Prirodne ljepote Nacionalnog parka privlače pored turista, i brojne umjetnike i privrednike. Ova godina za park je bila rekordna, a do danas je ostvareno preko 45.000 posjeta. U narednoj godini u planu je održavanje ovog kvaliteta infrastrukture, ali i njen razvoj u skladu sa mogućnostima.

Rijeka Una i njeni slapovi oduvijek su privlačili ljubitelje prirode, ali i umjetnike. Tako su i mnogi spotovi snimani, uz njene obale i u njenoj smaragdnoj i hladnoj vodi. Ne samo za domaće umjetnike, već i one iz inozemstva. U Nacionalnom parku Una snimljen je i reklamni spot jednog poznatog automobilskog proizvođača.

„Ta saradnja već je možemo reći i arhivska, s obzirom da je spot sniman prije dvije i po godine i suradnja je potakla kroz kontakt Uprave Nacionalnog parka sa predstavnicima produkcijske kuće, gdje su oni bili zainteresirani za prirodne ljepote u Nacionalnom parku za snimanje segmenata za spot za jednu automobilsku kuću“, kazao nam je Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una.

Mulić dodaje da se već duže vremena taj spot prikazuje u zemljama zapadne Evrope, te da je u nekoliko navrata promoviran na web i facebook stranici Parka. Po njegovim riječima, to je samo jedan segment u brendiranju Nacionalnog parka Una. Sve to doprinosi jačanju svijesti o turizmu i njegovom privrednom, sociološkom, kulturnom i političkom značaju. Turizam predstavlja sve značajniji izvor prihoda i u Unsko-sanskom kantonu, što dokazuje povećan broj posjetilaca najmlađeg nacionalnog parka u Federaciji Bosne i Hercegovine za oko 35 posto u odnosu na prošlu godinu. Mulić ističe da je ovo rekordna godina, jer je do danas ostvareno preko 45.000 posjeta sa plaćenom uslugom u parku.

„Sad dolazimo u situaciju pripreme programa akcionog plana za iduću godinu. Fokus će biti, ono će biti u zavisnosti od podrške od strane osnivača. Nadamo se da će ako neće biti jača podrška, da će ona biti na nivou na kojem je bila proteklih godina. Imaćemo fokus na više segmenata, prvenstveno da održimo ovaj kvalitet infratsrukture i da u skladu sa našim mogućnostima naravno i razvijamo infrastrukturu u području Nacionalnog parka“, dodao je Mulić. Tako će se, po njegovim riječima, nastaviti sa postavljanjem signalizacije, putokaza i edukativnih tabli, zatim kreiranjem novih poučnih tabli, kao i izgradnjom biciklističkih i pješakih staza. Poseban akcenat biće stavljen na poribljavanje autohtonim vrstama ribe, potočna pastrmka i lipljen, u području Nacionalnog parka.

/Rtvusk

Unski smaragdi, u suradnji sa dječijim vrtićima grada Bihaća; Gradski vrtić – Bihać, Pinokio , Prvi koraci, Una Logen, Filli i Pupoljak , te Centrom za djecu Duga iz Kulen Vakufa, Udruženjem Radost druženja, obilježili su Dan jabuke.

Pod motom „JABUKA NA DAN – DOKTOR TI NIJE POTREBAN“, mališani su recitovali, pričali i pjevali o kraljici voća – jabuci, ukazujući na važnost ove itetkako zdrave prehrambene namirnice.

Cilj svjetskoga dana jabuka je informirati javnost o važnosti uzimanja jabuka svaki dan i promovirati njene zdravsvene kvalitete, kao i demonstrirati i očuvati mnogobrojne sorte domaćih jabuka koje nestaju.

Organizatori su najmlađe sugrađane darovali svježim jabukama, te pitom od jabuka, kao jedne od najstariji bh. slastica.

/abc.ba

U organizaciji KO SDA Unsko-sanskog kantona, večeras je u Bihaću obilježeno 12 godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika SDA i Republike Bosne i Hercegovine.

Koliko poštovanje Krajišnici odaju rahmetli predsjedniku, pokazuje činjenica da je sala Doma kulture bila ispunjena do zadnjeg mjesta. Organizatori su se pobrinuli da program bude kulturno-edukativnog sadržaja, a najbolji dio je dokumentarni film o Aliji Izetbegoviću kojim je i otvorena akademija. Prisutnima se obratio Sead Kadić, predsjednik KO SDA USK, istakavši doprinos prvog predsjednika koji je udario temelje današnjoj Bosni i Hercegovini.

– Počasni predsjednik rahmetli Alija Izetbegović, ostavio nam je u amanet puno toga, a najviše za što se zalagao bila je socijalno-vjerska pravda i multikulturalnost našeg društva. Zato pozivam sve nas koji obnašamo javne funkcije i vodimo ovu zemlju, da se uvijek i prilikom svakog našeg posla od javnog interesa, prisjetimo ove ljudske veličine i sjetimo se njegovih poruka koje nam je ostavio u amanet – istakao je predsjednik Kadić.

O rahmetli Izetbegoviću govorio je i historičar prof. Nijazija Maslak, koji je u kratkim crtama istakao neke od njegovih najznačajnijih osobina, od kojih je izdvojio pravednost i sentimentalnost koju je imao prema svim kategorijam društva. On je, također, spomenuo i neke od nagrada kojima je Izetbegović odlikovan, kako na Istoku tako i na Zapadu, te zaključio kako je Izetbegović bio veliki intelektualac čije konačne domete će tek otkrivati generacije koje dolaze poslije nas.

/mojusk

Najveći broj radnika u BiH prema analizi primanja mjesečno primi oko 600 maraka, pa im ni tri plate ne pokrivaju mjesečne potrebe za puko preživljavanje. Porodice onih na minimalcu, koju prima svaki treći radnik, s platom od 370 maraka ne može preživjeti ni sedmicu dana, tačnije s tom platom može da se igura tek šest dana.

Prema posljednjim statističkim podacima, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za juli 2015. godine iznosila je 840 KM i nominalno je veća za 0,1 posto u odnosu na raniji mjesec.

Nažalost, raste i cijena potrošačke korpe te je ona, prema posljednjim podacima, dosegla iznos od 1807 maraka, iz čega je vidljivo da jedna plata u porodici ne pokriva ni pola potrošačke košarice.

Precizna računica kaže da pokriva 46,49 posto osnovnih mjesečnih potreba jedne četveročlane porodice. Kako je tek onima kojima je prosječna plata nedostižan san.

Slično je i s prosječnom penzijom. Kad radnik primi minimalac, osnovni mu je problem kako taj sitniš rasporediti do kraja mjeseca. Ne misli ni na što drugo nego na platui i račune za koje izdvaja većinu svojih primanja.

Dok je domaćinstivma u EU dovoljno 15 posto plate kako bi kupila hranu za cijeli mjesec, bh. radnik da bi popunio trpezu mora potrošiti više od 80 posto novca koji zaradi.

To su potvrdili predstavnici bh. udruženja za zaštitu potrošača iz kojih kažu kako ove brojke pokazuju da je položaj našeg stanovništva postao nepodnošljiv.

U nevladinom sektoru naglašavaju da evropska porodica ima mnogo veću komociju pri kupovini, jer oko 85 posto zarađenog novca ostaje za neprehrambene artikle, stanovanje, komunalije, odjeću, obuću i slične troškove, dok je u našoj državi situacija sasvim drugačija, kažu iz udruge potrošača. Prosječna bh. porodica najviše novca izdvaja za hranu, čak 38,22 posto, što bi prevedeno u marke iznosilo 691 KM.

Druga stavka su troškovi za stanovanje i komunalne usluge kamo odu 522 KM (28,89 posto). Mnogo novca ode na automobil, ili kako se to stručno kaže za prevoz, čak 195 KM (10,77 posto).

Sudeći po iznosu od 135 KM (7,47 posto), koliko se mjesečno izdvaja za odjeću i obuću, može se zaključiti da je to skromna stavka.

Na održavanje kućanstva potroše se 104 KM (5,77 posto), dok se najmanje izdvaja za higijenu i obrazovanje – u prosjeku tek 80 KM.

Preživjeti u situaciji kakva je u BiH, to je umjetnost.

„Mi građanima savjetujemo da planiraju svaku kupovinu. Osim toga, smatram da mnogo hrane završi u kontejneru, iako bi se mogla donirati ili iskoristiti“,  komentarišu iz Saveza udrućenja potrošača BiH.

Smatraju kako je krajnje vrijeme da se bh. građanima pomogne uvođenjem diferenciranih stopa poreza, odnosno da bi porezi na luksuzne proizvode mogli biti povećani, a da se bar na nekoliko ključnih proizvoda, onih osnovnih, uvedu niže stope PDV-a.

Izvor: vecernji.ba

Tek što je završeno zaduživanje u sarajevskim studentskim domovima za studente koji dolaze iz Unsko-sanskog kantona, pojavljuju se i prvi problemi, a uprave studentskih domova Nedžarići i Bjelave, po ko zna koji put, pozivaju Kanton da što prije izmiri svoje obaveze na ime dugovanja za učestvovanje u finansiranju smještaja i ishrane krajiških studenata.

“Studenti iz kantona koji ne budu izmirili dugovanja, od 1. novembra će plaćati punu cijenu smještaja i ishrane, pa neka od njih traže odgovor na pitanje zašto je to tako”, kaže Emir Kadrić, direktor JU Studentski centar Sarajevo.

Plaćanje za većinu studenata znači zapravo samostalno plaćanje jedog dijela, a drugi dio plaća kanton iz kojeg student dolazi. Međutim, student nikada ne zna šta ga očekuje sljedeće godine jer su upravo kantoni ti koji odlučuju o njihovoj budućnosti, o tome koliko će sredstava izdvojiti za plaćanje smještaja studentima, čime ograničavaju broj korisnika subvencija.

Zbog velikih dugovanja, Studentski centar je primoran povećavati dio koji studenti plaćaju jer svako povećanje cijene smještaja znači povećanje onog dijela koji studenti plaćaju, a ne povećanje obaveza koje kantoni imaju.

Prosječna kalkulativna cijena smještaja i ishrane studenata u domovima je 365 KM. Od tog iznosa kantoni plaćaju 219 KM, a ostatak studenti. 

Redovno izmirivanje obaveza za smještaj i ishranu studenata u sarajevskim studentskim domovima je preduslov za normalno funkcionisanje i redovno izmirivanje obaveza prema dobavljačima. Studentski centar u Sarajevu ima potraživanja od preko 2.5 miliona KM, najveći dužnici su kantoni, a Unsko-sanski kanton neslavno se pozicionirao među najvećim dužnicima.

U Unsko-sankom kantonu su na prošlogodišnju informaciju da će Kanton morati izdvajati dodatnih 45.000 KM za smještaj svojih studenata, vratili fakturu i rekli da nemaju taj dodatni novac, te da je najbolja odluka da se u ovom Kantonu smanji broj subvencija.

Dakle, prijedlog je da se izbaci jedan dio studenata kako bi se ta subvencija podijelila na preostale studente.

Ovakvo ponašanje Uprava doma smatra kao nepoštivanje mladih ljudi, Kanton nije u stanju pokriti potrebe studenata čiji roditelji nemaju uvjete da izdvoje novac, kako bi im dijete moglo nastaviti školovanje.

Krajiški studenti u sarajevskim studenstkim domovima žive u vječitoj strepnji, a vječita je briga da li će biti u mogućnosti izmiriti obaveze prema domu u kojem borave, s obzirom da na Kanton svake godine manje računaju. Najveći razlog tome je konstantna promjena politike, mijenjanje odluka o subvencijama i neodgovornosti izabranika iz Krajine prema studentima koji su budućnost i kantona i države.

U budžetu Unsko-sanskog kantona za 2015. godinu subvencioniranje studenata predviđeno je kroz tri stavke:

• Subvencije javnim preduzećima – smještaj i ishrana u studentskim domovima – 357.000 KM
• Ostali grantovi pojedincima – zdravstveno osiguranje učenika i studenata – 220.000 KM
• Ostali grantovi pojedincima – učenicima i studentima – 20.000 KM

Dakle, novac u budžetu za subvencioniranje smještaja u domovima je planiran, međutim zbog netransparentnosti budžetskog stanja, teško je vidljivo na kojim stranama predviđen novac stvarno završi, te koliko je uopšte ovog novca uplaćeno JU Studentski centar Sarajevo.

Stiče se dojam da ministri i odgovorni, koji mogu uticati da se obaveze na koje su pristali vrše redovno, to jednostavno ne rade dobro ili uopšte ne osjećaju odgovornost za ono za što su imenovani i za budućnost naših studenata vide u Sarajevu.

Upravo zbog svega nabrojanog, studenti iz Krajine ovih dana na oglasnim pločama studentskih domova primorani su da čitaju sljedeći natpis:

“Obavještavamo sve studente-stanare SN “Bjelave” i SD “Nedžarići” koji dolaze iz Unsko-sanskog kantona da će od 01.11.2015. godine morati plaćati punu cijenu, ukoliko do tada Unsko-sanski kantona ne izmiri svoja dugovanja, studenti-stanari će moći da se zaduže po normalnim cijenama.”

/ABC.ba

Mr.sci.Emdžad Galijašević, gradonačelnik Bihaća darovao je danas 149 beba rođenih u periodu juni –septembar 2015.godine. Time se nastavlja sada već tradicionalna akcija podrške gradske uprave Bihaća novorođenim bebama njihovim roditeljima. I ovaj put novorođene bebe dobile su novčani dar od 150 KM, a grad Bihać ove godine izdvojio je 90.000 KM u budžetu za novorođene bebe.

“ Ono što sam u kampanji prije tri godine obećao to evo kao prvi čovjek Bihaća i ispunjavam i zaista sam sretan kada se svaki put susretnem sa bračnim parovima koji su uprkos teškim vremenima odlučili se za djecu I to je najveće bogastvo koje oni imaju,ali i bogatstvo našeg grada Bihaća “-kazao je gradonačelnik Galijašević.

On je istakao da je zahvaljujući i podršci grada Bihaća, natalitet u posljednje dvije godine u Bihaću u porastu , a do sada je grad Bihać izdvojio 180.000 KM za 1370 novorođenih beba u 2013,2014 i prvih devet mjeseci 2015.godine.

„ Kad uzmete u obzir da je ekonomska situacija u našoj zemlji izuzetno teška i da su radničke plate male, da kasne sve pripadajuće naknade porodiljama , onda je ovaj naš dar izuzetno bitan i uz besplatan prijevoz srednjoškolaca za mene izuzetno bitan „- dodao je grado               načelnik Galijašević.

Centar za poslovnu afirmaciju (CPA) kreirao je Zbirni indeks “veličine vlade” uzimajući u obzir potrošnju izvršne vlasti na državnom, entitetskim, kantonalnim i općinskim nivoima radi boljeg uvida u nivo trošenja institucija Federacije BiH. Indeks ukazuje na to u kojim područjima organi vlada koštaju građane više, a gdje manje.

Svi nivoi

– Što je veća potrošnja vlade, manje ostaje na raspolaganju građanima koji proizvode novac koji vlade troše. Po indeksu je 0 najslabija ocjena (vlada košta građane najviše), a 10 najbolja (vlada košta građane najmanje u poređenju s drugim općinama) – kaže Edo Omerčević, direktor CPA, centra čije je sjedište u Zenici.

On dodaje da su posljednji detaljni prikazi o utrošku budžeta dostupni za 2013. godinu, koja je bila osnov ovog izračuna. Omerčević navodi da su uključeni faktori: lična primanja (troškovi zaposlenih) i materijalni troškovi i usluge, a indeks uključuje i sredstva koja vlade putem transfera i subvencija ustupaju trećim licima, a sve u odnosu s bruto društvenim proizvodom svake pojedinačne općine, kantona ili Federacije u cjelini.

– Ostali smo “pozitivno zapanjeni” koliko su vlade transparentne u prikazivanju ovih podataka, gotovo sve je online, samo što javnost ne reagira, odnosno ostaje zbunjena u gomilama podataka koje niko kvalitetno ne protumači – kaže Omerčević, dodajući da je namjera istraživanja da “objektivno ukažu na mjesta u kojima vlada relativno više troši”.

Po pitanju zbirnog indeksa (svi nivoi vlasti) najmanju izloženost troškovima vlade imaju stanovnici Grada Sarajeva.

– Ako se uzme u obzir da građani Sarajeva imaju dodatno i najveći bruto društveni proizvod po stanovniku, to znači da u prosjeku najviše zarađuju u FBiH i da im se najmanje uzima od te zarade, tj. kupovna moć im je drastično veća nego kod ostatka populacije u FBiH. Najgore stanje je u općinama Pale-Prača, Trnovo i Prozor, gdje je veličina vlade ekstremno represivna, tj. veličina vlade je u odnosu na ostale općine nesrazmjerno velika – navodi Omerčević.

Općine i kantoni

Nakon sarajevskih općina, slijede Mostar, Čitluk, Fojnica, Zavidovići… S druge strane, na listi “negativaca” su Sapna, Bosanski Petrovac, Bosanski Šamac-Domaljevac, Bužim, Bosanska Krupa, Ravno i Kupres.

CPA je napravio sličan indeks i na općinskom te kantonalnom nivou, uzimajući u obzir rashode pojedinačno na svakom od tih nivoa vlasti. Gledajući isključivo općinske troškove, situacija je vrlo slična. Najbolje stoje sarajevske općine, a najlošije Prozor, Prača-Pale i Trnovo.

Omerčević nam je prezentirao i podatke koje je CPA izveo iz rashoda po kantonima. Zanimljivo, tu najbolje stoje građani Hercegovačko-neretvanskog kantona, koji je ispred Kantona Sarajevo. Slijede Srednjobosanski, Zeničko-dobojski, Tuzlanski, Zapadnohercegovački, Livanjski, Unsko-sanski, Bosanskopodrinjski i na kraju Posavski kanton. Cijeli detaljan izvještaj CPA je objavio online na adresi www.indeks.cpa-bih.org te je dostupan i u PDF izdanju.

Najbolji i najgori

Gledajući od najboljeg ka najgorem, redoslijed je sljedeći: Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Novi Grad Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Hadžići, Mostar, Ilidža, Čitluk, Fojnica, Zavidovići, Vogošća, Visoko, Konjic, Kakanj, Tešanj, Breza, Jablanica, Olovo, Zenica, Vitez, Vareš, Glamoč, Travnik, Banovići, Čapljina, Bugojno, Kiseljak, Novi Travnik, Lukavac, Tuzla, Gračanica, Livno, Donji Vakuf, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Orašje, Maglaj, Neum, Stolac, Žepče, Kreševo, Ilijaš, Srebrenik, Usora, Goražde, Gradačac, Doboj-Istok, Široki Brijeg, Čelić, Odžak, Velika Kladuša, Jajce, Doboj-Jug, Kladanj, Kalesija, Tomislavgrad, Teočak, Bihać, Sanski Most, Živinice, Cazin, Foča-Ustikolina, Posušje, Ključ, Grude, Bosansko Grahovo, Drvar, Ljubuški, Kupres, Ravno, Bosanska Krupa, Bužim, Domaljevac Šamac, Bosanski Petrovac, Sapna, Prozor, Trnovo te Pale-Prača.

/avaz