Igrači OK Bihać ostvarili su gostujuću pobjedu u Olovu, kod istoimenog odbojkaškog kluba rezultatom 3:0 i osigurali doigravanje za Premijer ligu BiH.
Protivnik u polufinalu doigravanje će biti OK Napredak iz Odžaka.
/mojusk
Nakon što je u julu 2014. godine Ustavni sud FBiH stavio van snage Zakon o turističkim zajednicama i promociji turizma, naloživši Parlamentu Federacije da u roku od šest mjeseci uredi ovu oblast, nastupili su crni dani za Turističke zajednice u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Parlament FBiH nije donio novi Zakon u zacrtanom periodu, tako da je od januara 2015. godine oblast turizma u svojevrsnom pravnom vakuumu. Slična situacija će, kako stvari sada stoje, potrajati do daljnjeg.
Nedefinirani pravni status koji traje više od godinu dana ostavio je iza sebe brojne posljedice po rad, djelovanje, pa čak i egzistenciju turističkih zajednica.
“Ustavni sud ga je proglasio neustavnim iz razloga kada je 1996. godine donesen Zakon, onaj ko ga je tada donosio nije tražio saglasnost kantonalnih skupština. I sada se neko sjetio nakon toliko godina da uništi i ono malo pozitivnih stvari koje su se u ovoj državi radile”, kaže u razgovoru za Klix.ba, Jasminka Šuško, direktorica turističke zajednice USK.
Turistička zajednica USK: Bez plate pet mjeseci
U Turističkoj zajednici na čijem je ona čelu sedam uposlenika nije primilo platu punih pet mjeseci. Isključena im je struja, internet, a na posao dolaze zahvaljujući samo još ljubavi i entuzijazmu vlastitih uposlenika, ističe Šuško.
“Parlament Federacije je imao rok od šest mjeseci da ispravi anomalije u Zakonu i donese novi, međutim, taj rok je istekao još u januaru 2015. godine.
Od tada se apsolutno ništa ne dešava. Neki dan smo dobili dopis od federalne ministrice da nas ne može primiti na sastanak. I takvo odbijanje traje mjesecima.
Nemamo skoro nikakvih prihoda, a i inače je bila slaba naplata jer inspekcijske službe nisu radile svoj posao”, ističe Šuško.
Turističke zajednice se samofinanciraju i nisu na bilo kojem budžetu. Financiraju se putem boravišnih taksi ili turističkom članarinom. Turistička članarina je prihod turističke zajednice i zakonom predviđena kategorija određenih članica koje imaju direktne ili indirektne veze sa turizmom. Recimo, benzinske pumpe plaćaju članarinu – jer se pretpostavlja da će turista doći natočiti gorivo. Članovi turističkih zajednica su i trgovine, hoteli, restorani, zanatske radnje, itd., određene turističke regije.
“U posljednjih pet godina, bez 2015., naše članice nam duguju 154 hiljade KM. Neki od najelitnijih hotela u Bihaću nam duguju po 30 hiljada maraka za boravišne takse, a svega 0,05 posto od ukupnog godišnjeg obračuna je članarina, primjerice, za Grad Bihać od milion maraka, to je 1.000 KM”, pojašnjava nam sagovornica, napominjući da je u jednom momentu Turistička zajednica USK imala oko pet hiljada članova.
Isto tako, Šuško ističe da su udruženja poslodavaca protiv plaćanja bilo kakve članarine turističkim zajednicama, koje, kako ona kaže, smatraju parazitima.
“Naš zadatak je da promoviramo. Mi smo do sada propustili šest ili sedam sajmova na kojima smo trebali prezentirati turističke ponude cijelog kantona i povezivati naše članice, agencije i hotele sa turistima iz cijelog svijeta. Međutim, naše članice se slikaju po raznim sajmovima, a nama duguju po 30 hiljada KM”, konstatuje Šuško.
“Topli” režim rada
Situacija nije puno bolja niti u Turističkoj zajednici Kantona Sarajeva. Naime, kako je za Klix.ba istakla Asja Hadžiefendić-Mešić, glasnogovornica Turističke zajednice KS, cijelu 2015. godinu se radilo u veoma teškim uslovima, a slično stanje se prenijelo i u ovu godinu.
“Turističke zajednice ostavljene su na sami rub egzistencije. Samo u protekloj godini mi nismo bili u mogućnosti da se pojavimo ni na jednom međunarodnom sajmu turizma, a sve do 2014. godine bili smo učesnici u prosjeku od 16-22 sajma turizma u regionalnim i evropskim okvirima na godišnjem nivou. Održava se “topli” režim rada, maksimalno se koriste besplatni kanali promocije, kao što je internet”, kaže Hadžiefendić-Mešić.
I u Turističkoj zajednici Kantona Sarajevo, također, ističu problem slabog rada nadležnih inspekcija na terenu, što je rezultiralo činjenicom da smještajni objekti ne prijavljuju svoje goste i ne uplaćuju boravišne takse turističkim zajednicama.
“Prema podacima Turističke zajednice KS za januar ove godine, 17,5 posto manje turista posjetilo Kanton Sarajevo nego u januaru 2015.godine, a zabilježeno je i 24,4 posto manje noćenja u istom periodu. Međutim, sasvim drugu situaciju imamo ako pogledamo podatke Kantonalnog zavoda za statistiku za isti period. Tu ćemo vidjeti da imamo tek 3,9 posto manje gostiju i 0,8 posto manje noćenja”, ističu u Turističkoj zajednici KS.
Smještajni objekti u Kantonu Sarajevo prijavili su 15.082 gosta Kantonalnom zavodu za statistiku, a Turističkoj zajednici 11.551 osobu. Slična stvar je i sa prijavljenim noćenjima. Osnovni razlog zbog kojih su ove cifre različite jeste činjenica da prijava turista i noćenja Zavodima za statistiku ne povlači bilo kakvu financijsku obavezu, dok prijava turističkim zajednicima implicira plaćanje boravišne takse.
Ipak, za razliku od Turističke zajednice USK, gdje uposlenici ne primaju platu mjesecima, u Turističkoj zajednici KS još nemaju problema te vrste, iako imaju mnogo veći broj uposlenih – 32.
No, najveće posljedice zbog svega pobrojanog osjetila je Turistička zajednica Kantona 10 (tzv. Livanjski kanton), koja je od nove godine praktično prestala sa radom.
Kako su nam istakli u kantonalnim turističkim zajednicama, situacija nije puno bolja ni u Turističkoj zajednici Federacije, gdje slični problemi također onemogućavaju normalan rad i funkcionisanje turističke zajednice.
klix.ba
Upravu Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“, gdje je u toku sanacija operacionog trakta izgorjelog u požaru prije tri godine, posjetili su gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević i Sead Kadić, zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BIH.
Gradska uprava je iz budžeta za sanaciju u požaru izgorjelog operacionog trakta i ostalih prostorija osigurala 360.000 KM od čega je do sada već utrošeno 150.000 KM. Bila je ovo prilika da se gradonačelnik Galijašević i zastupnik Kadić upoznaju sa trenutnim stanjem i dinamikom izvođenja sanacionih radova.
„Smatramo da dinamika izvođenja radova može biti daleko bolja. Mi ćemo sa od 360 do 400.000 KM, koliko je Grad Bihać izdvojio, završiti dio građevinskih radova u ‘žili kucavici’ za Kantonalnu bolnicu, operacionoj sali. Da bi se sale stavile u funkciju i u njih unijela oprema potreban je još milion konvertibilnih maraka“, kaže Galijašević.
Gradonačelnik je ovom prilikom podsjetio da je po izbijanju požara Grad Bihać proglasio elementarnu nepogodu čime je gradskoj upravi trebalo pripasti 20 posto akumuliranih sredstava iz budžeta Kantonalne uprave CZ-e, ili oko 600.000 KM koje ni do danas nisu dobili. Ovaj novac utrošen u nenamjenske svrhe, tvrdi gradonačelnik i dodaje kako Vlada ima odluku da ta sredstava treba vratiti do 2017. godine kako bi se plasirala Kantonalnoj bolnici.
„Svi smo u aktivnostima da iznađemo milion KM za obnovu operacionog bloka. Poslao sam pisma namjere ambasadama u BIH i već sam od nekih dobio pozitivne odgovore da će nam se pomoći, da li u operacionoj sali ili nekom drugom vidu. U razgovoru smo i s federalnim ministrom zdravstva i na sve moguće načine tražimo ta sredstva. Mislim da tu Vlada USK-a mora odigrati značajnu ulogu“, kaže Smail Dervišević, direktor Kantonalne bolnice.
Gradonačelnik Galijašević dodaje kako već dvije godine Kantonalna bolnica radi u improviziranim uvjetima.
„Ljekari ne mogu raditi ništa sofisticiranije ili složenije. Sve što je složenije šalje se u druge kliničke centre u kojima uslugu morate i platiti. Treba vidjeti koliko gubimo, ako to ne završimo za godinu-dvije. Da li mi to u principu pravimo onda sale u nekim drugim kliničkim centrima, a ne pravimo ovdje“, naglasio je gradonačelnik.
Sa raspoloživih ukupno 250.000.000 KM iz budžeta USK-a i ZZO-a, ili 0,5 posto sredstava od budžeta obje institucije, moguće je osigurati milion KM za obnovu operacionih sala i to, smatra gradonačelnik Galijašević, ne bi trebao biti problem.
“Ne može se čekati da se operacioni trakt gradi naredne dvije-tri godine već to treba učiniti što prije”-kazao je gradonačelnik Galijašević.
Tekst : rtvusk.ba
Sjeća se riječi majke Hatidže koja ga je jednog jutra molila da ne ide u šumu, jer je ružno sanjala. Zaim je nije poslušao. U Crnim potocima, put mu je prepriječila zmija, crna kao ugarak. Ubio ju je i sjetio se pomisli. “Ružan san, Crni potoci, crna zmija – crne slutnje“.
Kao pilot nadzvučnih aviona, tokom letačke službe u jugoslovenskom ratnom zrakoplovstvu, Zaim Bešović je dobitnik dvije plakete “za herojstvo u miru“, zarađene na supersoničnom “MiG-u 21R“. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu, na Tjentištu, kako kaže, slučajno je zalutao tamo gdje se osjećao najslobodnijim. U poeziju i oblake.
Prvu plaketu je dobio nakon ulijetanja jastreba u usisnik, a drugu po fizičkom oštećenju i dekompresiji pilotske kabine.
Ptica u motoru
-Pod punim borbeno-izviđačkim opterećenjem, MiG-u 21R je potrebno oko 1.800 m piste da bi uzletio. Na Željavi, pista br. 1 je bila duga 2.500 m. Na uređenom zemljanom pretpolju je trebala biti ispravna zaustavna mreža. Nije je bilo. Odmah iza pretpolja je dubodolina – izvor Klokota. Dalje je grad Bihać. Pred sami uzlet, kod brzine 360 kilometara na sat, sa desne strane odnaprijed uočio sam podlijetanje veće ptice. Čuo se udarac, osjetila se promjena rada motora, vidljiva kroz uznemirenje kazaljki indikatora snage – započinje priču Bešović.
Pticu je usisao usisnik zraka i proslijedio je do kompresora, nakon čega je došlo do njegovog oštećenja. Oštećenje kompresora ne osigurava dovoljno zraka za sagorijevanje goriva i dolazi do značajnog smanjenja potiska i nemogućnosti uzlijetanja aviona, objašnjava nam Zaim.
-Iz ranijih iskustava, događalo se da avion eksplodira. Sve to se događa u trenu, kada treba donijeti ispravnu odluku: prekinuti polijetanje i ostati na zemlji, ili nastaviti sa polijetanjem i katapultirati se iz aviona – priča nam Zaim.
On se odlučio za rizičniju varijantu – prekidanje uzleta.
-Za desetak sekundi, čeka me kraj piste, a brzina je iznad 200 km na sat. S tom brzinom bi, najvjerovatnije, završio u Klokotu, stoga, dok sam još na pisti, avion usmjeravam desno, prema Plješevici. Po napuštanju piste, zbog smanjenog koeficijenta trenja, kočenja, avion ubrzava, izlijećem iz uređenog zemljanog pojasa na džombast teren i u šikaru. Brzina se značajno smanjila, ali avion nikako da stane. Na koncu, na početku nizbrdice, avion se zaustavio – nastavlja sa pričom naš sagovornik.
10 kilometara visine
Za razliku od prvog, drugi put, Zaim je bio na visini od 10 kilometara. Sa dijela maršrute Ulcinj – Portorož, brzinom od 800 kilometara na sat, izviđao je aktivnosti radarskog sistema Italije.
-Iznad Masleničkog mosta, uključio sam fotokameru da dokumentiram poziciju. Sageo sam se da ucrtam poziciju na kartu koja je bila na mom desnom koljenu. U tome položaju zatekla me strahovita eksplozija, koja me “zakovala“ za sjedište. Kabina je bila puna dima – priča on.
Dim se razilazio, buka se stišavala, ali nije prestajala. U kabini je bio propuh.
-Na koljenu mi nije bilo karte, a i olovku sam bio “izgubio“. Imao sam osjećaj da me nešto udarilo po ramenima. Isključio sam autopilot, pri manevrisanju avionom propuh se pojačavao, sa desne strane, mada nisam uočavao uzrok dok nisam pogledao iznad sebe. Nedostajao je desni dio providnog dijela pilotske kabine – prepričava nam Zaim.
Radilo se o dekompresiji, koja je podsisala prašinu, kartu i olovku, dok su, kako kaže Zaim, njega “spasile“ gurtne.
-Spustio sam sjedište na najniži nivo, vizirom zaštitio oči i krenuo u snižavanje prema Željavi. Ispostavilo se, da je prilikom reparacije kabine korišteno domaće ljepilo. Očito, nije izdržalo, zrak ga je “načeo“, dehermetizirao i dekompresirao pilotsku kabinu – objašnjava nam on.
Borba s medvjedom
Zaim se borio i sa medvjedima. Sjeća se riječi majke Hatidže koja ga je jednog jutra molila da ne ide u šumu, jer je ružno sanjala. Zaim je nije poslušao. U Crnim potocima, put mu je prepriječila zmija, crna kao ugarak. Ubio ju je i sjetio se pomisli. “Ružan san, Crni potoci, crna zmija – crne slutnje“, pomislio je, ali ne razmišljajući da prekine putešestvije.
-Blizu drugog potoka, sjeo sam na kamen. Lijevo se čuo srndać, a desno iznad mene šuštanje podloge. Pretpostavljao sam da potoku prilazi srna. Kada je utihnuo hod, okrenuo sam se, iza kamena ugledao medvjeđu glavu i prednji kraj. Počeo je piti vodu – priča nam Zaim.
Prenio je nišansku tačku na plećku i pucao. Medvjed je pao kao pokošen i počeo urlati.
-Cijeli slijed događaja prije i poslije sam registrirao, ali nedostaje mi kadar u kojem je medvjed stigao do mene. Brže nego sam stigao prepuniti pušku nasrnuo je uspravljen na zadnje noge. Bio je moje visine. Uhvatio sam ga za ramena. On je urlikao, pokušavao je čeljustima mi dohvatiti glavu, zaudarajući na strvinu – objašnjava Zaim susret s medvjedom.
Iako iznenađen šta ga je snašlo, Zaim je bio potpuno priseban.
-Korito potoka je bilo usko, nisam uspjevao izmaknuti se ustranu. Na koncu, medvjed me nadjačao. Uspio sam pronijeti mu glavu ispod svoga stomaka, dokopao se butine mi i iskinuo podobar zalogaj. Izvukao sam lijevu nogu ispod njega, snažno se odgurnuo o njegovo lijevo rame, sklonio se iza panja. Medvjed se uzverao uz desnu obalu. Odustao je od borbe – zaključuje Zaim.
Ističe da mu se nije bilo lahko boriti ni sa oblacima, niti s medvjedom. Ali, kako kaže, najnesnosnija i najneizvjesnija mu je borba sa ovdašnjom administrativnom kugom. Tvrdi, nema joj lijeka mimo hiruškog zahvata.
Penzionisan sedam puta
Zaim je, kako kaže, početkom odbrambeno-oslobodilačkog rata u RBiH, sam obuo “mrske vojničke čizme”, formirao jedinice i bio im komandant, da bi “usred požara svjesno branio vatru i vodu usred potopa“. Za sebe kaže da je repenzioner, dodajući da vjerovatno u historiji penzionih sistema ne postoji slučaj da čovjeka iz aktivnog radnog odnosa penzionišu po sedam puta i, svaki put, retroaktivno na njegovu štetu.
(E. Rizvanbegović/Faktor.ba)
Fudbaleri Jedinstva sa velikim optimizmom dočekuju utakmicu 17. kola Prve lige FBiH protiv Budućnosti.
Izabranici Benjamina Ključanina u prošlom kolu su savladali Bratstvo iz Gračanice rezultatom 3:0 i trenutno zauzimaju 11. poziciju na tabeli, a utakmica u Banovićima je ujedno šansa da se poboljša bodovni saldo i napravi veliki korak ka opstanku u prvoligaškom društvu. Uoči utakmice za SportSport.ba je govorio defanzivac Viktor Šiljeg.
“Mi u Banoviće sigurno nećemo otputovati sa bijelom zastavom i spremni smo dati svoj maksimum kako bi se vratili u Bihać sa pozitivnim rezultatom. Teren će zbog vremenskih neprilika biti izuzetno težak, no prošlosedmična pobjeda nam daje samopouzdanje i vjerujem da ćemo i u nedjelju imati razloga za zadovoljstvo”, kazao nam je Šiljeg i potom dodao: “Budućnost izuzetno respektujemo jer se radi o ekipi koja je konstantno u vrhu tabele i koja se bori za povratak u Premijer ligu BiH. Šteta je jedino što ćemo biti oslabljeni neigranjem Markovića i Nuspahića”, riječi su Šiljega.
Duel između Budućnosti i Jedinstva je prolongiran za nedjelju zbog dana žalosti u općini Banovići, a vrijedi istaknuti da Bišćani na ovo gostovanje putuju ohrabreni jer u posljednjih pet utakmica nisu primili niti jedan gol.
sportsport.ba
Kako saznajemo, jučer u večernjim satima na raskrsnici između naselja Hatinac i Bakšaiš, u blizini Bakšaiškog mosta u Bihaću, došlo je do saobraćajne nesreće.
Vozač vozila marke Golf je izgubio kontrolu nad automobilom te završio na zaštitnoj ogradi. Na lice mjesta su izašle jedinice policije i hitna pomoć.
Još jednom pozivamo vozače da svoju vožnju prilagode uvjetima na putu.
/abc
Pogledajte video, dio predavanja, sa večerašnje tribine u organizaciji USK udruženja „PACTA SUNT SERVANDA“.
Moderator tribine je bio prof. dr. Genc Trnavci koji je predstavio uvaženog gosta publici. Cilj tribine je bio upoznati širu javnost sa problemima u kojima se nalazi država BiH, krizi, egzodusu omladine, slabom radu institucija BiH koje su u konstantnim problemima.
/mojusk.ba
Hair Studio Ellite Bihać je još jedan bihaćki obrt koji se potrudio kako bi dao svoj doprinos u prikupljanju novčanih sredstava za pomoć u liječenju našeg sugrađanina Aleksandra Beronje.
Prošlu nedjelju (06.03.2016.) Hair studio Ellite Bihać radio je cijeli dan za Aleksandra. Radili su sve frizerske usluge, a klijenti i klijentice su sami određivali cijenu koju trebaju platiti za obavljenu uslugu. Na taj način uposlenici Frizersnog salona Elite sakupili su iznos od 347 KM, koji su predali porodici Beronja.
Porodica Beronja još nije prikupila sav potreban iznos za liječenje, a jedan dan prometa uz pomoć naših klijenata je najmanje što možemo učiniti. Nadam se da će i ostali slijediti naš i vaš primjer, kazala je vlasnica Hair studija Ellite Bihać Sandra Demirović-Alagić za ABC.ba.
Svakim danom sve više građana organizuje razne akcije gdje na razne načine pokušavaju pomoći Aleksandru da skupi novac nužan za ozdravljenje. Ovo je jedan od svijetlih primjera kako bi se i ostali obrtnici mogli uključiti i pomoći.
/abc
Obrazovne ustanove na području grada Bihaća u fokusu su rada gradske administracije u protekle tri godine i zahvaljujući podršci Gradskog vijeća Bihać i gradonačelnika Bihaća izdvojeno je 873.000 KM za izgradnju, sanaciju i rekonstrukciju školskih objekata, sportskih dvorana, igrališta, te nabavku neophodne opreme za odvijanje nastave.
I u 2016.godini gradska uprava Bihaća na zahtjev bihaćkih osnovnih i srednjih škola, izdvaja sredstva za sanaciju i uređenje učionica i nabavku neophodne opreme za kvalitetnije održavanje nastavnog procesa. Jedna od posljednjih aktivnosti gradske uprave Bihaća realizirana je u Osnovnoj školi Brekovica , gdje je sredstvima grada Bihaća obnovljeno nekoliko učionica i postavljen novi pod.
Za Osnovnu školu Brekovica gradska uprava Bihaća izdvojila 380.000 KM
Posted by GRAD BIHAĆ on Friday, March 11, 2016
„ Osnovna škola u Brekovici sa svojom područnom školom u Srbljanima jedna je od najvećih u našem gradu i gradska uprava Bihaća do sada je za potrebe učenika i nastavnika ove škole izgradila novu zgradu područne škole u Srbljanima vrijednu 120.000 KM, počeli smo gradnju sportske dvorane u područnoj školi Srbljani vrijednu 150.000 KM , te nabavila dva vozila za potrebe nastavnika i učenika. U ovoj godini budžetom je planirano 70.000 KM za nastavak izgradnje sportske dvorane i to su zaista velika ulaganja u ovu školu „- kazao je gradonačelnik Galijašević, zahvalivši direktorici Amri Ćehajić, na dosadašnjem uspješnom vođenju ove obrazovne institucije.
Sredstva u budžetu grada Bihaća osigurana su za stipendiranje studenata, poklon pakete bihaćkim prvačićima, a veliki broj projekata i aktivnosti učenika osnovnih i srednjih škola dobio je novčanu i materijalnu podršku Gradske uprave Bihaća.
Zahvaljujući sredstvima grada Bihaća izgrađene su područne škole u Maloj Peći i Srbljanima, osigurana su sredstva za uvođenje grijanja u OŠ «Izačić», rekonstruisana su i obnovljena sportska igrališta pri osnovnim školama Orašac-Kulen Vakuf, Vikići, Gornje Prekounje i Harmani I. Postavljena je i nova fasada u školama Harmani I i Ripač, izgrađena je sportska dovrana OŠ «Orašac», uvedeno je grijanje u područnu školu Golubić, a sredstva su osigurana za sanaciju krova Mašinsko-saobraćajne srednje škole. Grad Bihać osigurao je i sredstva za obnovu Gradskog vrtića Park, kao i sredstva za rad nekoliko privatnih vrtića u Bihaću. Svi pobrojani projekti uz besplatan prijevoz učenika srednjih škola potvrda su da je ulaganje u obrazovanje Gradske uprave Bihać najbolja investicija i garant uspjeha mladih generacija.
U organizaciji hrvatskog časopisa Komunal, u saradnji sa Gradom Bihaćem i Tehničkim fakultetom, danas je u Bihaću održana medunarodna konferencija o komunalnom otpadu i komunalnoj infrastrukturi pod nazivom „Mogućnosti primjene evropskih smjernica u BiH”, koja je okupila stotinjak učesnika iz zemlje i regiona. Ovakve konferencije prethodno su već održane u Bruxellesu i Zagrebu, a kao i današnja, okupile su vodeće kompanije iz komunalne privrede, stručnjake iz tog sektora i predstavnike vlasti svih nivoa u Bosni i Hercegovini, te zemljama regije, kao i evropskih institucija.
Bila je to prilika da se rezimira stanje u ovom sektoru, poslovni trendovi i novine, te iznesu prijedlozi za poboljšanje stanja u budućem periodu.
„Vi znate da smo mi sada u prilici da moramo usaglasiti svoju legislativu sa EU, ovdje su i predstavnici Evropskog parlamenta i mi ćemo danas pokušati dati odgovor kakva je budućnost naši komunalnih poduzeb i inače infrastrukture u BiH u ovom periodu kada to moramo usaglasiti sa Evropskom unijom”, kazao je prof.dr. Atif Hodžić, dekan Tehničkog fakuIteta u Bihaću.
Evropska unija je donijela odredene pakete. Ovaj paket kružne ekonomije nalaže da se sirovine prerade i upotrijebe tamo gdje su nastale. To bi značilo da otpad više danas nije teret nije balast, nego otpad postaje važna sirovina”, dodaje Marijan Kavran, glavni urednik časopisa Komunal.
„ Jer dok mi raspravljamo gdje će biti lokacija, tehnologije napreduju pa se sad ispostavlja gotovo da i ne treba samo odlagalište, u onom smislu kao odlagališe nego da tu trebaju biti na neki način tvornice rješavanja otpada, gdje bi se iz otpada ono pozitivno gotovo 90 posto”, istakao je gradonačelenik Bihaća Emdžad Galijašević.
„Današnja ova konferencija će nam dati odgovore kako poboljšati u budućnosti samu komunalnu infrastrukturu, upravljanje otpadom, ovdje je niz eminentnih stručnjaka iz te oblasti tako da smatram da ćemo u budućnosti značajno poboljšati ovu oblast, dodao je ministar prostornog uredenja, gradenja i zaštite okoliša u Vladi USK-a Tahir Nuhić.
Bolja valorizacija potencijala komunalnog sektora u Bosni i Hercegovini te predstavljanje najboljih praksi susjednih zemalja kao i relevantnih sektorskih iskustava na EU razini jedan je od ciljeva današnje konferencije. 0 valorizaciji potencijala bilo je i riječi na susretu kod Gradonačelnika Emdžada Galijaševića, koji je upriličen uoči specijaliziranog sektorskog skupa komunalnom otpadu i komunalnoj infrastrukturi.
Tekst : RTV USK-a
