Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić odazvao se pozivu da prisustvuje iftaru u Beču koji je okupio više od 80 zvanica iz privrednog, kulturnog i političkog života porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a koje danas žive i rade u Austriji te goste iz domovine.
Događaj je organizovao poduzetnik Hurem Avdić, s ciljem jačanja veza između bosanskohercegovačke dijaspore i domovine, unaprjeđenja poslovne saradnje, te međusobne podrške u privrednom i društvenom djelovanju.
Iftaru su prisustvovali predstavnici Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, bosanskohercegovačkih udruženja, predstavnici sandžačke zajednice u Austriji, kao i brojni uspješni profesionalci iz različitih oblasti.
Među zvanicama su bili i Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Šaban Forić, zamjenik ambasadora Bosne i Hercegovine u Austriji, Davul Ljuhar, počasni konzul Bosne i Hercegovine u Beču, Damir Saračević, predsjednik Consilium Bosniacuma, austrijski političar bosanskohercegovačkog porijekla Admir Mehmedović, dr. Mustafa Gobeljić, Tarik Altumbabić počasni konzul Bosne i Hercegovine u Češkoj Republici.
Potencijali bh zajednice u svijetu biznisa su veliki i vjerujemo da ih zajedno možemo usmjeriti za jačanje ekonomije u domovini, istaknuto je.
(Vlada USK)
U Sanskom Mostu dostojanstveno je obilježena godišnjica smrti generala Mehmeda Alagića.
Građani Sanskog Mosta i brojni poštovaoci njegovog lika i djela, prisjetili su se historijske uloge ovog istaknutog ratnog komandanta u odbrani Bosne i Hercegovine, i njegove posvećenosti poslijeratnoj obnovi njegove Sane kao načelnika općine.
U ime Vlade Unsko-sanskog kantona počast generalu Alagiću odao je premijer kantona Mustafa Ružnić sa kantonalnim ministrom za pitanja boraca i RVI Almirom Zulićem.
Upriličena je posjeta turbetu generala Mehmeda Alagića u Fajtovcima, gdje je položeno cvijeće i odata počast.
Tokom dana u Sanskom Mostu upriličena je i svečana akademija, na kojoj su prisutni, s poštovanjem istakli da je
general Alagić, ratni oslobodilac i poslijeratni načelnik Sanskog Mosta historijska ličnost čije će ime i djelo zauvijek pamtiti svaki bosanskohercegovački patriota.
U vremenu kada se sve više govori o ravnopravnosti i vidljivosti žena u društvu, učenici Osnovne škole „Gornje Prekounje Ripač“ odlučili su dati svoj doprinos kroz edukativnu i simboličnu radionicu pod nazivom „Napisana, nepročitana“.
Radionica je održana u školskoj biblioteci povodom Međunarodnog dana žena, a organizovali su je članovi Historijske sekcije zajedno sa bibliotekarkom Nasihom Muslić-Stupac i nastavnicom Majom Džafić. Kroz pažljivo osmišljene aktivnosti, učenici su otvorili pitanje koje često ostaje u sjeni – nedovoljnu zastupljenost ženskih autora i priča o značajnim ženama u školskim čitankama i udžbenicima.
Umjesto klasičnog pristupa obilježavanju ovog datuma, učenici su aktivno učestvovali u istraživanju književnog fonda svoje biblioteke. Pretražujući police u potrazi za djelima koja su napisale žene, imali su priliku otkriti bogatstvo i raznolikost ženskog književnog izraza – od poezije do proze – koje, kako su zaključili, često ostaje nedovoljno predstavljeno u nastavnim sadržajima.
Ova radionica nije bila samo podsjetnik na postojeće neravnoteže, već i prostor za promišljanje i izražavanje stavova. Inspirisani pročitanim djelima, učenici su ispisivali poruke koje promovišu ravnopravnost, jednak pristup i važnost ženskih glasova u književnosti i društvu u cjelini.
Kroz ovakav pristup, mladi iz Ripča pokazali su kako škola može biti mjesto gdje se ne uči samo gradivo, već i razvija svijest o društvenim vrijednostima. Njihova poruka je jasna – budućnost obrazovanja treba biti inkluzivnija, pravednija i otvorenija za sve glasove koji zaslužuju da budu pročitani i prepoznati.
Ovakve inicijative potvrđuju značaj angažmana mladih u lokalnoj zajednici, ali i potencijal obrazovnih institucija da budu pokretači pozitivnih promjena u društvu.
Ovaj sadržaj je nastalo uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Podrška malim medijima na Zapadnom Balkanu, koji provodi CPCD. Sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije.
U Tešnju je održan veliki narodni iftar u organizaciji Općinske organizacije SDA Tešanj, kojem je prisustvovao predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.
Izetbegović je na početku obraćanja ukazao na značaj mira, podsjećajući na sukobe koji su obilježili posljednjih nekoliko ramazana. Govoreći o aktuelnim političkim i društvenim prilikama u Bosni i Hercegovini, osvrnuo se i na izazove s kojima se naša zemlja suočava.
“Ne ide dobro ovoj vlasti. Svjesni su toga i oni, svjestan je i narod. Zbog toga će uslijediti promjena. Imamo mnogo problema, u odbrani, diplomatiji, obrazovanju, zdravstvu i izgradnji infrastrukture, ali glavni problem, onaj koji u najvećoj mjeri rješava ostale ili ih pravi, jeste privreda. Treba nam jaka privreda. Moramo dodatno ojačati vezu između vlasti i privrede”, kazao je Izetbegović.
U tom kontekstu naglasio je važnost aktivnije uloge vlasti u stvaranju povoljnijeg ambijenta za poslovanje, kako bi privrednici otvarali nova radna mjesta, što bi, kako je istaknuo, značajno doprinijelo jačanju bosanskohercegovačke ekonomije.
Prisutnima su se, pored Izetbegovića, obratili i predsjednik KO SDA ZDK Nermin Mandra i načelnik Općine Tešanj Suad Huskić.
Događaj je okupio veliki broj građana, članova i simpatizera Stranke demokratske akcije, kao i predstavnike javnog i društvenog života te goste iz drugih sredina.
(CH)
Na današnji dan navršava se godišnjica preseljenja na ahiret Emdžada Galijaševića, nekadašnjeg gradonačelnika Bihaća, čovjeka čije ime i danas živi kroz sjećanja, priče i anegdote među Bišćanima.
Oni koji su ga poznavali prije svega ga pamte kao porodičnog čovjeka – brižnog oca i supruga, ali i uzornog sina, brata i iskrenog prijatelja. Bio je sugrađanin koji je među ljudima bio rado viđen, čovjek otvorenog srca i vedrog duha, često okružen prijateljima i poznanicima. Njegova neposrednost i toplina ostale su u sjećanju mnogih, a i danas se u razgovorima među Bišćanima često prepričavaju anegdote koje svjedoče o njegovom karakteru, duhovitosti i ljudskosti.
U profesionalnom životu važio je za vrhunskog stručnjaka u svojoj oblasti, čovjeka koji je posao obavljao predano, odgovorno i s velikim osjećajem dužnosti. I u javnom djelovanju pokazivao je politički potencijal i ambiciju da doprinese razvoju sredine u kojoj je živio i radio, ostavljajući iza sebe trag u javnom i društvenom životu grada na Uni.
Godine prolaze, ali sjećanja na Emdžada Galijaševića i dalje žive među njegovim sugrađanima, kroz uspomene, razgovore i priče koje podsjećaju na vrijeme kada je bio dio svakodnevice i javnog života Bihaća.
Neka mu Uzvišeni Allah podari lijepi džennet i vječni rahmet, a porodici, prijateljima i svima koji su ga poznavali ostaje trajno sjećanje na čovjeka koji je bio dio jednog vremena Bihaća. Amin!
Portal BiscaniNET večeras donosi novu epizodu podcasta u kojoj je gost bio ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković. U razgovoru sa voditeljem Mahirom Midžićem, Konaković je otvoreno govorio o brojnim pitanjima važnim za državu Bosnu i Hercegovinu, ali i o temama koje se direktno tiču Krajine i Unsko-sanskog kantona.
Govoreći o odnosu državne politike prema ovom dijelu zemlje, Konaković je istakao da je Krajina godinama bila zapostavljena kada je riječ o velikim investicijama.
„U rikverc imam više kilometara nego što su neki sarajevski lideri generalno prešli dolazeći u Krajinu“, rekao je Konaković, aludirajući na nedovoljnu prisutnost političkih lidera iz glavnog grada u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Posebno se osvrnuo i na raspodjelu kapitalnih investicija u državi, navodeći da su raniji podaci o ulaganjima u Krajinu bili poražavajući.
„Da se od kapitalnih investicija u Krajinu izdvaja oko 0,5 posto – bilo nas je sramota. Pitali smo se kako Krajišnici dozvole ijednom političaru da dođe ovdje nakon takvih podataka“, poručio je ministar.
Tokom razgovora dotakao se i šire političke situacije u regionu i svijetu, uključujući aktuelna dešavanja na Bliskom istoku. Govorio je i o odnosima Bosne i Hercegovine sa Iranom, podsjećajući na pomoć koju je ta zemlja pružala Bosni i Hercegovini, ali i na činjenicu da je Iran danas u partnerstvu sa Rusijom, koja prema njegovim riječima nanosi veliku štetu Bosni i Hercegovini.
„To sam otvoreno rekao i američkim zvaničnicima“, kazao je Konaković.
U opuštenijem dijelu razgovora bilo je riječi i o sportu, posebno o košarci i legendarnom Mirzi Delibašiću, jednom od najvećih sportskih imena koje je Bosna i Hercegovina imala.
Šta je sve ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine govorio o Krajini, državi, međunarodnim odnosima i sportu – pogledajte u novoj epizodi podcasta BiscaniNET, koju večeras objavljujemo na našem portalu i YouTube kanalu.
Društvenim mrežama širi se duboko potresna fotografija Mikaeela Mirdoraghija, iranskog dječaka i učenika trećeg razreda. S osmijehom na licu, teškim ruksakom na leđima i flašicom u ruci, Mikaeel maše svojoj majci na stepenicama.
Bio je to njegov posljednji pozdrav prije nego što je ubijen u razornom zračnom napadu na njegovu osnovnu školu u iranskom gradu Minabu.
Fotografija ovog nevinog dječaka, koju su objavili iranske državne agencije IRNA i Press TV, postala je tragični simbol stravičnog napada koji se dogodio u subotu ujutro, a koji lokalni izvori i hitne službe opisuju kao namjerni američko-izraelski zračni udar.
Prema detaljnim izvještajima, meta napada bio je školski kompleks u južnom Minabu, pri čemu je poginulo najmanje 165 učenika, pretežno djevojčica uzrasta od 7 do 12 godina.
Preživjeli svjedoče da je ubrzo nakon prvog napada došlo i do drugog. Kako piše Middle East Eye (MEE), druga bomba ciljala je područje u kojem su se nalazila preživjela djeca, baš u trenucima kada su prestravljeni roditelji dolazili po njih.
U školi je u to vrijeme bilo oko 170 djevojčica, a prethodni izvještaji sugerišu da su roditelji zamoljeni da pokupe svoju djecu kada su napadi počeli.
“Kada je prva bomba pogodila školu, nastavnik i direktor premjestili su grupu učenica u molitvenu salu kako bi ih zaštitili”, rekao je jedan od medicinara Crvenog polumjeseca, pozivajući se na razgovore s preživjelima. Dodao je da je direktor pozvao roditelje da odmah dođu po djecu. “Ali druga bomba pogodila je to područje. Samo mali broj djevojčica je preživio.”
Rohollah, otac djevojčice koja je poginula u drugom napadu, opisao je užas kojem je svjedočio nakon što ga je škola kontaktirala.
“Moja kćerka je preživjela prvi udar i prebačena u molitvenu salu. Drugi udar pogodio je prije nego što sam uspio doći do nje. Moja djevojčica je potpuno izgorjela. Ništa od nje nije ostalo, mogli smo je prepoznati samo po školskoj torbi koju je držala”, ispričao je očajni otac.
Preživjeli i svjedoci opisali su napade kao primjer brutalne taktike “dvostrukog dodira” (double-tap), u kojoj se ciljevi napadaju ponovo ubrzo nakon prvog udara. Cilj ove taktike je nanošenje dodatne štete medicinskim timovima i civilima koji pristižu u pomoć. Slična praksa dokumentovana je u Gazi i drugim sukobima, a stručnjaci za međunarodno pravo je smatraju ratnim zločinom.
Videomaterijali koji kruže mrežama prikazuju građane koji golim rukama pokušavaju spasiti preživjele, dok se avioni vraćaju i ponovo bombarduju isto mjesto.
“Išli smo izvlačiti ljude ispod ruševina, a onda se avion vratio i još četiri puta udarao u isto mjesto. Bili bismo mrtvi da nismo bili pod ruševinama”, ističe jedan od svjedoka.
Iako satelitski snimci pokazuju da su zgrade pripadnika Iranske revolucionarne garde (IRGC) udaljene oko 200 metara također pogođene, medicinari su uvjereni da su udari direktno ciljali i ubili djecu, jer su vojne zgrade pretrpjele znatno manja oštećenja.
Masovna sahrana održana je u utorak. Prema navodima lokalnih vlasti, 69 žrtava još uvijek nije identifikovano jer su tijela bila do neprepoznatljivosti izgorjela ili deformisana. Roditelji su svoju djecu prepoznavali isključivo po ostacima školskih torbi i zlatnim narukvicama.
Organizacija Human Rights Activists navodi da je od početka američko-izraelske kampanje u Iranu poginulo najmanje 1.097 civila. Pogođene su bolnice, kuće i preduzeća, paralelno s udarima na infrastrukturu zvaničnika i nuklearna postrojenja.
UN-ov panel stručnjaka nazvao je napad na školu “duboko uznemirujućim” i zatražio hitnu istragu. Iranski ambasador pri UN-u, Ali Bahreini, napad je okarakterisao kao neopravdan i kriminalan. S druge strane, američki i izraelski zvaničnici izjavili su da istražuju incident, dok je američki državni sekretar Marco Rubio naveo da snage SAD-a “ne bi namjerno ciljale školu”.
(klix.ba)
Brojni raketni udari koje Iran izvodi na zemlje Perzijskog zaljeva mogle bi natjerati arapske države da ozbiljno preispitaju svoja prekomorska ulaganja, a sve usljed teške ekonomske situacije koja se očekuje.
Zvaničnik iz Perzijskog zaljeva rekao je da bi to moglo imati utjecaj na bilo šta, od investicijskih obećanja stranim državama ili kompanijama, sportskih sponzorstava, ugovora s preduzećima i investitorima ili prodaje udjela, piše Financial Times.
On je naveo da su tri od četiri velike zaljevske ekonomije – Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar – zajednički razgovarale o pritiscima koji se stavljaju na njihov budžet i ekonomije.
“Brojne zemlje Perzijskog zaljeva započele su internu reviziju kako bi utvrdile da li se klauzule o višoj sili mogu primijeniti u trenutnim ugovorima, a istovremeno preispituju trenutne i buduće investicione obaveze kako bi ublažile dio očekivanog ekonomskog pritiska uzrokovanog trenutnim ratom”, rekao je zvaničnik.
Dodali su da je taj potez mjera predostrožnosti koja je rezultat budžetskih opterećenja s kojima se ove zemlje suočavaju zbog smanjenih prihoda od energije, zbog usporavanja proizvodnje ili nemogućnosti brodarstva, i iz sektora turizma i avijacije, pored povećanja potrošnje na odbranu.
Savjetnik vlade Perzijskog zaljeva rekao je da je mogućnost revizije investicija privukla pažnju Bijele kuće. One upravljaju nekim od najvećih i najaktivnijih svjetskih državnih fondova, a Saudijska Arabija, UAE i Katar su prošle godine obećali da će investirati stotine milijardi dolara u SAD nakon što je predsjednik Donald Trump posjetio regiju.
Također su veliki sponzori sportskih događaja širom svijeta i svi su ulagali velika sredstva u zemlji kako bi razvili svoje nacije i diverzificirali svoje ekonomije.
Svaki potez koji utiče na investicije u SAD ili drugim zapadnim državama mogao bi povećati pritisak na Trumpa da pronađe diplomatsku strategiju za okončanje rata.
Naftom bogate zaljevske države uvučene su u sukob koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana, a Teheran je žestoko odgovorio protiv regionalnih saveznika Washingtona. Rat je uzrokovao usporavanje i zaustavljanje brodskog prometa kroz Hormuški moreuz, ključni plovni put kroz koji prolazi petina svjetske nafte i plina, pri čemu je najmanje 10 tankera pogođeno u Zaljevu.
Katar, drugi najveći svjetski proizvođač tečnog prirodnog gasa, bio je primoran da proglasi višu silu ove sedmice nakon što je obustavio proizvodnju nakon napada dronom na svoje glavno postrojenje za tečni prirodni gas (LNG). Pogođena je i jedna od najvećih rafinerija nafte u Saudijskoj Arabiji.
Iran je također pogodio američke baze i ambasade u regiji, kao i aerodrome, hotele i stambene zgrade, ozbiljno poremetio zračni promet i turizam.
Zaljevske države su vršile pritisak na Trumpa da odgodi napad i da nastoji pronaći diplomatsko rješenje s Iranom, ali su od tada podnijele najveći teret odmazde Islamske republike.
Khalaf al-Habtoor, istaknuti emiratski biznismen, izrazio je frustracije zemalja Perzijskog zaljeva zbog uvlačenja u rat koji su izazvale SAD i Izrael u objavi na društvenim mrežama upućenoj Trumpu.
“Direktno pitanje: Ko vam je dao ovlaštenje da uvučete našu regiju u rat s Iranom? I na osnovu čega ste donijeli ovu opasnu odluku? Jeste li izračunali kolateralnu štetu prije nego što ste povukli okidač”, rekao je on.
Istakao je da se očekuje da će zaljevske države biti glavni finansijeri Trumpovog plana za obnovu Gaze i podržavaoci njegovog šireg “Odbora mira”.
Rekao je da su zemlje arapskog Zaljeva doprinijele milijardama dolara na osnovu podrške stabilnosti i razvoju, dodajući:
“Ove zemlje danas imaju pravo pitati: gdje je otišao ovaj novac? Da li finansiramo mirovne inicijative ili finansiramo rat koji nas izlaže opasnosti?”, zaključio je, prenosi FT.
Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović je tokom posjete Washingtonu održala sastanak s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom.
Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko sedmica da se Cvijanović sastala s Lutnickom.
“Uvijek je zadovoljstvo i privilegija razgovarati s Howardom Lutnickom, ministrom trgovine u administraciji predsjednika Trumpa. Iskazala sam neizmjernu zahvalnost za srdačan prijem koji je upriličio u svom kabinetu, kao i za još jedan sadržajan i konstruktivan sastanak, ukupno treći, a drugi od početka godine”, navela je Cvijanović.
Kako je dalje istakla, glavna tema razgovora je bila ekonomska saradnja.
“I ovaj put, glavni fokus bio je na ekonomskim temama i mogućnostima konkretizacije saradnje, posebno u oblastima energetike i infrastrukture. Izrazila sam podršku planiranim američkim projektima u Bosni i Hercegovini, kao i zainteresovanost Republike Srpske za nove investicije iz SAD. Uvjerena sam da je jačanje ekonomske saradnje put ka razvoju, prosperitetu, ali i unapređenju sveobuhvatnih odnosa s SAD-om”, dodala je.
Cvijanović je stigla u Washington na poziv republikanske kongresmenke Anne Pauline Lune, koja je organizovala konferenciju nazvanu “Alijansa suverenih država”.
Pored Cvijanović, na konferenciji su učestvovali pojedini članovi Republikanske stranke, kao i zvaničnici radikalno desnih stranaka iz Evrope i Srednje Amerike.
(klix.ba)
Premijer Španije Pedro Sanchez postao jedini evropski lider koji je otvoreno odbacio zahtjeve američkog predsjednika Donalda Trumpa i odbio dati dozvolu za korištenje dvije zajedničke baze za napad na Iran.
Suština argumenta španskog premijera bila je da bi još jedan rat na Bliskom istoku odnio brojne živote, dodatno destabilizirao svijet i imao teške ekonomske posljedice, ali mnogi njegovi paragrafi bili su nedvosmisleno lični, navodi se u analizi Guardiana.
Kako je kazao Sanchez, najvažnija dužnost vlade je da štiti i poboljšava živote svojih građana, a ne da manipuliše ili profitira od globalnih sukoba.
“Apsolutno je neprihvatljivo da oni lideri koji nisu sposobni ispuniti ovu dužnost koriste dimnu zavjesu rata kako bi sakrili svoj neuspjeh i, pritom, napunili džepove odabranih, istih kao i uvijek, jedinih koji profitiraju kada svijet prestane graditi bolnice i počne graditi rakete”, rekao je.
Prema nedavnom istraživanju, samo 15,7 posto Španaca ima povoljno mišljenje o američkom predsjedniku.
Iako je govor koji je održao u srijedu oduševio Sanchezovu ljevičarsku bazu, izazvao je predvidljivu reakciju njegovih političkih protivnika.
Alberto Núñez Feijóo, vođa konzervativne Narodne stranke, optužio ga je da se bavi stranačkom politikom i ugrožava odnose Španije sa SAD-om.
Ali Sanchezov narativ, iako oštar, nije bio neuobičajen za njega.
Osim što je bio jedan od najglasnijih evropskih kritičara izraelskog ponašanja u Gazi, optužio je zemlju za istrebljenje bespomoćnog naroda bombardiranjem bolnica i ubijanjem nevinih dječaka i djevojčica glađu, govorio je i protiv američkog oružanog svrgavanja Nicolása Madura u Venecueli.
Njegov glas je sve glasniji, ali, barem za sada, usamljen. Dok je danska premijerka Mette Frederiksen dobila pohvale i poboljšala svoj profil okupljajući evropske lidere protiv pokušaja Donalda Trumpa da zatraži Grenland, Sánchez nije naišao na potpunu podršku u glavnim evropskim prijestonicama.
Solidarnost iz kurtoazije
Iz razloga koji su ponekad domaći, ponekad globalni, ponekad ideološki, a ponekad praktični, njegove kolege u Berlinu, Parizu i Rimu nisu bile voljne ili nisu mogle da se javno izjasne protiv Trumpa.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron kontaktirao je u srijedu Sáncheza kako bi izrazio francusku “evropsku solidarnost” suočenu s trgovinskim prijetnjama SAD-a.
Macron, kojem je ostala samo još jedna godina na vlasti i koji se gotovo u potpunosti fokusira na vanjsku politiku, sada se suočava s izazovom pokušaja deeskalacije još jednog međunarodnog sukoba koji, čini se, nije u rukama Francuske.
Pariz, koji se žestoko protivio ratu u Iraku 2003. godine, koji su predvodile SAD, pod tadašnjim predsjednikom Jacquesom Chiracom, sada hoda po tankoj žici pragmatizma.
Macron je jasno rekao da američki i izraelski napadi na Iran nisu bili u skladu s međunarodnim pravom.
Ali je također rekao da iransko rukovodstvo snosi odgovornost zbog nepoštivanja međunarodnog prava svojim nuklearnim programom, finansiranja terorističkih grupa i kršenja ljudskih prava.
Merz uz Trumpa
Retorika njemačkog kancelara Friedricha Merza u Evropi se najviše razlikovala od Sánchezove. U nedjelju, dok se spremao za odlazak u Washington, Merz je dao izuzetno pomirljiv ton u izjavi za kamere u svom kancelarskom uredu u Berlinu.
“Kategorizacija događaja u Iranuprema međunarodnom pravu imat će relativno mali učinak. Stoga sada nije vrijeme za držanje lekcija našim partnerima i saveznicima. Uprkos našim rezervama, dijelimo mnoge njihove ciljeve, a da ih zapravo nismo u mogućnosti sami postići”, rekao je Merz.
Kancelar, koji pokušava se oduprijeti žestokom izazovu krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku uoči državnih izbora ove godine, a istovremeno se bori da oživi vodeću evropsku ekonomiju, teško da sebi može priuštiti frontalni sudar s Trumpom.
Stoga, kada mu je u utorak, ubrzo nakon što je američki predsjednik najavio svoje planove o prestanku trgovine sa Španijom, jedan novinar ponudio priliku da brani Španiju, Merz je umjesto toga podržao Trumpov obnovljeni napad na Madrid zbog odbijanja da prihvati prijedlog NATO-a da države članice povećaju svoje obrambene troškove na pet posto svog BDP-a.
Merz je kasnije njemačkim novinarima rekao da nije želio proturječiti Trumpu “na otvorenoj sceni”, ali da je u privatnim razgovorima stao u odbranu Španije i Velike Britanije.
Ali do tada je diplomatska šteta već bila učinjena, što je omogućilo Trumpu pobjedu u njegovim upornim naporima da raširi razdor među evropskim saveznicima.
Dvosmislena Italija
Stav Italije djeluje namjerno dvosmisleno. Premijerka Giorgia Meloni pokušala je jednom nogom ostati u Trumpovom taboru, često se hvaleći svojom ličnom i političkom bliskošću s njim, a drugom u Evropi.
Ovo balansiranje postalo je ključna karakteristika vanjske politike Meloni. Kao i kod Trumpovih ratova carinama i rata u Gazi, Meloni je pazila da se otvoreno ne odvoji od Washingtona, ali je podjednako nerado obavezala Italiju da pridržava jasno nezavisne linije.
“Nismo u ratu i ne namjeravamo ući u rat. Situacija je zabrinjavajuća, rekla bih na nekoliko frontova. Zabrinuta sam zbog sve očiglednije krize međunarodnog prava. Svijetom sve više vlada haos”, kazala je.
Međutim, u četvrtak je ministar odbrane Guido Crosetto zauzeo otvoreniji stav, rekavši donjem domu parlamenta da je odluka o pokretanju napada na Iran bila izvan pravila međunarodnog prava.
U međuvremenu, usamljeni dvoboj Španije s Washingtonom se nastavlja, posebno nakon što je sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt u srijedu izjavila da je Madrid promijenio mišljenje i da je sada spreman sarađivati u ofanzivi.
Španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares brzo je i bez ustručavanja odbacio prijedlog.
“Naš stav ‘ne ratu’ ostaje jasan i nedvosmislen. Leavitt možda jeste glasnogovornica Bijele kuće, ali ja sam ministar vanjskih poslova Španije i kažem joj da se naš stav uopšte nije promijenio”, poručio je.
(klix.ba)
