavio pesmom “Zar me ne prepoznaješ”, dok je drugi izabrao numeru “Nema me”.
U drugom delu Valentino je otpevao pesmu “Zar me ne prepoznaješ”, dok je Elvin izveo numeru “Lako ću slagati telo”. Obojica su dobili po pet glasova jer tastere nisu stisnuli Marija i Aca. Njih dvoje nisu bili zadovoljni nastupom kandidata jer su smatrali da nisu dali svoj maksimum. Pogledajte njihov nastup i uverite se da li je stvarno tako.
Dvojica bivših članova SDP-a USK Amir Murić i Mahmut Alagić od danas su zvanično članovi Demokratske fronte (DF).
U Bosanskoj Krupi danas su uručene članske iskaznice Demokratske fronte (DF) bivšim članovima SDP-a Amiru Muriću i Mahmutu Alagiću, a svečanom predstavljanju novih članova stranke prisustvovao je i predsjednik DF-a Željko Komšić.
Amir Murić je aktuelni poslanik u Skupštini USK, a Glavni odbor SDP-a BiH isključio ga je iz stranke početkom ovog mjeseca. On je posljednjih mjeseci u Skupštini USK glasao mimo odluka organa stranke te se iz opozicije, u kojoj se SDP trenutno nalazi u Unsko-sanskom kantonu, priklonio vladajućoj koaliciji na čelu sa SDA. Trenutno nastupa u klubu DF-a u Skupštini USK.
Mahmut Alagić je u tri mandata bio zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH, a bio je i na čelu KO SDP USK i GO SDP Bihać.
Inače, predsjednik DF-a Željko Komšić pokušao je danas obrazložiti razlog zbog kojeg je ova stranka trenutno u vlasti u Unsko-sanskom kantonu, odnosno u koaliciji sa SDA.
“Mi smo imali mnogo dilema, šta raditi i kako se postaviti. Da li se izvući iz svega toga i pustiti da se stvari dešavaju i dejstvujući samo iz pozicije gdje kritikujete, a ništa ne radite. Iz dobre namjere smo ušli u ovu priču. Da li su ljudi koji vode Vladu USK po našem izboru? Nisu, jer nismo mi za njih glasali. No, alternativa svemu tome ne znam na šta bi izašla”, rekao je Komšić, koji se danas u Bosanskoj Krupi sastao sa članovima i simpatizerima stranke.
Privrednici i članovi Udruženja poslodavaca USK-a podržavaju inicijativu Kulta i poručuju da, kad oni čekaju naplatu novca, i država mora sačekati
Institut za razvoj mladih Kult, o čemu Oslobođenje već sedmicama izvještava čitaoce, pokrenuo je inicijativu za izmjene propisa o PDV-u, za šta su mladi skupili više od 30.000 potpisa privrednika širom zemlje. Državni poslanik iz SDP-a Saša Magazinović je već najavio podršku inicijativi kroz njeno delegiranje za neku od narednih sjednica Parlamenta BiH, a u realnom sektoru to već pozdravljaju sa oduševljenjem.
Ulazna i izlazna faktura
Jedan od njih je i Adem Ibrahimpašić, dioničar i suvlasnik bihaćkog Premingera, koji potez Kulta smatra odličnom inicijativom.
– To bi bilo idealno, ali bojim se da naši parlamentarci to neće prihvatiti. Mi poslodavci smo njima nudili različite dogovore ne samo da ne plaćamo PDV na izdane fakture koje nismo naplatili nego i da nećemo odbijati izlazni PDV od faktura koje mi dobijamo, a još nismo platili. Dakle, o čemu se radi? Meni je neko svoju robu ili uslugu fakturisao, ja ću je naplatiti, ali ne još. Međutim, ja već to odbijam od svog izlaznog PDV-a, a to državi šteti, kaže Ibrahimpašić.
U odnosu države i poslodavca, prema važećim zakonima, država uzima na početku mjeseca ono što joj pripada, dok privreda, potpuno nezaštićena, pokušava preživjeti namete.
– A tek smo mi poslodavci na šteti, jer država nama uzima unaprijed, a mi se zadužujemo kod banaka, s kreditima dočekujemo svaki prvi i deseti u mjesecu. Eh, dođe vrijeme, nema novaca, nismo naplatili svoje fakture, priliv izostaje, ali eto države, plati joj pare, plati joj PDV, nju ne zanima što nemaš. Mi poslodavci smo predstavnicima vlasti konstantno nudili takva rješenja, da se ne plaća PDV za fakture na koje i mi još čekamo naplatu. Isto tako, mi nećemo odbiti nijednom PDV, naročito fakture naših dobavljača, sve dok nismo uplatili. To bi bilo pošteno. Ništa ulazna faktura, nego samo izlazna, ako privrednik nije svoje naplatio, neka ga i država malo sačeka. Mi to podržavamo, ja uvijek muku mučim sa potraživanjima države, dugujemo oko dva miliona maraka, jer mi svoja potraživanja nismo uspjeli naplatiti u roku pola mjeseca. Nama lanci trgovinskih distributera duguju, ali njih ne smijemo ni pitati, jer od koga se god ovisi, ne smije mu se dug ni spomenuti. Tu se reaguje da te Bog sačuva, ističe Ibrahimpašić.
Po njemu je odlična i inicijativa tuzlanskog gradonačelnika, “ta vojska na srednjim nivoima koja ne doprinosi ništa, troši sredstva koja mi od poreza uplatimo”, smatra Ibrahimpašić. Ali, ova inicijativa kojom se traži izmjena Zakona o PDV-u nešto je što poslodavci još hitnije trebaju.
– Zašto mislimo da imamo pravo na to? Država nama mora pomoći da mi naplatimo svoja potraživanja. Ima svakakvih dužnika, pa i bezobraznih, ali ne može rješenje države biti stav “pa, što ste im davali robu kada ne plaćaju”! Država tek sad kroz Zakon o finansijskom poslovanju nastoji te loše firme identificirati, da ih zadavi na vrijeme, da one ne bi potopile i one zdrave kompanije, napominje Ibrahimpašić.
U građevinskom sektoru situacija je identična, mada je svaka oblast priča za sebe.
– Kod nas je malo drugačije, kada imamo komitente, onda mi moramo platiti PDV za njih. Logično bi bilo da se PDV plaća odmah po naplaćenom poslu, ali svi znamo kako to u praksi ide, plaća se svakog prvog do desetog u mjesecu, bez obzira na to što firma čeka svoju naplatu. Država ne čeka. Evo, da navedem i ovaj primjer. Nama je Općina Bihać dužna, čekamo na zarađeni novac, ali mi smo već davno platili za to PDV državi. Država ti može ostati dužna, ali ti njoj ne možeš, ispričao nam je Almir Alivuk, direktor firme “Alivuk” d.o.o.
Ovu inicijativu kao jednu od mogućih varijanti koje bi se primijenile u zemlji i poslovnom sektoru Alivuk jedva čeka.
Sistem je neuređen, ali privreda ne osjeti promjene nabolje, iako su izmjene zakonskih rješenja konstantne.
– Sad imamo obavezu da, ako nam dužnik nije uplatio u roku od mjesec ono što je naše potraživanje, moramo ga tužiti po zakonu i još obračunavati kamate. Ali, to za nas znači samo nove sudske troškove, probleme i bavljenje drugim stvarima, naglašava Alivuk.
A među tuženim, koji se ipak bore za opstanak u realnom sektoru, naći će se i mnogi od njih samih, samo ako prekorače mjesec da nisu platili. To je opet preoštra eliminacija i novi teret realnom sektoru, smatra Alivuk.
Angažman inspekcija
– Ja ne mogu natjerati čovjeka da mi plati osim sudskim putem, a to može trajati godinama. Inspekcije bi morale ići u kontrolu onim firmama koje kasne u isplatama faktura, kazao nam je Nijaz Kadirić, vlasnik firme Apimed, firme koja se bavi proizvodnjom sokova.
Ova inicijativa po njemu je vrijedna, ali bi morala imati neki prelazni rok i morala bi predviđati čitav set praktičnih problema i načina njihovog rješavanja.
– Ja imam problem sa nenaplaćenim fakturama vrijednim desetine hiljada maraka i ko zna kada ću to naplatiti, a davno sam za to platio PDV. Ja bih volio da nam se da mogućnost prijave dužnika inspekcijama, državi. Dobra bi to bila stvar, kada bi država shvatila da joj je pravi interes da goni takve, a da tako i pomogne realnom sektoru u radu, smatra Kadirić.
Izmjenama propisa o PDV-u, čiji su prijedlozi već otišli i Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje u kojem sjede ministri finansija, država bi se osjetila ugroženom, jer bi i njoj kasnila naplata, ali bi kroz period prilagodbe morala maksimalno da angažuje inspekcije. U tom smislu, Kadirić predlaže da se uvedu i bankovne garancije, da cijeli sistem bude posvećen uspjehu realnog sektora.
