Medžlis Islamske zajednice Bihać oglasio se povodom vijesti koja je, kako oni navode, objavljena na pojedinim medijima pod naslovom „Podignuta optužnica protiv dva službenika Medžlisa IZ, pronevjerili više od 150.000 KM“, ističući da navedeni slučaj nema nikakve veze s ovom institucijom.
Kako su naveli iz Medžlisa IZ Bihać, u pojedinim objavama uz spomenutu vijest korištena je fotografija Gradske džamije u Bihaću, uključujući i opis fotografije, čime je, prema njihovim riječima, indirektno stvoren utisak da se optužbe odnose upravo na Medžlis Islamske zajednice Bihać.
Iz ove institucije naglašavaju da se javno ograđuju od takvih navoda i načina izvještavanja.
„Javno se ograđujemo od ovakvih medijskih zloupotreba i smatramo do kraja zlonamjernom objavu fotografije Gradske džamije u Bihaću u kontekstu objave koja je plasirana“, navodi se u saopćenju Medžlisa IZ Bihać.
Iz Medžlisa poručuju da objavljene informacije, kako ističu, nemaju nikakve veze s njihovom institucijom.
U Bihaću je danas održana sjednica Vlade Unsko- sanskog kantona, na kojoj je prihvaćeno mišljenje Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike na Prednacrt Zakona o sistemu društvene karte Federacije Bosne i Hercegovine a koje će biti proslijeđeno Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike radi upućivanja u daljnju proceduru.
Članovi Vlade USK, na današnjoj sjednici, donijeli su Uredbu o građevinama i zahvatima od značaja za Unsko-sanski kanton i građevinama i zahvatima koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoliš, život i zdravlje ljudi, za koje lokacijsku informaciju odnosno urbanističku saglasnost izdaje Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša.
Ovo Ministarstvo prezentovalo je danas i Mišljenje o Inicijativi za hitno postupanje, u vezi sa eksploatacijom kamenoloma „Podići” na području Grada Bihaća
zbog sumnje na ugrožavanje vodozaštitnih zona, okoliša, infrastrukture i zdravlja stanovništva.
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u cjelosti je podržalo Inicijativu zastupnice Kulenović koja se zalaže za zaštitu pitke vode, zdravlja građana i zaštitu okoliša te je resorno Ministarstvo, s obzirom da kamenolomi i površinski kopovi ne podliježu obavezi pribavljanja okolišne dozvole, u saradnji sa drugim kantonalnim ministarstvima za zaštitu okoliša zatražilo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma da se ovo pitanje mora preciznije propisati, odnosno da se detaljno propiše postupak utvrđivanja opštih i specifičnih obaveza/mjera. Federalno ministarstvo okoliša i turizma prihvatilo je navedeni prijedlog i u proceduri su aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša u kojima će se, između ostalog, detaljnije i preciznije urediti i ovaj problematika, navode u resornom kantonalnom Ministarstvu.
Za stipendije Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Vlada USK odobrila je danas Program utroška sredstava granta za isplatu stipendija u 2026. godini.
Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Denis Osmankić navodi da su, u budžetu ovog Ministarstva osigurali sredstva za isplatu stipendija u ukupnom iznosu od 600.000 KM redovnim studentima sa područja USK koji studiraju na jednom od javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, a odabir korisnika izvršit će se na osnovu javnog konkursa koji će provesti Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.
Za sufinansiranje smještaja i ishrane učenika u Srednjoj poljoprivrednoj školi „Sanus Futurum“, odobren je iznos od 50.000 KM.
Na prijedlog ministra za pitanja boraca i RVI Almira Zulića Vlada Kantona je usvojila programe utroška sredstava kapitalnih, grantova, grantova za niže nivoe vlasti i grantova za neprofitne organizacije.
Sukladno ovom, iz budžeta USK za 2026. godinu biće raspoređeno 2,3 miliona KM za ovu oblast.
Članovi Vlade razmatrali su danas i Godišnji izvještaj o ukupnom dugu Unsko-sanskog kantona. Kako je informisao ministar finansija Danko Jakšić, ukupni unutrašnji i vanjski dug, po osnovu kredita i pozajmica, iznosi 17.024.981, 72 KM, od čega se 16.784.761, 49 KM odnosi na glavnicu, a 240.220,23 KM na kamate. Obaveze se odnose na kredite za modernizaciju bolnica na području kantona iz 2014. godine, nabavku medicinske opreme za zdravstvene ustanove iz 2013. godine, modernizaciju Univerziteta u Bihaću iz 2013. godine, kao i dva kredita preuzeta po osnovu date garancije za projekte upravljanja čvrstim otpadom iz 2022. godine. Jakšić je Istaknuo da se sve obaveze uredno izmiruju prema otplatnom planu, te da Unsko-sanski kanton u posljednje tri godine nije imao dodatnih kreditnih zaduženja.
Ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Edvin Odobašić obrazložio je Odluku o kriterijima i postupku za raspodjelu sredstava koja su namijenjena drugim nivoima vlasti i fondovima za izradu planske i projektne dokumentacije. Za ove projekte Ministarstvo je osiguralo 160 000 KM.
Članovi Vlade USK razmatrali su danas i Program rada Sportskog saveza Unsko- sanskog kantona, Program rada JU Pedagoški zavod,
Program rada sa finansijskim planom ZU Dom zdravlja Cazin za 2026. godinu, te JU Direkcija regionalnih cesta.
Nakon što su se u javnosti pojavile informacije o navodnom enormnom povećanju primanja skupštinskih zastupnika Unsko-sanskog kantona i do 40 posto, što je izazvalo brojne reakcije i osudu dijela javnosti, o svemu se oglasio i premijer USK Mustafa Ružnić.
Podsjetimo, posljednjih dana pojedini mediji objavili su navode o značajnom povećanju primanja zastupnika u Skupštini USK, što je izazvalo nezadovoljstvo javnosti, posebno u vremenu stalnog rasta cijena i inflacije. Reagovali su i sindikati budžetskih korisnika, tražeći da se takva odluka stavi van snage.
Međutim, u izjavi za RTV USK premijer Ružnić demantovao je ove tvrdnje, pojašnjavajući da nije riječ o posebnom povećanju primanja zastupnicima.
Kako je kazao, povećanje koje se desilo odnosi se na isto povećanje koje su dobili svi budžetski korisnici kroz proces pregovora i potpisivanja nove osnovice za obračun plata.
Prema njegovim riječima, nova osnovica rezultirala je rastom primanja od oko 10 posto, što je mjera koja se primjenjuje na sve budžetske korisnike, a ne samo na zastupnike u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
U nastavku pogledajte video prilog RTV USK u kojem premijer Ružnić govori o ovoj temi.
Glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić, održao je konferenciju za novinare gdje je govorio o rezultatima iz prošle godine, planovima za tekuću, te aktivnostima i prioritetima na kojima radi Tužilaštvo.
Odgovarajući na pitanje kako će Tužilaštvo postupiti u slučaju blokade Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, Kajganić je rekao da je iluzorno očekivati da Tužilaštvo rješava “političke probleme.”
– Što se tiče blokade Doma naroda, Tužilaštvo nema nikakve ingerencije nad radom zakonodavne vlasti. Mi postupamo kada su počinjena krivična djela i mi ne možemo rješavati političke probleme – rekao je Kajganić.
U slučaju premještanja tužiteljice Elvire Stanojlović u drugi odsjek, koja je postupala po krivičnoj prijavi Kajganićevog zamjenika Džermina Pašića protiv Kajganića, glavni tužilac je rekao da je bilo potrebno pojačati odsjek za organizovani kriminal.
– Nisam nikoga smijenio. U predmetima u odsjeku za korupciju, svi tužioci su imali ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nisam nikada sumnjao u pristrasnost bilo kojeg tužioca. Kada sam prerasporedio dva tužioca, svi predmeti tih tužilaca su putem CMS-a raspoređeni drugim tužiocima, a oni su zadužili predmete organizvoanog kriminala. Svako ko smatra da sam počinio disciplinsku ili drugu odgovornost, može da pošalje prijavu kancelariji disciplinskog tužioca. Teško mi je da svaki dan demantujem lažne informacije koje pojedine kolege iz Tužilaštva dijele s pojedinim portalima. Trebamo čekati da institucije sistema odluče – pojasnio je.
On je dodao da je zamjenika Pašića preraspodjelio u Odjel za ratne zločine.
– Tužilac Pašić je prebačen u Odjel za ratne zločine, imajući u vidu da je radio u tom odjelu i podizao značajne optužnice koje su rezultirale osuđujućim presudama – rekao je.
Kajganić je naglasio da informacije iz Tužilaštva BiH cure u javnost, što pomaže da “osumnjičeni” izbjegnu pravdu i odgovornost pred zakonom.
– Informacije cure u javnost. Jedan portal je objavio našu naredbu o finansijskoj istrazi, za lica koja nisu znala da su predmet istrage. Na taj način je ta informacija pomogla osumnjičenom da eventualno sakriju imovinu. Kada izdamo naredbu o lišenju slobode, osumnjičeni pobjegnu i izbjegnu hapšenje – rekao je Kajganić.
On je potvrdio da je podnio disciplinsku prijavu protiv svog zamjenika Džermina Pašića.
– Podnio sam prijavu kancelariji disciplinskog tužioca zbog prekršaja koje je kolega počinio. Odnosi se na tretiranje na rad sa službenim zabilješkama. Pozivam da budemo strpljivi i ostavimo prostora kancelariji disciplinskog tužioca da odluči – zaključio je Kajganić.
Bosna i Hercegovina trebala bi, napokon, poslije brojnih rasprava i nesuglasica, po hitnom postupku usvojiti Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji kako bi naša zemlja i Hrvatska mogle sklopiti međudržavni sporazum o izgradnji plinovoda čija je “centralna tačka” na Krku.
“Dogovor je da to uradimo u narednih sedam do deset dana i da idemo s Vladom Republike Hrvatske razgovarati, a predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Borjana Krišto, op.a.) već razgovara s predsjednikom Vlade (Andrejom Plenkovićem, op.a) na tu temu. Cilj je da se krajem četvrtog mjeseca potpiše ugovor u Dubrovniku”, rekao je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH.
Izgradnja plinskih centrala
Ugovor sa Hrvatskom o izdradnji Južne interkonekcije, Bosna i Hercegovina trebala bi potpisati na “Inicijativi tri mora”, sastanku neformalne političke platforme 13 država istočne i centralne Evrope članica Evropske unije (EU), u Dubrovniku krajem aprila, tvrdi Čović.
Plinovod bi donio i izgradnju plinskih centrala za proizvodnju struje u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli, gdje su veliki industrijski potrošači.
“Mi tu vidimo stratešku opredijeljenost povezivanja s Republikom Hrvatskom i iz tog razloga će i ovaj projekat Južne interkonekcije doprinijeti još kvalitetnijem i komercijalnim odnosima, ali isto tako i dobrosusjedskim odnosima”, istakao je Vedran Lakić, ministar energetike i rudarstva entiteta Federacije BiH.
Američke investicije
Južna interkonekcija bila bi američka investicija. Prema ranijim razgovorima sa političkim liderima u Bosni i Hercegovini, Amerikanci bi trebala imati 30-godišnju koncesiju na plinovod kojim bi naša zemlja prestala biti zavisna od ruskih energenata.
Prema informacijama koje su procurile u javnosti posljednjih sedmica, a o kojima su Vijesti.ba ranije pisale, razgovara se i o mogućnosti da se američka kompanija “Bechtel” uključi u gradnju Koridora Vc i Jadransko-jonske ceste.
Američki investitori i projekti donijeli bi i veliki stepen sigurnosti, koja je posebno važna za Zapadni Balkan u trsunoj geopolitičkoj situaciji posljednjih godina, navdodili su ranije predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini.
Glavni državni tužilac Milanko Kajganić održao je danas konferenciju za medije na kojoj je predstavio rezultate rada Tužilaštva Bosne i Hercegovine u prethodnom periodu. U fokusu obraćanja bili su predmeti ratnih zločina, organizovanog kriminala, ali i aktuelne kadrovske rokade, curenje informacija te slučaj “Vila na Dedinju”.
Kajganić je na samom početku istakao da su svi raspoloživi kapaciteti usmjereni na rješavanje predmeta ratnih zločina, zbog čega Tužilaštvo danas ima veliki broj optuženih.
“Procenat osuđujućih presuda je 80 posto i time smo vrlo zadovoljni. Kada je riječ o drugostepenim presudama, taj procenat iznosi 71 posto. To je izuzetno značajan proces, posebno s obzirom na to da se sudi za događaje koji su se desili prije 30 godina”, naglasio je Kajganić.
Ipak, pred Tužilaštvom je još mnogo posla. Trenutno je aktivno 162 krivična predmeta u kojima su poznati izvršioci. Veliki problem, prema riječima glavnog tužioca, predstavlja nedostupnost osumnjičenih. U čak 86 predmeta jedno ili više lica je nedostupno organima gonjenja, a većinom se nalaze u zemljama regije.
Kada je u pitanju organizovani kriminal, Kajganić je potvrdio da je apsolutni prioritet rad na predmetima proizašlim iz dešifrovanja aplikacija Sky i Anom.
Prošle godine podignuto je 10 optužnica protiv 35 lica na osnovu dokaza iz ovih aplikacija. Također, 34 lica su optužena za pranje novca.
Osvrćući se na rad na ovim osjetljivim predmetima, Kajganić je ukazao na ozbiljan problem curenja informacija u medije, što direktno ugrožava istrage.
“Imali smo prošle godine situaciju da je jedan portal objavio naredbu o finansijskoj istrazi. Neka lica nisu ni znala da su predmet istrage, a to objavljivanje im je pomoglo da možda sakriju određene stvari”, upozorio je glavni tužilac.
Dodao je da mu je teško svakodnevno reagovati i demantovati lažne informacije koje, kako tvrdi, pojedine njegove kolege dijele s određenim portalima.
“Kada bih to radio, morao bih svaki dan držati konferencije za medije. Neka institucije rade svoj posao i odluče”, poručio je.
Slučaj “Vila na Dedinju” čeka dokaze iz Srbije
Na novinarsko pitanje o statusu predmeta poznatog kao “Vila na Dedinju” (slučaj kupovine vile Milorada Dodika), Kajganić je potvrdio da se na tom predmetu radi godinama, ali bez konačnog epiloga.
“Taj predmet je u Tužilaštvu od 2015. godine i do sada nije donesena tužilačka odluka. Više tužilaca se smjenjivalo na tom predmetu. Svaki put kada pitam za taj slučaj, odgovor postupajućih tužilaca je da je problem u neustupanju dokaza od strane Republike Srbije”, pojasnio je Kajganić.
Pozadina premještaja tužioca Pašića i disciplinska prijava
Veliku pažnju izazvala su novinarska pitanja o nedavnim kadrovskim promjenama, posebno o premještaju zamjenika glavnog tužioca Džermina Pašića iz Odjela za organizovani kriminal u Posebni odjel za ratne zločine, u trenutku kada su svi kapaciteti, prema tvrdnjama Tužilaštva, potrebni upravo za borbu protiv organizovanog kriminala.
Kajganić je demantovao navode o smjenama, ističući da se radi isključivo o preraspodjeli.
“Nisam nikoga smijenio. Samo sam vršio preraspodjelu, želeći da usmjerim kapacitete Tužilaštva u ono što je u ovom trenutku najpotrebnije, a to je organizovani kriminal. Ovo nije preraspoređivanje jer neko nekome smeta, nego zato što trebamo da radimo. Očekujemo prijem šest novih tužilaca, od kojih će dva odmah biti raspoređena na organizovani kriminal”, kazao je on.
Ipak, upitan zašto je Pašić prebačen u Odjel za ratne zločine, Kajganić je iznio konkretne razloge.
“Tužioca Pašića sam prebacio jer je formirano nekoliko predmeta u kojima se on pominje kao učesnik. Pojavila se informacija koja bi mogla utjecati na njegov integritet u tim predmetima. Postupao sam onako kako sam postupao i do sada kada su se imena tužilaca pojavljivala u sličnim situacijama. Osim toga, on je i ranije radio na predmetima ratnih zločina”, obrazložio je glavni tužilac.
Kajganić je potom otkrio i da je podnio disciplinsku prijavu protiv Pašića.
“Prijavu sam podnio prije nekoliko mjeseci zbog prekršaja za koje smatram da ih je kolega počinio tokom rada u Tužilaštvu. Odnosi se na sporno tretiranje i postupanje sa službenim zabilješkama i informacijama”, potvrdio je.
Odgovarajući na pitanja o eventualnom sukobu interesa i prijavama koje se podnose protiv njega, Kajganić je bio kategoričan.
“Svi predmeti koje su vodili premješteni tužioci dodijeljeni su u rad drugim tužiocima u sistemu. Što se mene tiče, svi tužioci su imali ili imaju podnesene prijave protiv mene, ali ja nikada nisam sumnjao u nepristrasnost bilo kojeg tužioca. Svako ko smatra da sam počinio bilo kakvu disciplinsku ili drugu odgovornost, može javno ili anonimno poslati prijavu Uredu disciplinskog tužioca. Ako oni zaključe da sam prekršio neke norme, ja više neću biti ovdje”, zaključio je Kajganić.
Organi uprave nadležni za poslove prostornog uređenja na svim nivoima vlasti vode dokumentaciju potrebnu za praćenje stanja u prostoru. Stručna mišljenja, uredne baze prostornih podataka i napredne GIS analize proizvode tehnički ispravan i analitički dokaziv Izvještaj o stanju u prostoru. Riječ je o ključnom dokumentu prostornog planiranja koji sadrži analizu provođenja planskih i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove efikasnosti u prostoru, doprinosi zaštiti prostora i životne sredine, te posjeduje druge elemente od značaja za plansko uređenje prostora. Na osnovu Izvještaja se donosi Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, koji treba da sadrži i procjenu potrebe izrade novih, kao i procjenu potrebe izmjene i dopune postojećih planskih dokumenata.
Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko – sanskog kantona nakon usvajanja “Prostornog plana Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina” („Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona“, broj 1/24) je kreiralo anketni upitnik u svrhu prikupljanja dodatnih informacija o trenutnom stanju u prostoru.
Participacija osnažuje građane i nedržavne aktere da se direktno uključe, oblikuju i zajednički dizajniraju prostor i odluke koje utiču na njihove živote, istovremeno poboljšavajući odgovornost, transparentnost i saradnju između države, privatnog sektora i civilnog društva.
Početkom januara predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Borjana Krišto optužila je premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, da je odbijanjem glasanja za finansijske dokumente koji prethode budžetu ugrozio funkcionisanje državnih institucija i održavanje izbora.
Naime, na telefonskoj sjednici Fiskalnog vijeća BiH Nikšić je odbio glasati za globalni fiskalni okvir, kazavši da želi sačekati da se priča oko legalnosti Vlade RS okonča. Nakon što je okončana, Nikšić je glasao za fiskalni okvir početkom februara, no Krišto se dalje nije oglasila.
Da apsurd bude veći, za globalni fiskalni okvir nisu glasali predstavnici RS-a, među kojima i ministar finansija Srđan Amidžić. Time je Amidžić odbio da glasa za prijedlog čiji je zvanični predlagač.
“Ja sam još 3. februara dao saglasnost na fiskalni okvir. Ljudi iz RS su povukli svoje glasanje, nakon što sam ja glasao, očekujući vjerovatno da ja neću glasati. Do njih je, valjda se zna ko je ministar finansija BiH i ko treba da predloži državni budžet”, rekao je Nikšić.
U međuvremenu, službenici zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine najavili su da će 31. marta u 12 sati održati masovni protest.
“Nažalost, dali smo prostora do 31.12. da se ispune i druga dva zahtjeva, budžet za 2026. trebao je biti usvojen, ali od njega do danas nema ništa. Svjesni smo činjenice da je sve usporeno, ali očekivali smo da će naš treći zahtjev što se tiče Izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u kontekstu izmjene odredbe kojom je primjena osnovice plate vezana s primjenom budžeta biti usvojen, ali Dom naroda još nije zasjedao”, kazala je Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Dok je veći dio svjetske pažnje usmjeren na rat u Iranu, Kina nastavlja realizirati vlastite nacionalne prioritete koji imaju globalne posljedice.
To ne znači da je Kina nezainteresovana za rat i njegov utjecaj na snabdijevanje energentima i geopolitiku. Ali za drugu najveću svjetsku ekonomiju, sve izraženije rivalstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama vrti se oko drugačije bitke: razvoja najsavremenijih tehnologija koje oblikuju 21. stoljeće.
Ta poruka jasno je iscrtana u petogodišnjem planu koji je u četvrtak i formalno usvojio Nacionalni narodni kongres na kraju svog godišnjeg zasjedanja, najvećeg političkog događaja u Kini.
Kina de facto udvostručuje napore da transformira svoju ekonomiju i bude u samom vrhu tehnološkog razvoja. Državni mediji opisali su odlučnost Pekinga da istraje na putu ekonomskog razvoja kao snagu stabilnosti u nesigurnom svijetu.
“Stabilna i razvijajuća Kina unosi više stabilnosti i izvjesnosti u svijet pun promjena i turbulencija”, navodi se u uvodniku na naslovnoj strani zvaničnog lista People’s Daily u srijedu. Ostali državni mediji ponovili su isti stav.
Komentari i zvanične izjave nisu pominjali američkog predsjednika Donalda Trumpa, čije carine i upotreba vojne sile od Venecuele do Irana potresaju globalni poredak koji je upravljao međunarodnim odnosima u poslijeratnoj eri nakon Drugog svjetskog rata. Kina javno brani taj sistem, ali poziva da se učini pravednijim kako bi bolje odražavao interese zemalja u razvoju, kao i bogatih država.
Trump bi za tri sedmice trebao doputovati u Peking na razgovore sa svojim kineskim kolegom, liderom Xi Jinpingom.
Nacionalni narodni kongres je na završnoj sjednici bez rasprave izglasao i tri zakona, među kojima i jedan koji se odnosi na etničke manjine. Glasanja su uglavnom ceremonijalna i gotovo jednoglasna, osmišljena da pokažu jedinstvo iza vizije vladajuće Komunističke partije o budućnosti zemlje. Petogodišnji plan usvojen je sa 2.758 glasova za, jednim protiv i dva uzdržana.
“Punom brzinom koračamo ka izgradnji velike zemlje”, poručio je ministar vanjskih poslova Wang Yi na tradicionalnoj godišnjoj konferenciji za novinare tokom zasjedanja Kongresa.
Mnogi ekonomisti smatraju da Kina mora učiniti više kako bi stavila više novca u ruke potrošača, podstakla domaću potrošnju i smanjila zavisnost od rasta zasnovanog na izvozu.
Kinesko rukovodstvo se načelno slaže s tim, ali petogodišnji plan tehnologiju postavlja u prvi plan, potvrđujući da ona ostaje apsolutni prioritet. Analitičari očekuju da će eventualni koraci za jačanje potrošnje biti postepeni, poput širenja sistema socijalnog osiguranja i zdravstvene zaštite, dok će državni novac biti usmjeren u razvoj umjetne inteligencije, robotike i drugih visokotehnoloških oblasti.
Premijer Li Qiang je na početku zasjedanja Kongresa objavio cilj rasta ekonomije od 4,5 do 5 posto za 2026. godinu, nivo koji vlastima daje više prostora da se fokusiraju na dugoročne ciljeve petogodišnjeg plana, umjesto na ostvarenje višeg cilja rasta već ove godine.
Petogodišnji plan ne obavezuje se na smanjenje ukupnih emisija ugljika, već samo na smanjenje “intenziteta emisija” – količine zagađujućih materija po jedinici ekonomskog outputa. To znači da emisije i dalje mogu rasti kako raste ekonomija.
Cilj smanjenja intenziteta emisija postavljen je na 17 posto, što bi, prema procjenama analitičara, i dalje moglo omogućiti rast ukupnih emisija za 3 ili više posto.
“Dobra međunarodna praksa je napuštanje ciljeva zasnovanih na intenzitetu i prelazak na ciljeve apsolutnog smanjenja emisija”, kaže Niklas Hohne iz njemačkog NewClimate Instituta.
Kina ima tradiciju postavljanja konzervativnih ciljeva, a njen ubrzani razvoj solarne i drugih čistih energija mogao bi ionako dovesti do pada emisija. Zemlja je najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, ali kineski lideri odavno tvrde da se pri procjeni nivoa zagađenja moraju uzeti u obzir veličina njenog stanovništva i ekonomije.
Obuhvatni zakon o etničkim manjinama koji je odobrio Kongres učvršćuje ono što kritičari vide kao vladinu politiku asimilacije, s naglaskom na stvaranje “zajedničke svijesti kineske nacije”.
Vlada navodi da je cilj zakona jačanje osjećaja zajedništva i dijeljenog ekonomskog razvoja među etničkim grupama. Zakon sažima pristup koji je Xi uspostavio naglašavajući jedinstvo ispred etničkih kultura i njihovih jezika.
“Ovo stavlja tačku na prvobitno obećanje partije o suštinskoj autonomiji”, kaže James Leibold, profesor na australijskom univerzitetu LaTrobe, koji godinama proučava promjene kineske politike prema etničkim manjinama.
Formalni prijedlozi i druge inicijative za skraćenje radnog vremena na različite načine bili su među onima koji su ove godine izazvali najviše pažnje na društvenim mrežama tokom zasjedanja Kongresa.
Mnogi su bili fokusirani na “pravo na odmor”, uključujući pozive da se zaposlenima da pravo da ne odgovaraju na radne poruke nakon završetka radnog vremena. Mnogi kineski radnici imaju samo pet dana plaćenog godišnjeg odmora. Ekonomist i zastupnik u Kongresu Yu Miaojie predložio je povećanje zakonskog minimalnog godišnjeg odmora sa pet na 10 dana.
Popularnost tih prijedloga odražava zabrinutost zbog intenzivne konkurencije na kineskom tržištu rada. Davanje radnicima više slobodnog vremena smatra se i načinom za podsticanje potrošnje, jer im ostavlja više vremena da troše.
Prema podacima platforme Global Petrol Prices, koja prati i objavljuje maloprodajne cijene energije u oko 150 zemalja, najmanje 85 zemalja je prijavilo povećanje cijena benzina nakon početnih napada SAD i Izraela na Iran 28. februara. Neke države objavljuju promjene cijena samo krajem mjeseca, pa se očekuje dalji rast cijena u aprilu.
Kambodža je zabilježila najveći porast cijena benzina od gotovo 68 posto, sa 1,11 USD po litru 95-oktanskog benzina 23. februara na 1,32 USD 11. marta. Slijede Vijetnam sa 50 posto, Nigerija sa 35 posto, Laos sa 33 posto i Kanada sa 28 posto.
Azija je posebno ovisna o Hormuškom moreuzu za isporuku nafte i gasa, koji je praktično zatvoren od početka rata. Moreuz povezuje Zaljev sa Omanskim zaljevom i jedini je prolaz za proizvođače nafte u toj regiji do otvorenog mora.
Cijene nafte i hrane kreću se u paraleli, jer energetske cijene utiču na svaki dio lanca opskrbe hranom, od gnojiva koja se koriste u poljima do kamiona koji prenose hranu sa polja do supermarketa.
Rast cijena nafte direktno utiče i na transport i troškove dostave.
– Transport je krvotok globalne ekonomije – rekao je ekonomista David McWilliams za Al Jazeeru.
– Riječ je o premještanju stvari od tačke A do tačke B – logistički problem, problem lanca opskrbe, a u osnovi, transport je energija globalne ekonomije – dodao je.
Hrana poskupljuje
Strah od stagflacije – rasta inflacije i povećanja nezaposlenosti, što su ranije veliki naftni šokovi izazivali – sve je veći. Ekonomisti ukazuju na krize 1973., 1978. i 2008. godine kao dokaz da je svaki značajan skok cijena nafte u nekoj formi prethodio globalnoj recesiji.
U zemljama sa nižim prihodima, gdje stanovnici troše veći dio svojih primanja na hranu i uvoze velike količine žitarica i gnojiva, rast cijena nafte mogao bi brzo dovesti do nestašica hrane.
Na svjetskoj ljestvici Bosna i Hercegovina se po visini cijena benzina nalazi na 80. mjestu. Cijena benzina po litru 23. februara u BiH je prema ovoj procjeni iznosila 1.39 USD, a 11. marta 1.41 USD. Benzin je ukupno poskupio za 1.29 posto.
Nafta i gas se koriste za mnogo više od goriva. Oni su sirovine za hiljade svakodnevnih proizvoda.
Plastika, uključujući boce za vodu, ambalažu za hranu, kućišta za telefone i medicinske šprice, sve potiče iz sirove nafte.
Sirova nafta je također skriveni sastojak u sintetičkim tkaninama poput poliestera, najlona i akrila, koje se koriste za izradu svega, od sportske odjeće do tepiha. Ona također podupire industriju kozmetike, jer se koristi za proizvodnju proizvoda poput vazelina, ruževa za usne i korektora.
