Ovaj prošlogodišnji hit danas se ponovno širi Fejsom, odmah ćete vidjeti zašto
Ovaj prošlogodišnji hit danas se ponovno širi Fejsom, odmah ćete vidjeti zašto.
“Nije šta je moja, al’ ne bi ona…” state of mind!
(index.hr)
Ovaj prošlogodišnji hit danas se ponovno širi Fejsom, odmah ćete vidjeti zašto.
“Nije šta je moja, al’ ne bi ona…” state of mind!
(index.hr)
‘Toga u Grčkoj nema, hvala bogu. Tko ide u Hrvatsku na more, sam je kriv. Platiš kao budala, a ništa ne dobiješ. Idi u Grčku za te pare pa si tamo kao bog’, jedan je od komentara…
Na jadranskim plažama često izbijaju neredi zbog najboljih mjesta. Domaći, ali i turisti – rezerviraju si mjesto ručnicima i raznim predmetima.
Žena koja iznajmljuje apartmane na Jadranu snimila je situaciju u svome mjestu u 8 sati ujutro. Video je objavila na društvenim mrežama, a njega je na Instagramu prenijela srpska voditeljica Alisa Jovanović.
‘Ima li ovo smisla, na plaži sam, 8 sati ujutro. Pazi ovo, pazi ovih rezervacija. Gle, svi hoćemo turiste, svi želimo da pare troše, ali ima li ovo smisla. Da nema mjesta za doći u 8.30 i stavit ručnik zbog toga što… Uzela sam zraka koliko sam uzrujana. Neću imenovati imenom i prezimenom koji su to tipovi gostiju. Ali ću samo reći da su moji Austrijanci i Nijemci ljuti kao psi. Traže od mene, budući da ja jedina pričam Njemački, da nešto napravim. Katastrofa, katastrofa! – komentirala je na videu.
Zaredalo se komentara sa savjetima.
– Mjesto je javno, uzmeš i makneš. Ovo se može shvatiti kao ostavljen ili bačen ručnik – komentirali su.
‘Čuj Austrijanci, Nijemci ljuti kao psi…Eto kao oni su nešto puno bolji od nas Balkanaca. Ma, dajte molim vas. Očima sam svojim veće stoke vidjela od tih baš nabrojanih. Nego im muka što se ne tretiraju kao kraljevi, što ih ne čeka mjesto. A da ne kažem koliko puta mi je neka baba iz Njemačke skoro legla na ručnik. Sve ok, možda je malo pretjerivanje, ali hvaliti određene nacije, totalno nije ok’, napisala je jedna korisnica Instagrama.
– Toga u Grčkoj nema, hvala bogu. Tko ide u Hrvatsku na more, sam je kriv. Platiš kao budala, a ništa ne dobiješ. Idi u Grčku za te pare pa si tamo kao bog – jedan je od komentara.
(24sata.hr)
Županijski ogranak DP-a u priopćenju poručuje da je neprihvatljivo javnim novcem sufinancirati ovakve manifestacije te da Ultra mora otići iz grada.
Domovinski pokret Splitsko-dalmatinske županije protivi se održavanju festivala Ultra Europe u centru Splita.
Priopćenje DP-a prenosimo u cijelosti:
“Završilo je i deseto, jubilarno, izdanje Ultra Europe festivala. Split su ponovno preplavili mladići i djevojke željni neobuzdane zabave. Policijski bilteni izvijestili su nas o više stotina privedenih zbog zloporabe narkotika, a dežurne hitne službe o više stotina predoziranih nesretnika. Nažalost, izgubljen je i jedan mladi život.
Nakon ovih podatka zaista je groteskno slušati o uspješnom i nezaboravnom festivalu koji obara sve rekorde. Možda i obara, ali po količini prodanih i konzumiranih narkotika. Ovdje se prije svega želimo referirati na činjenicu kako hrvatske institucije podupiru organizaciju ovog festivala.
Do sada se kao glavni argument potpore ovom festivalu spominjao broj posjetitelja koji značajno pridonosi turističkom razvoju Splita i županije. Međutim manipulacije brojem posjetitelja više nitko ne može skrivati. Primjerice, Park mladeži u najboljem slučaju na tribinama i na travnjaku može primiti nekih 12-13 tisuća ljudi, dok organizatori uporno ponavljaju brojku od 80 do 140 tisuća ljudi koji sudjeluju na Ultri.
Ovom prilikom želimo poslati poruku javnosti kako je za nas neprihvatljivo da državne, županijske i gradske institucije podupiru jednu ovakvu manifestaciju. Sada je potpuno jasno kako Ultra bez financijske injekcije raznih turističkih zajednica, države, županije i grada ne bi opstala.
Posredno se nameće zaključak kako državne institucije potiču oblik turizma vrlo sličan onom na Tajlandu i u jugoistočnoj Aziji. Je li nam potrebno sve to? Može li naš turizam preživjeti i bez Ultre? Sasvim sigurno bili bismo kvalitetnija i poželjnija destinacija za odmor bez bučnog festivala s gomilama pijanih i drogiranih u centru grada.
Stoga ćemo u narednom razdoblju učiniti sve da državne i županijske institucije prekinu praksu podupiranja ovakvog oblika turizma. Nismo za nikakav oblik zabrane, ali ovakav oblik festivala i turizma nije primjeren centru grada te je potpuno neprihvatljivo njegovo sufinanciranje javnim sredstvima”, priopćio je Domovinski pokret Splitsko-dalmatinske županije.
(24sata.hr)
SVAKE godine sve više na vlastitoj koži osjećamo utjecaj klimatskih promjena. Zime su u nekim dijelovima kontinentalne Hrvatske praktički bez snijega, proljeća često nose velike poplave, a toplinski valovi tijekom ljeta traju sve dulje. Primjerice, upravo se sada nalazimo usred toplinskog vala koji će trajati čak desetak dana.
Brojne studije pokazuju da su s klimatskim promjenama toplinski valovi postali učestaliji, duži i intenzivniji, a znanstvenici predviđaju da će se ovakav trend nastaviti te bi više od polovice našeg planeta moglo do kraja stoljeća imati nove klimatske zone.
Ekolog Matthew Fitzpatrick sa Sveučilišta Maryland je pomoću podataka Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) napravio novu interaktivnu kartu svijeta, koja prikazuje kako bi klima mogla izgledati 2080. godine.
“Gradovi smješteni na sjeveru sjeverne hemisfere će za 50 godina postati mnogo sličniji onima na jugu. Što se više približavate ekvatoru, sve je manje pogodnih klimatskih uvjeta”, objašnjavaFitzpatrick.
Na interaktivnoj karti možemo pronaći nekoliko hrvatskih gradova. Tako možemo vidjeti da će 2080. u Zagrebu, prema predikcijama, ljeta biti toplija za 7.2 Celzijeva stupnja, a zime za 4.9 stupnjeva. To znači da bi klimatski uvjeti u našem glavnom gradu mogli nalikovati trenutnim uvjetima na području talijanske regije Veneto.
Karta pokazuje da će u Rijeci ljeta biti toplija za 7.3 stupnja i da će klima u gradu biti slična sadašnjoj u albanskom Skadru. Klimatski uvjeti u Splitu će pak nalikovati onima na jugu Albanije.
Procjenjuje se da ekstremne vrućine svake godine uzrokuju stotine tisuća smrti diljem svijeta. Samo u Europi je tijekom ljeta 2023. zabilježeno oko 70.000 prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s velikim vrućinama.
“Smrtnost povezana s vrućinom porasla je za oko 30 posto u posljednjih 20 godina, a procjenjuje se da je porasla u 94 posto promatranih europskih regija”, objavila je Svjetska meteorološka organizacija.
(index.hr)
JUTROS je kod Dravskog nasipa u Varaždinu jedno vozilo sletjelo u rijeku Dravu i potonulo, javila je Policijska uprava varaždinska.
Građanin je nesreću primijetio jutros u 8:17 i dojavio policiji da je čovjek vozilom sletio u rijeku. Sve se dogodilo u području tzv. Dravske šume.
Na mjesto događaja žurno su upućeni policijski službenici radi traganja za osobom i vozilom. U potragu su se uključili i HGGS te ronioci.
Policija je naknadno potvrdila da je iz rijeke izvučeno vozilo i da je u njemu tijelo čovjeka.
“Potvrđujemo da je na obalu izvučeno vozilo u kojem je bilo tijelo nepoznate muške osobe. U tijeku je očevid i utvrđuju se okolnosti nesretnog događaja”, rekla je Hini službenica za odnose s javnošću PU varaždinske Maja Ptiček.
(index.hr)
Danas je u Bihaću organizovano potpisivanje ugovora sa mladim sportašima za stipendije Sportskog saveza Unsko-sanskog kantona te ugovori za sufinanciranje sportske infrastrukture takođe iz sredstava Sportskog saveza USK.
Nijaz Hušić, premijer USK i Zikrija Duraković, predsjedavajući Skupštine Kantona prisustvovali su potpisivanju ugovora i istakli opredijeljenost vlasti USK da strateški razvija sport i podržava uspješne pojedince i sportske klubove.
Sportski savez Unsko sanskog kantona ove godine je dodijelio 17 sportskih stipendija za školsku 2023/2024 godinu za uspješne sportaše, a godišnja stipendija iznosi 1500 KM.
Za sufinansiranje projekata rekonstrukcije i opremanja sportskih objekata za 2024. godinu izdvojeno je 80 000 KM raspoređenih na 13 projekata.
Ugovore sa korisnicima potpisao je Emir Dautović, predsjednik Sportskog saveza USK.
Za uspješne kickboksere dodijeljeno je osam stipendija i to: Dini Ružniću, Melini Ružnić (Klub borilačkih sportova „Tigar“ Cazin), Mehmedu Krupiću (Klub borilačkih sportova „Fadil Bajrektarević-Gazija“ Bužim), Nedimu Malkoču ( Klub borilačkih sportova „Kurto“ Bihać), Dini Čustoviću (Kickboxing centar “Bihać” Bihać), Ediju Jusiću (Klub borilačkih sportova „Jezerski“ Bosanska Krupa), Orhanu Bajbutoviću (Klub borilačkih sportova “Ljutoč” Orašac -Bihać), Davudu Veliću (Klub borilačkih sportova „Kurto“ Bihać). Stipendije je dobilo i troje karatista: Adin Musić (Karate klub „Feniks“ Bosanska Krupa), Iman Ružnić (Karate kluba „Regeneracija“ Velika Kladuša), Nina Beganović (Karate kluba „Jion“ Bihać).
Stipendije su dobili i atletičar Ermin Beganović(Atletski kluba „Krajišnik“ Velika Kladuša), rukometašice Minela Prošić i Dženita Dautović (Omladinski ženski rukometni klub „Krajina“ Cazin),džudašica Elma Poprženović(Judo kluba „Una“ Bihać), biciklista Anes Ćehajić (Brdsko biciklističkog kluba „Daj Krug“ Bihać) i Danina Durić (Taekwan-do klub “Bosna” Cazin).
Sredstva za sufinanciranje projekata za rekonstrukciju i opremanje sportske infrastrukture Sportski savez USK dodijelio je klubovima koji su ispunili kriterije javnog poziva za dodjelu sredstava:
Nogometni klub „Mladost“ Polje – Cazin za izgradnju malonogometnog terena u iznosu od 7.000 KM, Nogometni klub „Una Nacionalni park“ Kulen Vakuf – Bihać za rekonstrukciju i adaptaciju upravne zgrade 5.000 KM, Sportski savez Bužim za dogradnju strelišta Osoji 6.000 KM, NK Mladost Vrnograč za projekat “Mi zaslužujemo više “ 5.000 KM, Konjički klub Krajišnik Velika Kladuša za izradu i ugradnju šetalice 5.000 KM, NK Sloga 1937, Kralje Bihać za opremanje namještajem dvije svlačionice 5.000 KM, NK Željezničar Bosanska Krupa za adaptaciju svlačionice i sudijske prostorije 5000 KM, Ženski nogometni klub Željezničar 2011, Bosanska Krupa za nabavku i ugradnju stambenog kontejnera i opreme u sportski objekat 5.000 KM, Omladinski fudbalski klub Bihać za rekonstrukciju i opremanje sportskog objekta Prekounje 5.000 KM, Aero klub Kumulus, Cazin za rekonstrukciju i opremanje objekta 4.000 KM, NK Ključ za adaptaciju prostorija i fudbalsku opremu 5.000 KM, Gradski sportski savez Bosanska Krupa za opremanje sportske dvorane opremom za sportske objekte 20.000 KM i NK Kamenica Bihać za postavljanje zaštitne mreže na stadionu 3.000 KM.
Po nalogu Almira Imširovića, ministra za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Vlade Unsko-sanskog kantona predstavnici ovog kantonalnog Ministarstva i Nacionalnog parka “Una” danas su posjetili izvorište rijeke Une, na području susjedne Hrvatske, preciznije lokaciju gdje je započeta izgradnja male hidroelektrane u neposrednoj blizini samog vrela Une.
Na predmetnoj lokaciji uočeni su započeti radovi, održan je i sastanak sa predstavnicima lokalne uprave koji su potvrdili da se izvođači radova nisu pojavili danas na lokaciji. O svemu je informisana nadležna građevinska i ekološka inspekcija te je u toku dana izvršen nadzor.
Ovo resorno Ministarstvo, u skladu sa svojim nadleẓ̌nostima, prati dešavanja na ovom lokalitetu u cilju zaštite rijeke Une, saopšteno je iz Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Vlade USK.
Ako ćemo doslovno shvatiti ovaj prijevod, izgleda da su, bez obzira na broj kreveta, sve sobe jednako loše.
Nečiji oglas za iznajmljivanje soba izazvao je salve smijeha na mrežama, odmah ćete vidjeti zašto.
#hrvatibezkonteksta pic.twitter.com/doLTXOo3n1
— Hrvati bez konteksta (@utjecajnik) July 14, 2024
(index.hr)
TEŠKA prometna nesreća dogodila se večeras u zagrebačkom kvartu Stenjevec.
U Aleji grada Bolonje kod križanja s Gospodskom ulicom sudarili su se dva motora i auto.
Na mjestu nesreće je hitna, a policija provodi očevid. Više informacija zasad nema.
Iz Sarajevske berze (SASE) su obavijestili da je kompanija “Stanić” 12. jula preuzela vlasništvo nad Bihaćkom pivovarom.
Ugovor o kupoprodaji i prijenosu dionica je sklopio Svjetlan Stanić kao vlasnik i predsjednik uprave grupacije “Stanić”. Riječ je o preuzimanju 50 posto dionica, tj. kontrolnog paketa dionica, a izgledno je da će Stanić preuzeti i ostale dionice Bihaćke pivovare.
Adem Ibrahimpašić je sa skoro 49 posto dionica bio najveći dioničar u Bihaćkoj pivovari, a među deset najvećih dioničara je nekoliko fizičkih i pravnih lica. Prema posljednjim podacima Sarajevske berze, nominalna cijena dionica Bihaće pivovare iznosi 10 KM po dionici.
Bihaćka pivovara je prošle godine imala prihod od 6,1 milion KM, što je za dva miliona KM manje nego godinu ranije. Prošlogodišnji gubitak joj je iznosio 1,7 miliona KM, a godinu ranije je bio manji za 100.000 KM.
Grupacija “Stanić” je zastupnik nekoliko svjetskih brendova, a dio grupacije je i “Stanić Beverages” koji se bavi proizvodnjom bezalkoholnih pića.
(klix.ba)