U naselju Kostela, jučer poslijepodne dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj su sudjelovala četiri automobila. Nažalost, prema informacijama koje je RTVUSK potvrdio iz MUP-a Unsko-sanskog kantona, jedna muška osoba je preminula uslijed zadobijenih povreda.
Povrijeđene osobe su hitno prevezene u Kantonalnu bolnicu u Bihaću, gdje se trenutno nalaze na medicinskom tretmanu. Detalji o njihovom zdravstvenom stanju još uvijek nisu dostupni.
Novinarska ekipa RTVUSK se zadesila na mjestu nesreće u trenutku kada su vatrogasci izvlačili teško povrijeđeno lice iz jednog od automobila.
Dr. Emir Šabić, specijalista hirurgije i zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona (USK)
Piše: Biscani.net
Dr. Emir Šabić, specijalista hirurgije i zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona (USK), pokrenuo je inicijativu za formiranje Fonda, s ciljem osiguravanja interventnih sredstava za liječenje onkoloških pacijenata u Unsko-sanskom kantonu. Ova inicijativa dolazi u kontekstu sve alarmantnijeg stanja u Federalnom fondu solidarnosti, koji se suočava s ozbiljnim izazovima u osiguravanju potrebnih lijekova za onkološke pacijente, uključujući i tzv. “pametne lijekove“, koji značajno smanjuju smrtnost kod pacijenata oboljelih od karcinoma.
Prema informacijama Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, na listama čekanja Fonda solidarnosti, zaključno s 31. augustom ove godine, nalazi se čak 1.299 pacijenata koji čekaju na potrebne terapije. Iz Unsko-sanskog kantona trenutno je 68 pacijenata, što jasno naglašava hitnu potrebu za dostupnijom terapijom u Unsko – sanskom kantonu.
Dr. Šabić je u razgovoru za Biscani.net pojasnio:
„U aprilu ove godine podnio sam inicijativu za osiguranje interventnih sredstava, bilo u budžetu USK ili kroz financijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja USK, ali su obje institucije izjavile da to nije u njihovoj nadležnosti. Moj prijedlog je bio da se privremeno obezbijede sredstva koja bi kasnije bila refundirana iz Fonda solidarnosti.”
Uprkos tim preprekama, inicijativa dr. Šabića izazvala je značajnu pažnju, a Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona izrazio je podršku ovom prijedlogu, ukazujući na ozbiljne probleme s dostupnošću lijekova za onkološke pacijente. Prema njihovim podacima, USK godišnje izdvaja oko 10,2% svojih doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u Fond solidarnosti, što iznosi približno 10 miliona KM, ali problem leži u neadekvatnom financiranju Fonda solidarnosti na nivou Federacije BiH.
Ministarstvo zdravstva USK, kao i dr. Mustafa Hammami, onkolog i načelnik Odjela za onkologiju Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, dali su svoju podršku ovoj inicijativi, ističući potrebu za hitnim rješavanjem problema s listama čekanja na onkološke lijekove. Dr. Hammami je naglasio da pacijenti s karcinomom često čekaju duže nego što bi smjeli, a to direktno utiče na njihove šanse za preživljavanje i oporavak.
Pored toga, dr. Šabić je dodao da bi se Fond mogao formirati kroz zajedničku suradnju zdravstvenih institucija i vlasti Unsko-sanskog kantona, s ciljem pružanja pravovremene i adekvatne terapije za pacijente. On je istakao da bi ovakva inicijativa osigurala kvalitetnije liječenje, ali i poslala poruku solidarnosti i brige za građane kantona koji se bore s ovom teškom bolešću.
Formiranje takvog fonda bilo bi prvi korak ka boljoj dostupnosti terapija, a svi ključni akteri u zdravstvenom sektoru USK pozvani su da podrže ovu inicijativu kako bi se osigurali konkretni i hitni rezultati za pacijente koji ne mogu čekati na potrebnu pomoć.
Fikret Abdić u Sarajevu 2016. godine (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Nakon 20 godina direktne i posredničke kontrole nad Velikom Kladušom, politička ideologija ratnog zločinca Abdića doživjela je svoj slom. Probosanske stranke u Velikoj Kladuši su stvorile snažnu platformu za privredni razvoj i ekonomski oporavak.
Teško da postoji kontroverznija ličnost u političkoj povijesti Bosne i Hercegovine od presuđenog ratnog zločinca Fikreta Abića. Cjelokupni politički opus Abdića bi se mogao linearno predstaviti kao od kontroverznog industrijalca preko ratnog zločinca do poraženog političkog ideologa Laburističke stranke.
Međutim, ovom linearnom slijedu na kraj su stali rezultati lokalnih izbora prema kojima je kandidat Laburističke stranke, Amir Đogić ubdjeljivo poražen. Kao poruka suživota i vjere u zajednički progres najsjeverozapadnijeg grada BiH, ujedinjena opozicija okupljena oko SDA, SDP, DNZ, NiP, DF i Naše stranke, poslala je Abdića i njegove pulene u političku prošlost.
Politička ideologija Fikreta Abdića tokom 30 godina izuzev oporutunog pristupanja SDA uoči agresije na RBiH, uglavnom nije imala značajnije ideološke zaokrete. Tako je i nakon rata stvarajući Demokratsku narodnu zajednicu oko sebe okupio krug najlojalnijih i najodaniji, pri čemu je žudnja za odanošću bila i ostala glavna Abdićeva opsesija unutarstranačkih odnosa.
U jednom od svojih sastanaka Abdić će prisutnima kazati “da mu ne trebaju pametni i školovani već poslušni”. Po ovom modelu od 2004. godine jedno vrijeme iz egzila pa i zatvora, Abdić je gospodario Velikom Kladušom ili preko političkih pulena ili posredstvom najbliže porodice.
Abdić kao recidivist u činjenju različitih krivičnih djela, njega i njegove saradnike, porodicu su u pravilu redovno pratili brojni sudski procesi. Naviknut na vlast i dominaciju najčešće u sukobu interesa i zloupotrebi ovlasti.
Vječno opsjednut kompanijom Agrokomerc, zloupotrebljavajući socijalni status građana Velike Kladuše, kao glavni lajtmotiv ideologije Laburističke stranke korišteno je masovno zapošljavanje. Tim modelom neiscrpno je hranjen mit o tome “kako je i da Babo jedini koji hrani i zapošljava”.
Po tom modelu Abdićevi saradnici u općinsko komunalno preduzeće investirali višemilionska sredstva uz redovne i obilne novčane dotacije tom preduzeću. Financijski model poslovanja za Abdića je bio i ostao isti, mitomanija na temelju nerentabilnog poslovanja.
U međuvremenu, općina Velika Kladuša je ostala politički odsječena od ostatka Federacije BiH ali i samog Unsko-sanskog kantona.
Odlazak mladih u ovom dijelu Bosne i Hercegovine odavno nije trend već neumitni društveni proces koji je plod 20 godina nazadujuće politike Abdića i njegovih saradnika. Nakon brojnih političkih opstrukcija i gašenja sportskog i kulturnog života, opšte je uvjerenje da dašak novih promjena i nove energije može donijeti novi načelnike općine Boris Horvat.
S druge strane nema sumnje da će se teško moći nadoknaditi izgubljenih 20 godina, ali jedinstvena politčka platforma probosanskih stranaka može poroditi uspjehe. Rezultati i ishod izbora su najbolji primjer za to.
Tata je ostavio poruku za sina i otkrio mu pin svoje kartice, ali na način koji će teško dešifrirati.
Jedan je domišljati tata smislio genijalan način na koji će provjeriti je li njegov sin ispravio jedinicu iz matematike. Nekako imamo osjećaj da je pao na ovom testu.
Učenici Elektrotehničke srednje škole Bihać, u pratnji direktora i profesora, posjetili su jučer Nacionalni park Una kako bi učestvovali u akciji pošumljavanja. Tokom dana, zajedničkim snagama sadili su stabla i učili o važnosti očuvanja prirode.
Ova aktivnost pružila je učenicima priliku za druženje, ali i za sticanje novih znanja o ekosistemu parka. Nakon završetka akcije, učenici su se vratili puni lijepih utisaka, oduševljeni iskustvom i boravkom u prirodi.
Nakon lokalnih izbora u Bihaću, gdje je Elvedin Sedić iz PoMAK-a ponovno izabran za gradonačelnika, Rusmir Musa iz SDA pokazao je izuzetnu političku kulturu posjetivši izborni štab PoMAK-a nakon zatvaranja biračkih mjesta te poželio sreću pristalicama PoMAK-a. Iako je Musa osvojio 6.302 glasa naspram Sedićevih 11.670, njegovo ponašanje i geste vrijedno je spomena.
Iako je Rusmir Musa tokom kampanje pokazao odmjerenost, mudrost i zrelost te vodio dostojanstvenu kampanju bez prljavih taktika, sve to ipak nije bilo dovoljno za pobjedu. Elvedin Sedić, kandidat za gradonačelnika ispred PoMAK-a, imao je snažniju podršku građana, osvojivši gotovo duplo više glasova. Posebno se istakla njegova posjeta štabu PoMAK-a prije objave rezultata, što je simboliziralo jedinstvo i suradnju. Prema saznanjima portala “Biscani.net”, Elvedin Sedić u tom trenutku nije bio prisutan u svom izbornom štabu, ali je svakako poželio sreću PoMAK-u.
Mnogi se pitaju hoće li Musa, nakon ovog iskustva, nastaviti aktivno sudjelovati u politici ili će se povući. Njegova posjeta može biti signal da se ne predaje, već da će nastaviti raditi za boljitak svoje zajednice, potaknut podrškom građana koji prepoznaju njegove kvalitete.
Na društvenim mrežama, komentari na Rusmirovo ponašanje su pozitivni. “Ovako to rade pravi ljudi, lideri,” ističu mnogi korisnici, naglašavajući koliko je važno imati takve političke kadrove u Bosni i Hercegovini.
S obzirom na to kako su se odvijali izbori i koliko podrške Musa dobija od građana, postavlja se pitanje hoće li on odustati od politike ili će ga ovaj poraz dodatno motivirati. Mnogi se pitaju hoće li ovo iskustvo i podrška ljudi biti poticaj da se još jače prihvati politike i nastavi raditi na dobrobiti svoje zajednice. Musa je svojim ponašanjem jasno pokazao da može biti kvalitetan političar koji će ostati relevantan na političkoj sceni Bihaća i šire.
NAPOMENA: Tekst je ažuriran dana 08.10.2024. u 12:00 sati. Izmijenjene su sljedeće činjenice:
Izmjena: U ranijoj verziji teksta pogrešno je navedeno da je Rusmir Musa lično čestitao Elvedinu Sediću nakon njegove pobjede.
Ispravljeno: Musa je neposredno pred zatvaranje biračkih mjesta (na dan izbora), a ne nakon pobjede Sedića i objave rezultata, posjetio štab PoMAK-a, gdje je poželio sreću njihovom timu, ali Elvedin Sedić u tom trenutku nije bio prisutan.
– Nema sumnje da je najveće iznenađenje ovogodišnjih lokalnih izbora pobjeda Borisa Horvata, nezavisnog kandidata za načelnika općine Velika Kladuša. Horvat je ubjedljivo pobijedio dvoje protukandidata, prije svega iz reda laburista. Time je prestala dugogodišnja vladavina stranke koju predvodi osuđeni ratni zločinac i aktuelni načelnik Fikret Abdić…
Da bi proveo sve što je obećao svojim glasačima ali i svim građanima općine Horvat će trebati podršku, prvenstveno vijećnika stranaka koje su ga podržale. Prema posljednjim podacima značajan je broj mandata koje su osvojile u vijeću zbog čega se nadaju da neće biti većih problema u formiranju potrebne većine koja će i novom načelniku omogućiti nesmetan rad.
Izbori su dobijeni ali za Horvata i sve one koji su stali uz njega predstoji težak posao. Velika Kladuša posljednjih godina ekonomski nazaduje, mnogi su je njeni građani napustili, nema velikih infrastrukturnih radova. Stranka Narod i pravda također je podržala Borisa Horvata. Njihov predstavnik podsjeća na mnoge afere koje su potresale javnu upravu u mandatu još uvijek aktuelnog načelnika.
– Safet Isaković Džidžo, zlatni je ljiljan, koji je nakon višegodišnje borbe sa pravosuđem i tri oslobađajuće presude, konačno izgubio bitku za pravdu…
Nakon dvije oslobađajuće presude Kantonalnog suda u Bihaću, ni Vrhovni sud F BiH, nije mu mogao utvrditi krivicu za ubistvo jednog pripadnika tzv. VRS, ali mu je zato nametnuo krivicu za komandnu odgovornost.
Četvrti put, stigla je presuda o njegovoj krivici i zatvorskoj kazni na 4 godine i to, slučajno ili ne, na dan pogibije komandanta Izeta Nanića i Isakovićeva dva brata Ise i Sulje,i njihovog dajdže Mehe. Danas se Safet Isaković sam javio na portirnicu zatvora na Lukama.
Onima koji su ga ispratili, s rukom na srcu je kazao: „Sve će ovo jednom biti juče“.
Prema preliminarnim rezultatima za Gradsko vijeće Bihać, politički subjekt MOŽEMO BOLJE trenutno je osvojio ukupno 780 glasova, što čini 4,44% ukupnog broja glasova. Obrađeno je 77 biračkih mjesta ili 95,06%, dok su preostala još 4 biračka mjesta za obradu, piše portal “Biscani.net”.
Od ukupno 17.579 važećih listića (92,40%), evidentirano je 152 nevažećih praznih listića (0,80%), te 1.294 nevažeća listića po drugim kriterijima (6,80%).
Trenutno vodeća dva kandidata iz MOŽEMO BOLJE po broju osvojenih glasova su:
Hasan Fatkić – pozicija na listi: 3, broj glasova: 354 (45,38%)
Željko Mirković – pozicija na listi: 1, broj glasova: 277 (35,51%)
Ovo su trenutni podaci, dok se čekaju rezultati preostala četiri biračka mjesta kako bi slika bila konačna.
Prema preliminarnim rezultatima za Gradsko vijeće Bihać, politički subjekt SBiH – Stranka za Bosnu i Hercegovinutrenutno je osvojio ukupno 877 glasova, što čini 4,99% ukupnog broja glasova. Obrađeno je 77 biračkih mjesta ili 95,06%, dok su preostala još 4 biračka mjesta za obradu, piše portal “Biscani.net”.
Od ukupno 17.579 važećih listića (92,40%), evidentirano je 152 nevažećih praznih listića (0,80%), te 1.294 nevažeća listića po drugim kriterijima (6,80%).
Trenutno vodeći kandidati iz SBiH po broju osvojenih glasova su:
Hamdija Lipovača – pozicija na listi: 1, broj glasova: 395 (45,04%)
Adnan Lipovača – pozicija na listi: 3, broj glasova: 276 (31,47%)
Ovo su trenutni podaci, dok se čekaju rezultati preostala četiri biračka mjesta kako bi slika bila konačna.
