Iako zvanične potvrde o tačnom broju žrtava i stepenu materijalne štete još uvijek pristižu, snimci i lokalni izvori ukazuju na to da je objekt pretrpio značajna oštećenja.

Prema informacijama koje prenosi RT, ali i brojni kanali bliski terenskim izvorima, u libanskom gradu Nabatija došlo je do zračnog udara u kojem je pogođen Ruski kulturni centar. Prema prvim izvještajima, napad se pripisuje djelovanju američko-izraelske koalicije.

Detalji napada
Iako zvanične potvrde o tačnom broju žrtava i stepenu materijalne štete još uvijek pristižu, snimci i lokalni izvori ukazuju na to da je objekt pretrpio značajna oštećenja. Nabatija, koja se nalazi na jugu Libana, već je duže vrijeme poprište intenzivnih sukoba i razmjene vatre, ali direktan pogodak u rusku kulturnu instituciju predstavlja novu i potencijalno opasnu eskalaciju.

Geopolitičke implikacije
Ovaj incident, ukoliko se potvrdi kao namjeran cilj, mogao bi značajno zaoštriti odnose između Moskve s jedne strane, te Tel Aviva i Washingtona s druge. Ruski kulturni centri širom svijeta uživaju poseban status, a udar na ovakav objekt u Libanu šalje snažnu poruku u jeku aktuelne krize na Bliskom istoku.

Izvori sa terena: Telegram kanali poput “UKR LEAKS” izvještavaju o panici među lokalnim stanovništvom, dok se čeka zvanično saopštenje ruskog Ministarstva vanjskih poslova povodom ovog incidenta.

Za sada, zapadni izvori i komanda koalicije se nisu oglasili povodom ovih navoda. Situacija na jugu Libana ostaje kritična, a daljnja eskalacija se očekuje u narednim satima.
CH

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump oglasio se na društvenoj mreži Truth Social nakon što su cijene nafte u svijetu porasle na više od 100 dolara po barelu, što je posljedica rata koji SAD i Izrael vode protiv Irana od prethodne sedmice.

Trump je, kao i uvijek, minimizirao loše posljedice ovog rata, rekavši kako se ovaj rat, čak i uz porast cijena, isplati.

“Kratkoročne cijene, koje će masovno pasti kada se uništi iranski nuklearni program, mala su cijena za SAD i svijet kako bi došli do mira i sigurnosti”, rekao je Trump.

Na kraju je dodao da bi “samo budale mislile drugačije”.

Masovni skok u cijenama nafte je počeo da se pokazuje širom svijeta, gdje rastu cijene goriva.

U dijelovima SAD-a je cijena goriva otišla iznad četiri dolara po galonu (1.06 dolara po litru), što bi moglo biti ogroman problem za Republikansku stranku i Trumpa zbog izbora u novembru ove godine.

Iako su u Washingtonu očekivali da će rat biti relativno brzo gotov, posebno nakon ubistva ajatolaha Alija Khameneija, sukob nije završen, a Iran čak najavljuje da će pojačati svoje napade u narednih nekoliko dana, nakon što su sinoć objavili ime novog lidera Mojtabea Khameneija.
(klix.ba)

Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je Mojtabi Khameneiju na imenovanju za novog iranskog vrhovnog vođu, saopćio je danas Kremlj.

Putin je u čestitki kazao kako je uvjeren da će Mojtaba Khamenei nastaviti očevo djelo s čašću i ujediniti iranski narod suočen s teškim iskušenjima.

Dodao je da će Rusija nastaviti stajati uz Teheran, rekavši da želi “potvrditi nepokolebljivu podršku Teheranu i solidarnost s iranskim prijateljima”.

Podsjetimo, nakon višednevnih špekulacija i čekanja na potvrdu iranski državni mediji službeno su objavili jučer da je novi vrhovni vođa Irana Mojtaba Khamenei (56), sin prethodnog vođe ajatolaha Alija Khameneija.
(klix.ba)

Napadi izraelskog ratnog zrakoplovstva na 30 iranskih skladišta goriva izazvali su prve ozbiljnije nesuglasice između Washingtona i Tel Aviva od početka sukoba, prenosi Axios.

Izrael je unaprijed obavijestio SAD o operaciji, ali američki dužnosnici nisu očekivali da će napadi biti tako opsežni.

SAD izražavaju zabrinutost da bi uništavanje skladišta koja opskrbljuju obične Irance moglo imati suprotan učinak, jačajući podršku iranskom režimu i podižući cijene nafte na globalnom tržištu.

U subotu su požari u Teheranu bili vidljivi kilometrima daleko, dok je gust dim prekrio glavni grad.

Izraelske odbrambene snage navele su da su ciljana skladišta korištena za opskrbu različitih potrošača, uključujući vojne strukture iranskog režima.

Jedan vojni zvaničnik Izraela naglasio je da je dio cilja bio poslati poruku Iranu da prestane napadati izraelsku civilnu infrastrukturu.

Američki dužnosnici priznaju da su unaprijed dobili obavijest o napadima, ali ih je iznenadio njihov široki obim.

“Ne mislimo da je to bila dobra ideja”, rekao je jedan visoki američki zvaničnik za Axios.

Iako skladišta nisu postrojenja za proizvodnju nafte, SAD strahuju da bi prizori zapaljenih objekata mogli uznemiriti tržište i dodatno povećati cijene goriva.

Jedan Trumpov savjetnik objasnio je da predsjednik ne odobrava uništavanje nafte i da želi spriječiti rast cijena goriva.

Glasnogovornik iranskog štaba Khatam al-Anbiya upozorio je da bi Teheran mogao odgovoriti sličnim napadima ako se nastave napadi na iransku naftnu infrastrukturu.

Dodao je da Iran dosad nije napadao regionalne objekte za energiju i gorivo, ali da bi, u slučaju kontramjera, cijena nafte mogla dosegnuti 200 dolara po barelu.

(Vijesti.ba)

Državna naftna kompanija Bahreina u ponedjeljak je proglasila višu silu i obustavila isporuke nafte nakon što je Iran u napadu zapalio njenu rafineriju.
Saopćenje o proglašenju više sile, pravnom mehanizmu kojim se kompanija oslobađa ugovornih obaveza zbog vanrednih okolnosti, prenijela je državna novinska agencija Bahrain News Agency.

U saopćenju je navedeno da su operacije kompanije “pogođene aktuelnim regionalnim sukobom na Bliskom istoku i nedavnim napadom na njen rafinerijski kompleks”.

Uprkos tome, kompanija insistira da se domaća potražnja i dalje može zadovoljiti.

Bahrein je također optužio Iran za oštećenje jedne od svojih desalinizacijskih stanica, iako je državna elektroenergetska i vodoprivredna agencija saopćila da su isporuke vode i struje ostale stabilne.

Desalinizacijske stanice snabdijevaju vodom milione stanovnika u regiji i hiljade putnika blokiranih zbog rata, što izaziva nove strahove od katastrofalnih posljedica u pustinjskim državama.

Vlast u Bahreinu ranije je objavila da su najmanje 32 osobe povrijeđene, od čega četiri teško, usljed iranskog napada dronovima na grad Sitra, koji se nalazi oko šest kilometara od industrijske zone.

Rat je do sada odnio najmanje 1.230 života u Iranu, najmanje 397 u Libanu i najmanje 11 u Izraelu, navode zvaničnici. Izrael je u nedjelju prijavio prve pogibije svojih vojnika, navodeći da su dvojica stradala na jugu Libana, gdje se njegova vojska bori protiv Hezbolaha.
(klix.ba)

Države Bliskog istoka prijavljuju nove zračne napade u ponedjeljak ujutru, što predstavlja prvi talas udara nakon što je Iran izabrao novog vrhovnog vođu.

Mojtaba Khamenei, sin prethodnog vrhovnog vođe, izabran je za novog lidera, a nekoliko sati nakon njegovog izbora, pokrenut je novi talas napada na zemlje Bliskog istoka.

CNN-ova ekipa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima navodi da su jutros čuli jedne od najglasnijih udara od početka rata. Ministarstvo odbrane te zemlje je kazalo da su zabilježeni napadi, ali da je njihov sistem protivzračne odbrane reagovao i presreo balističke rakete i dronove iz Irana.

Saudijska Arabija izvještava o četiri drona koja su se kretala prema naftnom polju Shaybah, jednim od najvećih u regiji. Oni navode da su dronovi presretnuti u pustinji, a zatim i uništeni.

Kuvajtska nacionalna garda je također oborila jedan dron na, kako su kazali, jednoj od lokacija pod njihovom zaštitom.

Ministarstvo odbrane Katara saopćilo je da su presreli raketni napad.

Osim toga, videosnimci iz Bahreina, pokazuju da je najveća šteta u posljednjim iranskim udarima napravljena u Bahreinu, gdje je pogođena rafinerija, ali i grad Sitra.

Videosnimci sa društvenih mreža prikazuju veliki požar i gusti dim iznad državne rafinerije BAPCO, nakon čega je kompanija objavila da obustavljaju isporuku nafte. Osim toga, pogođen je grad Sitra, a vlast je izjavila da su 32 osobe ranjene, među kojima ima i djece.

Iran je uobičajeno gađao i Izrael, a sirene za uzbunu su se čule na sjeveru. Izraelski mediji pišu kako vjeruju da je presretnuta balistička raketa.

S druge strane, i Izrael je pokrenuo talas napada na, kako je njihova vojska navela, iranska mjesta za lansiranje raketa. Ekipa CNN-a iz Teherana je izvijestila da su se širom glavnog grada čuli zračni udari.

Izraelska vojska je također kazala da je pogodila infrastrukturu Hezbolaha u Libanu, a oblaci dima su primijećeni iznad Bejruta. Osim toga, požar je, usljed napada, izbio i u bejrutskom hotelu.

Izraelska vojska tvrdi da su u Bejrutu ubili nekoliko visokih komandanata Kuds snaga Korpusa islamske revolucionarne garde.
(klix.ba)

Prema njegovim riječima, Iran više nema potrebu da izvodi napade istog intenziteta kao tokom dvanaestodnevnog rata prošle godine. Kako je naveo, strategija će se promijeniti.

“Više ne moramo pucati istom jačinom kao tokom 12-dnevnog rata prošle godine. Pokrenut ćemo manje udara, ali s većom efikasnošću i preciznošću”, rekao je Ghalibaf.

On je također poručio da protivnici Irana trebaju biti svjesni da će svaki njihov potez dobiti adekvatan odgovor.

“Ako neprijatelj započne rat protiv infrastrukture, mi ćemo odmah uzvratiti napadom na njegovu infrastrukturu”, naglasio je.

Govoreći o mogućem sukobu, podsjetio je i na iskustva iz Iraka, tvrdeći da su američke snage tokom pojedinih operacija s helikopterima bile zarobljene.

Istakao je i da bi eventualni ulazak neprijateljskih snaga na teritoriju Irana imao ozbiljne posljedice.

“Ako neprijatelj ikada kroči na iransko tlo, oni sami znaju šta će im iranski narod učiniti”, poručio je.

Na kraju je dodao da trenutna vlast u Iranu nije ni Venecuela, ni Sirija, niti režim Saddama Husseina.

(Vijesti.ba)