Pentagon je Kongresu saopćio da je prva sedmica rata s Iranom Sjedinjene Američke Države koštala 11,3 milijarde dolara.
Zvaničnici su o tome informisali Pododbor Kongresa za budžetska sredstva o odbrani, a jedan senator je rekao kako vjeruje da su troškovi i veći i da navedena cifra ne uključuje sve ratne aktivnosti.
“Očekujem da je trenutni ukupni operativni broj znatno veći od toga. Ako gledate samo troškove zamjene korištene municije, oni su već znatno iznad 10 milijardi dolara”, rekao je Chris Coons, demokrata iz Delawarea.
Kada je zatražen komentar, glasnogovornik Pentagona je rekao: “Ne komentarišemo zatvorene rasprave ili pitanja. Što se tiče troškova Operacije “Epic Fury”, nećemo znati troškove dok misija ne bude završena.”
U prostorijama Kantonalne organizacije SDA Unsko-sanskog kantona danas je ozvaničeno pristupanje Stranci demokratske akcije kantonalnog zastupnika dr Hajrudina Halilovića, koji obavlja funkciju zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
Tim povodom održana je i press konferencija na kojoj su Haliloviću dobrodošlicu u stranku izrazili zastupnici SDA u Skupštini USK, kao i članovi rukovodstva Kantonalne organizacije SDA USK.
U kratkim izjavama za medije istaknuto je da je njegovo pristupanje rezultat višegodišnje saradnje u kantonalnoj Skupštini, posebno u aktuelnom mandatu, tokom kojeg je Halilović podržavao sastave izvršne vlasti u kojima je učestvovala ili koje je predvodila SDA.
Iz ove stranke navode da ovim potezom nastavljaju jačati svoje političke strukture i kapacitete u Unsko-sanskom kantonu, te ističu da SDA ponovo ima najbrojniji klub zastupnika u Skupštini USK.
Gradski vijećnik Bihaća Armin Amidžić oglasio se putem društvenih mreža, komentirajući povećanje primanja zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona.
Amidžić je još 9. marta na svom Facebook profilu objavio poruku povodom povećanja primanja kantonalnih zastupnika, napisavši:
„Iskrene čestitke kolegama i kolegicama u Skupštini USK na novom povećanju primanja. Zaista mi je drago da su, pored svih problema građana, uspjeli pronaći prostor da se pozabave i vlastitim standardom. Nije lako nositi toliki teret odgovornosti, rada i brige za narod, pa je red da se to adekvatno nagradi. Ako ništa, lijepo je znati da sistem ipak funkcioniše. Barem za nekoga.“
Prema dostupnim podacima, zastupnici u Skupštini Unsko-sanskog kantona trenutno imaju osnovna primanja od 4.360,36 KM mjesečno, dok predsjedavajući Skupštine prima 5.478,40 KM, a zamjenici predsjedavajućeg 5.310,69 KM.
U svojoj posljednjoj objavi Amidžić je poručio da je „dosta šutnje“ te naveo kako je drastično povećanje primanja u Skupštini USK, prema njegovim riječima, prošlo gotovo potpuno bez ozbiljne reakcije i rasprave u javnosti.
Istakao je i da, kako tvrdi, ni jedan javni medij koji finansiraju građani ovu temu nije smatrao dovoljno važnom, zbog čega je pozvao građane da se uključe i svojim potpisima podrže inicijativu kako bi se ova tema ponovo otvorila u javnom prostoru.
Na kraju objave pozvao je građane da potpišu peticiju i podijele je, poručivši: „Potpiši. Podijeli. Pokreni razgovor.“
“Slobodna Bosna” iz sata u sat donosi nove informacije i snimke s Bliskog istoka.
U izraelskim napadima pogođena je stambena zgrada u centru Bejruta u srijedu, objavili su libanonski mediji, što je drugi napad na grad u zadnjih nekoliko dana. Izraelska vojska zasad se nije oglasila, a nema ni izvještaja o žrtvama. U napadu u Bejrutu u nedjelju ubijeno je pet pripadnika iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde.
Libanon je dublje uvučen u regionalni sukob nakon što je Hezbolah, kojeg podržava Iran, otvorio vatru na Izrael, rekavši da je to odmazda za ubistvo iranskog vrhovnog vođe.
Stotine poginulih u napadima
Izrael je od tada izveo zračne napade širom južnog i istočnog Libanona te u južnim predgrađima Bejruta. Izraelska vojska u tim je napadima ubila blizu 500 ljudi, među kojima je više od 80 djece, prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva.
Trump podcijenio Iran
Američki predsjednik Donald Trump i njegovi savjetnici uoči napada na Iran umanjivali su rizike za globalna energetska tržišta, smatrajući da kratkoročni poremećaji u opskrbi naftom ne bi trebali zasjeniti cilj vojne operacije protiv iranskog režima, piše The New York Times.
Tri dana nakon što je proglašen nasljednikom svog ubijenog oca na mjestu iranskog vrhovnog vođe, Mojtaba Hamenei još se nije pojavio u javnosti niti se obratio ikakvom izjavom. Jedan od razloga je sigurnosna zabrinutost da bi bilo kakva komunikacija mogla otkriti njegovu lokaciju, no drugi je, prema trojici iranskih dužnosnika, činjenica da je 56-godišnji Khamenei ozlijeđen, piše The New York Times.
Iranski dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, izjavili su da su im visoki vladini izvori potvrdili kako je Hamenei ozlijeđen, među ostalim i na nogama, ali da je pri svijesti i sklonjen na vrlo sigurnu lokaciju s ograničenom komunikacijom.
Prema njihovim riječima, ozljede je zadobio 28. februara, istog dana kada je njegov otac, ajatolah Ali Hamenei, ubijen u izraelskim zračnim napadima na kompleks vodstva u središtu Teherana. U tom su napadu ubijeni i majka, supruga i sin novog vrhovnog vođe te nekoliko visokih iranskih obrambenih dužnosnika.
Informaciju o ozljedi potvrdila su i dvojica izraelskih vojnih dužnosnika.
Stižu nove snimke iz Tel Aviva.
Eksplozija u Iraku
Snažna eksplozija odjeknula je u blizini američkog konzulata u Erbilu na sjeveru Iraka, nakon što su sustavi protuzračne odbrane presreli i uništili dron samoubojicu koji je ciljao to područje. Lokalni mediji javljaju da je aktiviranje protuzračne odbrane i neutralizacija letjelice izazvala jaku detonaciju, piše agencija Anadolija (AA).
Istovremeno s incidentom u Erbilu, sustavi protuzračne odbrane aktivirani su i na području Sorana, gdje su uništena još dva drona samoubojice. Eksplozije i djelovanje protuzračne obrane postali su gotovo svakodnevna pojava u Erbilu otkako je Iran započeo s uzvratnim napadima kao odgovorom na udare SAD-a i Izraela.
Britanska vojska saopćila je da teretni brod gori u Hormuškom moreuzu nakon što ga je pogodio projektil.
(SB)
“Nismo krenuli za tim, ali to možemo učiniti kasnije”, rekao je Trump.
Sjedinjene Države razmatraju mogućnost slanja specijalnih snaga u Iran kako bi zaplijenili zalihe visoko obogaćenog uranija, prenijelo je nekoliko američkih medija pozivajući se na neimenovane izvore upoznate s planovima.
Portal Semafor navodi da je racija specijalnih operacija za zapljenu iranskog nuklearnog materijala jedna od opcija na stolu, dok Axios piše da Washington i Tel Aviv razmatraju potencijalno raspoređivanje kopnenih snaga kako bi osigurali materijal.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je kako “neko mora otići i pribaviti” visoko obogaćeni uranij za koji SAD procjenjuje da ga Iran trenutno ima najmanje 460 kilograma. Predsjednik Donald Trump također je spomenuo tu mogućnost tokom razgovora s novinarima u zrakoplovu Air Force One. “Ljudi će morati otići i zaplijeniti ga. To bi bilo sjajno, ali trenutno ih samo desetkujemo. Nismo krenuli za tim, ali to možemo učiniti kasnije”, rekao je Trump.
NBC News još je prošle sedmice izvijestio da je predsjednik privatno pokazao ozbiljan interes za slanje “malog kontingenta američkih vojnika” u Iran za posebne strateške operacije. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da takva operacija ne bi bila ni jednostavna ni brza.
Pretpostavlja se da se oko 200 kilograma visoko obogaćenog uranija nalazi u nuklearnom postrojenju Isfahan, a da je ostatak u postrojenju Natanz.
No, postoje izvještaji da je Iran od prošle godine možda premjestio dio materijala. Oba su postrojenja prošle godine bila meta američkih zračnih napada, ali ključni dijelovi infrastrukture duboko su pod zemljom, nekoliko stotina metara duboko, u tunelima do kojih je teško doprijeti. Za razliku od nekih drugih nuklearnih objekata ova postrojenja nemaju ventilacijske otvore koji bi predstavljali ranjive točke za zračne napade.
Zbog toga se razmatra mogućnost slanja elitnih jedinica iz američkog Zajedničkog zapovjedništva za specijalne operacije koje bi, samostalno ili u suradnji s izraelskim komandosima, fizički ušle u podzemne objekte i osigurale materijal. No, nije mala stvar prevesti 400 kilograma materijala, čak i ako se nalaze na jednom mjestu. Transport bi također zahtijevao posebne sigurnosne kontejnere, što dodatno komplicira logistiku.
Zbog toga se razmatra i mogućnost da se materijal neutralizira na licu mjesta. Za takve operacije zadužen je američki Tim za nuklearno razoružavanje, specijaliziran za neutralizaciju nuklearnih i radioloških prijetnji. Međutim, stručnjaci upozoravaju da razrjeđivanje obogaćenog uranija zahtijeva složene industrijske procese, posebnu opremu i mnogo vremena.
Zato bi u operaciji vjerovatno morali biti i znanstvenici, najvjerovatnije iz Međunarodne agencije za atomsku energiju. Za razliku od konvencionalnog oružja ili opreme poput centrifuga, fisibilni materijal ne može se jednostavno uništiti eksplozijom.
Dodatni problem predstavlja sigurnost. Dok bi znanstvenici radili na neutralizaciji materijala, vojnici bi morali osiguravati područje, potencijalno u aktivnoj ratnoj zoni i pod prijetnjom iranskih napada. Što bi američke snage dulje ostale na terenu, to bi Iran imao više vremena za organiziranje odgovora.
Prema CNN-u, među jedinicama koje se razmatraju za ovakvu operaciju su Delta Force i Seal Team 6, elitne jedinice obučene za borbu protiv oružja za masovno uništenje. Američke i izraelske specijalne snage desetljećima se obučavaju za ovakve scenarije, a Izrael je već pokazao sposobnost napada na duboko ukopane ciljeve. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi rizici takve operacije bili veoma visoki.
“Logistika i uključeni rizik bili bi, blago rečeno, golemi”, rekao je za CNN jedan izvor upoznat s raspravama. Postoji i opasnost da bi vojnici i znanstvenici mogli ostati zarobljeni, što bi imalo ozbiljne posljedice za Republikansku stranku uoči izbora za Kongres u studenom. Zbog toga Axios navodi da bi se na ovakvu operaciju SAD i Izrael najvjerovatnije odlučili tek kad sa sigurnošću procijene da iranska vojska više ne predstavlja ozbiljnu prijetnju.
Prema posljednjoj procjeni Međunarodne agencije za atomsku energiju iz juna 2025., Iran raspolaže s oko 440 kilograma uranija obogaćenog na 60 posto čistoće. Stručnjaci upozoravaju da je prelazak sa 60 na 90 posto čistoće, razinu potrebnu za nuklearno oružje, tehnički relativno brz proces.
Procjenjuje se da bi ta količina bila dovoljna za izradu 10 do 11 nuklearnih bombi. Uz to, Iran posjeduje oko 1000 kilograma uranija obogaćenog na 20 posto, koji nije dovoljan za izradu nuklearnog oružja, ali bi se mogao iskoristiti za takozvanu prljavu bombu, eksplozivnu napravu koja širi radioaktivni materijal.
(SB)
No, prema navodima The New York Timesa, pritom su oprezni da takve sumnje ne iznose izravno pred predsjednikom, koji i dalje tvrdi da je vojna operacija potpuni uspjeh.
Američki predsjednik Donald Trump i njegovi savjetnici uoči napada na Iran umanjivali su rizike za globalna energetska tržišta, smatrajući da kratkoročni poremećaji u opskrbi naftom ne bi trebali zasjeniti cilj vojne operacije protiv iranskog režima, piše The New York Times.
Kako navodi taj list, Trumpova administracija uveliko je pogrešno procijenila kako će Teheran reagirati na rat koji iransko vodstvo smatra egzistencijalnom prijetnjom.
Naftna tržišta i Hormuški tjesnac
Dana 18. februara, dok je Trump razmatrao hoće li pokrenuti vojne napade na Iran, američki ministar energetike Chris Wright izjavio je u intervjuu da ga ne zabrinjava mogućnost da bi nadolazeći rat mogao poremetiti opskrbu naftom na Bliskom istoku i izazvati haos na energetskim tržištima.
Čak i tokom izraelskih i američkih napada na Iran prošlog juna, rekao je Wright, tržišta su ostala relativno stabilna. “Cijene nafte nakratko su porasle, a zatim se ponovno spustile”, rekao je.
Prema pisanju The New York Timesa, neki drugi Trumpovi savjetnici privatno su dijelili slično mišljenje te su odbacivali upozorenja da bi Iran ovaj put mogao odgovoriti ekonomskim ratom zatvaranjem pomorskih ruta kojima prolazi oko 20 posto svjetske opskrbe naftom.
Razmjeri te pogrešne procjene postali su očiti posljednjih dana, kada je Iran zaprijetio napadima na komercijalne naftne tankere koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, strateško usko grlo kroz koje moraju proći svi brodovi koji izlaze iz Perzijskog zaljeva.
Zbog tih prijetnji komercijalni promet u Perzijskom zaljevu gotovo je stao, cijene nafte naglo su porasle, a Trumpova administracija počela je tražiti načine kako ublažiti gospodarsku krizu koja je dovela do rasta cijena goriva u Sjedinjenim Državama.
Agresivniji odgovor Irana
Kako navodi The New York Times, razvoj događaja pokazuje koliko su Trump i njegovi savjetnici podcijenili način na koji će Iran reagirati na sukob.
Teheran je odgovorio znatno agresivnije nego tokom junskog 12-dnevnog rata, lansirajući salve projektila i dronova na američke vojne baze, gradove u arapskim državama na Bliskom istoku te izraelska naseljena područja.
Američki dužnosnici morali su u hodu mijenjati planove – od hitne evakuacije diplomatskih predstavništava do pripreme političkih mjera za smanjenje cijena goriva.
Nakon zatvorenog brifinga Trumpove administracije za američke zakonodavce u utorak, senator Christopher Murphy iz Demokratske stranke na društvenim je mrežama napisao da administracija nema plan za Hormuški tjesnac i da “ne zna kako ga sigurno ponovno otvoriti”.
Unutar same administracije dio dužnosnika sve je pesimističniji zbog nedostatka jasne strategije za završetak rata. No, prema navodima The New York Timesa, pritom su oprezni da takve sumnje ne iznose izravno pred predsjednikom, koji i dalje tvrdi da je vojna operacija potpuni uspjeh.
(SB)
AMERIČKI predsjednik Donald Trump pokušao je jučer objasniti razloge zbog kojih su Sjedinjene Države zajedno s Izraelom pokrenule rat protiv Irana, rekavši da je vjerovao kako se Teheran sprema napasti SAD.
“Situacija se vrlo brzo približavala točki s koje nema povratka. Na temelju onoga što su mi govorili Steve, Jared, Pete i drugi, Marco je također bio vrlo uključen, mislio sam da će nas napasti”, rekao je Trump novinarima na konferenciji za medije na Floridi.
Dodao je da je vjerovao da bi Iran pokrenuo napad da američka vojska nije djelovala kada jest. “Mislio sam da će nas napasti ako to ne učinimo tada. Mislim da su imali namjeru napasti nas”, rekao je Trump.
U izjavi je spomenuo nekoliko svojih najbližih suradnika, uključujući posebnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa, svog zeta i savjetnika Jareda Kushnera, ministra obrane Petea Hegsetha te ministra vanjskih poslova Marca Rubija.
Trump: “Based on what Steve and Jared and Pete and others were telling me, Marco is so involved, I thought they were going to attack us” pic.twitter.com/0orkoO0TSp
Sjedinjene Države i Izrael započeli su veliku vojnu operaciju protiv Irana 28. veljače, kada su pokrenuti zračni napadi na vojne i nuklearne ciljeve u zemlji. Trump je tada rekao da su “započele velike borbene operacije” čiji je cilj ukloniti prijetnje koje, prema njegovim riječima, predstavlja iranski režim.
Washington i Tel Aviv tvrdili su da je riječ o preventivnom napadu usmjerenom na iranski nuklearni program i vojnu infrastrukturu te na sprječavanje mogućih napada na američke snage i saveznike u regiji.
Teheran je odbacio te tvrdnje i poručio da nije planirao napad na SAD, dok su iranske snage nakon početka rata pokrenule napade dronovima i projektilima na Izrael te na zemlje Bliskog istoka u kojima se nalaze američke baze.
Nema dokaza da se Iran spremao napasti SAD
Neki američki dužnosnici i obavještajni izvori u međuvremenu su rekli da nisu postojale konkretne obavještajne procjene da se Iran spremao izravno napasti Sjedinjene Države.
Prema informacijama koje su prenijeli američki mediji, obavještajne službe govorile su prije svega o općoj prijetnji američkim interesima i saveznicima u regiji, ali ne i o neposrednom planu napada na SAD.
Trump je u više navrata tvrdio da je operacija bila nužna kako bi se spriječila prijetnja koju predstavlja Iran, uključujući njegov nuklearni program i razvoj raketa dugog dometa.
Iran nema rakete koje mogu pogoditi SAD
Stručnjaci za naoružanje i američke obavještajne procjene ipak smatraju da Iran trenutno nema rakete sposobne dosegnuti teritorij Sjedinjenih Država.
Procjena američke obrambene obavještajne agencije navodi da bi Iran mogao razviti interkontinentalne balističke rakete tek u sljedećem desetljeću, dok danas raspolaže projektilima koji mogu dosegnuti Bliski istok i dijelove Europe, ali ne i američko kopno. Rat između SAD-a, Izraela i Irana traje već više od deset dana i izazvao je veliku nestabilnost na Bliskom istoku, ali i na globalnim tržištima.
AMERIČKI predsjednik Donald Trump iznio je tešku optužbu na račun Irana, sugerirajući da je Teheran američkim projektilom napao vlastitu školu, da bi se odmah potom povukao kada ga je novinarka suočila s činjenicom da je on jedini dužnosnik koji iznosi takvu tvrdnju.
Pitanje novinarke i Trumpov odgovor
Novinarka je Trumpa pitala: “Upravo ste sugerirali da se Iran nekako domogao Tomahawka i bombardirao vlastitu osnovnu školu… ali vi ste jedini u vašoj vladi koji to govori… Zašto ste vi jedini koji to govori?”
Trump je odgovorio: “Jer jednostavno ne znam dovoljno o tome.”
Podsjetimo, Trump je sinoć sugerirao da Iran u svom arsenalu ima krstareće rakete Tomahawk. Upravo vrsta projektila postaje ključni element u istrazi o zračnom napadu na iransku školu za djevojčice u kojem je poginulo gotovo 200 ljudi, od čega 165 djece. “Tomahawk, koji je jedno od najmoćnijih oružja, koriste, znate, i kupuju različite zemlje”, rekao je Trump novinarima na konferenciji za medije na Floridi.
“Bilo da je riječ o Iranu, koji također ima neke Tomahawke – voljeli bi da ih imaju više – ili o nekoj drugoj zemlji, činjenica je da je Tomahawk prilično uobičajeno oružje koje se prodaje drugim državama. To je sada predmet istrage”, dodao je. Trump je rekao da čeka rezultate istrage te poručio da će, kakvi god oni bili, “moći živjeti s tim”.
Američki mediji: Amerika je jedini sudionik u ratu koji raspolaže Tomahawcima
Ranije u četvrtak pojavila se nova snimka koja, prema navodima istraživačkog kolektiva Bellingcat, prikazuje američki projektil Tomahawk kako 28. veljače pogađa postrojenje Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) u iranskom gradu Minabu.
Snimku je objavila iranska novinska agencija Mehr, a Bellingcat ju je geolocirao i naveo da je riječ o prvom dokazu američkog napada na to područje. Na snimci se vidi i dim koji se uzdiže iz neposredne blizine ženske škole.
Na snimci je jasno vidljiv projektil Tomahawk, a američki mediji navode da su Sjedinjene Države jedini sudionik u ratu koji raspolaže tom vrstom projektila. Nema informacija da Izrael posjeduje Tomahawk rakete.
(index.hr)
Haos u rijalitiju: Bora Santana i Asmin Durdžić u žestokom sukobu, obezbjeđenje moralo reagovati
U rijalitiju „Elita“, koji se emituje na televiziji Pink, došlo je do nove burne svađe koja je u jednom trenutku prerasla i u fizički sukob između učesnika Bore Santane i Asmina Durdžića.
Prema snimcima koji kruže društvenim mrežama, incident je započeo nakon rasprave u kući kada je Santana, vidno iznerviran, počeo da pravi haos i baca stvari. To je izazvalo reakciju Asmina Durdžića, koji mu je prišao i pokušao da ga smiri, ali je situacija ubrzo eskalirala.
Ubrzo su počele međusobne uvrede, a napetost je rasla iz minute u minutu. U jednom trenutku Santana je krenuo prema Durdžiću, nakon čega je i Asmin izgubio strpljenje te je došlo do fizičkog kontakta između njih dvojice.
Ostali učesnici pokušavali su da ih razdvoje, ali sukob je postajao sve ozbiljniji, pa je na kraju moralo reagovati i obezbjeđenje produkcije kako bi spriječilo veći incident u kući. Nakon intervencije obezbjeđenja, situacija je stavljena pod kontrolu, iako je atmosfera među učesnicima ostala veoma napeta.
Ovo nije prvi put da u „Eliti“ dolazi do burnih sukoba među takmičarima. Tokom prethodnih dana zabilježeno je više incidenata u kojima su učesnici ulazili u fizičke obračune, što je izazvalo brojne reakcije gledalaca na društvenim mrežama.
Snimci posljednjeg sukoba između Santane i Durdžića ubrzo su se proširili internetom, a mnogi gledaoci komentarišu da je riječ o jednom od napetijih trenutaka u dosadašnjem toku ove sezone rijalitija.
Zanimljivo je kako će ovo Dodikovo dodvoravanje Amerikancima protumačiti u Moskvi odakle je danas novom Vrhovnom vođi Irana Mojtabi Khameneiju stigla čestitka od Vladimira Putina.
“Kao republika duboko ukorijenjena u demokratskim vrijednostima, poštovanju volje naroda, s izraženim pluralizmom i slobodom političkog organizovanja, mi pripadamo potpuno drugačijem civilizacijskom krugu od autoritarnog režima u Iranu – tu nema nikakve dileme! Zato ćemo kroz svoje predstavnike na nivou BiH inicirati prekid diplomatskih i ekonomskih kontakata s Iranom”, napisao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na društvenoj mreži X prije šest dana.
Vrlo brzo mu je odgovorio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković koji je rekao:
“Nismo prekidali ni sa jednom zemljom. Dok sam ja tu ne sjećam se da smo nešto slično uradili, pa ni sa Rusijom, kada je napadala Ukrajinu. Nećemo podržati prekid diplomatskih odnosa s Iranom, jer mislimo da je diplomatija jedini način da se rješavaju problemi, a ne ratovi.”
CIVILIZACIJA ZLA I POLITIČKOG TERORA
Osim Konakovića koji je stavio tačku na prijedlog za prekid diplomatskih odnosa, na Dodikov istup reagovao je i bivši sudija Suda BiH Branko Perić koji je u autorskom tekstu s pravom priupitao u čije ime govori bivši predsjednik RS-a, s obzirom na to da više nije ni na jednoj funkciji, osim onoj stranačkoj, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da entitet RS nije zauzimao bilo kakav stav o napadu SAD-a i Izraela na Iran, niti je to u njegovoj nadležnosti.
“Dodik je ovu izjavu dao u ime RS, iako ne obavlja nikakvu funkciju u njenim institucijama, niti je ona zauzimala bilo kakav stav. Na taj način je ponizio institucije RS i nacionalne srpske interese podredio svojim ličnim ciljevima. To se u političko-pravnoj istoriji naziva izdajom”, napisao je, između ostalog, Perić i zaključio:
“S podrškom kakva je Dodikova mi smo jednom nogom zakoračili u civilizaciju zla i političkog terora. To nije samo moralni i politički grijeh, to je civilizacijsko posrnuće koje će pamtiti istorija. Nema nacionalnih interesa koji mogu opravdati prelazak na stranu zla i zločina.”
Dodik je, dakle, jedini političar s prostora Zapadnog Balkana koji je podržao agresiju SAD-a i Izraela na Iran. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je komentarišući događaje na Bliskom istoku govorio u smislu da je prvi upozorio da će izbiti rat, a predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je nedvosmisleno osudio napad na Iran. Većina zemalja u regionu se prethodnih dana bave pokušajima da svoje građane što sigurnosnije evakuišu s Bliskog istoka, a Dodik koji je na “uvjetnoj” kod Amerikanaca svojim dodvoravanjem želi osigurati da se ne vrati na crnu listu na koju je dospio svojim antidejtonskim potezima koji su mogli narušiti sigurnost na Zapadnom Balkanu.
PISAC STATUSA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Milorad Dodik je u BiH dobio zabranu obavljanja svih funkcija u RS na šest godina zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika i jedino što može raditi, a što i radi preko svojih “namještenika” na najvažnijim funkcijama u entitetskim i državnim institucijama je da ih potiče da nastave s blokadama euroatlantskih procesa u kojima se nalazi BiH. Dodik se grdno vara ako misli da će podrškom agresiji na Iran sebi omogućiti povratak na političku scenu dok istovremeno zaustavlja euroatlantske procese Bosne i Hercegovine, jer Amerikanci i Izraelci za napad na Iran nisu tražili odobrenje ni od UN-a, a niti ni od svojih građana. Dodik je skidanje sankcija sebi, svojoj porodici i najbližim saradnicima platio povlačenjem neustavnih zakona i milionima dolara koje je izvukao iz entitetske kase. Njegovo političko djelovanje je vrlo ograničeno u BiH, a van granica pogotovo i ostaje mu samo da piše statuse na društvenim mrežama.
Zanimljivo je kako će ovo Dodikovo dodvoravanje Amerikancima protumačiti u Moskvi odakle je danas novom Vrhovnom vođi Irana Mojtabi Khameneiju stigla čestitka od Vladimira Putina.
