Dana 29.09.2024. godine u Gajnicama (Zagreb) održan je turnir u olimpijskom boksu na kojem je nastupio član KBS Favorit BH iz Bihaća, Hassan Selimović.
Bišćanin je u finalu imao za protivnika reprezentativca Hrvatske, člana boksačkog kluba Torcida iz Splita, Šimu Čerinu.
Hassan je izrazito visokom Splićaninu, koji je izuzetan tehničar, uspio nametnuti borbu na poludistanci, gdje je plasirao nekoliko snažnih serija udaraca. Nakon jednog nokdauna u prvoj i dva u drugoj rundi, naš šampion je slavio tehničkim nokautom.
Ovaj turnir je jedan od testnih u sklopu priprema Hassana Selimovića za predstojeće Svjetsko prvenstvo u Budvi (Crna Gora), a nije izostala ni podrška Sportskog saveza USK i Gradskog sportskog saveza Bihać.
Elvedin Sedić, gradonačelnik i kandidat za gradonačelnika Bihaća (POMAK), o svom izbornom programu: “Dosta! Krajina više nikada neće biti zakinuta, mora biti povezana sa Sarajevom! Uskoro gradimo aerodrom u Bihaću!”
Hadžifejzović: “Koji su strateški projekti?” Sedić: “Naši strateški projekti su aerodrom, Nacionalni park Una, brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša i dalje prema EU; magistralni put od Bihaća prema Bosanskoj Krupi! Možemo imati izlaz na koridor VC jer i to je BiH! Hoćemo da se povežemo sa centrom države!
Elvedin Sedić, aktuelni gradonačelnik i kandidat POMAK-a za novi mandat gradonačelnika Bihaća, bio je večerašnji gost FACE TO FACE-a sa Senadom Hadžifejzovićem.
Sedić: “Imam četvoro djece, a i peto je u planu! Nisam otišao iz Bihaća jer sam odlučio da ostanem i nigdje ne idem!”
Hadžifejzović: “SDA bi rado voljela da odeš… Šta misliš o svom protukandidatu?”
Sedić: “Nije fer da mnogo o njemu govorim; nije ovdje s nama. Mislim da nije problem u kandidatu; nije problem ni SDA, ali iza mog protukandidata ne stoji stranka nego pojedinci, odnosno jedna osoba, a to je Šemsudin Dedić. On je obnašao mnogo ministarskih, premijerskih i zastupničkih pozicija, i to čak istovremeno. On je preko dvadeset godina na najvišim političkim pozicijama! Odlučio je da se vrati u Bihać, a nije imao hrabrosti da se sam kandiduje!”
Hadžifejzović: “Zašto se nije kandidovao?”
Sedić: “Sigurno je procijenio da neće moći pobijediti i zato je isturio drugog kandidata koji će mu omogućiti da iz sjene upravlja strankom. Ni moj protukandidat ni Šemsudin Dedić uopće ne žive u Bihaću! U SDA Bihać je bilo bar desert kvalitetnijih kandidata! Članovi POMAK-a su izgrađene osobe; u politiku smo ušli iz potrebe da mijenjamo lokalnu politiku i onda kada su u Bihaću i jedni i drugi zabrljali! POMAK nije klasična stranka i ne funkcionišemo kao takva. Nemamo izvršne i glavne odbore, a predsjednika imamo samo formalno. Mi smo u to ušli da ponudimo alternativu! Željeli smo da se glas Krajine čuje u Sarajevu!”
Hadžifejzović: “Jeste li uspjeli u tome da se glas Krajine čuje u Sarajevu?”
Sedić: “Želim biti optimista i vjeruj da uspijevamo mijenjati odnos Sarajeva prema Krajini!”
Hadžifejzović: “Koji su strateški projekti?”
Sedić: “Naši strateški projekti su aerodrom, Nacionalni park Una, brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša i dalje prema EU; magistralni put od Bihaća prema Bosanskoj Krupi! Možemo imati izlaz na Koridor VC jer i to je BiH! Hoćemo da se povežemo sa centrom države! Trideset godina naši građani slušaju petljanije da će biti autoput! Danas kada o tome govorimo, to im zvuči kao naučna fantastika! Krajina je godinama bila zakinuta i mora dobiti ono što zaslužuje! U protekle dvije godine smo dobili više novca iz federalnog budžeta nego prethodnih deset godina! Aerodrom ćemo napraviti u Bihaću, a do kraja godine ćemo dobiti sve potrebne saglasnosti! Lokacija je pogodna; sve smo usaglasili!”
Hadžifejzović: “Trojka te podržava?”
Sedić: “Prilikom formiranja Federalne vlade dali smo do znanja da želimo biti faktor saradnje. Rekli smo da želimo biti dio vlasti, ali zauzvrat smo tražili podršku za naše projekte! Prije nekoliko godina smo u Gradskom vijeću napravili većinu sa SDA, ali znali smo da od Federalne vlade, u kojoj je Novalić, nećemo ništa dobiti i zato smo to uradili! To vam je tako: gdje njih nema u vlasti – nećete dobiti ništa! Tako je odblokiran i projekt izgradnje aerodroma!”
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, u saradnji sa Uredom za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u i Misijom OSCE-a u BiH, organiziralo je radionicu pod nazivom „Dobre prakse u integraciji migranata”. Cilj radionice bio je jačanje kapaciteta lokalnih i državnih institucija, kao i organizacija civilnog društva, u vezi sa migracijskom situacijom i integracijom migranata.
Predavači na radionici bili su Alice Szczepanikova, savjetnica za migracije i slobodu kretanja iz Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri OSCE-u, te Đermana Kurić, istraživačica i konsultantica za međunarodne i domaće institucije sa sjedištem u Sarajevu. Na radionici su prisustvovali predstavnici institucija sa državnog, kantonalnog i lokalnog nivoa, međunarodnih organizacija, te udruženja koja se bave pitanjima migracija.
Ministar unutrašnjih poslova USK Adnan Habibija u uvodnom obraćanju naglasio je ključnu ulogu Ministarstva u rješavanju migrantske situacije na ovom području Bosne i Hercegovine.
– Poseban doprinos u rješavanju kriznih situacija dala je naša policija, koja se pokazala kao jedna od najjačih i najpredanijih policijskih agencija u državi. Ministarstvo je i dalje jasno opredijeljeno da bude nosilac aktivnosti u migrantskoj situaciji, te smo dokazali da profesionalno brinemo o sigurnosti i migranata i naših građana, što je uvijek prioritet. Ovom radionicom želimo potvrditi i unaprijediti naša znanja i iskustva. – izjavio je Habibija.
Predstavnici Misije OSCE-a u BiH naglasili su da je Misija od 2018. godine aktivno uključena u rješavanje migrantskih izazova, te da ova radionica ima za cilj povećati svijest o međunarodnim standardima i obavezama država članica OSCE-a u vezi sa integracijom migranata. Također, istaknuto je da OSCE stoji na raspolaganju vlastima BiH u provedbi njihovih obaveza u ovoj oblasti.
Tokom dvodnevne radionice, učesnici su diskutovali o ključnim temama, uključujući statističke trendove migracija, institucionalni okvir odgovornosti, pristup migranata tržištu rada, te prevenciju i odgovor na diskriminaciju i prava migranata. Radionica je omogućila interaktivan dijalog između učesnika i predavača, a učesnici su imali priliku podijeliti svoja iskustva iz prakse u radu sa migrantima.
“Želim grad u kojem ćemo se svi osjećati jednako vrijednim, a put kao tome je i inkluzija osoba sa poteškoćama u razvoju i invaliditetom-ovo je poruka kandidata SDP-a BiH za bihaćko Gradsko vijeće, Sedina Dupanovića. Ovaj čovjek visokih moralnih vrijednosti kao osoba sa invaliditetom ima pravo da kaže kako njegov put nije samo politički, već i lični. Lični, zato što razumije sve poteškoće sa kojima se osobe sa invaliditetom susreću prilikom običnog prelaska ulice, kretanja po gradu, pristupa institucijama, a posebno kada traže posao od kojeg bi mogli pošteno živjeti, privrjeđivati i skrbiti o porodici i domu, biti samostalni i doprinostiti razvoju društva i držvae. Politički, jer samo poštenom politikom uvažavanja svakog građanina, mogu se napraviti promjene. Želim grad u kojem ćemo svi imati iste šanse, grad u kojem će se svaki pojedinac osjećati vrijednim i sa vašim povjerenjem želim biti glas svakog građanina u Gradskom vijeću Grada Bihaća, kako bi naše, prave vrijednosti postale naša stvarnost”, poruka je Sedina Dupanovića svim građanima Bihaća.
Sinoć je održan deveti Biznis klub Bihać, koji je bio posvećen IT sektoru, odnosno web dizajnerima, grafičarima i kreativcima.
Ovaj put Biznis klub se održao u partnerstvu sa Biznis studijem Bihać, zbog istih interesa oko kreativne industrije.
„Mi smo mjesto koje okuplja ljude koji rade od bilo gdje. Kako se i sami bavimo biznis konsaltingom malo više poznajemo ljude koji se bave IT strukom, odnosno grafičkim dizajnom, video i foto biznisom, marketingom, pa smo htjeli na jednom mjestu da okupimo i ovaj skup branši koji imaju priliku da danas razmjene svoja iskustva i da razgovaraju sa gradonačelnikom“, kazao je Amir Mulalić, predstavnik Biznis studija Bihać.
Sinoćnjem sastanku je prisustvovao i Emrah Rizvić, direktor kompanije koja se bavi web dizajnom i digitalizacijom, koji je rekao da prvenstveno posluju sa klijentima koji su iz inostranstva.
„Vrlo mali je broj klijenata sa naših područja. Susrećemo sa izazovima razumijevanja onoga sa čime se bavimo i kakvu uslugu pružamo, kao i izazovom da se objasni kako to može pomoći u unapređenju nečijeg biznisa“, naglasio je Rizvić.
„Danas razgovaramo sa ljudima koji su puni kreativnih ideja i na neki način unose svježinu u prostor privredne aktivnosti. Ono čime se bave je nešto novo ne samo na ovim prostorima nego generalno. Riječ je o freelancerima, dizajnerima, ljudima koji se bave informacionim tehnologijama i idu korak ispred nas. Želimo čuti njihove izazove s kojima se susreću, kao i njihove ideje koje možemo pretočiti u dijela koja bi možda bila korisna i za našu društvenu zajednicu“, kazao je Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća.
Pokret za modernu i aktivnu Krajinu (PoMak) istaknuo je značaj kulturne baštine i umjetničkog života grada Bihaća u nedavnoj objavi, naglasivši da je Bihać grad bogatog kulturnog naslijeđa, kulture i umjetnosti, te centar brojnih manifestacija i događaja.
Pjesma “Lovac na novac” je grupe Remark iz Bihaća, nastala 2008. godine, ali i dalje ostaje relevantna u analizi društvenih i političkih prilika. Ova pjesma, snimljena u Bihaću, koristi ironiju kako bi osvijetlila problematiku vlasti, loše politike i korupcije koja opterećuje društvo.
Autor pjesme, Almir Duraković Duče, potpisuje vokale i gitare, dok Adis Midžić doprinosi zvuku s bubnjevima. Ritam gitaru svira Dino Duraković, za bass je zadužen Aladin Liha, a klavijature svira Muhamed Liha.
Režiju spota potpisuje Anel Kulauzović, koji je vizuelno oživio ovu snažnu muzičku poruku.
Pjesma “Lovac na novac” ostaje aktualna i danas, kao podsjetnik na borbu protiv nepravde i korupcije. Kroz muziku i tekst, Remark izražava ogorčenost i bijes, ali i nadu da će ljudi prepoznati istinu i tražiti promjene.
Benjamina Karić, Franjo Jurić, Draško Stanivuković
Piše: Biscani.net
Nakon što je historičar dr. Franjo Jurić izrazio svoj stav povodom postavljanja spomenika kralju Tvrtku I Kotromaniću u Banjoj Luci, oglasila se i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić. Jurić je ukazao na netačnosti u izjavama gradonačelnika Draška Stanivukovića, koji je Tvrtka I označio kao “srpskog vladara”, dok je Karić poručila da pokušaji prekrajanja historije neće proći i da je Tvrtko I bio bosanski kralj. Obje reakcije naglašavaju važnost očuvanja historijske istine u kontekstu savremenih političkih pritisaka.
Gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić, oglasila se na društvenim mrežama reagirajući na izjave banjalučkog kolege, gradonačelnika Draška Stanivukovića, povodom nedavnog otvaranja spomenika srednjovjekovnom bosanskom vladaru Tvrtku I Kotromaniću. Stanivuković je u svom obraćanju istaknuo kontroverzne tvrdnje o Tvrtku kao “srpskom vladaru”, što je izazvalo oštre reakcije u javnosti.
Karić je poručila: “Pokušaj prekrajanja historije od strane banjalučkog srednjoškolca poništit će historijske arhive, dokumente i naučne studije meritornih historičara.” Istaknula je kako su i Kulin i Tvrtko bosanski vladari, te da historijska baština Bosne i Hercegovine datira još iz vremena banovina, kraljevina i vilajeta.
Ona je također kritikovala politiku manipulacije historijom koju promoviraju neki političari, navodeći: “Znaju to svi. Zna i srednjoškolac, zna i šef mu Mile. Znaju i mentori u SANU koji, prema Dobricinim strategijama laži, žele pripremiti teren za prisvajanje onoga što im nikada pripadalo nije.”
U međuvremenu, historičar Dr. sc. Franjo Jurić također je istaknuo svoju zabrinutost na društvenim mrežama, naglašavajući da je Tvrtko I bio bosanski kralj, okrunjen 1377. godine, te da su njegovi odnosi s vladarskim obiteljima Šubića i Nemanjića bili rodbinski. Jurić je poručio da se historija ne bi trebala koristiti za predizborna natjecanja, već da se o njima uči u školi.
Košarkaš Real Madrida i reprezentativac Bosne i Hercegovine Džanan Musa otkrio je do sada nepoznate detalje iz svog života u ekskluzivnom razgovoru za španski “El Chiringuito TV”.
Musa je govorio o užasu koji je njegova porodica proživljavala tokom rata.
– Moj otac je bio u ratu, a ja tada nisam bio rođen, hvala Bogu. Pričao sam s njim o tome i bilo je jako teško. Nije znao znao gdje mu je porodica, nije znao da li je majka kod kuće ili je mrtva. Moj brat sada ima 34 godine i doživio je rat, ali bio je vrlo mali. Mnogo puta smo pričali o ratu i to je bio horor – izjavio je Musa.
Govoreći o teškoj povredi koju je zadobio 2022. igrajući za Breogan, kada je doživio rupturu dušnika, Musa je prvi put otkrio da su njegovi roditelji doživjeli porodičnu tragediju.
– Bojao sam se za svoj život i mislio sam na svoju majku, jer smo, a o tome prvi put govorim, izgubili dvije sestre koje su preminule – naveo je Musa, između ostalog, u razgovoru za “El Chiringuito TV”.
😮 "Mi padre nos decía que no sabía si mi madre estaba en casa o muerta".
