Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Samir Sedić i načelnik općine Ključ Nedžad Zukanović, potpisali su u Bihaću, ugovor o realizaciji projekta za izgradnju i rekonstrukciju vodovoda u toj općini, za šta je osiguirano 30.000 maraka iz sredstava vodnih nakanada. Inače ove godine, resorno ministarstvo podržaće ukupno 20 projekata u svim ovdašnjim općinamja, u ukupnom iznosu od 717.000 maraka.
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK-a i ove godine realizira program podrške projekata iz oblasti vodoprivrede, sredstvima osiguranim u budžetu od prikupljenih vodinih naknada.
„ Jučer smo potpisali za izgradnju i rekonstrukciju vodovoda u općini Ključ u iznosu od 30.000 KM, a prije toga prošle sedmice smo sa načelnikom Općine Bosanski Petrovac izgradnja i rekonstrukcija gradske vodovodne mreže u iznosu od isto 30.000 maraka“, kazao nam je ministar Sedić.
Prošle godine za ove namjene utrošeno je 600.000 maraka, a ove godine sredstva su povećana na 717.000, s tim da su prenesene ranije obaveze od oko 3.000 maraka.
„Dvadeset je projekata, od toga 18 se odnosi na izgradnju, rekonstrukciju vodovoda, uređenje korita rijeka, sistem zaštite od poplava, ako bi kazali po velikiim projektima onda su to izgradnja vodovodne mreže općina Sanski Most, naselje Kamengrad i nastavak radova Pivnice Konjodor Općina Bužim, imamo projekt rekostrukcije drvenog mosta općine Bosanska Krupa, tu je predviđeno ispred Ministarstva 40.000 maraka“, kazao je Sedić.
Dodaje da je za sistem odbrane od poplava u općinama Cazin i Bihać planirano po 60.000 maraka, s tim da i u drugim projektima, kao što je plan odbrane od poplava, gdje je za odnos sa nevladinim sektorom namijenjeno 30.000 maraka. Po njegovim riječima, Ministarstvo prati implementaciju svih ovih projekata u odnosu na primjenu Zakona o vodama USK-a, kako bi ova namjenska sredstva bila pravilno utrošena.
Slikarska platna, štafelaji, slikari na krajiškoj ljepotici Uni – više i nije neobična slika posljednjeg majskog vikenda i 15. godinu zaredom. Ipak, neobična je to, ili je bolje kazati, svojevrsna kolonija, koju pohodi na stotine slikara i kipara iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, zemalja regije, ali i desetak evropskih.
Umjetnici su na Uni zbog djece. One, koje u Centru Duga u Kulen Vakufu, povezuje roditeljska nebriga. Okupljaju se pod motom “U službi djeteta” i tako pomažu rad Centra. Slučajno izbjegličko prijateljstvo rukovodioca Centra Admira Lješčanina s nekoliko novinara u Njemačkoj i sportista bili su uzrokom formiranja Centra prije 17 godina.
“Htjeli su pomoći Bosni i Hercegovini, posebno dati podršku djeci. Dolazeći u Kulen Vakuf, rodila se ideja o tom projektu, jer sam slušao o problemima s ostavljenom djecom u Kantonalnoj bolnici u Bihaću. I sam sam tokom izbjeglištva i progona iz rodnog Brčkog s djecom proživio velike probleme i nesreće, i to me tjeralo da iniciram upravo formiranje jednog ovakvog centra”, prisjeća se Lješčanin.
Zbrinuto 500 djece
Gradnju su osigurali u Humanitarnoj organizaciji Schutzengel Gesucht, čiji je predsjednik u to vrijeme bio proslavljeni njemački nogometni reprezentativac Andreas Koepke, zatim novinar Gunter Prandl, koji je i danas na čelu Savjeta Centra Duga.
Centar od formiranja 1999. godine prihvata i zbrinjava ostavljenu djecu nakon rođenja.
“Djeca uglavnom dolaze iz bolnice, i to iz raznih razloga – smrt majke, psihička oboljenja, maloljetnost, ali dolaze i iz siromašnih porodica, pa oni koji nemaju roditelje i nemaju gdje. Dolaze na zahtjev Centra za socijalni rad, a tako i odlaze.”, kaže Lješčanin.
U Centru djeca borave od rođenja do navršene šeste godine. Nakon toga odlaze na usvajanja, povratak u porodicu, ili u druge zajednice. Konkretno, u Socijalno-pedagošku životnu zajednicu, koja ima svoje ustanove u Bihaću, Sanskom Mostu, Cazinu, Velikoj Kladuši, gdje ostaju do punoljetstva.
Zadatak 18 zaposlenih u Centru, ali i mnogih drugih, je da izmame osmijeh kod svakog djeteta. U prihvatilištu ih je uglavnom 25, a zahvaljujući radu Duge, na području Unsko-sanskog kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine zbrinuto je blizu 500 djece i problem ostavljanja djece stavljen je u okvire nadzora i kontrole.
Svako ostavi svoj trag
Vaspitačica Remza Kurtagić kaže: “Svako dijete ostavlja svoj trag. Nama je drago kada nakon šeste godine odlaze, posebno ako se vraćaju u porodice, ali ipak rado ih se sjećamo.”
Duga uglavnom egzistira zahvaljujući podršci brojnih donatora, posebno umjetnika, na čiju je inicijativu nastala kolonija “Una – u službi djeteta”. U njoj se osigura najznačajniji dio sredstava za rad. U proteklih je 15 godina okupila više od 300 slikara, kipara, fotografa iz cijele Bosne i Hercegovine, regije i deset evropskih zemalja. Nastalo je u njoj više od 1.100 radova-slika, od kojih je na aukcijama u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, Asa-art Galeriji u Sarajevu, Galeriji u Tuzli, Bihaću i Galeriji Pasinger fabrik u Minhenu prodano približno 700.
Kao suorganizator Kolonije veliki doprinos daje i Akademija likovnih umjetnosti iz Sarajeva. Tragove u Koloniji su ostavili: Mustafa Skopljak, Hamo Ibrulj, Nesim Tahirović, Edin Numankadić, Dževad Hozo, Džeko Hodžić, Aleksandar Spasosen, Aleksandre Osipov, Amela Hadžimejlić, Boris Čistopoljski, Admir Mujkić i mnogi drugi.
Posljednjeg majskog vikenda Koloniju Duga pohodi više od 100 umjetnika. Tu su i prijatelji iz Njemačke.
“S obzirom na to da u Dugi rade dobro i po svim pedagoškim standardima, mi onda to lako u Njemačkoj predstavimo i osiguramo sredstva”, kaže Prandel.
Prvi potezi
Slično kazuje i novinar i član Društva Arno Heider: “Mi radimo po posebnom konceptu i ono što djeca u Dugi od nas dobiju, to im ne može niko više uzeti, čak i kad napuste Centar.”
Na obalama Une, uz umjetnike su i djeca. Uče prve poteze kistom, dlijetom. I ispisuju jednu posebnu priču na Uni.
Mnoge su Dugine priče stale u njenih 17 godina trajanja. I ona o nastanku novog projekta, proizišlog iz druženja umjetnika i djece. Sada u Dugi pomažu djecu koja se vrate u svoje porodice. Nastavljaju svaku brigu o njima. Trenutno ih je 12.
I ovoga maja i 15. kolonije poruka da Duga neće biti prepuštena sama sebi, ali i vjerovanje da će sve manje roditelji ostavljati djecu.
U organizaciji Gradskog sportskog saveza grada Bihaća, jučer je upriličen prijem za karatiste Karate kluba Bihać koji su ostvarili sjajne rezultate na proteklom Balkanskom prvenstvu za djecu koje je održano u Beogradu.
Podsjetimo, Emil Sadiković u Beogradu je postao novi balkanski prvak u kategoriji +55 kg, dok je njegov kolega Faruk Merdić, također član KK Bihać, osvojio je drugo mjesto u kategoriji -45 kg.
Ovom prilikom pomenuti dvojac nagrađen je monografijom “100 godina sporta u Bihaću”.
Azra Kolaković, poznatija kao Donna Ares, sa suprugom Džavidom početkom godine definitivno se preselila u Dansku. Čvrsta je u namjeri da se ne vraća u Bosnu i Hercegovinu, a to potvrđuje i činjenica da prodaje stan u centru Bihaća.
Naime, ona je na svom Facebook profilu stavila oglas sa jednog portala, koji se bavi internet prodajom nekretnina. Nije isključeno da se naša kantautorica odlučila na ovaj potez i zbog činjenice da nastavlja borbu s opakom bolešću – karcinomom.
Naime, ona je sredinom maja saznala loše vijesti nakon rezultata biopsije. Iako se nadala da su ljekarske sumnje neosnovane, Donni je saopćeno da joj se kancer vratio.
– Povratak u stvarnost! Prošle najnovije pretrage! Kad se probudiš iz narkoze ne sjećaš se ni kako si zaspao! Idemo dalje – napisala je Donna Ares na svom profilu na Facebooku prije skoro mjesec dana.
Podsjetimo, Donna Ares je 2014. godine saznala da boluje od raka i hrabro se sa tim borila posljednje dvije godine. Taman kada je mislila da je stavila tačku na ovu temu, bolest se vratila.
Javna kuhinja Imaret u Bihaću, koja djeluje u sklopu Regionalnog odbora Merhamet, nalazi se u veoma teškoj finansijskoj situaciji. Iako je nastupio mjesec ramazan, zbog neizmirenih obaveza prema dobavljačima javna kuhinja bi mogla ostati bez hljeba pa bi mnogi korisnici kuhinje mogli ostati bez iftara.
Brojni građani Bihaća korisnici su javne kuhinje Imaret. Esma Hadžić po svoje obroke ovdje dolazi već godinama.
“Više od deset godina dolazim tu svakodnevno, zajedno sa svojom sestrom. Živim sa sinom, no život nije lagan, pa sam prinuđena da ovdje navraćam”, kaže Esma.
Ona ističe da bi voljela da se pronađu sredstva kako bi se pomogao rad kuhinje Imaret, jer, kako je ona čula, nema dovoljno novca.
Da nema sredstava za pokrivanje osnovnih troškova potvrđuje nam i Alen Prošić, direktor Regionalnog odbora Merhameta Bihać, u čijem sklopu djeluje javna kuhinja.
“Sa obavezama koje su nastale implementacijom projekta javne kuhinje imamo dužni negdje oko 15.000 KM prema dobavljačima, od kojih posebno ističemo dobavljača za hljeb čije obaveze iznose negdje oko 6.000 KM i prijeti nam obustava dostave hljeba u narednim danima ukoliko ne izmirimo obaveze. Nadamo se da ćemo uz pomoć dobrih ljudi iznaći ta sredstva, ali i prehrambene namirnice”, kaže Prošić.
Zalihe hrane za još 10-tak dana
On napominje da zalihe hrane postoje za još 10-tak dana, no s obzirom na to da se radi o dugovanju za hljeb, smatra da bi se sva dugovanja trebala što prije sanirati.
“Mi imamo zaista odličnu saradnju i sa gradskom upravom u Bihaću i vlastima u Cazinu, međutim od početka godine, vjerovatno usljed teške finansijske situacije, od gradske uprave Bihać dobili smo samo 3.000 KM od planiranih 20.000 KM, dok Općina Cazin kontinuirano prati svoje obaveze. Nadamo se da će se iznaći sredstva za javnu kuhinju, jer naša je moralna obaveza da nahranimo gladne sugrađane i sve one koji koriste javnu kuhinju u Bihaću”, ističe Prošić.
U sklopu Regionalnog odbora Merhameta Bihać funkcioniše javna kuhinja Imaret, koja trenutno radi i djeluje u Bihaću i Cazinu. Tu se dnevno pripremi veliki broj obroka za ljude koji se nalaze u stanju socijalne potrebe.
“Većina naših korisnika su starije osobe, narušenog zdravlja, ali imamo i nekoliko mlađih ljudi koji su ostali bez posla ili su sezonski radnici. Trenutno imamo 290 korisnika, no u zimskom periodu taj broj bude i znatno veći. Mi smo čak iz financijskih razloga morali izvršiti reviziju korisnika da bismo mogli pružiti adekvatnu uslugu sa brojkom o kojoj se sada brinemo”, pojašnjava Prošić.
Naš sagovornik otkriva i da Merhamet trenutno ima na raspolaganju oko 3.200 kg robe i prehrambenih artikala za koje nema dovoljno novca da plati transport na predviđene lokacije.
Korisnici javne kuhinje i postači
Dodatna dimenzija u ovoj priči je činjenica da je nastupio mjesec ramazan i da su mnogi korisnici usluga javne kuhinje postači.
“To je ono što je najtužnije. Mi imamo dug prema tim ljudima da ih nahranimo, posebice u ramazanu. S druge strane, mi ne možemo znati ko posti, a ko ne posti i ne pravimo apsolutno nikakvu razliku između drugih vjera da se neko ne bi osjećao ‘zakinuto’ tokom ramazana. Tako da svima dijelimo ravnomjerno. Na osnovu toga imamo i pozitivne primjere, pa se u ramazanu u Imaretu raduju i katolici i pravoslavci, a ne samo muslimani. Imamo primjer bake Marije koja nam često zna reći da se više veseli ramazanu nego božićnim praznicima, budući da Božić traje samo četiri dana, a ramazan trideset”, govori Prošić, dodajući da je trenutno stanje u kuhinji ozbiljno narušeno sa nastalim dugovanjima.
Ipak, ističe i neke prednosti.
“Blagodat ramazana ogleda se u tome da su ljudi mnogo darežljiviji u ovom mjesecu. I mi u javnoj kuhinji to u dobroj mjeri osjetimo. Mnogi dolaze i žele pomoći ili od nas traže spisak socijalno ugroženih pa im lično nose pomoć“, kaže Prošić, napominjući da i ovog ramazana očekuju pomoć dobrih ljudi iz cijele države i dijaspore.
Već desetu godinu zaredom, Merhamet planira organizirati i akciju iftara, čiji je osnovni cilj priprema iftara za socijalno ugroženo stanovništvo, a ujedno i prikupljanje sredstava i prehrambenih artikala kako bi se izvršila priprema iftara. Na osnovu toga, ove godine planiraju podijeliti oko 6.000 iftara onim najpotrebnijim, te prehrambene pakete za 300 porodica na području cijelog kantona.
Javnoj kuhinji Imaret Bihać možete pomoći u prehrambenim namirnicama koje možete donijeti u prostorije javne kuhinje ulica Midžića mahala 3 ili finansijskim sredstvima koja možete doznačiti na broj žiroračuna: 199-045-000-2154-807 kod Sparkasse bank, Filijala Bihać, sa naznakom “Za javnu kuhinju”. Kontakt telefon: 037 311-728.
U sklopu projekta „Otvorena vrata“ pripadnici policijske stanice Bihać, danas 07.06.2016. godine, upriličili su doček za četrdesetak djece iz vrtića „Filii“ iz Bihaća.
Bihaćki mališani su sa RPZ policajcima (rad policije u zajednici) obišli prostorije policijske stanice i družili se sa policajcima, a najviše ih je obradovala policijska oprema kao i policijska vozila. U sklopu ove posjete upriličeno je i prigodno predavanje o saobraćajnim propisima odnosno o sigurnom učestvovanju pješaka u saobraćaju.
Današnja posjeta pričinila je obostrano zadovoljstvo i radost kako djeci tako i policijskim službenicima kojima je ova posjeta u svakom slučaju razbila svakodnevicu i donijela nešto opušteniju atmosferu od one uobičajene – radne.
Prošle sedmice, tj. 01.06.2016. godine slična posjeta upriličena je i za oko stodvadeset učenika osnovne škole „Kamenica-Izačić“ koji su pored posjete policijskoj stanici Bihać posjetili i pripadnike Jedinice policije za podršku MUP-a USK.
Pripadnici jedinice policije za podršku su ovom prilikom prezentirali opremu, vozila, službene pse kao i kraću pokaznu vježbu, odnosno svoju utreniranost u primjeni borilačkih vještina.
U protekle četiri godine mandata, a za vrijeme svog jednogodišnjeg postojanja portal USN.ba se osvrtao i kritizirao poziciju i opoziciju u Bihaću.
No, nakon skoro 4 godine nakon mnogobrojnih kritika, treba cijeniti i pozitivne stvari učinjene od gradske uprave na čelu sa gradonačelnikom Galijaševićem.
Iako nismo toliko uspješni prema djelovanju na politiku i one koje kritiziramo, moramo priznati da je nakon kritika iznesenih vezanih za pojedine dijelove Bihaća, vlast reagirala.
Tako je obnovljen “Smaragdni most”, “Pasarela” je dobila novi izgled, stavljena je van snage Odluka o gradnji HE na Uni, samo su primjeri kojima su javnost sa učešćem portala USN.ba i građani skrenuli pažnju gradskoj upravi koja se nije oglušila na kritike.
Mnogi kritike ne doživljavaju, a najbolnije je nedoživljavanje kritka, dokaznog materijala i svih priloga vezanih za Univerzitet koje je objavio portal USN.ba. Obrazovanje je ulog za budućnost, kapital koji nema svoju cijenu kada imamo i dobijemo kvalitetan i obrazovan kadar.
Da je obrazovanje možda najbitnija karika u razvoju društva, na početku svog mandata je prepoznao sadašnji gradonačelnik Galijašević. Mjesečna cijena autobusne karte iz Kulen Vakufa, Orašca i ostalih udaljenih mjesnih zajednica košta preko 100KM i takva dirketna pomoć Grada Bihaća roditeljima i učenicima je potez koji je svakako vrijedan pažnje i priznanja pozitivnog i kvalitetnog poteza. Na prvu mnogima i jednostavan potez, ali “tog se niko nije sjetio”, pa očigledno i nije jednostavno.
U prilogu objavljujemo detaljan broj učenika po autobusnim stajalištima, ne po mjesnim zajednicima: Brekovica 125, Pokoj 130, Jezero 20, Srbljani 81, Kostela 6, Jablanska 41, Čavkići 10, Gata 94, Vrsta 57, Turija 40, Muhina vrba 40, Kamenica 50, Garavice 20, Muslići 30, Papari 30, Jasika 5, Izačić 79, Vikići 75, Klokot 40, Kulen Vakuf 32, Orašac 54, Duljci-Ćukovi 24, Ripač 80, Pritoka 40 i Lohovo-Orljani 102.
Preko 1300 učenika kojima je Grad Bihać omogućio besplatnu mjesečnu kartu je direktno ulaganje u obrazovanje, svakako je ova finansijska pomoć pomogla roditeljima u školovanju djece. Primjer koji ostali trebaju da slijede.
Bihaćki gradonačelnik Emdžad Galijašević zajedno sa Azrom Hadžić-Bećirspahić , poslanikom u Predstavničkom domu Parlamenta F BiH , obišao je danas džemat Vinica. Nakon što je prošle godine u džematskoj džamiji Vinica , sredstvima grada Bihaća uvedeno grijanje, proteklih dana gradska uprava obezbijedila je sredstva za uređenje unutrašnjosti džamije.
“Inicijativa za uređenje unutrašnjosti džamije došla je od džematskog odbora, efendije Munira Gračića i zastupnice Hadžić-Bećirspahić i mi smo brzo reagovali i osigurali sredstva za uređenje prije Ramazana i evo zaista je nakon uvođenja grijanja i krečenja , džamija zablistala u punom sjaju i na radost velikog broja vjernika koji dolaze na namaze i teraviju “-kazao je gradonačelnik Galijašević.
Obavještavamo vas da na letjelištu „Golubić“ u Bihaću, temeljem Rješenja Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine, egzistira privremeni granični prijelaz u periodu od 02.06.2016. do 02.09.2016. godine.
Ukoliko Bihać ovog ljeta bude na popisu vaših destinacija, potrebno je da na e-mail: aeroklub_bihac@hotmail.com 24 sata ranije dostavite sljedeće podatke:
Tip vazduhoplova:
Registarske oznake vazduhoplova:
Mjesto polijetanja vazduhoplova:
Datum i vrijeme polijetanja vazduhoplova:
Mjesto slijetanja vazduhoplova:
Datum i vrijeme polijetanja vazduhoplova:
Broj članova posade i putnika:
Predviđeni datum i vrijeme polijetanja vazduhoplova ukoliko vazduhoplov napušta Bosnu i Hercegovinu sa letjelišta “Golubić”:
Povodom petog juna – Svjetskog dana zaštite okoliša, a u susret četrnaestom međunarodnom sajmu EKOBIS, Unski smaragdi su održali niz ekoloških aktivnosti. Pod pokroviteljstvom Grada Bihaća i gradonačelnika Emdžada Galijaševića, a u suradnji sa Privrednom komorom USK-a, Pedagoškim zavodom USK-a i osnovnim školama USK-a, održali su kantonalno takmičenje eko kviza „UNA I EKOLOGIJA – EKOBIS-2016“.
Znanje iz ekologije pokazalo je osam najboljih ekipa , iz svih općina USK-a. Bio je to „festival ekološkog znanja“u kojem su svi bili pobjednici, jer su kviz posvetili najvećoj globalnoj akciji:Svjetskom danu zaštite okoliša. O pobjednicima kantonalnog takmičenja kviza, odlučila su dodatna pitanja.
Tako su se na finalno takmičenje eko kviza, koji će se održatti u mjesecu septembru, povodom četrnaestog međunarodnog sajma „EKOBIS-2016.“, plasirale slijedeće ekipe osnovnih škola:
Prvo mjesto zauzela je ekipa OŠ „Sanica“, općina Sanski Most
Drugo mjesto pripalo je OŠ „Ahmet Hromadžić“, općina Bosanski Petrovac
Treće mjesto osvojili su učenici OŠ „Konjodor“, općina Bužim
Dječiji ekološki parlament /DEP/ je održao i ekološki čas, pod motom: „GO WILD FOR LIFE“, što je bio poziv svima na bolju zaštitu divljih životinja kojima prijeti izumiranje. Akcenat je dat, posebno, na divlje životinje Afrike, koje se love radi koristoljublja: slonove, antilope, nosoroge, ali i na divlje životinje u Nacionalnom parku „UNA“, koje su zaštićene i rijetke, kao što su: ris, medvjed, vuk, alpski i runati voluhar, šišmiš i veliki broj sisavaca iz skupine zvijeri.
Učesnici kviza su imali priliku vidjeti prezentaciju Projekta: „Bogatstvo flore Nacionalnog parka – Una“, kojeg su pripremili parlamentarci OŠ „Prekounje“, Bihać
Nakon kviza i dodjeljivanja diploma i nagrada pobjednicima, svi učesnici kviza su, u organizaciji Unskih smaragda, a pod pokroviteljstvom grada Bihaća i gradonačelnika Galijaševića, posjetili Nacionalni park „UNA“ i nastavili druženje uz ručak pored Une , sa Udruženjem „Žene –Kulen Vakuf“.
Uz čestitke za sretan Svjetski dan okoliša, predsjednica Unskih smaragda, Mejasa Dupanović, je naglasila da čuvamo planetu ovu, jer druge nemamo , niti ćemo dobiti novu!
